Počeo drugi krug pregovora Vlade i sindikata javnih službi o TKU-u

Predstavnici sindikata javnih službi ocijenili su pri dolasku na drugi krug pregovora s Vladom o izmjenama i dopunama Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU), koji je počeo u resornom Ministarstvu, da će dogovor biti postignut, smatrajući da su im zahtjevi utemeljeni.

Pregovore su komentirali Nada Lovrić iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i ministar rada Marin Piletić.

– Na prvom sastanku sindikalna strana je iznijela svoj zahtjev od 15%. Tražili smo i rast božićnice sa 266 na 300 eura, uskrsnicu u visini 300 eura. Očekujemo protuponudu. Interes iz sindikalne strane je da se pregovor i završi do 31. listopada, kako bi plaća već u studenom bila isplaćena sa povećanjem u listopadu. Hoće li to biti moguće? Hoćemo li se naći relativno brzo? Ostaje za vidjeti. Do kraja mjeseca ima još dovoljno vremena da nađemo zajednički dogovor, istaknula je Lovrić.

– Mi smo vrlo jasno dali do znanja sindikatima da je povećanje osnovice od 15% nešto nerealno, ali s obzirom da je u planu i donošenje novog Zakona o plaćama i sami postupak predviđa i donošenje dvije nove uredbe gdje smo im jasno iskomunicirali da će doći i do povećanja koeficijenata. Kada tome dodate i poreznu reformu gdje će također svih naši 238.000 službenika osjetiti i efekte porezne reforme i kada još tome dodate ugovaranje uskrsnice koja će biti isplaćena u ožujku. Sve su to elementi o kojima pregovaramo. Prema tome, mi u ponedjeljak izlazimo sa svojom ponudom, rekao je ministar.

Sindikati su u prvom krugu pregovora postavili zahtjev o 15-postotnom povećanju osnovice plaće, koji je ministar rada Marin Piletić ocijenio nerealnim.

Jadranka Dimić iz Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske rekla je kako sindikati očekuju da će Vlada prihvatiti njihove argumente.

– Želimo zaštititi standard naših zaposlenika i sljedeće godine koja je, podsjetila je, izborna te u njoj, napomenula je, neće biti prostora za pregovore.

– Dakle, sad je trenutak i mi ćemo taj trenutak iskoristiti, rekla je.

Vlada, istaknula je, u ovom trenutku ima priliku za “zadovoljne zaposlenike u sustavu i mir”.

Na ministrovu tvrdnju da su njihovi zahtjevi nerealni, odgovara podatkom da plaća u javnim službama zaostaje 14,5 posto u odnosu na plaće u privredi.

– I mislimo da su zahtjevi zaista realni, poručila je.

Interes sindikata

– Interes je sindikata, dodala je, da povećanje ide već sa sljedećom plaćom te da ta osnovica bude primjenjiva za cijelu sljedeću godinu.

Čelnik sindikata Preporod, Željko Stipić dosadašnje izjave ministra Piletića vidi kao uobičajenu pregovaračku retoriku te kaže kako nisu ni očekivali “da će ministar reći pa da, to što vi očekujete je stvarno realno i utemeljeno na brojkama”.

– To je uvijek tako, radi se o približavanju stajališta dviju strana. U ovom trenutku mislim da ta stajališta nisu toliko udaljena, da mi ne bismo mogli vrlo brzo doći do dogovora, ocijenio je.

I on ističe da je važno postići dogovor do kraja mjeseca “kako ne bi bili zakinuti za još jednu povišicu plaće, kao što su to već napravili vrlo vješto kašnjenjem pregovora za rujan”.

Ističe i da ni jednoj Vladi ne odgovaraju “kravali pred izbore”.

– Oni to čak ni ne kriju, oni stalno ističu da je njima upravo cilj dogovor sa sindikatima, vjerojatno ne zato što nešto vole sindikate nego zato što misle da je na toj podlozi moguće okoristiti se na izborima, rekao je.

 

Izvor: www.vijesti.hrt.hr

Dimić: Zavladala je panika u Piletićevom ministarstvu nakon jedne Facebook objave

Predsjednica Sindikata zaposlenika u socijalnoj skrbi Jadranka Dimić komentirala je u N1 Studiju uživo sustav socijalne skrbi i kako se reagira kad netko upozori na stvari koje se ne bi smjele događati, odnosno, što se nakon tog dogodi s onima koji upozoravaju.

Konkretnije, psihologinja Valerija Kanđera, zaposlena u područnom uredu Zavoda za socijalni rad u Novom Zagrebu, javno je istupila krajem prošlog mjeseca jer nije bilo nikakvog smještaja za šestogodišnju djevojčicu s autizmom. Slučajno ili ne, ovaj tjedan stigla joj je inspekcija Ministarstva rada i socijalne politike. Ministar Marin Piletić izjavio je da to nema veze s njenim istupom već “saznanjima o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje upravnog nadzora”.

Nije navodila identitet djevojčice, imala je motiv pronaći na bilo koji način djetetu dom.

“Nevjerojatno je da jedna objava na Facebooku izazove tolike reakcije. Nastala je panika u Ministarstvu, što je rezultiralo neprimjerenim reakcijama. Kolegica je u očaju objavila apel i pritom nije objavila identitet djeteta. Strogo se držala profesionalne tajne. Međutim, nakon toga je bila jako brza reakcija Ministarstva. Objavila ga je u 15 sati i već nakon 17 sati održana je konferencija za medije, tijekom koje se potvrdilo da se našao smještaj djetetu”, rekla je Dimić i dodala:

“Ministarstvo nije tu da pronalazi smještaj djeci nego da nam da alate kako bismo mi to mogli. I to mora vrijediti za sve područne urede. Ne smijemo se trošiti na to da administriranjem podnosimo zahtjeve pa dobivamo odbijenice. To bi trebalo biti uređeno. Nakon toga slijedi dva do tri dana famoznih demantija o tome koliko djece nije smješteno i koliko ih je na listi čekanja. Radi se o djeci koju treba žurno izdvojiti iz obitelji. Ta brojka mora biti nula. Ne mogu takva djeca biti na čekanju. I onda pet dana nakon kolegici dolazi izvanredni nadzor u ured.”

Radi li se o uobičajenoj praksi?

“Nadzor bi trebao biti puno češći, ali ne u ovakvim situacijama. Ministarstvo je bilo upoznato s problemima koje kolegica i njen stručni tim ima. Ne mora se dolaziti sa značkom u ured, sve se može riješiti e-mailom. Došli su iz tri razloga – mjera postupaka u pronalaženju smještaja, da li je gospođa Kanđera imala dopuštenje za objavu statusa na Facebooku, što nije formalno pravilo nego nepisano, i da ured ima neke predmete koji su službena tajna. Kao da smo SOA. Vlada stega u sustavu, kojom se poručuje da nitko ne smije govoriti dok im se ne dozvoli. Ravnateljica se izjasnila da nije dala dopuštenje za istup”, izjavila je Dimić.

Odobrenja su potrebna za neke ozbiljnije stvari, naglašava, no ne i za pokušaj pronalaska smještaja za dijete. Samo, regularnim putem se smještaj nije pronašao i pitanje je bi li bez tog istupa.

“Mora postojati registar ustanova i obitelji za koje se unaprijed zna da u kriznoj situaciji mogu primiti dijete. To je posao Ministarstva, ali ne u trenutku kad nastane takva okolnost nego prije nje. Na to smo upozoravali. U ovom slučaju se to vjerojatno riješilo jer se nekoga nazvalo i naredilo da primi to dijete. Vjerojatno je tim putem završio i ovaj slučaj. Razgovarala sam s kolegicom o svemu ovome, u redu je, stabilna i konstruktivna. Ima dugi staž u sustavu i smatra da pred mirovinom ima pravo upozoriti na ovako nešto”, zaključila je Jadranka Dimić.

 

 

 

Izvor: www.n1info.hr

Psihologinji koja je tražila smještaj za autističnu curicu poslali inspekciju! ‘Želi se ušutkati savjesne pojedince!‘

Nadzor je proveden i u nekim ustanovama koje su prošli tjedan odbile primiti djevojčicu s autizmom bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad u Novom Zagrebu, u kojem radi psihologinja Valerija Kanđera, ovaj je tjedan bio predmet hitnog nadzora Ministarstva rada i socijalne politike, a nadzor je, kako saznajemo, proveden i u nekim ustanovama koje su prošli tjedan odbile primiti djevojčicu s autizmom bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Rješenje o nadzoru i eventualnim nepravilnostima koje su inspektori pronašli u nekadašnjem centru za socijalnu skrb Novi Zagreb još uvijek nije stiglo, a psihologinji Valeriji Kanđeri sindikat je osigurao odvjetnika i svaku drugu pomoć koja bi joj mogla zatrebati.

– Ovdje je riječ o eklatantnom, grubom pokušaju da se ušutkaju svi savjesni pojedinci u sustavu koji ukazuju na probleme koji se više ne mogu ignorirati. Umjesto da se bavi rješavanjem tih problema, vodstvo sustava nastoji zastrašivanjem ušutkati struku jer, ako o problemima nitko ne govori, vodstvo se može i dalje praviti da ne postoje – kaže Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, koja je u redovitom kontaktu s Valerijom Kanđerom.

Objava na Facebooku

Podsjetimo, psihologinja iz novozagrebačkog centra za socijalnu skrb Valerija Kanđera, iza koje je više desetljeća iskustva u socijali, objavila je prošli ponedjeljak, nešto prije 15 sati i završetka radnog vremena, na svojem Facebook profilu kako u njezinu uredu sjedi djevojčica stara 6,5 godina, s poremećajima iz spektra autizma, koja hitno treba smještaj u domu ili udomiteljskoj obitelji, a koju je odbilo više od 30 institucija te svi timovi za udomiteljstvo u državi.

Gdje da smjestim djevojčicu, pitala je javno. Bila je riječ – kako su novinari kasnije saznali, iako Kanđera to u svojem statusu nije objavila niti je te informacije željela komentirati – o djevojčici čija je majka tjedan dana ranije tražila od centra za socijalnu skrb pomoć i dala im suglasnost da nađu djevojčici prikladan smještaj jer neko vrijeme neće moći o njoj brinuti zbog liječenja u psihijatrijskoj bolnici. Adresa djevojčičina oca nije poznata, djed zbog dobi nije mogao preuzeti brigu o njoj te je to privremeno, dok centar ne pronađe smještaj, učinila djedova sestra, koja je najavila da će taj ponedjeljak ostaviti dijete u vrtiću, koji djevojčica pohađa četiri sata na dan, od 8 do 12 sati, te da neće doći po nju jer više ne može skrbiti o njoj.

Po mailovima koje je stručni tim centra slao jasno je da su i središnji Hrvatski zavod za socijalni rad i Ministarstvo pet dana ranije bili obaviješteni o pokušajima da se djevojčici nađe smještaj. No, tek nakon Kanđerinog javnog istupa Ministarstvo je uspjelo pronaći smještaj, i to u Centru Slava Raškaj u Zagrebu, koji bi se teško mogao nazvati dugoročno prikladnim. Taj Centar, naime, prije svega funkcionira kao škola koja se zatvara u petak popodne i otvara u ponedjeljak ujutro: tijekom proteklog vikenda ova je djevojčica bila jedino dijete u zgradi te su ad hoc organizirane smjene stručnog tima i kuharica koji su osigurali usamljenoj djevojčici sve što joj je potrebno.

– Kolegica Valerija Kanđera u svojem istupu nije prekršila ni jedno pravilo ili profesionalnu odredbu, nije otkrila identitet ni pojedinosti o djetetovu životu niti je učinila išta zbog čega bi njoj ili centru u kojem radi trebao “kazneni” nadzor: upravo suprotno, svojim je istupom konačno uspjela riješiti problem. Sad od nje traže da se izjasni je li dobila dozvolu ravnateljice da objavi status. Pa gdje ovo ide? – pita se Dimić te ističe kako je Valerija Kanđera iskusna stručnjakinja bez mrlje u karijeri koja sigurno neće pokleknuti pred ovakvim zastrašivanjem.

‘Nije jedina‘

– I nije jedina. Problem sa smještajem djece nije od jučer, već dugo upozoravamo da je situacija sve teža, u veljači ove godine imali smo niz sastanaka kako bismo vidjeli što i kako dalje i, očito, nije se dogodilo ništa – priča.

Najveći apsurd u svemu jest što bi inspekcijski nadzor mogao utvrditi da je glavni stručni propust u centru Novi Zagreb to što Kanđera i suradnici – nisu pronašli smještaj djevojčici! Ne bi to bilo prvi put da donose takva potpuno apsurdna rješenja: jednom su ustanovi koja je godinu dana neuspješno upozoravala i tražila od Ministarstva sredstva za hitnu sanaciju jer im prokišnjava krov inspektori nakon nadzora naložili da “hitno sanira krov jer prokišnjava zbog čega su ugroženi štićenici”.

Kad je riječ o nadzorima koji su krenuli i po dijelu ustanova, sindikalistica Dimić upozorava kako su domovi doista prepuni.

– Adekvatnu ustanovu za djecu s autizmom, koja bi stručno bila kapacitirana, nemamo, a u sobe dječjih domova više ne stane ni ormarić, kamoli dodatni krevet. A da ne govorim o deficitu stručnjaka kojih bi trebalo biti više ako tako povećavamo broj djece. Inspekcija će sad valjda mjeriti gdje bi još mogli smjestiti koji krevet – kaže Dimić.

 

Izvor: www.jutarnji.hr

Psihologinji koja je tražila smještaj za curicu došla inspekcija. “Žele je ušutkati”

Prošloga tjedna javnost je potresao javno objavljen vapaj Valerije Kanđere, psihologinje zaposlene u područnom uredu Zavoda za socijalni rad u Novom Zagrebu. Početkom ovog tjedna iz Ministarstva joj je stigao izvanredni upravni nadzor.

Podsjetimo, Kanđera je u ponedjeljak 25. rujna upozorila da se bliži kraj radnog vremena a da nemaju gdje s djevojčicom od šest godina koja ima autizam i koju je već odbilo smjestiti više od 30 ustanova. Tek nakon tog apela stvari su se pokrenule. Djevojčica je istog dana zbrinuta u Centru Slave Raškaj i u dobrom je stanju. Pitanje je što bi se dogodilo da Kanđera taj dan nije istupila u javnost, pogotovo jer se u Hrvatskoj često događa da se ovakvi problemi riješe tek kad sve dođe u medije.

Iako je djevojčica sad zbrinuta, u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike istražuju je li psihologinja objavom apela na Facebooku prekršila pravo djeteta na privatnost, potvrdila nam je predsjednica sindikata socijalne skrbi Jadranka Dimić.

“Ministarstvo se bavi zastrašivanjem i ušutkavanjem”

“Sve se dogodilo prije dva ili tri dana. Ovo je poprilično diskutabilno, oni nisu došli utvrđivati nepravilnosti, nego provode izvanredni nadzor. Glavno pitanje je je li psihologinja imala suglasnost područnog ureda da nešto objavi na Facebooku. Nepisano je pravilo da se ne smije nešto objaviti u medije bez dopuštenja”, kaže Dimić.

“Ona nije povrijedila pravo djeteta na privatnost, nije izašla s osobnim podacima, samo je tražila smještaj za djevojčicu”, kaže Dimić i dodaje da u sindikatu nestrpljivo očekuju rezultate nadzora. Njih bi mogli čekati i do nekoliko mjeseci.

“Umjesto da se ekipa u Ministarstvu primi posla, troše novac građana za izvanredne nadzore čija je svrha zastrašivanje i ušutkivanje. Sva sreća da imamo ljude kao Valerija koji zahvaljujući svom profesionalnom vijeku bez mrlje imaju potrebu reći s čim se stručni radnici svakodnevno susreću”, kaže Dimić.

Da postoje veliki problemi kod pronalaska žurnog smještaja djece iz sindikata su upozorili ministra Marina Piletića na sastanku koji se održao 20. veljače 2023. godine.

Kanđera nakon objave statusa: Ne bojim se sankcija

Index je pokušao kontaktirati i psihologinju Kanđeru, ali ona danas nije odgovarala na pozive i poruke.

Dan nakon objave vapaja na Facebooku Kanđera je na Novoj TV rekla da se sankcija ne boji.

“Zapravo ne, ja sam stara garda očeličena kroz sustav, takva sam i karakterno. Mislim i da ljudi, budući da sam toliko dugo u sustavu, znaju kako radim, a onda kad znate da to radite savjesno i imate takav feedback, ne bojite se što će biti dalje.

Zapravo negdje u dubini duše svi koji su davali izjave jučer znaju da moj status nije napisan jer sam htjela biti hirovita, nego sam doista gledala u oči djetetu koje je trebalo našu pomoć”, rekla je Kanđera.

Što je pisalo u statusu?

Ovo je sporni status zbog kojeg je Ministarstvo poslalo izvanredni nadzor i za koji sumnjaju na to da krši pravo djeteta:

“Djevojčica 6 i pol godina. Lice porculanski glatko, okrugle smeđe oči umiljate mace s najdužim trepavicama na svijetu, kike omotane ružičastim gumicama i osmijeh koji ne silazi s lica.

Ministre, trebamo žurni, žurni smještaj ove prekrasne djevojčice! Trideset i jedna ustanova u Republici Hrvatskoj ne želi je primiti na smještaj. Nijedan tim za udomiteljstvo u Republici Hrvatskoj nije dao pozitivan odgovor o smještaju.

Ravnateljica jedine ustanove u Zagrebu koja je dužna  primiti dijete kroz smještaj u kriznim situacijama, izrijekom odbija prihvatiti djevojčicu. Najradosnijih očiju.

Kada smo je preuzeli iz dječjeg vrtića specijaliziranog za djecu s razvojnim teškoćama, odgojiteljica je plakala u nemoći, a moja socka i ja suze smo gurale nazad da se vrate tamo odakle su krenule. Ta meni je to već tkoznakoje izdvajanje, spašavanje! Trebalo bi biti spašavanje djeteta iz nezdrave i disfunkcionalne obitelji, a briga o djetetovoj dobrobiti i opet je samo floskula.”

“Naša prekrasnica ima autizam”

“Naša prekrasnica ima autizam. I najljepši osmijeh na svijetu! Odgojiteljica i rehabilitatorica u vrtiću kažu da je najbolje dijete s autizmom kojim se bave, neagresivna je, vedra, dostupna vođenju. I ima najnježniji pogled na svijetu!

Evo, sada se nalazi u mojem uredu Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb. Koji je promijenio ime pa više nije Centar. Ali koji je centralizirao sve što se dalo centralizirati bez smisla i logike. To nam je dala reforma. I povećane koeficijente onima koji sjede u središnjoj službi, a ne rade izravno s korisnicima.

Evo, to je reformirano. Ali nema smještaja za djevojčicu koja se upravo glasno smije u mojem uredu koji dijelim s još dva psihologa”, prepričava.

“Naša curka igra se svojim prstićima, razgledava okolo i glasno se smije negdje u svom svijetu u kojem je sigurno ljepše nego u našem. U kojem joj ne možemo osigurati ne najvedriji, ne najpoticajniji nego ikakav smještaj. Opet se javljam s vapajem, molbom, traženjem!

Opet sam ogorčena na reformirani, uzaludni sustav čiji dio već dugo ne želim biti. Radno vrijeme nam je do 15:30. Kamo ćemo onda s prelijepom djevojčicom koju sudbina nije pomazila, a sustav se bahato poigrava?” napisala je psihologinja.

 

Izvor: www.index.hr

Doznajemo: psihologinji koja je tražila smještaj za autističnu curicu došla inspekcija. ‘Žele je zastrašiti jer se pobunila’

Za ministarstvo nije problem što socijalni radnici ne mogu normalno raditi svoj posao. Nego je problem kad se to javno kaže.

Na leđima psihologinje Valerije Kanđere iz Područnog ureda za socijalnu skrb Novi Zagreb mogao bi se slomiti slučaj nezbrinute autistične djevojčice od šest godina za koju se prošlog tjedna na 36 adresa danima bezuspješno tražio smještaj u domu ili udomiteljskoj obitelji.

Jer, Ministarstvo socijale na čelu s ministrom Marinom Piletićem već u ponedjeljak je Valeriji Kanđeri i njenim kolegama iz tima poslalo – upravni nadzor. Psihologinja je očito glavni cilj ove inspekcije jer je s tom pričom, ne znajući što više činiti, u petak izašla u javnost.

Kako nam je rekla predsjednica sindikata socijalne skrbi Jadranka Dimić, koju smo nazvali čim smo čuli za ovu informaciju o kojoj iz Ministarstva nisu izvijestili javnost, ”za Ministarstvo očito nije problem što diljem Hrvatske nemamo kamo sa zapuštenom i zlostavljanom djecom koja moraju biti izdvojena iz obitelji. I nije problem što socijalni radnici ne mogu normalno raditi svoj posao. Nego je problem kad se to javno kaže”.

Kanđera završila na razgovoru s inspekcijom

Inspekcijski nadzor u područnom uredu Novi Zagreb počeo je, dakle, u ponedjeljak u 11 sati. Kontrolori su na razgovor pozvali voditeljicu ureda, Valeriju Kanđeru, socijalnu radnicu, te pravnika koji s njom vodi predmet djevojčice.

Nakon što su pozvani odgovorili na postavljena pitanja, od njih je zatraženo da do 13 sati napišu i predaju izaslanicima Ministarstva pojedinačna pismena očitovanja o postupanju u tom slučaju.

No, glavno pitanje je, čini se, bilo je li Kanđera za svoj istup tražila dopuštenje od svoje šefice ili nije. Zatim su pokupili svu dokumentaciju i očitovanja članova tima i voditeljice ureda i otišli.

Šefici socijale je s njezinim sektorom sve u redu

Što će dalje biti, ne zna se. No, Kanđera bi, budući da je u petak postupila spontano i bez odobrenja šefice nadajući se da će se time mjesto za curicu ipak naći, mogla dobiti opomenu pred otkaz pa čak i otkaz. Tek treba vidjeti kako će se u ovoj istrazi koja se vodi nad Kanđerom i njenim kolegama postaviti šefica svih hrvatskih ureda socijalne skrbi – v.d. ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad Tatjana Štritof.

Vrlo je nezahvalno nagađati hoće li ona stati na stranu svoje podređene budući da je u nedjelju, u nastupu na N1 televiziji, tvrdila da nije bilo nikakve stvarne potrebe za Kanđerin javni istup jer je sa socijalom u državi sve u redu, negirala da postoji teški manjak smještaja za nezbrinutu djecu i iznijela samo niz floskula.

 

Izvor: www.telegram.hr

Sindikati zahtijevaju 15% veće plaće: ‘Ispod ovog ne idemo! Inflacija neće stati 1. siječnja‘

Po 300 eura za božićnicu, uskrsnicu i regres, dar djeci 150, a nagrade 250 eura.

Predstavnici sindikata javnih službi na prvom sastanku pregovaračkih odbora o izmjenama i dopunama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama iznijeli su Vladi konkretne zahtjeve.

Osim što traže 15-postotni rast osnovice plaće, sindikati od Vlade očekuju povećanje niza materijalnih prava: nakon što je sporazumom definiran iznos regresa od 300 eura, očekuju da će i božićnica rasti s 232 na 300 eura. Isti iznos očekuju i za novougovoreno pravo tzv. uskrsnicu, a povećali su i zahtjev za iznosom jubilarne nagrade na 250 eura i dara za djecu sa 100 na 150 eura.

Stav sindikata javnih službi je jednoglasan: od zahtjeva ne odustaju, a ako Vlada ne ispuni njihova očekivanja, spremni su, kažu, na ozbiljne sindikalne akcije.

Primopredaja vlasti

Kako doznajemo iz sindikalnih krugova, i 15-postotno povećanje osnovice njima se u ovom trenutku čini malo jer ne mogu računati na nove pregovore u sljedećih godinu dana. Situaciju pojašnjava Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske:

– Vladi se 15 posto čini pretjerano, no mi moramo razmišljati o zaposlenicima i u sljedećoj godini. Inflacija neće stati 1. siječnja, a mi ne možemo računati na pregovore do kraja iduće godine jer danom kad premijer raspiše izbore stupa na snagu Zakon o postupku o primopredaje vlasti, koji onemogućava sklapanja ugovora veće vrijednosti. Nakon toga slijede izbori, formiranje vlasti, onda sto dana vlasti, a za to vrijeme će ljudima inflacija pojesti plaće. Bez obzira na to što nam prezentiraju rast plaća, mi godinu dana sigurno nećemo moći pregovarati – kaže. Paralelno, sindikati se neće zadovoljiti odugovlačenjem ovih pregovora, a nisu spremni niti na popuštanje.

Dimić i potvrđuje da sindikati neće dugo čekati, spremni su na ozbiljne sindikalne akcije, što je stav svih sindikata javnih službi.

– Čekat ćemo odgovor Vlade, a ako neće zadovoljiti očekivano, krećemo u postupak mirenja. Nakon toga ćemo se govoriti o datumu sindikalnih akcija – poručuje Jadranka Dimić.

Po riječima sindikalaca, sustavi javnih službi se raspadaju i treba pametno složiti politiku plaća. Vladin je, pak, plan okupiti radnu skupinu ekonomskih stručnjaka kako bi se vidio fiskalni učinak sindikalnih zahtjeva. Taj manevar u sindikatima smatraju očitim pokušajem odugovlačenja pregovora.

Minimalna plaća

Prema riječima koordinatorice pregovora sindikata javnih službi Sanje Šprem (Sindikat hrvatskih učitelja), cilj je osigurati i rast osnovice u sljedećoj godini.

– Tražimo povećanje od 15 posto budući da je rast plaća u privredi 14 posto te se očekuje rast minimalne plaće u Hrvatskoj od 15 posto. Zbog toga naš zahtjev ima uporište u tome – izjavila je Šprem.

Predstavnici Vlade na sastanku su pokazali kretanje (rast) plaća od 2016. do danas. Sindikati ne spore da su plaće već rasle, no po riječima predsjednice Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Nade Lovrić, ni toliko povećane ne uspijevaju zadržati radnike u javnom sektoru i održati funkciju države kao servisa građanima. Sve je teže naći radnike i u znanosti i u zdravstvu, socijali, napominje Lovrić.

Stoga sindikalna strana zahtijeva 15-postotno povećanje osnovice za ostatak 2023. i cijelu 2024.

Suficit proračuna

– U vremenu nikad boljeg punjenja proračuna sindikalna strana smatra da je došlo vrijeme za hrabriji i značajniji iskorak u rastu plaća kako bi se barem krenulo prema usklađivanju s plaćama u EU s ciljem zadržavanja dijela radnika u Hrvatskoj i pokušavajući privući dio onih koji su otišli. Vladina strana se obvezala izračunati fiskalne učinke sindikalnog zahtjeva te iznijeti protuprijedlog – rekla je Nada Lovrić.

Kako je pojasnila Sanja Šprem, inflacija im nije bila jedini orijentir, već i cijena rada drugih. Isto tako, dodala je, činjenica je da je Zakon o plaćama u javnim i državnim službama treba stupiti na snagu u siječnju sljedeće godine, no iz zakona neće proisteći rast plaća, nego iz podzakonskih akata, odnosno uredbi.

– Sve će ovisiti o tome kada će sljedeće godine uredbe stupiti na snagu. Moramo biti svjesni činjenice da inflacija raste sustavno, tako očekujemo rast i u idućoj godini, a naši zaposlenici u javnom sektoru moraju živjeti od plaće i do donošenja Zakona o plaćama, a još bitnije uredbi o koeficijentima – kaže Šprem.

Treća točka pregovora je usklađivanje Temeljnog kolektivnog ugovora sa Zakonom o radu koji je stupio na snagu u siječnju ove godine. – Moramo uskladiti TKU s izmjenama Zakona, ali pritom treba voditi računa o tome da će se, neovisno o usklađivanju, poboljšati neka materijalna prava, poput rada nedjeljom. Sada je TKU-om rad nedjeljom definiran iznosom od 35%, a Zakonom o radu 50%. Naravno, tu vidimo prostor da se kolektivnim pregovorima utvrdi i viši iznos – rekla je koordinatorica pregovora.

 

Izvor: www.jutarnji.hr

Topolnjak: Očekujemo dvoznamenkasti rast osnovice plaće

U Ministarstvu rada počinju pregovori Vlade i 11 sindikata državnih i javnih službi o dodatku kolektivnim ugovorima. Među ostalim, sindikati traže povećanje osnovice plaće te utvrđivanje božićnice i uskrsnice za iduću godinu. To bi, kako smatraju, trebalo ublažiti smanjivanje cijene rada koje traje već tri godine.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak najavio je u četvrtak, uoči početka pregovora o izmjenama i dopunama Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za zaposlene u javnim službama, kako će zatražiti dvoznamenkasto povećanje osnovice plaća.

– Iznijet ćemo svoje zahtjeve vezano uz osnovicu plaća, jubilarnu nagradu, regres, božićnicu i uskrsnicu, rekao je napomenuvši kako trebaju dogovoriti regres za iduću godinu s obzirom da je u memorandumu o razumijevanju, ali ne i u Kolektivnom ugovoru.

Eventualno ćemo razgovarati o povećanju iznosa dara za dijete i očekujemo da Vlada pristane na ono što smo dogovorili, dodao je Topolnjak. Vezano uz osnovicu očekujemo s obzirom na rast inflacije da rast bude dvoznamenkasti i to su naša očekivanja, poručio je.

Dimić: Sindikalni zahtjevi realni

Predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dimić smatra kako su sindikalni zahtjevi realni i očekuju porast (osnovice) u dvoznamenkastom iznosu. Ustvrdila je kako su dosadašnja povećanja zapravo “nevidljiva” u novčanicima sindikalnih članova te dodala kako očekuje da će Vlada prihvatiti njihove zahtjeve.

– Osnovica je za sve ista, ona je 903 eura, ovisi o koeficijentima i radnim mjestima, kolega. Plaća policijskog službenika, ona je oko 800 eura. Osnovna plaća, bez dodataka, mi smo stavili da bi plaća početnika trebala biti jednaka prosječnoj plaći u gospodarstvu Republike Hrvatske. To je danas preko 1000 eura, rekao je za Hrvatski radio Zdravko Lončar, predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova.

– Mi trebamo učiniti sve kako bi ovaj zaostatak, kako bi se on anulirao. On se može anulirati na dva načina, jedan je ovo sad povećanje osnovice, a drugi institut koji dovodi do istog rezultata, to je dakle povećanje koeficijenata, rekao je Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod.

Pregovori će se održati kroz dva sastanka u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

 

 

Izvor:www.vijesti.hrt.hr

Isplata privremenog dodatka prema Odluci Vlade RH

Vlada RH i sindikati potpisali Memorandum o rastu plaća

Vlade i sindikati javnih i državnih službi potpisali su u četvrtak Memorandum o razumijevanju temeljem kojeg će od lipnja za 219.000 zaposlenika u državnim i javnim službama rasti plaće od 60 do 100 eura, najviše onima s najmanjim plaćama, a svi će dobiti i regres od 300 eura.

Za100 eura neto najviše će narasti najmanje plaće s koeficijentom od 0,631 do 1,00. Za 80 eura porast će onima s koeficijentima od 1,111 do 1,523, a za 60 eura zaposlenicima s koeficijentom od 1,530 do 1,867.

Odluka se primjenjuje za plaću u lipnju koja će biti isplaćena u srpnju. Na godišnjoj razini za veće plaće izdvajat će se oko 433 milijuna eura.

Plenković: Radi se o trajnom privremenom dodatku

Premijer Andrej Plenković naglasio je da je riječ o trajnom privremenom dodatku. Također, kako je rekao, radi se o najvećem povećanju plaće s jednim zajedničkim dogovorom.

– Obuhvatiti više od 219 tisuća ljudi, to znači da smo praktički obuhvatili sve osim onih s najvećim plaćama i najvišim koeficijentima, rekao je Plenković.

Naglasio je kako se Memorandum donosi u kontekstu dijaloga sa sindikatima koji je na visokom stupnju, ali i kontekstu socijalnih i ekonomskih okolnosti u kojima je zadaća bila maksimalno pomoći kako bi se održala socijalna kohezija.

– Mi smo kroz naš dijalog težili sveobuhvatnom univerzalnom pristupu, konzumirali smo sve pregovore koji su se vodili na granskoj razini kako bismo učinili više i brže, rekao je premijer.

Poručio je da će se u rujnu nastaviti pregovori o osnovici plaće.

– Kada ovome dodamo i efekte poreznih izmjena, koje će biti u prvom čitanju u Saboru do ljetne stanke, i kad se to krajem rujna usvoji, dobit ćemo širu sliku ukupnih potencijalnih povećanja na plaću. Cilj je ljudima omogućiti veću plaću.

– Sada je bitno da u idućih pola godine nastavimo razgovore o sadržaju uredbi, kako bi se nakon stupanja Zakona o plaćama u državnim i javnim službama što prije donijele uredbe i nakon toga što prije rješenja na temelju novih koeficijenata, čime bi se život onih koji rade za državne i javne službe učinio dostojanstvenim, rekao je Plenković.

Malenica: Niti jedna služba nije ostavljena po strani

Ministar pravosuđa Ivan Malenica rekao je kako je Memorandum izraz socijalnog partnerstva i suradnje na unapređenju javnog sektora.

– U jednom otvorenom i kontinuiranom dijalogu došli smo do rješenja koje će obuhvatiti 219 tisuća zaposlenika, i to 169 tisuća zaposlenih u javnom sektoru i 49 tisuća zaposlenih u državnoj službi. Memorandumom i odlukom Vlade o isplati dodatka obvezali smo se da ćemo zajedno nastaviti raditi na uspostavi novoga sustava plaća. Privremeni dodatak predstavlja prijelazno rješenje do donošenja novog Zakona o plaćama na kojem smo zajedno radili proteklih mjeseci. Tim Zakonom korjenito mijenjamo sustav plaća i sustav upravljanja ljudskim potencijalima jer smo svjesni izazovima s kojima se suočavamo u svojim resorima i svojim radnim okolinama. Uz novi sustav plaća uvodimo novi sustav odgovornosti i upravljanja svjesni važnosti kvalitetne i učinkovite javne uprave za društvo i gospodarstvo, rekao je Ivan Malenica, ministar pravosuđa.

Naglasio je kako ovim sveobuhvatnim rješenjem nijedna služba nije ostavljena po strani.

– Pristupom usmjerenom prema onima s najnižim primanjima omogućujemo veća primanja za 89 posto zaposlenih u javnom sektoru, rekao je Malenica dodajući da Memorandum neće dovesti do novih neravnoteža.

Dubravko Jagić iz Sindikata policije Hrvatske, rekao je da su zadovoljni dogovorenim povećanjem.

– U rujnu očekujemo nastavak pregovora oko povećanja osnovice, oko povećanja božićnice, prvi put pregovarali bismo o uskrsnici. Cilj Vlade i sindikata je da minimalna plaća u državnim službama bude oko tisuću eura, rekao je Jagić.

Poručio je kako SPH nastavlja daljnju borbu vezano za odluku Ustavnog suda zbog čega će se obratiti Europskom sudu u Strasbourgu.

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, naglasila je kako je ovaj dogovor između Vlade i sindikata pravni temelj za sustavno povećanje plaće, odnosno za izradu novih koeficijenata sukladno donošenju novog Zakona o plaćama.

– Dosadašnjim unapređenjem socijalnog dijaloga, mi kao sindikati imamo utjecaj na donošenje uredbe o koeficijentima, iako je sukladno zakonu to autonomno pravo isključivo Vlade RH. Ovo privremeno rješenje postat će trajno kroz buduće koeficijente i uredbe. Isto tako Memorandum je pravno uporište za isplatu regresa za sve zaposlenike. Ovo je samo korak u nizu naših razgovora i socijalnog partnerstva, rekla je Šprem dodajući da ih uskoro očekuju pregovori o temeljnom kolektivnom ugovoru i osnovici plaće.

Čulinović-Čaić: Liječnici ne mogu biti zadovoljni, od odluke nemaju ništa

Čelnica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić rekla je da liječnici spadaju u grupu među državnim i javnim službama koji nisu obuhvaćeni ovim posebnim dodatkom.

– Liječnici ne mogu biti zadovoljni ovom odlukom jer nisu dobili apsolutno ništa, kazala je dodajući da je njezin sindikat činom potpisivanja ove odluke pokazao što je sindikalna solidarnost.

– Odrekli smo se nečega na što mislimo da imamo pravo u korist onih koji imaju najniža primanja i za koje mislimo da im treba puno više nego nama, kazala je Čulinović-Čaić.

Dodala je da se radi na Zakonu o radno-pravnom statusu liječnika kojim će neke stvari koji ih se konkretno tiču nastojati riješiti na najbolji mogući način.

Konačni prijedlog Zakona o osobnoj asistenciji, povećanje prava i naknada za roditelje njegovatelje

Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi povećavaju se naknade i proširuje krug korisnika za koje se može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja. Status roditelja njegovatelja produžava se nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju te nakon smrti osobe s invaliditetom na najduže do 10 mjeseci od dana smrti. „Ukupna dodatna sredstva za provedbu ovoga zakona u ovoj godini iznose 5,7 milijuna eura“, naveo je Piletić. Konačnim prijedlogom zakona o osobnoj asistenciji ona postaje socijalna usluga kojom se osigurava pomoć osobi s invaliditetom u aktivnostima koje ne može izvoditi sama radi vrste i stupnja invaliditeta. Očekuje se da će se donošenjem zakona proširiti broja korisnika usluge osobne asistencije sa sadašnjih 4070 korisnika do 15.098 osoba, kao i povećati broj sati korištenja usluge, uvećati ukupna cijena sata pružene usluge osobne asistencije.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved govoreći o revitalizaciji Sisačko-moslavačke županije, izdvojio je obnovu zdravstvenih ustanova kod kojih je ugovoren 21 projekt u vrijednosti 54 milijuna i 300 tisuća eura.

Istaknuo je kako je završena obnova 6 objekata zdravstvenih ustanova, a gradi se nova zgrada Doma zdravlja u Petrinji.

„S ciljem  pružanja kvalitetnije zdravstvene usluge i podizanja razine zdravstvene skrbi u Sisačko-moslavačkoj županiji dostavljena je najmodernija oprema za zdravstvene ustanove u vrijednosti 7 milijuna i 780 tisuća eura koja je financirana sredstvima Fonda solidarnosti, a dio opreme je već u uporabi“, rekao je.

Najavio je otvaranje veteranskog centra u Petrinji idućeg tjedna.

„Bit će treći po redu u sklopu projekta uspostave mreže veteranskih centara u Republici Hrvatskoj koji je sufinanciran sredstvima EU fondova sa 85 posto“, istaknuo je.

Dodao je da je vrijednost novosagrađenog centra 13 milijuna eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić podsjetio je da je iz Fonda solidarnosti za obnovu zgrada javnog sektora i javne prometne i komunalne infrastrukture izdvojeno 1,3 milijarde eura te su potpisani ugovori za obnovu 1330 projekata te se ta sredstva upravo realiziraju na zagrebačkom i petrinjskom području.

„Kad govorimo o petrinjskom potresu, iz Fonda je odobreno 319 milijuna eura, a s današnjim danom je realizirano projekata u vrijednosti od 406 milijuna eura, što je 127 posto ukupne alokacije“, rekao je Bačić.

Dodao je da je za zagrebački potres odobreno 683 milijuna eura, a s današnjim danom realizirano je 668 milijuna eura, odnosno 98 posto alokacije.

Istaknuo je da je od ukupno 1,3 milijarde eura realizirano projekata u vrijednosti od 1,75 milijardi eura, odnosno 107 posto ukupne alokacije.

„Do kraja lipnja mi ćemo značajno premašiti odobrene iznose, tako da ćemo odmah nastaviti s realizacijom projekata i financiranjem sredstvima iz državnog proračuna u iznosu od oko milijardu eura, a milijardu i 180 milijuna osigurano je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti čime ćemo svih 1330 projekata i realizirati“, zaključio je.

Unaprjeđenje statusa i prava roditelja njegovatelja i njegovatelja

Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, čiji je cilj poboljšanje statusa i prava roditelja njegovatelja ili njegovatelja.

Izmjenama i dopunama povećavaju se naknade i proširuje krug korisnika za koje se može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić podsjetio je da je Sabor 17. ožujka zadužio Vladu da izmjenama zakona osigura reformu i racionalizaciju sustava socijalne skrbi i to u funkcionalnom i materijalnom smislu.

Isto tako da unaprijedi sustav u svrhu pružanja kvalitetnije usluge s posebnim naglaskom na status roditelja njegovatelja i njegovatelja.

Prema izmjenama zakona, krug korisnika za koje se može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja proširuje se u odnosu na osobu koja ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja.

Proširuje se i obuhvat korisnika prava na status roditelja njegovatelja i njegovatelja i na bračnog i izvanbračnog druga te životnog ili neformalnog životnog partnera roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.

Naknada se povećava s 800 posto osnovice na 1000 posto za osnovnu kategoriju (jedno dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom), s 900 posto osnovice na 1200 posto za dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom koja se ne može uključiti u programe i usluge u zajednici, te s 1200 posto osnovice na 1500 posto za dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom.

Omogućava se i ostvarivanje primitaka po osnovi drugog dohotka za one koji imaju status roditelja njegovatelja i taj status roditelja njegovatelja produžava se nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju te nakon smrti osobe s invaliditetom na najduže do 10 mjeseci od dana smrti.

Institut zabilježbe na imovinu u sustavu socijalne skrbi se redefinira te se ona briše, a obveza povrata sredstava ostvarenih temeljem prava na zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), uslugu smještaja, organizirano stanovanje, koja se potraživala od nasljednika, briše se u slučaju nasljednika korisnika ZMN.

Uvodi se i naknada za troškove prijevoza zbog školovanja koja se priznaje – djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom, polazniku srednje škole prema primjerenom programu odgoja i obrazovanja te učeniku, polazniku srednje škole smještenom u udomiteljskoj obitelji ili obiteljskom domu koji pohađa nastavu izvan mjesta prebivališta.

„Ukupna dodatna sredstva za provedbu ovoga zakona u ovoj godini iznose 5,7 milijuna eura“, naveo je Piletić.

Konačni prijedlog zakona o osobnoj asistenciji

U Sabor je Vlada uputila i konačni prijedlog zakona o osobnoj asistenciji kojim se po prvi put u Hrvatskoj uspostavlja normativni okvir usluge osobne asistencije te ona postaje socijalna usluga kojom se osigurava pomoć osobi s invaliditetom u aktivnostima koje ne može izvoditi sama radi vrste i stupnja invaliditeta.

Predloženim zakonom uređuje se i potpora tijekom odgojno-obrazovnog procesa učenicima s teškoćama u razvoju, odnosno potpora pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika, uvjeti za priznavanje potpore, nadležnost za odlučivanje o priznavanju potpore, nadzor nad pružanjem potpore.

Očekuje se da će se donošenjem zakona proširiti broja korisnika usluge osobne asistencije sa sadašnjih 4070 korisnika do 15.098 osoba, kao i povećati broj sati korištenja usluge, uvećati ukupna cijena sata pružene usluge osobne asistencije.

U konačnom je prijedlogu zakona, sukladno prijedlogu saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, povećan broj sati korisnicima čiji roditelji ili drugi član obitelji koriste status roditelja njegovatelja i to s predloženih 22 sata na 88 sati mjesečno.

Isto pravo prošireno je i na korisnike koji su potpuno ovisni o pomoći i njezi druge osobe, a ovo pravo može ostvariti i korisnik koji živi u kućanstvu u kojem je bračni ili izvanbračni partner roditelja njegovatelja zbog radnih obaveza odsutan iz mjesta prebivališta duže od  šest mjeseci godišnje i to najviše 44 sata usluge osobne asistencije.

„Za provedbu zakona potrebno je u državnom proračunu osigurati u ovoj godini dodatnih 82 milijuna eura, odnosno na godišnjem razini očekuje se fiskalni učinak u državnom proračunu od 174 milijuna eura“, rekao je ministar.

Predviđeno stupanje na snagu oba zakona je 1. srpnja.

Premijer Andrej Plenković rekao je kako se predloženim zakonima još jednom pokazuje ogromna solidarnost u hrvatskom društvu, osobito prema najranjivijim skupinama, naročito prema osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama u razvoju i njihovim roditeljima.

“Mislim da su ova rješenja i u smislu prava i u smislu financijske težine itekako ozbiljna, dobra i pokazuju da nam je načelo solidarnosti i uključivosti u hrvatsko društvo jedno od najvažnijih”, ocijenio je.

Nacionalni program za mlade za razdoblje 2023. do 2025.

Vlada je donijela Nacionalni program za mlade čija su prioritetna područja Rad s mladima, Participacija mladih u društvu, Obrazovanje mladih, Mladi i Europska unija, Mladi u ruralnim područjima i Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa.

Ukupna sredstva potrebna za provedbu Nacionalnog programa za mlade iznose 7.929.193,00 eura.

Potpora ljetnoj školi za djecu ukrajinskih branitelja

Vlada je donijela Odluku o potpori održavanju ljetne škole u Republici Hrvatskoj za djecu ukrajinskih branitelja. Cilj organiziranja ljetne škole je pružiti podršku djeci ukrajinskih branitelja koja odrastaju u otežanim, ratnim okolnostima uslijed ruske agresije na Ukrajinu.

Ljetna škola djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj uključivala bi edukativne, kreativne i rekreacijske sadržaje i programe koji se, između ostaloga, odnose na učenje informatičkih i jezičnih vještina, te učenje kulture i povijesti Republike Hrvatske. U ljetnu školu bilo bi uključeno oko 350 djece iz Ukrajine te njihovih učitelja i odgajatelja koji bi u Hrvatskoj boravili tijekom 2023. godine.

Odlukom se zadužuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za pripremu i provedbu aktivnosti održavanja ljetne škole u Hrvatskoj za djecu ukrajinskih branitelja u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade i Hrvatskim crvenim križem, u okviru raspoloživih smještajnih kapaciteta Hrvatskog crvenog križa ili drugih odgovarajućih za realizaciju aktivnosti, kao i za praćenje provedbe aktivnosti. Prema potrebi, u cilju provedbe ove Odluke, nadležna tijela mogu uključiti organizacije civilnog društva i stručnjake iz pojedinih područja u realizaciju aktivnosti.

Vlada je dala suglasnost za sufinanciranje troškova organizacije Svjetskog atletskog prvenstva u krosu, Medulin i Pula 2024., sukladno zamolbi Hrvatskog atletskog saveza te je zadužila Ministarstvo turizma i sporta da, u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu, na svojim proračunskim pozicijama planira sredstva, u iznosu od 948.317,00 eura za 2024., u svrhu organizacije Svjetskog atletskog prvenstva u krosu, Medulin i Pula 2024.

Kreće se u izgradnju dviju cesta prema Mađarskoj

Vlada podupire planiranu gradnju cesta Popovac-Kneževo-Sárok (Mađarska) u Općini Popovac i Gotalovo-Zákány (Mađarska) u Općini Gola ukupne vrijednosti osam milijuna eura, a pokreće se i postupak s Bosnom i Hercegovinom o održavanju i rekonstrukciji mosta Dvor – Novi Grad.

Ukupna vrijednosti izgradnje ceste na oba pravca prema Mađarskoj je osam milijuna eura.

„Investicije se planiraju financirati kroz program prekogranične suradnje Interreg VI-A Mađarska-Hrvatska 2021. – 2027., unutar kojega je Hrvatskoj na raspolaganju oko 58 milijuna eura“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Vlada je donijela i odluku o pokretanju postupka za sklapanje sporazuma s Vijećem ministara BiH o rekonstrukciji mosta Dvor (Republika Hrvatska) – Novi Grad (Bosna i Hercegovina).

„Most Dvor – Novi Grad nalazi se u graničnom području te je u dvojnoj ingerenciji upravljanja. Utvrđeno je kako postojeći most preko Une ne udovoljava tehničkim i infrastrukturnim uvjetima upravljanja potrebnim za siguran promet“, rekao je Butković.

Izvijestio je da Hrvatske ceste pripremaju reviziju procjene troškova rekonstrukcije mosta.

Sredstva za financiranje obveze Republike Hrvatske osiguran će se u okviru financijskog plana Hrvatskih cesta.

Prihvaćeno pokroviteljstvo nad predstavljanjem Sinjske alke u Beču i obilježavanjem 70. obljetnice Centra „lvan Vučetić”

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad manifestacijom predstavljanja Sinjske alke u Beču, sukladno zamolbi Viteškog alkarskog društva Sinj.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova sufinancirat će navedenu manifestaciju, u iznosu od 4.000,00 eura, iz vlastitih sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu.

Predstavljanje Sinjske alke organizirat će se od 16. do 18. lipnja 2023. pokaznom trkom uz bogat kulturno-umjetnički program i gastronomske specijalitete Splitsko-dalmatinske županije na Hipodromu Badenskoga kasačkog kluba u Badenu te mimohodom alkarske povorke u perivoju dvorca Schönbrunn i alkarskom gala večeri u bečkom Kursalonu.

Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 70. obljetnice osnutka Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „lvan Vučetić”.

Pod nazivom „Znanje, istina, pravda za sve“ Ministarstvo unutarnjih poslova i Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ svečano obilježavaju 70. obljetnicu osnutka Centra.

Svečanost obilježavanja održat će se 19. lipnja 2023. godine, s početkom u 11:00 sati, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Na svečanost su uz djelatnike Ministarstva unutarnjih poslova pozvani i predstavnici sudske vlasti, državnog odvjetništva, predstavnici akademske zajednice te niz drugih istaknutih stručnjaka i znanstvenika s kojima Centar održava dugogodišnju suradnju.