Sindikati zahtijevaju 15% veće plaće: ‘Ispod ovog ne idemo! Inflacija neće stati 1. siječnja‘

Po 300 eura za božićnicu, uskrsnicu i regres, dar djeci 150, a nagrade 250 eura.

Predstavnici sindikata javnih službi na prvom sastanku pregovaračkih odbora o izmjenama i dopunama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama iznijeli su Vladi konkretne zahtjeve.

Osim što traže 15-postotni rast osnovice plaće, sindikati od Vlade očekuju povećanje niza materijalnih prava: nakon što je sporazumom definiran iznos regresa od 300 eura, očekuju da će i božićnica rasti s 232 na 300 eura. Isti iznos očekuju i za novougovoreno pravo tzv. uskrsnicu, a povećali su i zahtjev za iznosom jubilarne nagrade na 250 eura i dara za djecu sa 100 na 150 eura.

Stav sindikata javnih službi je jednoglasan: od zahtjeva ne odustaju, a ako Vlada ne ispuni njihova očekivanja, spremni su, kažu, na ozbiljne sindikalne akcije.

Primopredaja vlasti

Kako doznajemo iz sindikalnih krugova, i 15-postotno povećanje osnovice njima se u ovom trenutku čini malo jer ne mogu računati na nove pregovore u sljedećih godinu dana. Situaciju pojašnjava Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske:

– Vladi se 15 posto čini pretjerano, no mi moramo razmišljati o zaposlenicima i u sljedećoj godini. Inflacija neće stati 1. siječnja, a mi ne možemo računati na pregovore do kraja iduće godine jer danom kad premijer raspiše izbore stupa na snagu Zakon o postupku o primopredaje vlasti, koji onemogućava sklapanja ugovora veće vrijednosti. Nakon toga slijede izbori, formiranje vlasti, onda sto dana vlasti, a za to vrijeme će ljudima inflacija pojesti plaće. Bez obzira na to što nam prezentiraju rast plaća, mi godinu dana sigurno nećemo moći pregovarati – kaže. Paralelno, sindikati se neće zadovoljiti odugovlačenjem ovih pregovora, a nisu spremni niti na popuštanje.

Dimić i potvrđuje da sindikati neće dugo čekati, spremni su na ozbiljne sindikalne akcije, što je stav svih sindikata javnih službi.

– Čekat ćemo odgovor Vlade, a ako neće zadovoljiti očekivano, krećemo u postupak mirenja. Nakon toga ćemo se govoriti o datumu sindikalnih akcija – poručuje Jadranka Dimić.

Po riječima sindikalaca, sustavi javnih službi se raspadaju i treba pametno složiti politiku plaća. Vladin je, pak, plan okupiti radnu skupinu ekonomskih stručnjaka kako bi se vidio fiskalni učinak sindikalnih zahtjeva. Taj manevar u sindikatima smatraju očitim pokušajem odugovlačenja pregovora.

Minimalna plaća

Prema riječima koordinatorice pregovora sindikata javnih službi Sanje Šprem (Sindikat hrvatskih učitelja), cilj je osigurati i rast osnovice u sljedećoj godini.

– Tražimo povećanje od 15 posto budući da je rast plaća u privredi 14 posto te se očekuje rast minimalne plaće u Hrvatskoj od 15 posto. Zbog toga naš zahtjev ima uporište u tome – izjavila je Šprem.

Predstavnici Vlade na sastanku su pokazali kretanje (rast) plaća od 2016. do danas. Sindikati ne spore da su plaće već rasle, no po riječima predsjednice Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Nade Lovrić, ni toliko povećane ne uspijevaju zadržati radnike u javnom sektoru i održati funkciju države kao servisa građanima. Sve je teže naći radnike i u znanosti i u zdravstvu, socijali, napominje Lovrić.

Stoga sindikalna strana zahtijeva 15-postotno povećanje osnovice za ostatak 2023. i cijelu 2024.

Suficit proračuna

– U vremenu nikad boljeg punjenja proračuna sindikalna strana smatra da je došlo vrijeme za hrabriji i značajniji iskorak u rastu plaća kako bi se barem krenulo prema usklađivanju s plaćama u EU s ciljem zadržavanja dijela radnika u Hrvatskoj i pokušavajući privući dio onih koji su otišli. Vladina strana se obvezala izračunati fiskalne učinke sindikalnog zahtjeva te iznijeti protuprijedlog – rekla je Nada Lovrić.

Kako je pojasnila Sanja Šprem, inflacija im nije bila jedini orijentir, već i cijena rada drugih. Isto tako, dodala je, činjenica je da je Zakon o plaćama u javnim i državnim službama treba stupiti na snagu u siječnju sljedeće godine, no iz zakona neće proisteći rast plaća, nego iz podzakonskih akata, odnosno uredbi.

– Sve će ovisiti o tome kada će sljedeće godine uredbe stupiti na snagu. Moramo biti svjesni činjenice da inflacija raste sustavno, tako očekujemo rast i u idućoj godini, a naši zaposlenici u javnom sektoru moraju živjeti od plaće i do donošenja Zakona o plaćama, a još bitnije uredbi o koeficijentima – kaže Šprem.

Treća točka pregovora je usklađivanje Temeljnog kolektivnog ugovora sa Zakonom o radu koji je stupio na snagu u siječnju ove godine. – Moramo uskladiti TKU s izmjenama Zakona, ali pritom treba voditi računa o tome da će se, neovisno o usklađivanju, poboljšati neka materijalna prava, poput rada nedjeljom. Sada je TKU-om rad nedjeljom definiran iznosom od 35%, a Zakonom o radu 50%. Naravno, tu vidimo prostor da se kolektivnim pregovorima utvrdi i viši iznos – rekla je koordinatorica pregovora.

 

Izvor: www.jutarnji.hr

Topolnjak: Očekujemo dvoznamenkasti rast osnovice plaće

U Ministarstvu rada počinju pregovori Vlade i 11 sindikata državnih i javnih službi o dodatku kolektivnim ugovorima. Među ostalim, sindikati traže povećanje osnovice plaće te utvrđivanje božićnice i uskrsnice za iduću godinu. To bi, kako smatraju, trebalo ublažiti smanjivanje cijene rada koje traje već tri godine.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak najavio je u četvrtak, uoči početka pregovora o izmjenama i dopunama Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za zaposlene u javnim službama, kako će zatražiti dvoznamenkasto povećanje osnovice plaća.

– Iznijet ćemo svoje zahtjeve vezano uz osnovicu plaća, jubilarnu nagradu, regres, božićnicu i uskrsnicu, rekao je napomenuvši kako trebaju dogovoriti regres za iduću godinu s obzirom da je u memorandumu o razumijevanju, ali ne i u Kolektivnom ugovoru.

Eventualno ćemo razgovarati o povećanju iznosa dara za dijete i očekujemo da Vlada pristane na ono što smo dogovorili, dodao je Topolnjak. Vezano uz osnovicu očekujemo s obzirom na rast inflacije da rast bude dvoznamenkasti i to su naša očekivanja, poručio je.

Dimić: Sindikalni zahtjevi realni

Predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dimić smatra kako su sindikalni zahtjevi realni i očekuju porast (osnovice) u dvoznamenkastom iznosu. Ustvrdila je kako su dosadašnja povećanja zapravo “nevidljiva” u novčanicima sindikalnih članova te dodala kako očekuje da će Vlada prihvatiti njihove zahtjeve.

– Osnovica je za sve ista, ona je 903 eura, ovisi o koeficijentima i radnim mjestima, kolega. Plaća policijskog službenika, ona je oko 800 eura. Osnovna plaća, bez dodataka, mi smo stavili da bi plaća početnika trebala biti jednaka prosječnoj plaći u gospodarstvu Republike Hrvatske. To je danas preko 1000 eura, rekao je za Hrvatski radio Zdravko Lončar, predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova.

– Mi trebamo učiniti sve kako bi ovaj zaostatak, kako bi se on anulirao. On se može anulirati na dva načina, jedan je ovo sad povećanje osnovice, a drugi institut koji dovodi do istog rezultata, to je dakle povećanje koeficijenata, rekao je Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod.

Pregovori će se održati kroz dva sastanka u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

 

 

Izvor:www.vijesti.hrt.hr

Isplata privremenog dodatka prema Odluci Vlade RH

Vlada RH i sindikati potpisali Memorandum o rastu plaća

Vlade i sindikati javnih i državnih službi potpisali su u četvrtak Memorandum o razumijevanju temeljem kojeg će od lipnja za 219.000 zaposlenika u državnim i javnim službama rasti plaće od 60 do 100 eura, najviše onima s najmanjim plaćama, a svi će dobiti i regres od 300 eura.

Za100 eura neto najviše će narasti najmanje plaće s koeficijentom od 0,631 do 1,00. Za 80 eura porast će onima s koeficijentima od 1,111 do 1,523, a za 60 eura zaposlenicima s koeficijentom od 1,530 do 1,867.

Odluka se primjenjuje za plaću u lipnju koja će biti isplaćena u srpnju. Na godišnjoj razini za veće plaće izdvajat će se oko 433 milijuna eura.

Plenković: Radi se o trajnom privremenom dodatku

Premijer Andrej Plenković naglasio je da je riječ o trajnom privremenom dodatku. Također, kako je rekao, radi se o najvećem povećanju plaće s jednim zajedničkim dogovorom.

– Obuhvatiti više od 219 tisuća ljudi, to znači da smo praktički obuhvatili sve osim onih s najvećim plaćama i najvišim koeficijentima, rekao je Plenković.

Naglasio je kako se Memorandum donosi u kontekstu dijaloga sa sindikatima koji je na visokom stupnju, ali i kontekstu socijalnih i ekonomskih okolnosti u kojima je zadaća bila maksimalno pomoći kako bi se održala socijalna kohezija.

– Mi smo kroz naš dijalog težili sveobuhvatnom univerzalnom pristupu, konzumirali smo sve pregovore koji su se vodili na granskoj razini kako bismo učinili više i brže, rekao je premijer.

Poručio je da će se u rujnu nastaviti pregovori o osnovici plaće.

– Kada ovome dodamo i efekte poreznih izmjena, koje će biti u prvom čitanju u Saboru do ljetne stanke, i kad se to krajem rujna usvoji, dobit ćemo širu sliku ukupnih potencijalnih povećanja na plaću. Cilj je ljudima omogućiti veću plaću.

– Sada je bitno da u idućih pola godine nastavimo razgovore o sadržaju uredbi, kako bi se nakon stupanja Zakona o plaćama u državnim i javnim službama što prije donijele uredbe i nakon toga što prije rješenja na temelju novih koeficijenata, čime bi se život onih koji rade za državne i javne službe učinio dostojanstvenim, rekao je Plenković.

Malenica: Niti jedna služba nije ostavljena po strani

Ministar pravosuđa Ivan Malenica rekao je kako je Memorandum izraz socijalnog partnerstva i suradnje na unapređenju javnog sektora.

– U jednom otvorenom i kontinuiranom dijalogu došli smo do rješenja koje će obuhvatiti 219 tisuća zaposlenika, i to 169 tisuća zaposlenih u javnom sektoru i 49 tisuća zaposlenih u državnoj službi. Memorandumom i odlukom Vlade o isplati dodatka obvezali smo se da ćemo zajedno nastaviti raditi na uspostavi novoga sustava plaća. Privremeni dodatak predstavlja prijelazno rješenje do donošenja novog Zakona o plaćama na kojem smo zajedno radili proteklih mjeseci. Tim Zakonom korjenito mijenjamo sustav plaća i sustav upravljanja ljudskim potencijalima jer smo svjesni izazovima s kojima se suočavamo u svojim resorima i svojim radnim okolinama. Uz novi sustav plaća uvodimo novi sustav odgovornosti i upravljanja svjesni važnosti kvalitetne i učinkovite javne uprave za društvo i gospodarstvo, rekao je Ivan Malenica, ministar pravosuđa.

Naglasio je kako ovim sveobuhvatnim rješenjem nijedna služba nije ostavljena po strani.

– Pristupom usmjerenom prema onima s najnižim primanjima omogućujemo veća primanja za 89 posto zaposlenih u javnom sektoru, rekao je Malenica dodajući da Memorandum neće dovesti do novih neravnoteža.

Dubravko Jagić iz Sindikata policije Hrvatske, rekao je da su zadovoljni dogovorenim povećanjem.

– U rujnu očekujemo nastavak pregovora oko povećanja osnovice, oko povećanja božićnice, prvi put pregovarali bismo o uskrsnici. Cilj Vlade i sindikata je da minimalna plaća u državnim službama bude oko tisuću eura, rekao je Jagić.

Poručio je kako SPH nastavlja daljnju borbu vezano za odluku Ustavnog suda zbog čega će se obratiti Europskom sudu u Strasbourgu.

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, naglasila je kako je ovaj dogovor između Vlade i sindikata pravni temelj za sustavno povećanje plaće, odnosno za izradu novih koeficijenata sukladno donošenju novog Zakona o plaćama.

– Dosadašnjim unapređenjem socijalnog dijaloga, mi kao sindikati imamo utjecaj na donošenje uredbe o koeficijentima, iako je sukladno zakonu to autonomno pravo isključivo Vlade RH. Ovo privremeno rješenje postat će trajno kroz buduće koeficijente i uredbe. Isto tako Memorandum je pravno uporište za isplatu regresa za sve zaposlenike. Ovo je samo korak u nizu naših razgovora i socijalnog partnerstva, rekla je Šprem dodajući da ih uskoro očekuju pregovori o temeljnom kolektivnom ugovoru i osnovici plaće.

Čulinović-Čaić: Liječnici ne mogu biti zadovoljni, od odluke nemaju ništa

Čelnica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić rekla je da liječnici spadaju u grupu među državnim i javnim službama koji nisu obuhvaćeni ovim posebnim dodatkom.

– Liječnici ne mogu biti zadovoljni ovom odlukom jer nisu dobili apsolutno ništa, kazala je dodajući da je njezin sindikat činom potpisivanja ove odluke pokazao što je sindikalna solidarnost.

– Odrekli smo se nečega na što mislimo da imamo pravo u korist onih koji imaju najniža primanja i za koje mislimo da im treba puno više nego nama, kazala je Čulinović-Čaić.

Dodala je da se radi na Zakonu o radno-pravnom statusu liječnika kojim će neke stvari koji ih se konkretno tiču nastojati riješiti na najbolji mogući način.

Konačni prijedlog Zakona o osobnoj asistenciji, povećanje prava i naknada za roditelje njegovatelje

Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi povećavaju se naknade i proširuje krug korisnika za koje se može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja. Status roditelja njegovatelja produžava se nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju te nakon smrti osobe s invaliditetom na najduže do 10 mjeseci od dana smrti. „Ukupna dodatna sredstva za provedbu ovoga zakona u ovoj godini iznose 5,7 milijuna eura“, naveo je Piletić. Konačnim prijedlogom zakona o osobnoj asistenciji ona postaje socijalna usluga kojom se osigurava pomoć osobi s invaliditetom u aktivnostima koje ne može izvoditi sama radi vrste i stupnja invaliditeta. Očekuje se da će se donošenjem zakona proširiti broja korisnika usluge osobne asistencije sa sadašnjih 4070 korisnika do 15.098 osoba, kao i povećati broj sati korištenja usluge, uvećati ukupna cijena sata pružene usluge osobne asistencije.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved govoreći o revitalizaciji Sisačko-moslavačke županije, izdvojio je obnovu zdravstvenih ustanova kod kojih je ugovoren 21 projekt u vrijednosti 54 milijuna i 300 tisuća eura.

Istaknuo je kako je završena obnova 6 objekata zdravstvenih ustanova, a gradi se nova zgrada Doma zdravlja u Petrinji.

„S ciljem  pružanja kvalitetnije zdravstvene usluge i podizanja razine zdravstvene skrbi u Sisačko-moslavačkoj županiji dostavljena je najmodernija oprema za zdravstvene ustanove u vrijednosti 7 milijuna i 780 tisuća eura koja je financirana sredstvima Fonda solidarnosti, a dio opreme je već u uporabi“, rekao je.

Najavio je otvaranje veteranskog centra u Petrinji idućeg tjedna.

„Bit će treći po redu u sklopu projekta uspostave mreže veteranskih centara u Republici Hrvatskoj koji je sufinanciran sredstvima EU fondova sa 85 posto“, istaknuo je.

Dodao je da je vrijednost novosagrađenog centra 13 milijuna eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić podsjetio je da je iz Fonda solidarnosti za obnovu zgrada javnog sektora i javne prometne i komunalne infrastrukture izdvojeno 1,3 milijarde eura te su potpisani ugovori za obnovu 1330 projekata te se ta sredstva upravo realiziraju na zagrebačkom i petrinjskom području.

„Kad govorimo o petrinjskom potresu, iz Fonda je odobreno 319 milijuna eura, a s današnjim danom je realizirano projekata u vrijednosti od 406 milijuna eura, što je 127 posto ukupne alokacije“, rekao je Bačić.

Dodao je da je za zagrebački potres odobreno 683 milijuna eura, a s današnjim danom realizirano je 668 milijuna eura, odnosno 98 posto alokacije.

Istaknuo je da je od ukupno 1,3 milijarde eura realizirano projekata u vrijednosti od 1,75 milijardi eura, odnosno 107 posto ukupne alokacije.

„Do kraja lipnja mi ćemo značajno premašiti odobrene iznose, tako da ćemo odmah nastaviti s realizacijom projekata i financiranjem sredstvima iz državnog proračuna u iznosu od oko milijardu eura, a milijardu i 180 milijuna osigurano je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti čime ćemo svih 1330 projekata i realizirati“, zaključio je.

Unaprjeđenje statusa i prava roditelja njegovatelja i njegovatelja

Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, čiji je cilj poboljšanje statusa i prava roditelja njegovatelja ili njegovatelja.

Izmjenama i dopunama povećavaju se naknade i proširuje krug korisnika za koje se može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić podsjetio je da je Sabor 17. ožujka zadužio Vladu da izmjenama zakona osigura reformu i racionalizaciju sustava socijalne skrbi i to u funkcionalnom i materijalnom smislu.

Isto tako da unaprijedi sustav u svrhu pružanja kvalitetnije usluge s posebnim naglaskom na status roditelja njegovatelja i njegovatelja.

Prema izmjenama zakona, krug korisnika za koje se može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja proširuje se u odnosu na osobu koja ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja.

Proširuje se i obuhvat korisnika prava na status roditelja njegovatelja i njegovatelja i na bračnog i izvanbračnog druga te životnog ili neformalnog životnog partnera roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.

Naknada se povećava s 800 posto osnovice na 1000 posto za osnovnu kategoriju (jedno dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom), s 900 posto osnovice na 1200 posto za dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom koja se ne može uključiti u programe i usluge u zajednici, te s 1200 posto osnovice na 1500 posto za dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom.

Omogućava se i ostvarivanje primitaka po osnovi drugog dohotka za one koji imaju status roditelja njegovatelja i taj status roditelja njegovatelja produžava se nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju te nakon smrti osobe s invaliditetom na najduže do 10 mjeseci od dana smrti.

Institut zabilježbe na imovinu u sustavu socijalne skrbi se redefinira te se ona briše, a obveza povrata sredstava ostvarenih temeljem prava na zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), uslugu smještaja, organizirano stanovanje, koja se potraživala od nasljednika, briše se u slučaju nasljednika korisnika ZMN.

Uvodi se i naknada za troškove prijevoza zbog školovanja koja se priznaje – djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom, polazniku srednje škole prema primjerenom programu odgoja i obrazovanja te učeniku, polazniku srednje škole smještenom u udomiteljskoj obitelji ili obiteljskom domu koji pohađa nastavu izvan mjesta prebivališta.

„Ukupna dodatna sredstva za provedbu ovoga zakona u ovoj godini iznose 5,7 milijuna eura“, naveo je Piletić.

Konačni prijedlog zakona o osobnoj asistenciji

U Sabor je Vlada uputila i konačni prijedlog zakona o osobnoj asistenciji kojim se po prvi put u Hrvatskoj uspostavlja normativni okvir usluge osobne asistencije te ona postaje socijalna usluga kojom se osigurava pomoć osobi s invaliditetom u aktivnostima koje ne može izvoditi sama radi vrste i stupnja invaliditeta.

Predloženim zakonom uređuje se i potpora tijekom odgojno-obrazovnog procesa učenicima s teškoćama u razvoju, odnosno potpora pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika, uvjeti za priznavanje potpore, nadležnost za odlučivanje o priznavanju potpore, nadzor nad pružanjem potpore.

Očekuje se da će se donošenjem zakona proširiti broja korisnika usluge osobne asistencije sa sadašnjih 4070 korisnika do 15.098 osoba, kao i povećati broj sati korištenja usluge, uvećati ukupna cijena sata pružene usluge osobne asistencije.

U konačnom je prijedlogu zakona, sukladno prijedlogu saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, povećan broj sati korisnicima čiji roditelji ili drugi član obitelji koriste status roditelja njegovatelja i to s predloženih 22 sata na 88 sati mjesečno.

Isto pravo prošireno je i na korisnike koji su potpuno ovisni o pomoći i njezi druge osobe, a ovo pravo može ostvariti i korisnik koji živi u kućanstvu u kojem je bračni ili izvanbračni partner roditelja njegovatelja zbog radnih obaveza odsutan iz mjesta prebivališta duže od  šest mjeseci godišnje i to najviše 44 sata usluge osobne asistencije.

„Za provedbu zakona potrebno je u državnom proračunu osigurati u ovoj godini dodatnih 82 milijuna eura, odnosno na godišnjem razini očekuje se fiskalni učinak u državnom proračunu od 174 milijuna eura“, rekao je ministar.

Predviđeno stupanje na snagu oba zakona je 1. srpnja.

Premijer Andrej Plenković rekao je kako se predloženim zakonima još jednom pokazuje ogromna solidarnost u hrvatskom društvu, osobito prema najranjivijim skupinama, naročito prema osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama u razvoju i njihovim roditeljima.

“Mislim da su ova rješenja i u smislu prava i u smislu financijske težine itekako ozbiljna, dobra i pokazuju da nam je načelo solidarnosti i uključivosti u hrvatsko društvo jedno od najvažnijih”, ocijenio je.

Nacionalni program za mlade za razdoblje 2023. do 2025.

Vlada je donijela Nacionalni program za mlade čija su prioritetna područja Rad s mladima, Participacija mladih u društvu, Obrazovanje mladih, Mladi i Europska unija, Mladi u ruralnim područjima i Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa.

Ukupna sredstva potrebna za provedbu Nacionalnog programa za mlade iznose 7.929.193,00 eura.

Potpora ljetnoj školi za djecu ukrajinskih branitelja

Vlada je donijela Odluku o potpori održavanju ljetne škole u Republici Hrvatskoj za djecu ukrajinskih branitelja. Cilj organiziranja ljetne škole je pružiti podršku djeci ukrajinskih branitelja koja odrastaju u otežanim, ratnim okolnostima uslijed ruske agresije na Ukrajinu.

Ljetna škola djece ukrajinskih branitelja u Republici Hrvatskoj uključivala bi edukativne, kreativne i rekreacijske sadržaje i programe koji se, između ostaloga, odnose na učenje informatičkih i jezičnih vještina, te učenje kulture i povijesti Republike Hrvatske. U ljetnu školu bilo bi uključeno oko 350 djece iz Ukrajine te njihovih učitelja i odgajatelja koji bi u Hrvatskoj boravili tijekom 2023. godine.

Odlukom se zadužuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za pripremu i provedbu aktivnosti održavanja ljetne škole u Hrvatskoj za djecu ukrajinskih branitelja u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade i Hrvatskim crvenim križem, u okviru raspoloživih smještajnih kapaciteta Hrvatskog crvenog križa ili drugih odgovarajućih za realizaciju aktivnosti, kao i za praćenje provedbe aktivnosti. Prema potrebi, u cilju provedbe ove Odluke, nadležna tijela mogu uključiti organizacije civilnog društva i stručnjake iz pojedinih područja u realizaciju aktivnosti.

Vlada je dala suglasnost za sufinanciranje troškova organizacije Svjetskog atletskog prvenstva u krosu, Medulin i Pula 2024., sukladno zamolbi Hrvatskog atletskog saveza te je zadužila Ministarstvo turizma i sporta da, u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu, na svojim proračunskim pozicijama planira sredstva, u iznosu od 948.317,00 eura za 2024., u svrhu organizacije Svjetskog atletskog prvenstva u krosu, Medulin i Pula 2024.

Kreće se u izgradnju dviju cesta prema Mađarskoj

Vlada podupire planiranu gradnju cesta Popovac-Kneževo-Sárok (Mađarska) u Općini Popovac i Gotalovo-Zákány (Mađarska) u Općini Gola ukupne vrijednosti osam milijuna eura, a pokreće se i postupak s Bosnom i Hercegovinom o održavanju i rekonstrukciji mosta Dvor – Novi Grad.

Ukupna vrijednosti izgradnje ceste na oba pravca prema Mađarskoj je osam milijuna eura.

„Investicije se planiraju financirati kroz program prekogranične suradnje Interreg VI-A Mađarska-Hrvatska 2021. – 2027., unutar kojega je Hrvatskoj na raspolaganju oko 58 milijuna eura“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Vlada je donijela i odluku o pokretanju postupka za sklapanje sporazuma s Vijećem ministara BiH o rekonstrukciji mosta Dvor (Republika Hrvatska) – Novi Grad (Bosna i Hercegovina).

„Most Dvor – Novi Grad nalazi se u graničnom području te je u dvojnoj ingerenciji upravljanja. Utvrđeno je kako postojeći most preko Une ne udovoljava tehničkim i infrastrukturnim uvjetima upravljanja potrebnim za siguran promet“, rekao je Butković.

Izvijestio je da Hrvatske ceste pripremaju reviziju procjene troškova rekonstrukcije mosta.

Sredstva za financiranje obveze Republike Hrvatske osiguran će se u okviru financijskog plana Hrvatskih cesta.

Prihvaćeno pokroviteljstvo nad predstavljanjem Sinjske alke u Beču i obilježavanjem 70. obljetnice Centra „lvan Vučetić”

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad manifestacijom predstavljanja Sinjske alke u Beču, sukladno zamolbi Viteškog alkarskog društva Sinj.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova sufinancirat će navedenu manifestaciju, u iznosu od 4.000,00 eura, iz vlastitih sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu.

Predstavljanje Sinjske alke organizirat će se od 16. do 18. lipnja 2023. pokaznom trkom uz bogat kulturno-umjetnički program i gastronomske specijalitete Splitsko-dalmatinske županije na Hipodromu Badenskoga kasačkog kluba u Badenu te mimohodom alkarske povorke u perivoju dvorca Schönbrunn i alkarskom gala večeri u bečkom Kursalonu.

Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 70. obljetnice osnutka Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „lvan Vučetić”.

Pod nazivom „Znanje, istina, pravda za sve“ Ministarstvo unutarnjih poslova i Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ svečano obilježavaju 70. obljetnicu osnutka Centra.

Svečanost obilježavanja održat će se 19. lipnja 2023. godine, s početkom u 11:00 sati, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Na svečanost su uz djelatnike Ministarstva unutarnjih poslova pozvani i predstavnici sudske vlasti, državnog odvjetništva, predstavnici akademske zajednice te niz drugih istaknutih stručnjaka i znanstvenika s kojima Centar održava dugogodišnju suradnju.

Od lipnja rastu plaće za 219.000 službenika u državnim i javnim službama

Premijer Andrej Plenković kazao je da je s predstavnicima sindikata dogovorena odluka o isplati privremenog dodatka na plaće za službenike u državnim i javnim službama po kojoj će rasti plaće od 60 do 100 eura, pri čemu će najviše porasti onima koji imaju najmanje plaće. “Današnji dogovor plod je naše višegodišnje suradnje, kvalitetnih međusobnih razgovora i razumijevanja okolnosti u kojima se nalazimo“, rekao je. Kazao je i da će se regres od 300 eura primjenjivati na sve zaposlenike.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je danas radni sastanak s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Po završetku sastanka, u izjavi za medije, premijer Plenković je kazao da je na sastanku od prije dva tjedna analizirana ekonomska, socijalna i financijska situacija u Hrvatskoj te je dogovoreno da je potrebno pronaći rješenja kojima bi se pomogla financijska, materijalna i socijalna situaciju brojnih zaposlenika u državnim i javnim službama.

“Mi smo na tragu takvog promišljanja i dobrog međusobnog razumijevanja i dijaloga odlučili u idućim danima  dogovoriti memorandum o razumijevanju čiji će rezultat biti donošenje odluke Vlade o isplati privremenog dodatka na plaće za službenike i namještenike u državnim i javnim službama”, kazao je Plenković.

Cilj je da Zakon o plaćama javnih i državnih zaposlenika stupi na snagu 1. siječnja

Pojasnio je da to treba staviti u kontekst izrade novoga Zakona o plaćama javnih i državnih zaposlenika, dodavši da je riječ o velikom reformskom zahvatu, na kojem se radi zajedno s predstavnicima sindikata, i koji će u sljedećih dana nekoliko dana ići u proces javnog savjetovanja.

Premijer je rekao da je cilj tog procesa da Zakon stupi na snagu 1. siječnja i da se na temelju tog zakona donesu dvije uredbe, kojima će se regulirati javne i državne službe.

“Odlučili smo na ovaj način obuhvatiti čak 219.000 službenika u javnim i državnim službama i to na način da bi porasla plaća za 100 eura onima koji u državnim i javnim službama imaju najmanje plaće. Riječ je o zaposlenicima s koeficijentima 0,631 do 1,100. Za 80 eura bi rasla plaća onima s koeficijentima 1,111 do 1,523, a za 60 eura onima s koeficijentom od 1,530 do 1,867”, pojasnio je Plenković.

Istaknuo je da će se na ovaj način pomoći službenicima da se nose s ekonomskim, financijskim i socijalnim izazovima te okolnostima u kojima se nalazimo.

Dodao je da će se ova odluka, zajedničkim dogovorom, a na prijedlog predstavnika sindikata, primjenjivati za plaću u lipnju koja bi bila isplaćena u srpnju.

Istaknuo je i da će sukladno postignutom dogovoru, nekome s najnižim koeficijentom s tih 100 eura povećanja plaća porasti skoro za 20 posto.

„To je značajno i ozbiljno povećanje i još jednom potvrđuje našu zajedničku želju da posebno pomognemo onima koji imaju najniža primanja“, kazao je Plenković.

Dodao je da je slična logika i kod poreznih izmjena, da Vlada pomogne onima s najnižim primanjima.

„Današnji dogovor itekako je plod naše višegodišnje suradnje, kvalitetnih međusobnih razgovora i razumijevanja okolnosti u kojima se nalazimo“, rekao je.

Regres u iznosu od 300 eura za sve zaposlenike

Što se tiče regresa, podsjetio je da je Vlada dogovorom podigla regres s 232 eura na 300 eura za članove sindikata, a 250 eura za sve ostale.

„Bit je da se Ustavni sud ne slaže s tom razlikom članova sindikata i ostalih zaposlenika, pa smo danas dogovorili da se regres od 300 eura primjenjuje na sve“, zaključio je.

Premijer Plenković naveo je da će tom odlukom o povećanju plaća biti obuhvaćeni i pravosudni službenici.

Na kraju je kazao da je ovim dogovorom napravljen veliki korak naprijed na tragu šestomjesečnog smanjivanja inflacije, ali se i dalje izvanredne okolnosti s kojima se suočavamo, koje su posljedica ruske agresije na Ukrajinu, reflektiraju na socijalni i ekonomski položaj hrvatskih građana.

„Želimo napraviti iskorake kojima ćemo pomoći da njihova kupovna moć i socijalna i ekonomska situacija bude bolja“, istaknuo je.

Ovo je dosad najsindikalniji način pristupa, svi naši pojedinačni zahtjevi zadovoljeni

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem naglasila je da su sindikati na intenciju premijera da se više involvira, imali jedinstvenu priliku upoznati ga sa svim izazovima, ali i zahtjevima članova.

„Premijer je uvidio da je potrebno pronaći jedinstveno rješenje za sve zaposlenike unutar javnog i državnog sektora kako bi pristupili ovim zahtjevima na jedinstven način“, kazala je Šprem, dodavši da je ovo dosad najsindikalniji način pristupa.

„Na neki način svi naši pojedinačni zahtjevi su ovim pristupom zadovoljeni, s tim da se najviše računa vodilo upravo o onim kategorijama s najnižim primanjima“, rekla je Šprem.

Isto tako, naglasila je da sindikati ne odustaju od razlikovanja člana i nečlana te neće dopustiti da Ustavni sud ponovo intervenira i sruši neki dogovor, te će u dogovoru s Vladom iznaći model da se kroz izmjene Zakona o radu to pitanje na pravni način regulira.

Na godišnjoj razini za veće plaće izdvajat će se oko 430 milijuna eura

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer je naveo da će se na godišnjoj razini za veće plaće izdvajati oko 430 milijuna eura. “Do kraja ove godine nešto više od 240 milijuna eura”, rekao je, dodavši da je oko 100.000 onih službenika koji će dobiti 100 eura povećanja plaće.

Novinarima je kazao i da će ministar Ivan Malenica razgovarati s predstavnicima sindikata službenika i namještenika u pravosuđu. “Vjerujem da će im pojasniti efekte zajedničkog dogovora, a koji će se primijeniti i na njih”, dodao je Plenković.

Naglasio je da je doneseno rješenje prilično ozbiljno jer se radi o velikom i značajnom povećanju plaća onima koji imaju najniže plaće.

“Povukli smo na neki način i ovo što se razgovara na razini granskih ugovora, a i ono što bi se pregovaralo od devetog mjeseca u pogledu osnovice. Sve smo povukli ranije, kako bi ljudima omogućili više plaće brže. Ovdje se radi o privremenoj odluci s trajnim efektom jer će biti ugrađena u buduće plaće temeljem Zakona o plaćama javnih i državnih zaposlenika”, zaključio je premijer Plenković.

Potpisanim dodacima kolektivnim ugovorima povećana materijalna prava javnih i državnih službenika i namještenika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je, prilikom potpisivanja Dodatka II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, da je riječ o vrlo značajnom dogovoru, teškom 9,1 milijardu eura. “S ovakvim dogovorom možemo biti svi zajedno zadovoljni, i s aspekta da smo pronašli sredstva i s aspekta da je povećan regres za naše službenike i namještenike u javnim i državnim službama za 50, odnosno 100 eura u odnosu na prošlu godinu”, poručio je premijer.

Istaknuo je dogovor da će se za iduću godinu, proračunsku 2024., pregovarati o uskrsnici, “jednom novom pravu o kojem se govorilo, ali se nije nikada do sada usuglasila sindikalna i vladina strana”.

Uz kontinuirani rast plaća i mirovina, nikad više zaposlenih i najmanje nezaposlenih

“To pokazuje jedan kontinuitet politike naše Vlade u okviru socijalnog dijaloga da pokušavamo dati što veći broj prava i povećavati plaće što je više moguće”, ocijenio je Plenković, dodavši da su u Vladi svjesni nezadovoljstva članova nereprezentativnih sindikata, no, uz kontinuirano vođenje socijalnog dijaloga, potrebno je pratiti događaje na europskoj razini te pružiti satisfakciju članovima reprezentativnih sindikata, prije svega, ljudima koji ih vode.

Premijer se osvrnuo na pokazatelje s tržišta rada te naglasio da Hrvatska ima oko 99.560 nezaposlenih, što je najmanje od 1982. godine, a istodobno imamo oko 1,66 milijuna zaposlenih što je, u apsolutnom iznosu, najveći broj zaposlenih ikad.

“To je ono što smo rekli da je u proteklih nekoliko godina osnažena naša ukupna ekonomska i fiskalna situacija, naš međunarodni i ekonomski i financijski položaj i, u konačnici, i fiskalni kapacitet”, kazao je Plenković.

Osvrnuo se na današnje predstavljanje rebalansa proračuna, kazavši da je ministar Primorac signalizirao da bi konsolidirani deficit trebao biti na 0,7posto.

“Što znači da smo, unatoč velikim krizama i inflatornim pritiscima, uspjeli doći u poziciju da je do sada u našem mandatu rasla medijalna plaća, prosječna plaća narasla 48 posto, minimalna plaća porasla je 70 posto, a prosječne mirovine su porasle 37 posto”, istaknuo je predsjednik Vlade.

Partnerski i socijalni dijalog važna sastavnica djelovanja i rada za dobrobit društva

Poručio je da je cilj Vlade, politikom socijalne kohezije, zajednički proći kroz ova neuobičajena i krizna vremena, noseći se s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu i na globalnu ekonomiju te gospodarstvo u cjelini.

“U tom kontekstu otvoren i iskren, partnerski socijalni dijalog, prije svega sa sindikatima, ali i s poslodavcima, zasigurno predstavljaju važne sastavnice našega djelovanja i našega rada za dobrobit cijeloga društva i svih ljudi”, ocijenio je Plenković.

Najavio je da će Europska komisija idući tjedan izići s preporukama u kojima će nam, u kontekstu ukupne politike ekonomskog upravljanja na razini kontinenta,  ukazati o čemu moramo voditi računa.

Politikom uključenosti do ostvarenja strateških ciljeva

Istaknuo je da je politika uključenosti osigurala rezultate te omogućila da, u ovako velikoj krizi, kroz tri godine iziđemo sa 6,8 milijardi eura vrijednih paketa pomoći građanima i gospodarstvu, ostvarimo strateške interese članstva u europodručju i Shengenskom prostoru.

Podsjetio je i na dvije velike financijske poluge, NPOO i Višegodišnji financijski okvir koji će potaknuti investicije i gospodarski rast.

“Jasno je svima da će 2023., kada je riječ o rezultatima i doprinosu turizma, nakon Schengena i eura te brojnih investicija koje su se dogodile diljem Hrvatske, pogotovo u sedam obalnih županija, doslovno učiniti razliku i bit će to sigurno najbolja turistička godina i kada je riječ o noćenjima i dolascima”, zaključio je Plenković, čestitavši svima koji su dobro pregovarali na zadovoljstvo obiju strana.

Na jesen pregovori o povećanju materijalnih prava te o osnovici plaća u državnim i javnim službama

Dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama te dodatak Kolektivnom ugovoru za državne službenike o povećanju regresa na 300 eura za članove, odnosno na 250 eura za nečlanove sindikata potpisao je, uz nazočnost predsjednika Vlade Plenkovića, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić i sindikalni predstavnici reprezentativnih sindikata.

Ministar Piletić, izrazivši zadovoljstvo postignutim dogovorom, najavio je daljnje pregovore o povećanju materijalnih prava kao i o osnovici plaća u državnim i javnim službama na jesen. Povećan je regres za članove sindikata na 300 eura i na 250 za nečlanove, a ugovorit će se i novo pravo uskrsnica za 2024., dodao je Piletić.

Potpisivanju su nazočili i ministri mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, financija Marko Primorac, pravosuđa i uprave Ivan Malenica i zdravstva Vili Beroš.

Postignut dogovor Vlade i sindikata o povećanju regresa

U rujnu će se nastaviti pregovori i o visini božićnice, uskrsnice i osnovici za plaće.

Pregovarački odbori Vlade i sindikata javnih i državnih službi dogovorili su u petak povećanje regresa na 250 eura za nečlanove sindikata i 300 eura za članove, a razgovori oko isplate božićnice nastavit će se u rujnu, kada će se pregovarati i o visini uskrsnice i osnovici za plaće.

Domagoj Rebić iz Sindikata djelatnika u kulturi izjavio je nakon završetka sastanka da će se u vezi osnovice za obračun plaće u idućoj godini ustrojiti uža radna skupina, koja će razmotriti argumente sindikalne i Vladine strane i izrazio uvjerenje da će se otvoriti prostor za korekciju osnovice i prije rujna.

Napomenuo je da neki sindikati javnih službi moraju s takvim prijedlogom ići pred svoja tijela tako da će konačnu odluku o potpisivanju dodatka kolektivnom ugovoru uslijediti ovisno o izjašnjavanju tih tijela.

Istovjetan dogovor postigli su i predstavnici državnih službi, potvrdili su predsjednici Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić i Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar. O osnovici za obračun plaće će se razgovarati u trećem tjednu rujna, nakon turističke sezone, kaže Lončar.

Ministar rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike Marin Piletić ocijenio je kako su stigli na korak do postizanja sporazuma.

U trenucima kada nešto više od 235.000 javnih i državnih službenika prima isplate plaća za travanj s uvećanom osnovicom za dva posto, postigli smo dogovor da će pravo na regres biti dodatno povećano, i to 250 eura za nečlanove sindikata i 300 eura za članove reprezentativnih sindikata.

Slijede nam razgovori s partnerima, reprezentativnim sindikatima na jesen o ugovaranju boljeg postotka osnovice. Predložili smo da uskrsnica bude također predmet jesenskih razgovora kako bi, nakon utvrđenja iznosa, mogla biti isplaćena u ožujku 2024., pojasnio je ministar.

Dodao je kako se na to treba nadovezati reforma sustava plaća, koju su najavili premijer i ministar financija, a odnosit će se na svih 1.621.000 osiguranika

Upitan koliko će se ukupno izdvojiti sredstava za regres, Piletić je rekao da su u 2023. nakon uvećanja nešto većeg od devet milijuna eura predvidjeli iznos od 63 milijuna eura za zaposlene u državnim i javnim službama.

Očekujemo da će sve učinjeno biti kvalitetan uvod u pregovore na jesen, dodao je napomenuvši kako je kroz Zakon o plaćama najavljeno povećanje koeficijenata, a svaki korak i dogovor mora rezultirati većim plaćama u državnim i javnim službama.

Piletić: Predloženo povećanje regresa za godišnji odmor, sindikati nezadovoljni

Završio je sastanak predstavnika Vlade i sindikata javnih te državnih službi o izmjenama i dopunama temeljnog kolektivnog ugovora. Vlada je predložila da se regres za 2023. poveća na 250 eura za nečlanove, a 270 eura za članove reprezentativnih sindikata državnih i javnih službi, što sindikatima nije prihvatljivo pa se pregovori nastavljaju nakon 1. svibnja, izjavio je ministar rada Marin Piletić nakon sastanka.

Piletić je dodao kako je Vladino stajalište vezano uz povećanje prava da ga mora osjetiti svih 235.000 zaposlenih u tim službama.

– Nakon što Vlada u nastavku pregovora iznese ponudu, očekujemo da je sindikati prenesu članstvu na prihvaćanje, rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Upitan o zahtjevu sindikata zaposlenih u javnim službama da pregovori o osnovici plaća počnu odmah nakon prvosvibanjskih praznika, Piletić je rekao da Vlada stoji kod odluke da su otvoreni pregovori za usklađivanje sa Zakonom o radu i ugovaranje povoljnijih materijalnih prava.

Pregovori o plaćama nastavljaju se, kako je i dogovoreno, u rujnu, dodao je Piletić napominjući kako će se, bude li stanje alarmantno, otvoriti i pregovori o osnovici.

S obzirom na to da nisu takve okolnosti i nadamo se da neće biti, stopa inflacije pada, Vlada zasad nije spremna otvoriti pregovore i o povećanju osnovice.

Podsjetio je da je lani regres bio 200 eura, a sada se nudi 270 eura te da takvo povećanje nipošto ne može biti uvredljivo, kako tvrde sindikati.

Naglasio je kako je Vlada odgovoran poslodavac, navodeći da na rashodnoj strani proračuna nisu samo plaće i materijalna prava. Vlada je u manje od dvije godine intervenirala sa 7 milijardi eura pomoći svim sugrađanima, naveo je.

Zahtjevi sindikata su nam jasni i inzistiranje na većim pravima, osobito za članove reprezentativnih sindikata, ali s druge strane, naš je cilj da ne iskoristimo odmah maksimalno dopušten iznos od dvije prosječne godišnje članarine sindikata koji pregovaraju.

Upitan očekuje li val prosvjeda i štrajkova, Piletić je rekao kako se nalazimo u godini prije parlamentarnih izbora i jasan je stav da svi žele prije ugovoriti povoljnija prava, no Vladina politika nije predizborno obećanje i ugovaranje čitavog seta povećanja osnovice plaća, nego politika kontinuiteta.

Zakonom o plaćama želimo postaviti jasan zakonodavni okvir za sve buduće pregovore, no moramo se naći na granici prihvatljivosti. Dok ne iscrpimo sve mogućnosti, ne očekujem prosvjede, poručio je Piletić.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić Vladinu je ponudio ocijenio kao vrlo lošu, neprihvatljivu, ponižavajuću i uvredljivu te da na nju ne pristaju i da ne može biti temelj za daljnje razgovore.

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika policije Zdravko Lončar rekao je kako očekuje pomake i da vjeruje u dogovor.

Za Dnevnik HTV-a javila je HRT-ova novinarka Silvana Skočajić.

Rekla je kako sindikati nisu zadovoljni ponudom te da su promijenili taktiku i povećali svoje zahtjeve.

– Sada sindikati traže da nakon 1. svibnja odmah krenu pregovori oko povećanja osnovice plaće. Također traže povećanje regresa i božićnice i to na način, s obzirom na to da je nastupio novi Zakon o radu od početka godine, da se za članove poveća božićnica i regres za pedeset eura više, bez obzira koliko će se povećati za sve predstavnike javnih službi. Također traže povećanje uskrsnice za sljedeću godinu od 100 eura za sve i 200 eura za članove sindikata, rekla je HRT-ova novinarka.

Stipić: Vladi smo iznijeli paket zahtjeva, žurno tražimo pregovore o plaćama

Predsjednik školskog sindikata Preporod izvijestio je kako su Vladi na pregovaračkom sastanku o izmjenama temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe iznijeli paket zahtjeva vezanih uz dodatke na plaću i žurno zatražili pregovore o plaćama.

Vlada je ponudila povećanje regresa za 20 eura ove godine, a da bi se o svemu ostalome, ugovaranje božićnice i uskrsnice, tek trebalo pregovarati pa smo takvu ponudu razmotrili i ocijenili je uvredljivom za sve zaposlene u javnim službama, izjavio je Stipić novinarima.

– To je udaljeno “nekoliko svemirskih godina” od onoga što smo tražili, rekao je. No ipak smo Vladi odlučili dati još jednu priliku i formulirali paket zahtjeva koji čine četiri dijela i to po načelu uzmi ili ostavi. Očekujemo Vladino očitovanje idući tjedan, najavio je.

Sindikati očekuju početkom svibnja na prvom sastanku otvaranje pregovora o povećanje osnovice. Stipić je rekao da ih je na taj korak izazvala Vlada ustvrdivši da u paketu moraju sagledati i porast 2 posto osnovice od 1. travnja, dogovoren davno, a i tada je bio nedostatan te ga je rast životnih troškova u međuvremenu dodatno obezvrijedio.

Na Markovu trgu ne vide da sve poskupljuje, a jedino cijena našeg rada ostaje ista, odnosno pada. Na to više ne želimo pristati i Vladi ćemo isporučiti zahtjev za povećanjem osnovice prije 1. listopada, poručio je Stipić.

Drugi zahtjev je povećanje regresa za najmanje 50 eura što, ako ima želje za pravim partnerskim odnosom sa sindikatima, drugoj strani neće biti teško prihvatiti.

Treći zahtjev je povećanje iznosa božićnice za 50 eura jer sindikati smatraju da je sada pravi trenutak da se i to ugovori.

Četvrti zahtjev je novo materijalno pravo zaposlenima u javnim službama – uskrsnice za 2024. u visini od 100 eura za sve radnike, a 200 eura za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru.

Sve je na Vladi, ona može riješiti situaciju i otkloniti sukobe, a sindikati su spremni i za dogovor i za sukob, a i to bi moglo biti brzo ako dogovor izostane, poručio je Stipić.

Dodao je kako traže pregovore odmah nakon 1. svibnja. Učinili smo ogroman ustupak Vladi (što tražimo uskrsnicu tek iduće godine), i sad ćemo vidjeti kako će uzvratiti, ustvrdio je Stipić.

– Ovi sindikati će se uključiti u ovu kolonu koja se pomalo formira i Vladi isporučiti svoje zahtjeve za povećanje osnovice i to prije prvog desetog, kojim oni nama stalno mašu pred očima i drugi naš zahtjev je povećanje regresa za najmanje pedeset eura, izjavio je Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod.

Zlostavljana djeca vraćaju se u nasilničke obitelji jer u sustavu nema mjesta? Imamo odgovor ministarstva

Čeka li nas nova tragedija? Pitaju se u otvorenom pismu djelatnici Centra za socijalnu skrb u Slavonskom Brodu. Uz ostalo, upozoravaju da se zlostavljana djeca vraćaju u nasilne obitelji zbog prenatrpanog sustava.

Tvrde da su o svemu obavijestili Ministarstvo, ali sluha nije bilo.

Jesu li djeca žrtve lošeg sustava? Upravo to tvrdi dio socijalnih radnika.

Renata Sever, predsjednica Društva socijalnih radnika Međimurja kaže: “Činjenica je da djecu ne možemo izdvojiti iz obitelji u kojima ima zanemarivanja i zlostavljanja zbog toga jer ih nemamo gdje smjestiti”.

I na to konstantno upozoravaju Ministarstvo, ali tvrde – sluha nema.

“Da su ustanove natrpane, odnosno popunjene jesu. Da su smještajni kapaciteti nedostatni, jesu”, dodaje Mato Zovkić, zamjenik predsjednice Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi.

“Poruka koju mi dobivamo iz Ministarstva je da se djeca u biti smještavaju onda kad su životno ugrožena. To znači da ih premještamo iz njihovih obitelji u prenatrpane udomiteljske obitelji gdje u stvari imaju podmirene samo osnovne potrebe”, navodi Sever.

U otvorenom pismu na nezakonita i nestručna postupanja upozoravaju djelatnici područnog ureda Slavonski Brod. Pitaju se, čeka li nas nova tragedija?

Iz Ministarstva šalju inspekciju i poručuju – provedena je svaka žurna mjera vezana uz smještaj djece.

“U ovom djelu ovog pojedinačnog slučajeva i nekih pojedinačnih slučajeva koji se spominju već su u tijeku izvanredni upravni nadzori i po završetku istih ćemo obavijestiti javnost”, govori Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu obitelji i socijalne politike.

Pritužbe dobivaju i oni koji rade sa žrtvama obiteljskog i seksualnog nasilja.

Ivan Blažević, direktor Zaklade Solidarna kaže: “Zaista nam se nemali broj žali na Centre za socijalnu skrb, ali jednako tako i na postupanje sudova koji su pak opet nekoordinirani i sa centrima za socijalnu skrb i s policijom gdje vam se događa da sudovi odbijaju zaštitne mjere koje je predložila sama policija”.

Uz sve to – u socijalnim ustanovama nema dovoljno stručnjaka.

“Mislim da se sustav socijalne skrbi ne raspada samo zahvaljujući našim improvizacijama”, ističe Sever.

“Ne, nije pred raspadom. S tim se nikako ne bih složila”, misli pak Mađerić.

Najavljuju nova zapošljavanja, a za sutra i sastanak s predstavnicima socijalne komore i socijalnih radnika.