Od lipnja rastu plaće za 219.000 službenika u državnim i javnim službama

Premijer Andrej Plenković kazao je da je s predstavnicima sindikata dogovorena odluka o isplati privremenog dodatka na plaće za službenike u državnim i javnim službama po kojoj će rasti plaće od 60 do 100 eura, pri čemu će najviše porasti onima koji imaju najmanje plaće. “Današnji dogovor plod je naše višegodišnje suradnje, kvalitetnih međusobnih razgovora i razumijevanja okolnosti u kojima se nalazimo“, rekao je. Kazao je i da će se regres od 300 eura primjenjivati na sve zaposlenike.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je danas radni sastanak s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Po završetku sastanka, u izjavi za medije, premijer Plenković je kazao da je na sastanku od prije dva tjedna analizirana ekonomska, socijalna i financijska situacija u Hrvatskoj te je dogovoreno da je potrebno pronaći rješenja kojima bi se pomogla financijska, materijalna i socijalna situaciju brojnih zaposlenika u državnim i javnim službama.

“Mi smo na tragu takvog promišljanja i dobrog međusobnog razumijevanja i dijaloga odlučili u idućim danima  dogovoriti memorandum o razumijevanju čiji će rezultat biti donošenje odluke Vlade o isplati privremenog dodatka na plaće za službenike i namještenike u državnim i javnim službama”, kazao je Plenković.

Cilj je da Zakon o plaćama javnih i državnih zaposlenika stupi na snagu 1. siječnja

Pojasnio je da to treba staviti u kontekst izrade novoga Zakona o plaćama javnih i državnih zaposlenika, dodavši da je riječ o velikom reformskom zahvatu, na kojem se radi zajedno s predstavnicima sindikata, i koji će u sljedećih dana nekoliko dana ići u proces javnog savjetovanja.

Premijer je rekao da je cilj tog procesa da Zakon stupi na snagu 1. siječnja i da se na temelju tog zakona donesu dvije uredbe, kojima će se regulirati javne i državne službe.

“Odlučili smo na ovaj način obuhvatiti čak 219.000 službenika u javnim i državnim službama i to na način da bi porasla plaća za 100 eura onima koji u državnim i javnim službama imaju najmanje plaće. Riječ je o zaposlenicima s koeficijentima 0,631 do 1,100. Za 80 eura bi rasla plaća onima s koeficijentima 1,111 do 1,523, a za 60 eura onima s koeficijentom od 1,530 do 1,867”, pojasnio je Plenković.

Istaknuo je da će se na ovaj način pomoći službenicima da se nose s ekonomskim, financijskim i socijalnim izazovima te okolnostima u kojima se nalazimo.

Dodao je da će se ova odluka, zajedničkim dogovorom, a na prijedlog predstavnika sindikata, primjenjivati za plaću u lipnju koja bi bila isplaćena u srpnju.

Istaknuo je i da će sukladno postignutom dogovoru, nekome s najnižim koeficijentom s tih 100 eura povećanja plaća porasti skoro za 20 posto.

„To je značajno i ozbiljno povećanje i još jednom potvrđuje našu zajedničku želju da posebno pomognemo onima koji imaju najniža primanja“, kazao je Plenković.

Dodao je da je slična logika i kod poreznih izmjena, da Vlada pomogne onima s najnižim primanjima.

„Današnji dogovor itekako je plod naše višegodišnje suradnje, kvalitetnih međusobnih razgovora i razumijevanja okolnosti u kojima se nalazimo“, rekao je.

Regres u iznosu od 300 eura za sve zaposlenike

Što se tiče regresa, podsjetio je da je Vlada dogovorom podigla regres s 232 eura na 300 eura za članove sindikata, a 250 eura za sve ostale.

„Bit je da se Ustavni sud ne slaže s tom razlikom članova sindikata i ostalih zaposlenika, pa smo danas dogovorili da se regres od 300 eura primjenjuje na sve“, zaključio je.

Premijer Plenković naveo je da će tom odlukom o povećanju plaća biti obuhvaćeni i pravosudni službenici.

Na kraju je kazao da je ovim dogovorom napravljen veliki korak naprijed na tragu šestomjesečnog smanjivanja inflacije, ali se i dalje izvanredne okolnosti s kojima se suočavamo, koje su posljedica ruske agresije na Ukrajinu, reflektiraju na socijalni i ekonomski položaj hrvatskih građana.

„Želimo napraviti iskorake kojima ćemo pomoći da njihova kupovna moć i socijalna i ekonomska situacija bude bolja“, istaknuo je.

Ovo je dosad najsindikalniji način pristupa, svi naši pojedinačni zahtjevi zadovoljeni

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem naglasila je da su sindikati na intenciju premijera da se više involvira, imali jedinstvenu priliku upoznati ga sa svim izazovima, ali i zahtjevima članova.

„Premijer je uvidio da je potrebno pronaći jedinstveno rješenje za sve zaposlenike unutar javnog i državnog sektora kako bi pristupili ovim zahtjevima na jedinstven način“, kazala je Šprem, dodavši da je ovo dosad najsindikalniji način pristupa.

„Na neki način svi naši pojedinačni zahtjevi su ovim pristupom zadovoljeni, s tim da se najviše računa vodilo upravo o onim kategorijama s najnižim primanjima“, rekla je Šprem.

Isto tako, naglasila je da sindikati ne odustaju od razlikovanja člana i nečlana te neće dopustiti da Ustavni sud ponovo intervenira i sruši neki dogovor, te će u dogovoru s Vladom iznaći model da se kroz izmjene Zakona o radu to pitanje na pravni način regulira.

Na godišnjoj razini za veće plaće izdvajat će se oko 430 milijuna eura

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer je naveo da će se na godišnjoj razini za veće plaće izdvajati oko 430 milijuna eura. “Do kraja ove godine nešto više od 240 milijuna eura”, rekao je, dodavši da je oko 100.000 onih službenika koji će dobiti 100 eura povećanja plaće.

Novinarima je kazao i da će ministar Ivan Malenica razgovarati s predstavnicima sindikata službenika i namještenika u pravosuđu. “Vjerujem da će im pojasniti efekte zajedničkog dogovora, a koji će se primijeniti i na njih”, dodao je Plenković.

Naglasio je da je doneseno rješenje prilično ozbiljno jer se radi o velikom i značajnom povećanju plaća onima koji imaju najniže plaće.

“Povukli smo na neki način i ovo što se razgovara na razini granskih ugovora, a i ono što bi se pregovaralo od devetog mjeseca u pogledu osnovice. Sve smo povukli ranije, kako bi ljudima omogućili više plaće brže. Ovdje se radi o privremenoj odluci s trajnim efektom jer će biti ugrađena u buduće plaće temeljem Zakona o plaćama javnih i državnih zaposlenika”, zaključio je premijer Plenković.

Potpisanim dodacima kolektivnim ugovorima povećana materijalna prava javnih i državnih službenika i namještenika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je, prilikom potpisivanja Dodatka II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, da je riječ o vrlo značajnom dogovoru, teškom 9,1 milijardu eura. “S ovakvim dogovorom možemo biti svi zajedno zadovoljni, i s aspekta da smo pronašli sredstva i s aspekta da je povećan regres za naše službenike i namještenike u javnim i državnim službama za 50, odnosno 100 eura u odnosu na prošlu godinu”, poručio je premijer.

Istaknuo je dogovor da će se za iduću godinu, proračunsku 2024., pregovarati o uskrsnici, “jednom novom pravu o kojem se govorilo, ali se nije nikada do sada usuglasila sindikalna i vladina strana”.

Uz kontinuirani rast plaća i mirovina, nikad više zaposlenih i najmanje nezaposlenih

“To pokazuje jedan kontinuitet politike naše Vlade u okviru socijalnog dijaloga da pokušavamo dati što veći broj prava i povećavati plaće što je više moguće”, ocijenio je Plenković, dodavši da su u Vladi svjesni nezadovoljstva članova nereprezentativnih sindikata, no, uz kontinuirano vođenje socijalnog dijaloga, potrebno je pratiti događaje na europskoj razini te pružiti satisfakciju članovima reprezentativnih sindikata, prije svega, ljudima koji ih vode.

Premijer se osvrnuo na pokazatelje s tržišta rada te naglasio da Hrvatska ima oko 99.560 nezaposlenih, što je najmanje od 1982. godine, a istodobno imamo oko 1,66 milijuna zaposlenih što je, u apsolutnom iznosu, najveći broj zaposlenih ikad.

“To je ono što smo rekli da je u proteklih nekoliko godina osnažena naša ukupna ekonomska i fiskalna situacija, naš međunarodni i ekonomski i financijski položaj i, u konačnici, i fiskalni kapacitet”, kazao je Plenković.

Osvrnuo se na današnje predstavljanje rebalansa proračuna, kazavši da je ministar Primorac signalizirao da bi konsolidirani deficit trebao biti na 0,7posto.

“Što znači da smo, unatoč velikim krizama i inflatornim pritiscima, uspjeli doći u poziciju da je do sada u našem mandatu rasla medijalna plaća, prosječna plaća narasla 48 posto, minimalna plaća porasla je 70 posto, a prosječne mirovine su porasle 37 posto”, istaknuo je predsjednik Vlade.

Partnerski i socijalni dijalog važna sastavnica djelovanja i rada za dobrobit društva

Poručio je da je cilj Vlade, politikom socijalne kohezije, zajednički proći kroz ova neuobičajena i krizna vremena, noseći se s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu i na globalnu ekonomiju te gospodarstvo u cjelini.

“U tom kontekstu otvoren i iskren, partnerski socijalni dijalog, prije svega sa sindikatima, ali i s poslodavcima, zasigurno predstavljaju važne sastavnice našega djelovanja i našega rada za dobrobit cijeloga društva i svih ljudi”, ocijenio je Plenković.

Najavio je da će Europska komisija idući tjedan izići s preporukama u kojima će nam, u kontekstu ukupne politike ekonomskog upravljanja na razini kontinenta,  ukazati o čemu moramo voditi računa.

Politikom uključenosti do ostvarenja strateških ciljeva

Istaknuo je da je politika uključenosti osigurala rezultate te omogućila da, u ovako velikoj krizi, kroz tri godine iziđemo sa 6,8 milijardi eura vrijednih paketa pomoći građanima i gospodarstvu, ostvarimo strateške interese članstva u europodručju i Shengenskom prostoru.

Podsjetio je i na dvije velike financijske poluge, NPOO i Višegodišnji financijski okvir koji će potaknuti investicije i gospodarski rast.

“Jasno je svima da će 2023., kada je riječ o rezultatima i doprinosu turizma, nakon Schengena i eura te brojnih investicija koje su se dogodile diljem Hrvatske, pogotovo u sedam obalnih županija, doslovno učiniti razliku i bit će to sigurno najbolja turistička godina i kada je riječ o noćenjima i dolascima”, zaključio je Plenković, čestitavši svima koji su dobro pregovarali na zadovoljstvo obiju strana.

Na jesen pregovori o povećanju materijalnih prava te o osnovici plaća u državnim i javnim službama

Dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama te dodatak Kolektivnom ugovoru za državne službenike o povećanju regresa na 300 eura za članove, odnosno na 250 eura za nečlanove sindikata potpisao je, uz nazočnost predsjednika Vlade Plenkovića, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić i sindikalni predstavnici reprezentativnih sindikata.

Ministar Piletić, izrazivši zadovoljstvo postignutim dogovorom, najavio je daljnje pregovore o povećanju materijalnih prava kao i o osnovici plaća u državnim i javnim službama na jesen. Povećan je regres za članove sindikata na 300 eura i na 250 za nečlanove, a ugovorit će se i novo pravo uskrsnica za 2024., dodao je Piletić.

Potpisivanju su nazočili i ministri mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, financija Marko Primorac, pravosuđa i uprave Ivan Malenica i zdravstva Vili Beroš.

Postignut dogovor Vlade i sindikata o povećanju regresa

U rujnu će se nastaviti pregovori i o visini božićnice, uskrsnice i osnovici za plaće.

Pregovarački odbori Vlade i sindikata javnih i državnih službi dogovorili su u petak povećanje regresa na 250 eura za nečlanove sindikata i 300 eura za članove, a razgovori oko isplate božićnice nastavit će se u rujnu, kada će se pregovarati i o visini uskrsnice i osnovici za plaće.

Domagoj Rebić iz Sindikata djelatnika u kulturi izjavio je nakon završetka sastanka da će se u vezi osnovice za obračun plaće u idućoj godini ustrojiti uža radna skupina, koja će razmotriti argumente sindikalne i Vladine strane i izrazio uvjerenje da će se otvoriti prostor za korekciju osnovice i prije rujna.

Napomenuo je da neki sindikati javnih službi moraju s takvim prijedlogom ići pred svoja tijela tako da će konačnu odluku o potpisivanju dodatka kolektivnom ugovoru uslijediti ovisno o izjašnjavanju tih tijela.

Istovjetan dogovor postigli su i predstavnici državnih službi, potvrdili su predsjednici Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić i Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar. O osnovici za obračun plaće će se razgovarati u trećem tjednu rujna, nakon turističke sezone, kaže Lončar.

Ministar rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike Marin Piletić ocijenio je kako su stigli na korak do postizanja sporazuma.

U trenucima kada nešto više od 235.000 javnih i državnih službenika prima isplate plaća za travanj s uvećanom osnovicom za dva posto, postigli smo dogovor da će pravo na regres biti dodatno povećano, i to 250 eura za nečlanove sindikata i 300 eura za članove reprezentativnih sindikata.

Slijede nam razgovori s partnerima, reprezentativnim sindikatima na jesen o ugovaranju boljeg postotka osnovice. Predložili smo da uskrsnica bude također predmet jesenskih razgovora kako bi, nakon utvrđenja iznosa, mogla biti isplaćena u ožujku 2024., pojasnio je ministar.

Dodao je kako se na to treba nadovezati reforma sustava plaća, koju su najavili premijer i ministar financija, a odnosit će se na svih 1.621.000 osiguranika

Upitan koliko će se ukupno izdvojiti sredstava za regres, Piletić je rekao da su u 2023. nakon uvećanja nešto većeg od devet milijuna eura predvidjeli iznos od 63 milijuna eura za zaposlene u državnim i javnim službama.

Očekujemo da će sve učinjeno biti kvalitetan uvod u pregovore na jesen, dodao je napomenuvši kako je kroz Zakon o plaćama najavljeno povećanje koeficijenata, a svaki korak i dogovor mora rezultirati većim plaćama u državnim i javnim službama.

Piletić: Predloženo povećanje regresa za godišnji odmor, sindikati nezadovoljni

Završio je sastanak predstavnika Vlade i sindikata javnih te državnih službi o izmjenama i dopunama temeljnog kolektivnog ugovora. Vlada je predložila da se regres za 2023. poveća na 250 eura za nečlanove, a 270 eura za članove reprezentativnih sindikata državnih i javnih službi, što sindikatima nije prihvatljivo pa se pregovori nastavljaju nakon 1. svibnja, izjavio je ministar rada Marin Piletić nakon sastanka.

Piletić je dodao kako je Vladino stajalište vezano uz povećanje prava da ga mora osjetiti svih 235.000 zaposlenih u tim službama.

– Nakon što Vlada u nastavku pregovora iznese ponudu, očekujemo da je sindikati prenesu članstvu na prihvaćanje, rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Upitan o zahtjevu sindikata zaposlenih u javnim službama da pregovori o osnovici plaća počnu odmah nakon prvosvibanjskih praznika, Piletić je rekao da Vlada stoji kod odluke da su otvoreni pregovori za usklađivanje sa Zakonom o radu i ugovaranje povoljnijih materijalnih prava.

Pregovori o plaćama nastavljaju se, kako je i dogovoreno, u rujnu, dodao je Piletić napominjući kako će se, bude li stanje alarmantno, otvoriti i pregovori o osnovici.

S obzirom na to da nisu takve okolnosti i nadamo se da neće biti, stopa inflacije pada, Vlada zasad nije spremna otvoriti pregovore i o povećanju osnovice.

Podsjetio je da je lani regres bio 200 eura, a sada se nudi 270 eura te da takvo povećanje nipošto ne može biti uvredljivo, kako tvrde sindikati.

Naglasio je kako je Vlada odgovoran poslodavac, navodeći da na rashodnoj strani proračuna nisu samo plaće i materijalna prava. Vlada je u manje od dvije godine intervenirala sa 7 milijardi eura pomoći svim sugrađanima, naveo je.

Zahtjevi sindikata su nam jasni i inzistiranje na većim pravima, osobito za članove reprezentativnih sindikata, ali s druge strane, naš je cilj da ne iskoristimo odmah maksimalno dopušten iznos od dvije prosječne godišnje članarine sindikata koji pregovaraju.

Upitan očekuje li val prosvjeda i štrajkova, Piletić je rekao kako se nalazimo u godini prije parlamentarnih izbora i jasan je stav da svi žele prije ugovoriti povoljnija prava, no Vladina politika nije predizborno obećanje i ugovaranje čitavog seta povećanja osnovice plaća, nego politika kontinuiteta.

Zakonom o plaćama želimo postaviti jasan zakonodavni okvir za sve buduće pregovore, no moramo se naći na granici prihvatljivosti. Dok ne iscrpimo sve mogućnosti, ne očekujem prosvjede, poručio je Piletić.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić Vladinu je ponudio ocijenio kao vrlo lošu, neprihvatljivu, ponižavajuću i uvredljivu te da na nju ne pristaju i da ne može biti temelj za daljnje razgovore.

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika policije Zdravko Lončar rekao je kako očekuje pomake i da vjeruje u dogovor.

Za Dnevnik HTV-a javila je HRT-ova novinarka Silvana Skočajić.

Rekla je kako sindikati nisu zadovoljni ponudom te da su promijenili taktiku i povećali svoje zahtjeve.

– Sada sindikati traže da nakon 1. svibnja odmah krenu pregovori oko povećanja osnovice plaće. Također traže povećanje regresa i božićnice i to na način, s obzirom na to da je nastupio novi Zakon o radu od početka godine, da se za članove poveća božićnica i regres za pedeset eura više, bez obzira koliko će se povećati za sve predstavnike javnih službi. Također traže povećanje uskrsnice za sljedeću godinu od 100 eura za sve i 200 eura za članove sindikata, rekla je HRT-ova novinarka.

Stipić: Vladi smo iznijeli paket zahtjeva, žurno tražimo pregovore o plaćama

Predsjednik školskog sindikata Preporod izvijestio je kako su Vladi na pregovaračkom sastanku o izmjenama temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe iznijeli paket zahtjeva vezanih uz dodatke na plaću i žurno zatražili pregovore o plaćama.

Vlada je ponudila povećanje regresa za 20 eura ove godine, a da bi se o svemu ostalome, ugovaranje božićnice i uskrsnice, tek trebalo pregovarati pa smo takvu ponudu razmotrili i ocijenili je uvredljivom za sve zaposlene u javnim službama, izjavio je Stipić novinarima.

– To je udaljeno “nekoliko svemirskih godina” od onoga što smo tražili, rekao je. No ipak smo Vladi odlučili dati još jednu priliku i formulirali paket zahtjeva koji čine četiri dijela i to po načelu uzmi ili ostavi. Očekujemo Vladino očitovanje idući tjedan, najavio je.

Sindikati očekuju početkom svibnja na prvom sastanku otvaranje pregovora o povećanje osnovice. Stipić je rekao da ih je na taj korak izazvala Vlada ustvrdivši da u paketu moraju sagledati i porast 2 posto osnovice od 1. travnja, dogovoren davno, a i tada je bio nedostatan te ga je rast životnih troškova u međuvremenu dodatno obezvrijedio.

Na Markovu trgu ne vide da sve poskupljuje, a jedino cijena našeg rada ostaje ista, odnosno pada. Na to više ne želimo pristati i Vladi ćemo isporučiti zahtjev za povećanjem osnovice prije 1. listopada, poručio je Stipić.

Drugi zahtjev je povećanje regresa za najmanje 50 eura što, ako ima želje za pravim partnerskim odnosom sa sindikatima, drugoj strani neće biti teško prihvatiti.

Treći zahtjev je povećanje iznosa božićnice za 50 eura jer sindikati smatraju da je sada pravi trenutak da se i to ugovori.

Četvrti zahtjev je novo materijalno pravo zaposlenima u javnim službama – uskrsnice za 2024. u visini od 100 eura za sve radnike, a 200 eura za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru.

Sve je na Vladi, ona može riješiti situaciju i otkloniti sukobe, a sindikati su spremni i za dogovor i za sukob, a i to bi moglo biti brzo ako dogovor izostane, poručio je Stipić.

Dodao je kako traže pregovore odmah nakon 1. svibnja. Učinili smo ogroman ustupak Vladi (što tražimo uskrsnicu tek iduće godine), i sad ćemo vidjeti kako će uzvratiti, ustvrdio je Stipić.

– Ovi sindikati će se uključiti u ovu kolonu koja se pomalo formira i Vladi isporučiti svoje zahtjeve za povećanje osnovice i to prije prvog desetog, kojim oni nama stalno mašu pred očima i drugi naš zahtjev je povećanje regresa za najmanje pedeset eura, izjavio je Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod.

Zlostavljana djeca vraćaju se u nasilničke obitelji jer u sustavu nema mjesta? Imamo odgovor ministarstva

Čeka li nas nova tragedija? Pitaju se u otvorenom pismu djelatnici Centra za socijalnu skrb u Slavonskom Brodu. Uz ostalo, upozoravaju da se zlostavljana djeca vraćaju u nasilne obitelji zbog prenatrpanog sustava.

Tvrde da su o svemu obavijestili Ministarstvo, ali sluha nije bilo.

Jesu li djeca žrtve lošeg sustava? Upravo to tvrdi dio socijalnih radnika.

Renata Sever, predsjednica Društva socijalnih radnika Međimurja kaže: “Činjenica je da djecu ne možemo izdvojiti iz obitelji u kojima ima zanemarivanja i zlostavljanja zbog toga jer ih nemamo gdje smjestiti”.

I na to konstantno upozoravaju Ministarstvo, ali tvrde – sluha nema.

“Da su ustanove natrpane, odnosno popunjene jesu. Da su smještajni kapaciteti nedostatni, jesu”, dodaje Mato Zovkić, zamjenik predsjednice Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi.

“Poruka koju mi dobivamo iz Ministarstva je da se djeca u biti smještavaju onda kad su životno ugrožena. To znači da ih premještamo iz njihovih obitelji u prenatrpane udomiteljske obitelji gdje u stvari imaju podmirene samo osnovne potrebe”, navodi Sever.

U otvorenom pismu na nezakonita i nestručna postupanja upozoravaju djelatnici područnog ureda Slavonski Brod. Pitaju se, čeka li nas nova tragedija?

Iz Ministarstva šalju inspekciju i poručuju – provedena je svaka žurna mjera vezana uz smještaj djece.

“U ovom djelu ovog pojedinačnog slučajeva i nekih pojedinačnih slučajeva koji se spominju već su u tijeku izvanredni upravni nadzori i po završetku istih ćemo obavijestiti javnost”, govori Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu obitelji i socijalne politike.

Pritužbe dobivaju i oni koji rade sa žrtvama obiteljskog i seksualnog nasilja.

Ivan Blažević, direktor Zaklade Solidarna kaže: “Zaista nam se nemali broj žali na Centre za socijalnu skrb, ali jednako tako i na postupanje sudova koji su pak opet nekoordinirani i sa centrima za socijalnu skrb i s policijom gdje vam se događa da sudovi odbijaju zaštitne mjere koje je predložila sama policija”.

Uz sve to – u socijalnim ustanovama nema dovoljno stručnjaka.

“Mislim da se sustav socijalne skrbi ne raspada samo zahvaljujući našim improvizacijama”, ističe Sever.

“Ne, nije pred raspadom. S tim se nikako ne bih složila”, misli pak Mađerić.

Najavljuju nova zapošljavanja, a za sutra i sastanak s predstavnicima socijalne komore i socijalnih radnika.

Fuchs: Hrvatska akreditira Sveučilište u Mostaru, diplome će vrijediti u cijeloj EU

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs najavio je da će Agencija za znanost i visoko obrazovanje uskoro akreditirati Sveučilište u Mostaru, čime bi diplome s ove jedine visokoškolske ustanove na hrvatskom jeziku u BiH vrijedile u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europskoj uniji.

“Jedan od prvih koraka koji će slijediti jest akreditiranje sveučilišta u Mostaru od strane Hrvatske agencije za znanost i visoko obrazovanje. Nakon što se taj proces kompletnog akreditiranja s izdavanjem dopusnice završi, diplome koje izdaje Sveučilište u Mostaru bit će priznate u Republici Hrvatskoj, a nakon toga automatski i na teritoriju Europske unije”, rekao je Fuchs danas u Mostaru.

On se susreo s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganom Čovićem te posjetio Sveučilište u Mostaru, gdje je razgovarao s rektorom Zoranom Tomićem.

“Siguran sam da će taj proces ići razmjerno brzo”

Ministar Fuchs je ocijenio kako je proces akreditiranja visokoškolske ustanove jako zahtjevan te da će možda biti potrebno ispraviti pojedine segmente administrativnog i akademskog djelovanja.

“Ja sam siguran da će taj proces ići u dobrom smjeru i razmjerno brzo”, istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja.

Najavio je nastavak potpore i pri reformi obrazovnog sustava u BiH navodeći kako je Hrvatska u procesu kurikularnih prilagodbi i reformi koje se provode uz značajnu potporu iz fondova Europske unije.

“Sustav Sveučilišta u Mostaru sada se može dodatno unaprijediti i krenuti naprijed”

Ministar Fuchs ocijenio je iznimno značajnim što je BiH dobila kandidacijski status za članstvo u Europskoj uniji navodeći to kao veliku mogućnost za korištenje dodatnih financijskih sredstava iz fondova EU.

“Čitav sustav Sveučilišta u Mostaru se sada može dodatno unaprijediti i poći naprijed ulazeći u alijansu europskih sveučilišta što je trend iz Bruxellesa”, kazao je.

Čović je rekao da je s ministrom Fuchsom razgovarao o održavanju znanstvenog skupa, koji se redovito na proljeće održava u Neumu, a ove će godine biti posvećen znanosti i njezinom utjecaju u integracijskim procesima s EU.

Tako zapošljava HDZ: radijskog novinara stavili za šefa doma za starije. Nema iskustva, ali radio je za župana

Na novu funkciju dolazi ravno iz ureda za odnose s javnošću HDZ-ovog župana Nikole Dobroslavića.

Dom za starije osobe Dubrovnik, čiji je vlasnik Dubrovačko-neretvanska županija, dobio je 10. siječnja novog ravnatelja. Na natječaj za to mjesto javile su se četiri osobe, među kojima i dosadašnja ravnateljica Marina Sambrailo, a Upravno vijeće, u kome većinu čine predstavnici Županije kao osnivača, odabralo je kandidata Ivicu Puljića.

Iako sve to izdaleka zvuči kao najnormalnija administrativna stvar koja se uredno odvila po propisima, čitatelji iz Dubrovnika upozorili su me ovih dana da je riječ o još jednom ”političkom uhljebljenju”. Jer, Ivica Puljić, koji podrškom Županije preuzima vodeće mjesto u ustanovi socijalne skrbi, nema ni dana radnog staža u toj djelatnosti, niti njegova struka ima ikakve veze s njom. On je nekadašnji radijski novinar, a na novu funkciju dolazi ravno iz ureda za odnose s javnošću HDZ-ovog župana Nikole Dobroslavića.

Krajnje osjetljivi ravnateljski posao u domu za smještaj i 24-satnu brigu o 118 starijih, nemoćnih i nepokretnih osoba, dan je, dakle, u ruke čovjeku koji za nj nije ni minimalno kvalificiran, ali zato raspolaže džokerom koji je u Hrvatskoj često jači od bilo čega drugoga, a to je političko zaleđe vladajuće garniture.

Reagirala šefica Sindikata socijalnih radnika

Proces ove kadrovske promjene u dubrovačkom domu pratili su lokalni mediji uglavnom ne izvodeći šire zaključke, ali zato su objavili oštro priopćenje predsjednice Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Jadranke Dimić. Šefica nacionalnog sindikata socijalnih radnika prethodno se pismima obratila županu Dobroslaviću i predsjednici Upravnog vijeća Doma, Katarini Doršner, ali odgovora nije dobila.

”Stječe se dojam”, napisala je Jadranka Dimić, ”da je sjednica Upravnog vijeća samo formalnost te da je već izabran kandidat: glasnogovornik župana, novinar Ivica Puljić, bez dana radnog staža u sustavu socijalne skrbi.”

Naglašavajući da smisao javnih sustava svakako nije uhljebljivanje podobnih kadrova, Dimić konstatira kako ”godinama svjedočimo situacijama da se čelnici u sustavu socijalne skrbi regrutiraju po nalogu lokalnih moćnika pri čemu se zanemaruju interesi samih korisnika u koje se svi kunu i radi kojih cijeli sustav i postoji.”

Moderirao okrugle stolove HDZ-a

Ova upozorenja, međutim, nisu dala ploda, a pokazalo se da je dojam predsjednice sindikata socijalnih radnika bio potpuno točan. Mandat već bivšoj ravnateljici Marini Sambrailo istječe 15. veljače i toga dana na dužnost stupa novoizabrani Ivica Puljić, čije su kvalitete za ravnateljsko mjesto očito prevladale na intervjuu pred županovim Upravnim vijećem.

Dom za starije, koji je društvenim sredstvima izgrađen 1970. godine, a od 1987. pruža zainteresiranim građanima iz Dubrovnika još i usluge pomoći i njege kod kuće, tako dobiva novu glavnu i odgovornu osobu elementarno nespremnu za sve što je čeka.

Ivica Puljić možda je dobar kao voditelj – moderirao je neke predizborne okrugle stolove HDZ-a i vodio još neke lokalne manifestacije. Vjerojatno umije sastavljati priopćenja o uspjesima vladajuće garniture i pripremati za župana dnevne press clippinge.

Politički podobni amateri

Ali ovo u što sada ulazi za njega je sasvim sigurno neosvijetljena pećina. Kao što bi bila za svakoga, za vas i za mene, koji za teško i stresno područje socijalnog rada nemamo nikakve spreme. No kod nas je sve moguće pa tako i ovo.

Imamo stotine i stotine školovanih stručnjaka za ovakve poslove, ali na natječajima koje raspisuju vlasti pobjedu odnesu politički podobni amateri. Stari ljudi koji su povjereni brizi dubrovačkog doma ne mogu s ovim biti mirni. Ali su srećom dovoljno iskusni i znaju da politika u Hrvatskoj može sve što hoće, pa što košta da košta.

 

Izvor: www.telegram.hr

Vlada i sindikati potpisali sporazum o povećanju plaća: Cilj je unaprijediti ekonomski i socijalni standard građana

Vlada i sindikati javnih i državnih službi potpisali su dodatke kolektivnim ugovorima kojima se regulira povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini. Plaće u javnim i državnim službama povećavaju se za šest posto od 1. listopada ove i dva posto od 1. travnja iduće godine. Predviđeno je i povećanje božićnice s 1500 na 1750 kuna, regresa za 2023. godinu s 1500 na 1750 kuna, dara za djecu sa 600 na 754 kune te početak pregovora o novom povećanju osnovice plaće u idućoj godini najkasnije u trećem tjednu rujna.

Nakon sjednice Vlade na kojoj su usvojeni i formalni zaključci kojima se stvaraju pretpostavke da se za oko 240 tisuća zaposlenih u javnom i državnom sektoru poveća osnovica plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je potpisivanju Dodatka I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama te Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.

Uime Vlade, dodatke je potpisao ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, a uime sindikata Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, Domagoj Rebić, glavni tajnik Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, Antun Guljaš, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Renata Čulinović Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, Tanja Leontić, predsjednica Sindikata KBC Zagreb, Stjepan Topolnjak, iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Mirela Bojić, iz Matice hrvatskih sindikata, Tajana Drakulić, iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Ana Tuškan, iz Sindikata hrvatskih učitelja, Nataša Matejaš Brlić, iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara, Dubravko Jagić, iz Sindikata policije Hrvatske te Zdravko Lončar, iz Nezavisnog sindikata djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova.

Tom prigodom premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo postignutim dogovorom, posebno naglasivši ulogu ministra Piletića, koji je uime Vlade vodio pregovore sa sindikatima.

Poručio je riječ o zajedničkom dogovoru, a ne o situaciji u kojoj netko treba pobijediti, a netko izgubiti.

“U proteklih šest godina dokazali smo da je Vladi itekako stalo voditi kontinuirani socijalni dijalog i iskrene i otvorene razgovore sa svim predstavnicima sindikata i zajednički tražiti rješenja koja će unaprijediti položaj naših radnika u javnoj i državnoj službi”, poručio je.

U šest godina Vladinog mandata osnovica rasla za 33 posto

Govoreći o dosadašnjim rezultatima, naveo je da se od 2016. do ovog sadašnjeg povećanja, osnovica povećala ukupno za 33 posto istaknuvši kako se to nije dogodilo nekakvim automatizmom već je Vlada gledala kako da poboljšanu ekonomsku situaciju prenese na položaj službenika i namještenika.

“Zato kad govorimo o odgovornom upravljanju javnim financijama, izlasku iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, rapidnom smanjivanju javnoga duga, proračunskom suficitu do prije covida, najboljem investicijskom rejtingu Hrvatske uopće u povijesti, gospodarskom rastu unatoč svim krizama, snažnim mjerama Vlade, onda je zajednički nazivnik svih tih politika da od takvog makrostanja svi naši sugrađani vide pomak na mikro razini”, poručio je premijer Plenković.

I ovi pregovori sa sindikatima, dodao je, bili su dio tog zajedničkog pothvata da standard građana bude bolji.

Dogovoreni kompromis o povećanju plaća za 6 posto od 1. listopada plus dodatnih dva posto od 1. travnja, kao i dogovor da se formalni pregovori ponovno započnu u trećem tjednu rujna je okvir, kazao je premijer, a doprinos tom okviru je i dizanje božićnice i regresa na 1750 kuna, a dara za djecu na 750 kuna.

Naglasio je da se radi o okviru dogovora s obzirom na ekonomsku situaciju danas. Ako se ona iz bilo kojih razloga izmijeni, naravno da će Vlada ponovno razgovarati sa sindikatima.

“Današnje potpisivanje sporazuma predstavlja logičan slijed našeg dijaloga i, iznad svega, povjerenje”, poručio je istaknuvši kako pregovori nisu bili ni predugi ni preteški, s obzirom da su razgovori počeli prije pet tjedana, a danas se već potpisuje dodatak.

Na tom tragu, uz puno povjerenje i međusobno uvažavanje, dijalog će se nastaviti i tijekom iduće godine, dodao je premijer.

Formalni pregovori, pojasnio je, definirani su današnjim sporazumom, ali ako se nešto promijeni Vlada je tu da učini najbolje što može.

Izrazio je žaljenje što dva sindikata koja danas nisu prisutna nisu poslala afirmativnu poruku, ali dobrim je istaknuo to što će se dodatak primijeniti na sve pa će tako koristi imati svi zaposlenici, uključivši i predstavnike tih dvaju sindikata.

“Razumijemo da je inflacija neugodan problem, i upravo zato poduzimamo i brojne mjere koje su antiinflatornoga karaktera i želimo zaštititi kupovnu moć i cijenu rada zaposlenika uopće u Hrvatskoj, a naravno i u javnim i u državnim službama”, zaključio je predsjednik Vlade.

Plaća u studenom s povećanjem od šest posto

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je da su pregovori sa sindikatima bili brzi, jasni i konkretni, te da je Vlada izašla s korektnom ponudom.

“Plaća koja će biti isplaćena u studenom obuhvatit će povećanje od šest posto”, najavio je Piletić dodavši da se kao zalog daljnjeg socijalnog dijaloga želi omogućiti sigurnu zimu i nastavak socijalnog dijaloga.

“Socijalno partnerstvo jedan je od temeljnih postulata ove Vlade koja će nastaviti pregovore o svim drugim temama, a ovo je samo jedan od koraka na zajedničkom putu”, kazao je.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić naglasio je da se nastavljaju razgovori o povećanju plaća kroz zakon o plaćama, gdje će sindikat inzistirati na povećanju koeficijenata onih koji su na minimalcu.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem rekla je da potpisivanje TKU-a nije kraj socijalnog dijaloga jer očekuju dalje pregovore o Granskom kolektivnom ugovoru, kao i pregovore sljedeće godine. “Ovo je tek početak naše priče što se tiče unaprjeđenja plaća u javnom sektoru”, poručila je.

Zadaća Vlade je unaprjeđivanje ekonomskog i socijalnog standarda naših građana

Na konferenciji za medije, koja je održana nakon potpisivanja dodataka kolektivnim ugovorima, predsjednik Vlade Andrej Plenković zahvalio je predstavnicima sindikata na povjerenju, razumijevanju i postignutom kompromisu.

“Naglasio sam uoči potpisivanja kako ovo nisu razgovori u kojim bi jedna strana trebala biti pobjednik, a druga gubitnik. Ovo su razgovori o najvažnijem pitanju koje je stalno zadaća hrvatske Vlade, a to je da unaprjeđuje ekonomski i socijalni standard naših građana. Naši građani su i oni koji rade u privatnom sektoru i oni koji rade u javnim i državnim službama”, poručio je Plenković.

Ove kompleksne okolnosti, istaknuo je, koje traju gotovo već tri godine, zahtijevale su snažne, ozbiljne i iznad svega neuobičajene intervencije Vlade Republike Hrvatske.

Premijer je podsjetio na važnost političke stabilnosti, poručivši da zemlje koje nisu stabilne ne ulaze u europodručje, Schengenski prostor, nemaju gospodarski rast šest posto u kriznoj godini i nemaju investicijski kreditni rejting po tri agencije.

“Hrvatska to ima zato jer imamo snažnu parlamentarnu većinu i čvrst smjer unaprjeđenja gospodarske i socijalne situacija, koja podrazumijeva jačanje socijalne kohezije. Socijalna kohezija u krizi znači da nitko nije ostavljen po strani”, naglasio je Plenković, podsjetivši da su Vladine mjere u vrijeme Covida obuhvatile 800 tisuća radnika u privatnom sektoru.

Kazao je i da su u šest godina mandata ove Vlade materijalna prava rasla za 33 posto, što je jedna trećina.

“To dovoljno govori o političkoj volji, o namjeri Vlade da unaprijedi standard zaposlenika u javnim i državnim službama. I to je naš smjer, to je naš standard. Ali ona nije samo naša, ona je zajednička”, poručio je premijer.

Zalog u kvalitetniji početak 2023. godine

Istaknuo je kako se želi, što je više moguće, izaći u susret da se građani sa svojim prihodima i cijenom svoga rada mogu nositi s inflacijskim pritiscima.

“To se treba povezati s paketom mjera od 26 milijardi kuna. Ako je Vlada rekla –  danas ćemo subvencionirati cijenu struje, osigurat ćemo da je cijena plina ista i kroz jesen i kroz zimu – i to je doprinos ukupnom proračunu svih naših građana, pa i državnih i javnih službenika”, kazao je Plenković.

Od 1. listopada osnovica za državne i javne službenike podiže se za šest posto, a u 2023. za još dva posto. Od ove godine iznos božićnice podiže s 1500 na 1750 kuna, a dar za dijete sa 600 na 753 kune, dok će se regres podići s 1500 na 1750 kuna.

“To je jedan zalog u kvalitetniji početak 2023. godine, s dogovorom o pregovorima u trećem tjednu rujna iduće godine. Ali to ne znači da će se Vlada praviti da nema nekih posebnih okolnosti, nego ćemo učiniti sve u zajedničkom dogovoru i dijalogu da reagiramo ako treba. To je bit našeg dogovora utemeljenog na povjerenju”, poručio je premijer. Napravili smo, naglasio je, zajednički iskorak.

Kazao je da je jedanaest od  trinaest sindikata podržalo ovaj dogovor. “Nastavit ćemo razgovarati pa će možda i ova dva sindikata biti s nama idući put. Svim njihovim članovima ovaj današnji dogovor ide u prilog jer će i oni imati veću plaću”, pojasnio je.

“Radimo i dalje u zahtjevnim okolnostima koje su uzrokovane vanjskim faktorima.   Vidjeli ste da je agencija Fitch kazala da ćemo imati bolji rast nego što smo ga mi prije par tjedana planirali. Mi smo među 15 zemalja koje su u NATO-u, EU, eurozoni i Schengenu. Bolje od toga ne ide. Jedino nedostaje OECD, a to će doći za dvije-tri godine”, rekao je Plenković.

Istaknuo je da Hrvatska svojim međunarodnim položajem i politikom modernog suverenizma jača ekonomski i socijalni položaj svojih građana koristeći svoj osnaženi međunarodni položaj koji je, kako je kazao,  bitan i zbog kreditnog rejtinga, i načina na koji nas gledaju međunarodne financijske agencije i tržišta.

Rast osnovice u 12 mjeseci je 12,44 posto

Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vlade je istaknuo da se u manje od 12 mjeseci osnovica plaća u državnim i javnim službama povećava za 12,44, a godišnja inflacija bit će 10,4 posto.

Naglasio je da je smisao socijalnog dijaloga donošenje zajedničkih odluka, poručivši  kako Vlada nije slijepa ni nijema, te da će, u skladu s okolnostima, sjesti ponovno za stol sa sindikatima i pregovarati, što se u ovom trenutku ne može predvidjeti.

“Zadaća sindikata je da se snažno bori za prava radnika. Zadaća Vlade je da izlazi u susret koliko god to može jer je to dio njenog programa i političke volje. Ovo je jedan kvalitetni kompromis. Vlada nije gluha, slijepa, ni nijema. Ako se okolnosti promijene, Vlada će sjesti za stol sa sindikatima i razgovarati”, poručio je premijer Plenković.

 

Izvor: www.vlada.gov.hr

Tuškan napala Stipića: To su igre ispod stola, očekujem sto šamara

Glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja Ana Tuškan govorila je u Novom danu o Vladinoj ponudi o povećanju koeficijenta plaće koju su sindikati prihvatili.

Kaže kako je refendum sindikata prošao za dlaku, izašlo je nešto manje od 18 tisuća članova.

“Ne moženo biti zadovoljni kad je tako tijesno, to znači da je nezadovoljstvo veliko. Postoji mnogo problema u sustavu”, istaknula je Tuškan.

Kritizirala je sindikat Preporod i Željka Stipića rekavši da taj tzv. igrokaz predstava traje već jako dugo.

“Imamo režiju sindikata Preporod, glavni glumac je Željko Stipić, a produkcija je Preporodova mladež u nastavničkim mrežama. To se odnosi na one ljude koji ne razmišljaju svojom glavom i imaju svoje interese. Stipić je rekao na sastanku da je njemu prihvatljivo šest posto, ali da s time neće izlaziti među svoje članove. Ministar Primorac je više puta na sastanku govorio da ne bi povećavao osnovicu kako je predložio Željko Stipić već samo da se pomaknu datumi i da se da božićnica. Sindikati su se pobunili, jer je to neki dogovor ispod stola”, tvrdi Tuškan.

Dodaje da je Stipić govorio da je super s ministrom Fuchsom i nije ga htio kritizirati za vrijeme online nastave i mjera u školi kako bi imao što bolju poziciju u pregovorima o granskim kolektivnim uvjetima.

“To je sve igra ispod stola. Lako je biti junačina, klaun, ali je vrijeme da se istina sazna”, istaknula je i dodala kako očekuje reakcije: “Očekujem sto šamara”.

Poručila je Stipiću i korumpiranim političarima da je pravda spora, ali dostižna.

Naglašava kako je puno problema u sustavu obrazovanja, očekuju granske pregovore. Koeficijenti u javnim službama su jako niski, treba se potruditi da porastu, navodi.

Priča kako se kasni s režijama i materijalnim pravima. Škole materijalna sredstva dobivaju skupa, a sad kad su povećani iznosi sistematskih pregleda mora se, kako kaže, vagati hoće li se izvršiti popravak ili poslati zaposlenike na sistematski i edukacije. “Moramo u granskom ugovoru tražiti da se odvoji taj novac, da znamo koliko je novca došlo. Kaos je sustavu i taj se kaos mora rješavati”, poručuje Tuškan.

Smatra da će se sindikati doista morati udružiti i ukazati na probleme koji ih očekuju. “Zajedno se ne može raditi s nekim tko stalno snižava cijenu i onda radi predstavu s odbijanjem”, naglašava.

Kaže kako ima dosta zaposlenika koji ne koriste dar za djecu jer mladi odlaze i vani podižu svoju djecu, a ima i starijih zaposlenika koji imaju odraslu djecu. Problem je i s božićnicama jer onima koji rade na određeno, ugovori se raskidaju pred Božić da ne mogu ostvariti to pravo. Mnogi, dodaje, ne šalju zaposlenike na sistematske preglede pa onda pokušavaju pritisnuti osnivače.

“Ova nesuvisla i prevelika administracia, kršenje zakona i taj cijeli kaos koji se događa guši sustav”, tvrdi Ana Tuškan.

 

Izvor: n1info.hr

Na referendumima većine sindikata prošla ponuda vlade

Većina članova Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama prihvatila je vladinu ponudu o rastu osnovice i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini, o čemu je Sindikat izvijestio na internetskim stranicama. Doznaje se i da je ponuda za dlaku prošla i u Sindikatu hrvatskih učitelja.

Izjašnjavalo se 7820 članova sindikata – vladinu su ponudu prihvatila 4044 člana, odnosno nešto manje od 52 posto, a odbio ju je 3761 član, odnosno nešto više od 48 posto (nevažeća su bila 34 listića).

“Prihvaćanjem ponude očuvali smo snagu svojih članova”

“Da je u ovom trenutku ponuda odbijena, do daljnjega bi se odgodila primjena materijalnih prava iz ponude vlade RH svim radnicima javnih službi, iako je bilo vidljivo da je ponuda drugima u sustavu javnih službi prihvatljivija nego članovima obrazovnih sindikata”, objavio je Sindikat.

Isto tako, dodaju iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, to bi značilo da će samo članovi sindikata iz obrazovanja sudjelovati u prosvjedima i štrajkovima kako bi izrazili ne samo nezadovoljstvo plaćom već i svim problemima s kojima se susreću radeći u sustavu odgoja i obrazovanja.

“Prihvaćanjem ponude očuvali smo snagu svojih članova i materijalne resurse za borbe koje nam tek predstoje kroz gransko kolektivno pregovaranje gdje imamo priliku voditi se samo vlastitim interesima i potrebom za poboljšanjem materijalnog statusa, ali i borbe za zaštitu dostojanstva, za zaštitu digniteta struke zaposlenika obrazovnog sustava te preuzimati rizike samo za sebe kao što smo učinili u štrajku 2019.”, poručuje Sindikat.

Prihvaćanjem ponude ispunjena su dva kriterija, a to su da je nužno imati zastupljena tri područja od pet koja pregovaraju za javne službe i više od 50 posto ukupnog članstva. S obzirom na to da Sindikat hrvatskih učitelja ima više od 20 tisuća članova, ispunjen je i taj kriterij od 50 posto ukupnog članstva.

Među sindikatima iz područja obrazovanja vladinu ponudu odbio je školski Sindikat Preporod.

Ponudu prihvatio Sindikat hrvatskih učitelja

Većina članstva Sindikata hrvatskih učitelja prihvatila je vladinu ponudu o povećanju osnovice i drugih materijalnih prava u 2022. i 2023. godini, objavio je sindikat u nedjelju nakon izjašnjavanja članstva.

Izjašnjavanju je pristupio 17.991 član sindikata, a za vladinu ponudu izjasnila su se 9.133 člana odnosno 50,77 posto. Vladinu ponudu nije prihvatilo 8.800 članova odnosno 48,91 posto, a nevažećih glasova je bilo 58 (0,32 posto).

“Očekuje nas početak pregovora za granski kolektivni ugovor, pregovora kojima su u fokusu specifičnosti rada i položaja zaposlenika u osnovnoškolskome obrazovanju”, stoji u objavi Sindikata.

Na što su pristali sindikati?

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi te Nezavisni sindikat zaposlenih u Hrvatskom zdravstvenom osiguranju već su ranije prihvatili ponudu.

Podsjećamo, sindikati su se složili da prihvaćaju povećanje osnovice plaće za 6 posto od 1. listopada 2022. te povećanje osnovice plaće u 2023. godini za 2 posto od 1. travnja. Prvu uvećanu plaću primit će već sljedeći mjesec, a dodatno uvećanu u svibnju sljedeće godine.

Potpisivanje temeljnog kolektivnog ugovora u ponedjeljak

Vlada i sindikati potpisat će u ponedjeljak dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za javne službe odnosno Kolektivnom ugovoru (KU) za državne službe.

Njime se regulira povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini. Vlada će na sjednici u ponedjeljak donijeti i formalnu odluku kojom će nadležnog ministra Marina Piletića ovlastiti za potpisivanje ugovora.