Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je, prilikom potpisivanja Dodatka II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, da je riječ o vrlo značajnom dogovoru, teškom 9,1 milijardu eura. “S ovakvim dogovorom možemo biti svi zajedno zadovoljni, i s aspekta da smo pronašli sredstva i s aspekta da je povećan regres za naše službenike i namještenike u javnim i državnim službama za 50, odnosno 100 eura u odnosu na prošlu godinu”, poručio je premijer.

Istaknuo je dogovor da će se za iduću godinu, proračunsku 2024., pregovarati o uskrsnici, “jednom novom pravu o kojem se govorilo, ali se nije nikada do sada usuglasila sindikalna i vladina strana”.

Uz kontinuirani rast plaća i mirovina, nikad više zaposlenih i najmanje nezaposlenih

“To pokazuje jedan kontinuitet politike naše Vlade u okviru socijalnog dijaloga da pokušavamo dati što veći broj prava i povećavati plaće što je više moguće”, ocijenio je Plenković, dodavši da su u Vladi svjesni nezadovoljstva članova nereprezentativnih sindikata, no, uz kontinuirano vođenje socijalnog dijaloga, potrebno je pratiti događaje na europskoj razini te pružiti satisfakciju članovima reprezentativnih sindikata, prije svega, ljudima koji ih vode.

Premijer se osvrnuo na pokazatelje s tržišta rada te naglasio da Hrvatska ima oko 99.560 nezaposlenih, što je najmanje od 1982. godine, a istodobno imamo oko 1,66 milijuna zaposlenih što je, u apsolutnom iznosu, najveći broj zaposlenih ikad.

“To je ono što smo rekli da je u proteklih nekoliko godina osnažena naša ukupna ekonomska i fiskalna situacija, naš međunarodni i ekonomski i financijski položaj i, u konačnici, i fiskalni kapacitet”, kazao je Plenković.

Osvrnuo se na današnje predstavljanje rebalansa proračuna, kazavši da je ministar Primorac signalizirao da bi konsolidirani deficit trebao biti na 0,7posto.

“Što znači da smo, unatoč velikim krizama i inflatornim pritiscima, uspjeli doći u poziciju da je do sada u našem mandatu rasla medijalna plaća, prosječna plaća narasla 48 posto, minimalna plaća porasla je 70 posto, a prosječne mirovine su porasle 37 posto”, istaknuo je predsjednik Vlade.

Partnerski i socijalni dijalog važna sastavnica djelovanja i rada za dobrobit društva

Poručio je da je cilj Vlade, politikom socijalne kohezije, zajednički proći kroz ova neuobičajena i krizna vremena, noseći se s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu i na globalnu ekonomiju te gospodarstvo u cjelini.

“U tom kontekstu otvoren i iskren, partnerski socijalni dijalog, prije svega sa sindikatima, ali i s poslodavcima, zasigurno predstavljaju važne sastavnice našega djelovanja i našega rada za dobrobit cijeloga društva i svih ljudi”, ocijenio je Plenković.

Najavio je da će Europska komisija idući tjedan izići s preporukama u kojima će nam, u kontekstu ukupne politike ekonomskog upravljanja na razini kontinenta,  ukazati o čemu moramo voditi računa.

Politikom uključenosti do ostvarenja strateških ciljeva

Istaknuo je da je politika uključenosti osigurala rezultate te omogućila da, u ovako velikoj krizi, kroz tri godine iziđemo sa 6,8 milijardi eura vrijednih paketa pomoći građanima i gospodarstvu, ostvarimo strateške interese članstva u europodručju i Shengenskom prostoru.

Podsjetio je i na dvije velike financijske poluge, NPOO i Višegodišnji financijski okvir koji će potaknuti investicije i gospodarski rast.

“Jasno je svima da će 2023., kada je riječ o rezultatima i doprinosu turizma, nakon Schengena i eura te brojnih investicija koje su se dogodile diljem Hrvatske, pogotovo u sedam obalnih županija, doslovno učiniti razliku i bit će to sigurno najbolja turistička godina i kada je riječ o noćenjima i dolascima”, zaključio je Plenković, čestitavši svima koji su dobro pregovarali na zadovoljstvo obiju strana.

Na jesen pregovori o povećanju materijalnih prava te o osnovici plaća u državnim i javnim službama

Dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama te dodatak Kolektivnom ugovoru za državne službenike o povećanju regresa na 300 eura za članove, odnosno na 250 eura za nečlanove sindikata potpisao je, uz nazočnost predsjednika Vlade Plenkovića, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić i sindikalni predstavnici reprezentativnih sindikata.

Ministar Piletić, izrazivši zadovoljstvo postignutim dogovorom, najavio je daljnje pregovore o povećanju materijalnih prava kao i o osnovici plaća u državnim i javnim službama na jesen. Povećan je regres za članove sindikata na 300 eura i na 250 za nečlanove, a ugovorit će se i novo pravo uskrsnica za 2024., dodao je Piletić.

Potpisivanju su nazočili i ministri mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, financija Marko Primorac, pravosuđa i uprave Ivan Malenica i zdravstva Vili Beroš.

Završio je sastanak predstavnika Vlade i sindikata javnih te državnih službi o izmjenama i dopunama temeljnog kolektivnog ugovora. Vlada je predložila da se regres za 2023. poveća na 250 eura za nečlanove, a 270 eura za članove reprezentativnih sindikata državnih i javnih službi, što sindikatima nije prihvatljivo pa se pregovori nastavljaju nakon 1. svibnja, izjavio je ministar rada Marin Piletić nakon sastanka.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs najavio je da će Agencija za znanost i visoko obrazovanje uskoro akreditirati Sveučilište u Mostaru, čime bi diplome s ove jedine visokoškolske ustanove na hrvatskom jeziku u BiH vrijedile u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europskoj uniji.

“Jedan od prvih koraka koji će slijediti jest akreditiranje sveučilišta u Mostaru od strane Hrvatske agencije za znanost i visoko obrazovanje. Nakon što se taj proces kompletnog akreditiranja s izdavanjem dopusnice završi, diplome koje izdaje Sveučilište u Mostaru bit će priznate u Republici Hrvatskoj, a nakon toga automatski i na teritoriju Europske unije”, rekao je Fuchs danas u Mostaru.

On se susreo s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganom Čovićem te posjetio Sveučilište u Mostaru, gdje je razgovarao s rektorom Zoranom Tomićem.

“Siguran sam da će taj proces ići razmjerno brzo”

Ministar Fuchs je ocijenio kako je proces akreditiranja visokoškolske ustanove jako zahtjevan te da će možda biti potrebno ispraviti pojedine segmente administrativnog i akademskog djelovanja.

“Ja sam siguran da će taj proces ići u dobrom smjeru i razmjerno brzo”, istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja.

Najavio je nastavak potpore i pri reformi obrazovnog sustava u BiH navodeći kako je Hrvatska u procesu kurikularnih prilagodbi i reformi koje se provode uz značajnu potporu iz fondova Europske unije.

“Sustav Sveučilišta u Mostaru sada se može dodatno unaprijediti i krenuti naprijed”

Ministar Fuchs ocijenio je iznimno značajnim što je BiH dobila kandidacijski status za članstvo u Europskoj uniji navodeći to kao veliku mogućnost za korištenje dodatnih financijskih sredstava iz fondova EU.

“Čitav sustav Sveučilišta u Mostaru se sada može dodatno unaprijediti i poći naprijed ulazeći u alijansu europskih sveučilišta što je trend iz Bruxellesa”, kazao je.

Čović je rekao da je s ministrom Fuchsom razgovarao o održavanju znanstvenog skupa, koji se redovito na proljeće održava u Neumu, a ove će godine biti posvećen znanosti i njezinom utjecaju u integracijskim procesima s EU.

Vlada i sindikati javnih i državnih službi potpisali su dodatke kolektivnim ugovorima kojima se regulira povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini. Plaće u javnim i državnim službama povećavaju se za šest posto od 1. listopada ove i dva posto od 1. travnja iduće godine. Predviđeno je i povećanje božićnice s 1500 na 1750 kuna, regresa za 2023. godinu s 1500 na 1750 kuna, dara za djecu sa 600 na 754 kune te početak pregovora o novom povećanju osnovice plaće u idućoj godini najkasnije u trećem tjednu rujna.

Nakon sjednice Vlade na kojoj su usvojeni i formalni zaključci kojima se stvaraju pretpostavke da se za oko 240 tisuća zaposlenih u javnom i državnom sektoru poveća osnovica plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je potpisivanju Dodatka I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama te Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.

Uime Vlade, dodatke je potpisao ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, a uime sindikata Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, Domagoj Rebić, glavni tajnik Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, Antun Guljaš, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Renata Čulinović Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, Tanja Leontić, predsjednica Sindikata KBC Zagreb, Stjepan Topolnjak, iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Mirela Bojić, iz Matice hrvatskih sindikata, Tajana Drakulić, iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Ana Tuškan, iz Sindikata hrvatskih učitelja, Nataša Matejaš Brlić, iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara, Dubravko Jagić, iz Sindikata policije Hrvatske te Zdravko Lončar, iz Nezavisnog sindikata djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova.

Tom prigodom premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo postignutim dogovorom, posebno naglasivši ulogu ministra Piletića, koji je uime Vlade vodio pregovore sa sindikatima.

Poručio je riječ o zajedničkom dogovoru, a ne o situaciji u kojoj netko treba pobijediti, a netko izgubiti.

“U proteklih šest godina dokazali smo da je Vladi itekako stalo voditi kontinuirani socijalni dijalog i iskrene i otvorene razgovore sa svim predstavnicima sindikata i zajednički tražiti rješenja koja će unaprijediti položaj naših radnika u javnoj i državnoj službi”, poručio je.

U šest godina Vladinog mandata osnovica rasla za 33 posto

Govoreći o dosadašnjim rezultatima, naveo je da se od 2016. do ovog sadašnjeg povećanja, osnovica povećala ukupno za 33 posto istaknuvši kako se to nije dogodilo nekakvim automatizmom već je Vlada gledala kako da poboljšanu ekonomsku situaciju prenese na položaj službenika i namještenika.

“Zato kad govorimo o odgovornom upravljanju javnim financijama, izlasku iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, rapidnom smanjivanju javnoga duga, proračunskom suficitu do prije covida, najboljem investicijskom rejtingu Hrvatske uopće u povijesti, gospodarskom rastu unatoč svim krizama, snažnim mjerama Vlade, onda je zajednički nazivnik svih tih politika da od takvog makrostanja svi naši sugrađani vide pomak na mikro razini”, poručio je premijer Plenković.

I ovi pregovori sa sindikatima, dodao je, bili su dio tog zajedničkog pothvata da standard građana bude bolji.

Dogovoreni kompromis o povećanju plaća za 6 posto od 1. listopada plus dodatnih dva posto od 1. travnja, kao i dogovor da se formalni pregovori ponovno započnu u trećem tjednu rujna je okvir, kazao je premijer, a doprinos tom okviru je i dizanje božićnice i regresa na 1750 kuna, a dara za djecu na 750 kuna.

Naglasio je da se radi o okviru dogovora s obzirom na ekonomsku situaciju danas. Ako se ona iz bilo kojih razloga izmijeni, naravno da će Vlada ponovno razgovarati sa sindikatima.

“Današnje potpisivanje sporazuma predstavlja logičan slijed našeg dijaloga i, iznad svega, povjerenje”, poručio je istaknuvši kako pregovori nisu bili ni predugi ni preteški, s obzirom da su razgovori počeli prije pet tjedana, a danas se već potpisuje dodatak.

Na tom tragu, uz puno povjerenje i međusobno uvažavanje, dijalog će se nastaviti i tijekom iduće godine, dodao je premijer.

Formalni pregovori, pojasnio je, definirani su današnjim sporazumom, ali ako se nešto promijeni Vlada je tu da učini najbolje što može.

Izrazio je žaljenje što dva sindikata koja danas nisu prisutna nisu poslala afirmativnu poruku, ali dobrim je istaknuo to što će se dodatak primijeniti na sve pa će tako koristi imati svi zaposlenici, uključivši i predstavnike tih dvaju sindikata.

“Razumijemo da je inflacija neugodan problem, i upravo zato poduzimamo i brojne mjere koje su antiinflatornoga karaktera i želimo zaštititi kupovnu moć i cijenu rada zaposlenika uopće u Hrvatskoj, a naravno i u javnim i u državnim službama”, zaključio je predsjednik Vlade.

Plaća u studenom s povećanjem od šest posto

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je da su pregovori sa sindikatima bili brzi, jasni i konkretni, te da je Vlada izašla s korektnom ponudom.

“Plaća koja će biti isplaćena u studenom obuhvatit će povećanje od šest posto”, najavio je Piletić dodavši da se kao zalog daljnjeg socijalnog dijaloga želi omogućiti sigurnu zimu i nastavak socijalnog dijaloga.

“Socijalno partnerstvo jedan je od temeljnih postulata ove Vlade koja će nastaviti pregovore o svim drugim temama, a ovo je samo jedan od koraka na zajedničkom putu”, kazao je.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić naglasio je da se nastavljaju razgovori o povećanju plaća kroz zakon o plaćama, gdje će sindikat inzistirati na povećanju koeficijenata onih koji su na minimalcu.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem rekla je da potpisivanje TKU-a nije kraj socijalnog dijaloga jer očekuju dalje pregovore o Granskom kolektivnom ugovoru, kao i pregovore sljedeće godine. “Ovo je tek početak naše priče što se tiče unaprjeđenja plaća u javnom sektoru”, poručila je.

Zadaća Vlade je unaprjeđivanje ekonomskog i socijalnog standarda naših građana

Na konferenciji za medije, koja je održana nakon potpisivanja dodataka kolektivnim ugovorima, predsjednik Vlade Andrej Plenković zahvalio je predstavnicima sindikata na povjerenju, razumijevanju i postignutom kompromisu.

“Naglasio sam uoči potpisivanja kako ovo nisu razgovori u kojim bi jedna strana trebala biti pobjednik, a druga gubitnik. Ovo su razgovori o najvažnijem pitanju koje je stalno zadaća hrvatske Vlade, a to je da unaprjeđuje ekonomski i socijalni standard naših građana. Naši građani su i oni koji rade u privatnom sektoru i oni koji rade u javnim i državnim službama”, poručio je Plenković.

Ove kompleksne okolnosti, istaknuo je, koje traju gotovo već tri godine, zahtijevale su snažne, ozbiljne i iznad svega neuobičajene intervencije Vlade Republike Hrvatske.

Premijer je podsjetio na važnost političke stabilnosti, poručivši da zemlje koje nisu stabilne ne ulaze u europodručje, Schengenski prostor, nemaju gospodarski rast šest posto u kriznoj godini i nemaju investicijski kreditni rejting po tri agencije.

“Hrvatska to ima zato jer imamo snažnu parlamentarnu većinu i čvrst smjer unaprjeđenja gospodarske i socijalne situacija, koja podrazumijeva jačanje socijalne kohezije. Socijalna kohezija u krizi znači da nitko nije ostavljen po strani”, naglasio je Plenković, podsjetivši da su Vladine mjere u vrijeme Covida obuhvatile 800 tisuća radnika u privatnom sektoru.

Kazao je i da su u šest godina mandata ove Vlade materijalna prava rasla za 33 posto, što je jedna trećina.

“To dovoljno govori o političkoj volji, o namjeri Vlade da unaprijedi standard zaposlenika u javnim i državnim službama. I to je naš smjer, to je naš standard. Ali ona nije samo naša, ona je zajednička”, poručio je premijer.

Zalog u kvalitetniji početak 2023. godine

Istaknuo je kako se želi, što je više moguće, izaći u susret da se građani sa svojim prihodima i cijenom svoga rada mogu nositi s inflacijskim pritiscima.

“To se treba povezati s paketom mjera od 26 milijardi kuna. Ako je Vlada rekla –  danas ćemo subvencionirati cijenu struje, osigurat ćemo da je cijena plina ista i kroz jesen i kroz zimu – i to je doprinos ukupnom proračunu svih naših građana, pa i državnih i javnih službenika”, kazao je Plenković.

Od 1. listopada osnovica za državne i javne službenike podiže se za šest posto, a u 2023. za još dva posto. Od ove godine iznos božićnice podiže s 1500 na 1750 kuna, a dar za dijete sa 600 na 753 kune, dok će se regres podići s 1500 na 1750 kuna.

“To je jedan zalog u kvalitetniji početak 2023. godine, s dogovorom o pregovorima u trećem tjednu rujna iduće godine. Ali to ne znači da će se Vlada praviti da nema nekih posebnih okolnosti, nego ćemo učiniti sve u zajedničkom dogovoru i dijalogu da reagiramo ako treba. To je bit našeg dogovora utemeljenog na povjerenju”, poručio je premijer. Napravili smo, naglasio je, zajednički iskorak.

Kazao je da je jedanaest od  trinaest sindikata podržalo ovaj dogovor. “Nastavit ćemo razgovarati pa će možda i ova dva sindikata biti s nama idući put. Svim njihovim članovima ovaj današnji dogovor ide u prilog jer će i oni imati veću plaću”, pojasnio je.

“Radimo i dalje u zahtjevnim okolnostima koje su uzrokovane vanjskim faktorima.   Vidjeli ste da je agencija Fitch kazala da ćemo imati bolji rast nego što smo ga mi prije par tjedana planirali. Mi smo među 15 zemalja koje su u NATO-u, EU, eurozoni i Schengenu. Bolje od toga ne ide. Jedino nedostaje OECD, a to će doći za dvije-tri godine”, rekao je Plenković.

Istaknuo je da Hrvatska svojim međunarodnim položajem i politikom modernog suverenizma jača ekonomski i socijalni položaj svojih građana koristeći svoj osnaženi međunarodni položaj koji je, kako je kazao,  bitan i zbog kreditnog rejtinga, i načina na koji nas gledaju međunarodne financijske agencije i tržišta.

Rast osnovice u 12 mjeseci je 12,44 posto

Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vlade je istaknuo da se u manje od 12 mjeseci osnovica plaća u državnim i javnim službama povećava za 12,44, a godišnja inflacija bit će 10,4 posto.

Naglasio je da je smisao socijalnog dijaloga donošenje zajedničkih odluka, poručivši  kako Vlada nije slijepa ni nijema, te da će, u skladu s okolnostima, sjesti ponovno za stol sa sindikatima i pregovarati, što se u ovom trenutku ne može predvidjeti.

“Zadaća sindikata je da se snažno bori za prava radnika. Zadaća Vlade je da izlazi u susret koliko god to može jer je to dio njenog programa i političke volje. Ovo je jedan kvalitetni kompromis. Vlada nije gluha, slijepa, ni nijema. Ako se okolnosti promijene, Vlada će sjesti za stol sa sindikatima i razgovarati”, poručio je premijer Plenković.

 

Izvor: www.vlada.gov.hr

Većina članova Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama prihvatila je vladinu ponudu o rastu osnovice i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini, o čemu je Sindikat izvijestio na internetskim stranicama. Doznaje se i da je ponuda za dlaku prošla i u Sindikatu hrvatskih učitelja.

Izjašnjavalo se 7820 članova sindikata – vladinu su ponudu prihvatila 4044 člana, odnosno nešto manje od 52 posto, a odbio ju je 3761 član, odnosno nešto više od 48 posto (nevažeća su bila 34 listića).

“Prihvaćanjem ponude očuvali smo snagu svojih članova”

“Da je u ovom trenutku ponuda odbijena, do daljnjega bi se odgodila primjena materijalnih prava iz ponude vlade RH svim radnicima javnih službi, iako je bilo vidljivo da je ponuda drugima u sustavu javnih službi prihvatljivija nego članovima obrazovnih sindikata”, objavio je Sindikat.

Isto tako, dodaju iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, to bi značilo da će samo članovi sindikata iz obrazovanja sudjelovati u prosvjedima i štrajkovima kako bi izrazili ne samo nezadovoljstvo plaćom već i svim problemima s kojima se susreću radeći u sustavu odgoja i obrazovanja.

“Prihvaćanjem ponude očuvali smo snagu svojih članova i materijalne resurse za borbe koje nam tek predstoje kroz gransko kolektivno pregovaranje gdje imamo priliku voditi se samo vlastitim interesima i potrebom za poboljšanjem materijalnog statusa, ali i borbe za zaštitu dostojanstva, za zaštitu digniteta struke zaposlenika obrazovnog sustava te preuzimati rizike samo za sebe kao što smo učinili u štrajku 2019.”, poručuje Sindikat.

Prihvaćanjem ponude ispunjena su dva kriterija, a to su da je nužno imati zastupljena tri područja od pet koja pregovaraju za javne službe i više od 50 posto ukupnog članstva. S obzirom na to da Sindikat hrvatskih učitelja ima više od 20 tisuća članova, ispunjen je i taj kriterij od 50 posto ukupnog članstva.

Među sindikatima iz područja obrazovanja vladinu ponudu odbio je školski Sindikat Preporod.

Ponudu prihvatio Sindikat hrvatskih učitelja

Većina članstva Sindikata hrvatskih učitelja prihvatila je vladinu ponudu o povećanju osnovice i drugih materijalnih prava u 2022. i 2023. godini, objavio je sindikat u nedjelju nakon izjašnjavanja članstva.