Stigle nove plaće u javnim i državnim službama – većina zadovoljna, neki se bune: ‘Car je sada gol…‘

Nije povišica učiteljima nikakvih 30 posto, nego upola manje. Došlo je na vidjelo sve na što smo ukazivali, kaže Željko Stipić

Prema tvrdnjama predstavnika većinskih sindikata koji zastupaju zaposlenike u javnim i državnim službama, veći dio radnika zadovoljan je iznosom povišica primljenih na prvoj plaći isplaćenoj prema novim uredbama o koeficijentima. U dijelu sindikata upozoravaju kako postoje i nezadovoljnici, odnosno zaposlenici koji su očekivali veći rast. Zbog njih najavljuju kako će, nakon formiranja nove vlade, zatečene anomalije pokušati riješiti kroz pregovore o kolektivnim ugovorima.

Dubravko Jagić iz Sindikata policije navodi kako je članstvo u velikoj većini zadovoljno.

– Naravno, uvijek će biti onih koji neće biti zadovoljni, no ovdje je riječ o značajnom povećanju, ne samo u odnosu na prošlu godinu, nego i na prethodni mjesec, tvrdi Jagić, uz primjer kako je policajcu sa srednjom stručnom spremom i deset godina staža plaću porasla sa 950 na okvirnih 1400 eura, a plaća policajca početnika sada iznosi oko 1200 eura.

Car je gol

– Uredbe o koeficijentima podložne su promjenama, pa kad se oformi nova vlada krećemo s pregovorima, najavljuje.

Sanja Šprem, predsjednica najvećeg (školskog) sindikata (učitelja) tvrdi kako su se njihovi izračuni objavljeni prije prve isplate pokazali točnima.

– Uskoro ćemo imati širu, objektivniju sliku, no ne vidim zašto bi netko bio nezadovoljan, kaže Šprem. Prema njihovim podacima, učitelj iz Zagreba s VSS-om i 20 godina staža (bez napredovanja) ima rast plaće od 182 eura, odnosno nova plaća iznosi 1412 eura. Učiteljima u ostalom dijelu Hrvatske, neto plaća raste 190 eura. Veću povišicu dobili su učitelji s VŠS-om (263 eura). Najviši rast imaju (malobrojni) učitelji u statusu izvrsnih savjetnika (268 eura), što znači da im plaća iznosi 1959 eura (riječ je o prosječnom izračunu neto plaće u Hrvatskoj, bez Zagreba).

Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod, koji je dva puta prosvjedovao zbog uredbe o koeficijentima, upozorava međutim kako najvećem dijelu nositelja sustava, a to su učitelji, nastavnici i stručni suradnici, “povišica svih povišica” ne prelazi 200 eura.

– Točnije, ona se kreće između 170 i 200 eura. Više od ovoga u školama su dobili samo oni kojih je jako, jako malo, primjerice, računovotkinje sa srednjom stručnom spremom, njih 100-tinjak ili učiteljice s višom stručnom spremom, njih oko 3000. Znači, nije povišica učiteljima kako to ističe naš premijer nikakvih 30 posto, nego je to upola manje. Sve ono na što smo ukazivali sada je došlo na vidjelo. Car je sada gol, i ne samo on, poručuje Stipić.

Predsjednica sestrinskog sindikata, Anica Prašnjak, kaže kako su prema njihovim saznanjima porasti bili od 50 do 350 eura.

– Ovo su informacije iz nekolicine bolnica. Zatražili smo da nam dostave platne liste oni koji su zadovoljni i oni koji nisu. Neke sestre dobile su povišicu od svega 50 eura pa vjerujemo da je bilo i nekih pogrešaka u obračunu, kaže Prašnjak.

Medicinska sestra s kojom smo razgovarali kaže nam da je dobila 170 eura veću plaću, radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i ima 40 godina staža. Od liječnika s kojima smo razgovarali doznajemo da su dobili od 300 do čak tisuću eura više.

– Dobio sam i više nego što sam očekivao – kaže jedan liječnik.

Postoje anomalije

Inače, još ranije su iz Ministarstva najavili da će zdravstveni radnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s novim koeficijentom 1,53 imao bi plaću 1141,49 eura, doktori medicine i dentalne medicine s koeficijentom 2,89 imali bi plaću 1.968,18, a specijalisti s koeficijentom 3,75 2498,44 eura.

Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, kaže kako među članovima nema većeg nezadovoljstva, osim zbog premalog raspona koeficijenata između niže stručne spreme (koeficijent 1,35) i srednje spreme (1,43).

– To je mala razlika i tu imamo nezadovoljnih, priznaje Dimić. Paralelno, problem su i zaposlenici centara za socijalnu skrb, raspoređeni po područnim uredima. Revoltirani su jer je koeficijent za isto radno mjesto u Središnjem uredu zavoda za socijalni rad daleko veći, pa je razlika u plaćama i po nekoliko stotina eura. Ti se ljudi smatraju diskriminiranim, kaže Dimić, koja također očekuje rješavanje anomalija kroz pregovore za kolektivne ugovore.

Potpisane izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i novi Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama

U petak, 1. ožujka 2024. u nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića potpisane su izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i novi Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama. Ugovore je u ime Vlade RH potpisao ministar Marin Piletić.

Tom prilikom ministar Piletić zahvalio je socijalnim partnerima na konstruktivnom dijalogu tijekom procesa donošenja Zakona o plaćama, donošenja uredbi i kolektivnih ugovora.

Predsjednica sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem istaknula je kako se u sklopu izrade Temeljnog kolektivnog ugovora radilo na tome da se poboljšaju materijalna i nematerijalna prava za zaposlenike javnih službi te dodala kako se kontinuitet po pitanju pregovora za dobrobit zaposlenika u javnim službama nastavlja na jesen.

Zaključila je kako u Republici Hrvatskoj postoji permanentni socijalni dijalog što je dokaz da su se za potpisivanje Temeljnog kolektivnog ugovora odazvali svih 11 reprezentativnih sindikata.

Predsjednik sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić u ime predstavnika sindikata državne službe zahvalio je predstavnicima Vlade na suradnji i izrazio svoje zadovoljstvo postignutim dogovorom tijekom pregovora.

Predsjednik Vlade Plenković izrazio je zadovoljstvo u zaokruživanju procesa reforme sustava plaća u RH nakon donošenja Zakona o plaćama, uredbi o koeficijentima za javne i državnu služba čime se osiguralo najveće povećanje plaća u povijesti RH za više od 244 tisuće zaposlenika u državnoj i javnim službama za što je osigurano 1,63 milijarde eura.

Dana 1. siječnja 2024. na snagu je stupio novi Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, dok su Uredbe kojima se uređuju radna mjesta i koeficijenti za izračun plaća u državnoj i javnoj službi, stupile na snagu 1. ožujka 2024. Kako je u međuvremenu utvrđena reprezentativnost novog sindikata za javne službe, sukladno odredbama Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, započeli su kolektivni pregovori o sklapanju novog Temeljnog kolektivnog ugovora, a za Kolektivni ugovor pregovori o izmjenama i dopunama, s ciljem usklađivanja njihovih odredaba s novim Zakonom o plaćama te Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH.

Ugovorima koji su potpisani, između ostaloga, jubilarna nagrada iznosi 240 eura, a iznos koji pokriva sistematske preglede određen je na 160 eura.

Priopćenje Sindikata

Poštovani,

u svezi najave o mogućim prosvjedima socijalnih radnika inicijative Od šutnje do promjene, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske napominje da podržavamo svaku inicijativu koja je usmjerena na poboljšanje uvjeta rada  u sustavu. Prosvjedi su legitimno pravo izražavanja nezadovoljstva. Nažalost, nemamo informaciju tko stoji iza ove inicijative jer su nam se u dva navrata obraćali anonimno što nam se čini vrlo neozbiljno i nekorektno.

Smatramo da je stanje u sustavu itekako zabrinjavajuće obzirom na veliku preopterećenost i deficitarnost radnika i na tu činjenicu uporno upozoravamo resorno ministarstvo. U ovom trenutku, sindikati ulažu ogroman napor kako bi valorizirali rad naših radnika u sustavu kroz Uredbu o koeficijentima te kroz pregovore za Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi. Naši članovi aktivno su uključeni svojim prijedlozima i primjedbama, te držimo da dok smo u postupku savjetovanja  sa resornim ministarstvom nije primjereno uključivanje u prosvjedne aktivnosti.

Socijalni radnici idu u prosvjed, imaju 12 zahtjeva. “Došao je tren da kažemo dosta”

Soscijalni radnici idu u prosvjed s 12 zahtjeva, piše današnji Jutarnji list.

Smrt 20-mjesečnog dječaka iz Slavonskog Broda – koji je odmah nakon rođenja trebao biti izdvojen iz ugrožavajuće obitelji, ali to nije dočekao jer je preminuo nakon 20 mjeseci provedenih na listama čekanja pretrpanih domova i udomiteljskih obitelji – kap je koja je prelila čašu inače tihih i pomirljivih stručnjaka zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, piše list.

Kako Jutarnji doznaje, u inicijativi #odšutnjedopromjene, koja okuplja gotovo 600 stručnjaka, frustracija zaposlenika je dosegnula vrhunac i više nije pitanje hoće li prosvjedovati, nego kako će to učiniti.

“Nezadovoljstvo je ogromno, svi stručnjaci se svakodnevno suočavaju s nemogućim uvjetima rada i ogromnom odgovornošću, bez osiguranih preduvjeta za minimalnu sigurnost korisnika i bez potrebne pomoći nadležnih koji nerijetko negiraju ili relativiziraju problem. Došao je trenutak u kojem je svima dosta. Sada tražimo najprikladniji modalitet za prosvjed te se konzultiramo s pravnicima da vidimo kako ga organizirati i što sve trebamo prije toga napraviti”, kažu u inicijativi, čiji će se predstavnici sutra sastati kako bi vidjeli što i kako dalje.

Temelj za prosvjed čini njihovih 12 zahtjeva koje su uputili nadležnima i s njima upoznali stručne udruge i komore te pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter. Zahtjevi se kreću od hitnog otvaranja novih smještajnih kapaciteta do rasterećenja stručnih radnika od niza administrativnih poslova i “skretanja pažnje s papira na čovjeka”.

Inicijativa je nastala prošle jeseni nakon što je psihologinja Valerija Kanđera, stručnjakinja jedne od zagrebačkih podružnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, objavila da joj u uredu sjedi djevojčica (6) s autizmom bez roditeljske skrbi koju nema gdje smjestiti jer je dobila odbijenice iz 35 ustanova i svih timova za udomiteljstvo u državi.

 

Izvor: index.hr

Izvještaj sa IX skupštine SZDSSH

IX SKUPŠTINA

Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske

 

IX skupština Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske održana je 24. siječnja 2024. god. u Topuskom.

Skupština, koja je ujedno i izborna održava se svake 4 godine.

Skupštini je prisustvovalo 128 sudionika, od toga 85 delegata.

 

Dnevni red:

 

  1. Usvajanje dnevnog reda
  2. Izmjene i dopune Statuta Sindikata
  3. Usvajanje Poslovnika o radu Skupštine
  4. Izbor radnih tijela Skupštine:
  5. Zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika
  6. Kandidacijske komisije
  7. Izborne komisije
  8. Izvještaj o radu Sindikata između dviju Skupština
  9. Izvještaj Nadzornog odbora
  10. Izvještaj Statutarne komisije
  11. Razrješenje dosadašnjih tijela Sindikata
  12. Izbor tijela Sindikata: predsjednika Sindikata, Središnjeg odbora ,

Nadzornog odbora, Statutarne komisije

  1. Kandidacijski postupak
  2. Izborni postupak

10.Dodjela priznanja sindikalnim povjerenicima

11.Zatvaranje Skupštine

 

Dnevni red, poslovnik, kao i svi izvještaji prihvaćeni su jednoglasno.

 

Nakon razrješenja svih tijela Sindikata pristupilo se izboru predsjednika Sindikata. Jedini kandidat za predsjednika bila je dosadašnja predsjednica Jadranka Dimić. Skupština je kandidaturu Jadranke Dimić prihvatila jednoglasno te je, šesti puta zaredom, izabrana za predsjednicu SZDSSH.

 

Uslijedili su izbori za Središnji odbor, Nadzorni odbor i Statutarnu komisiju.

 

Novi Središnji odbor:

 

  • Dražan Kovačević
  • Krešo Posedi
  • Zvonimir Petrović
  • Mato Zovkić
  • Sanjin Komarčević
  • Aldo Antoninić
  • Slaven Služek
  • Žuborka Barin
  • Vlado Grujić
  • Mirta Stanišić
  • Etelka Granić
  • Božena Horvat Alajbegović
  • Pero Papac
  • Stjepan Brkić

 

Novi Nadzorni odbor:

–   Katarina Knežević

–   Anita Bulić

–   Mario Puljević

 

Nova Statutarna komisija:

  • Pavao Čota
  • Martina Marić
  • Ana Mihaljević

 

Želimo im puno uspjeha u radu!

 

Dodijeljene su nagrade za poseban doprinos radu sindikata. Nagrađeni su:

 

  1. Nives Slavić
  2. Franjo Stolnik
  3. Fran Kocur           
  4. Krešo Posedi  
  5. Sanda Lazar
  6. Snježana Kramarić  
  7. Sanjin Komarčević                            
  8. Davor Lešić
  9. Sunčica Slivar
  10. Martina Zanetti Pleša
  11. Vedrana Jelić  
  12. Blanka Čeprnja
  13. Pere Ljubičić   
  14. Davorka Pilat                          
  15. Srđan Martinović  
  16. Claudia Cvečić Štimac                                                
  17. Branka Šućur   
  18. Etelka Granić
  19. Renata Dalić
  20. Ana Dabić  
  21. Pero Papac  
  22. Jela Lovrić  
  23. Heena Blažević
  24. Miroslav Delić                                                       
  25. Vesna Jelenić
  26. Stjepan Brkić            
  27. Božena Horvat – Alajbegović
  28. Branko Zelenika
  29. Žuborka Barin
  30. Vlado Grujić
  31. Željka Zoretić Mutnjaković
  32. Zvonimir Petrović                                  
  33. Mato Zovkić
  34. Jadranka Dimić

 

Hvala svima koji su na bilo koji su doprinijeli u radu našeg Sindikata koji je zahvaljujući Vama prepoznatljiv i 33 godine reprezentativan!

 

 

Priopćenje Sindikata javnih službi o ponudi Vlade RH od 20.10.2023.

Poštovani,

obavještavamo Vas da deset od jedanaest reprezentativnih sindikata javnih službi koji su sudjelovali u pregovorima s Vladom RH o Izmjenama i dopunama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, prihvaća ponudu Vlade iznesenu na trećem pregovaračkom sastanku održanom 20. listopada 2023. te će pristupiti potpisivanju Dodataka III. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.

Slijedeći sindikati javnih službi će pristupiti potpisivanju Dodatka III.:

  • Sindikat hrvatskih učitelja
  • Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske
  • Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja
  • Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara
  • Sindikat Kliničkog bolničkog centra Zagreb
  • Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske
  • Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske
  • Nezavisni sindikat zaposlenih u Hrvatskom zdravstvenom osiguranju
  • Hrvatski liječnički sindikat
  • Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi

 

S poštovanjem,

sindikati javnih službi

Rezultati izjašnjavanja o ponudi Vlade RH od 20.10.2023.

 

Ukupno glasovalo članova SZDSSH222569,53%
Ukupno glasovalo podružnica11972,56%
Ukupno glasovalo DA184382,83%
Ukupno glasovalo NE36416,36%
Ukupno nevažećih listića80,36%

Vlada javnim službama ponudila rast plaća od ukupno 17 posto, sindikalistica: ‘To je pristojno‘

O Vladinoj ponudi članstvo sindikata obrazovanja izjasnit će se početkom idućeg tjedna na referendumu.

Vlada je predstavnicima sindikata javnih službi ponudila od 1. listopada rast osnovice plaća za pet, a potom od ožujka iduće godine i rast plaća kroz nove uredbe o koeficijentima za 2024. Taj bi rast prema prvim projekcijama iznosio dodatnih 12 posto. Sindikatima je ponuđen i viši iznos novostečenog prava ‘uskrsnice‘ pa je sada na stolu 100 eura, umjesto 70 koliko je bila zadnja ponuda. Iznos božićnice bio bi 300 eura. Sindikati se o Vladinoj ponudi trebaju izjasniti do utorka.

– Ne mogu reći da sam nezadovoljna, to je pristojan rast plaća. O Vladinoj ponudi članstvo sindikata obrazovanja izjasnit će se početkom idućeg tjedna na referendumu, dok će ostali sindikati odluke donositi na svojim tijelima, izjavila je Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.

Sindikati su zadovoljni rješenjem prema kojemu – ako nove uredbe o koeficijentima ne stupe na snagu do 1. ožujka iduće godine – otvaraju se novi pregovori o rastu osnovice u 2024. To je, kažu, osigurač kojega su uspjeli izboriti.

Kako ističe Lovrić, dobili su od Vlade projekciju koeficijenata, no procjena o rastu od prosječnih 12 posto ne znači da će svi zaposlenici dobiti taj iznos.

– Kako obrazovni sektor svojim plaćama zaostaje za ostalim javnim službama, dojam je da Vlada pokazuje opredjeljenje da plaće u obrazovanju rastu više. Očekujemo da radna mjesta obrazovnom sektoru u prosjeku rastu upravo onoliko koliko je prezentirano u Vladinim projekcijama, kaže Lovrić, uz najavu da će referendum o Vladinoj ponudi među sindikalnim članovima biti proveden u ponedjeljak i utorak u prijepodnevnim satima.

Sindikatima je važno, kako ističu, da se Vlada obvezala dodatnim jamstvom omogućiti rast osnovice, ako uredbe o koeficijentima ne stupe na snagu do ožujka.

– Sindikati nisu mogli prihvatiti rast plaća kroz uredbe o koeficijentima bez ikakve garancije. Ako se rokovi donošenja uredbi o koeficijentima neće poštovati, otvara se prostor ne samo za pregovore o osnovici nego i za dodatne pritiske na Vladu, poručila je Nada Lovrić.

Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u socijalnoj skrbi potvrdila je kako će i njihov sindikat odluku o Vladinoj ponudi prepustiti na izjašnjavanje članovima.

– Nismo nezadovoljni iz razloga jer očekujemo do kraja veljače uredbu o koeficijenata u čijoj će izradi sudjelovati i sindikalni predstavnici. Tu očekujemo konkretna povećanja plaća, pa hajmo vidjeti. Ne postoji strah jer smo dobili garanciju ako se s uredbom ne stigne do konca veljače, tada ponovo sjedamo za stol i pregovaramo o osnovici, rekla je.

Vladinu ponudu ‘vagat‘ će Republički odbor Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, a po riječima sindikalnog predsjednika Stjepana Topolnjaka, do utorka se moraju izjasniti Vladi. Topolnjak se slaže s mišljenjem ostalih sindikalnih predstavnika kako Vladina ponuda nije loša.

– Mogu potvrditi da nisam nezadovoljan s obzirom na to da uvećanje od pet posto ide sada, a dodatno uvećanje kroz koeficijente od prosječnih 12 posto u ožujku. Nekim kategorijama zaposlenika to će uvećanje biti i do 35 posto, a nekima manje od 12 posto, ovisno o tome kolike su koeficijente imali dosad. Nemam razloga sumnjati da će uredbe o koeficijentima zaživjeti do spomenutog roka. Naprosto ne vjerujem da će si Vlada u predizborno vrijeme stvarati probleme s novim ciklusom pregovora o osnovici plaća. Mislim da im to nije u interesu, kaže Topolnjak.

Sudeći po iskazanom zadovoljstvu sindikalnih predstavnika, Vlada je dala zadovoljavajuću ponudu, a nakon što su sindikati odbili prethodnu o rastu osnovice za tri posto. Sindikati su u startu pregovora, podsjetimo, tražili rast osnovice od 15 posto. Vlada je pak pristala na manji rast osnovice, uz obećanje o daljnjem rastu plaća kroz nove uredbe o koeficijentima.

Izvor: www.jutarnji.hr

Vlada nudi sindikatima 5% veću osnovicu plaće i još neka povećanja

Održan je još jedan krig razgovora Vlade i sindikata javnih i državnih službi o izmjenama i dopunama Temeljnog kolektivnog ugovora nakon što sindikati nisu prihvatili Vladinu ponudu od prije 10 dana o povećanju osnovice plaće od 3%. Vlada je nakon trećeg kruga pregovora dala novu ponudu.

Ministar rada Marin Piletić izvijestio je nakon pregovora kako su sindikatima državnih i javnih službi iznijeli novu Vladinu ponudu – povećanje osnovice za listopad od 5%, odnosno da bi dosadašnja sa 902 narasla na 947 eura te povećanje božićnice sa 232 na 300 eura.

Također smo sindikatima pojasnili učinke porezne reforme na povećanje plaća te novo pravo i uskrsnicu od 100 eura kao i izradu dviju uredbi koje će proizaći iz zakona o plaćama u državnim i javnim službama koje moraju stupiti na snagu, prema NPOO-u, odmah nakon 1. siječnja 2024. Također i da će fiskalni učinak na temelju novih koeficijenata biti na razini oko 850 milijuna eura dodatno u državnom proračunu, istaknuo je Piletić u izjavi novinarima.

Uz predloženo povećanje osnovice, povećanje minimalnog koeficijenta sa 0,6 na 1 dovoljno govori o učinku na sustav plaća u državnim i javnim službama, smatra ministar.

Sveukupna Vladina ponuda sindikatima javnih i državnih službi iznosi oko 1,2 milijardi eura.

Očekujemo do utorka u 12 sati da se sindikati izjasne o ponudi kako bismo na Vladinoj sjednici u srijedu, 25. listopada, mogli ovlastiti ministra za potpisivanje dodatka Kolektivnom ugovoru, odnosno Temeljnom kolektivnom ugovoru kako bi se sva prava, a prvenstveno uvećana osnovica mogla primijeniti za listopad s isplatom u studenome, rekao je Piletić.

Odgovarajući na novinarski upit o jamstvima, ministar rada i mirovinskog sustava Piletić je rekao da ako zakon o plaćama i uredbe o koeficijentima ne bi bili na snazi s 1. ožujka 2024. ponovno otvaraju pregovore o povećanju osnovice. Kumulativno povećanje bilo bi 14%, dodao je Piletić i pojasnio kako povećanje osnovice u odnosu na prethodnu Vladinu ponudu, znači povećanje izdatka sa 179 milijuna na 270 milijuna eura.

Jagić: Mi smo već dobili prije 10%, pa bi ukupno povećanje bilo oko 15%

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić ponovio je da je prijedlog 300 eura za božićnicu, 100 eura za uskrsnicu, a 5% povećanje na osnovicu.

– Moram apostrofirati da smo mi za razliku od javnih službi već prije tražili 10% i dobili, pa je to sve ukupno oko 15%, kazao je Jagić i dodao da i dalje nastavljaju razgovore u vezi s terenskim dodatkom, ali više o tome u idućem krugu pregovora.

Lončar: Zadovoljni smo

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar zadovoljan je Vladinom ponudom.

Dodao je kako im je važno i donošenje zakona o plaćama budući su zaposlenici u državnim službama imali i do 20% niže plaće u odnosu na ista ili srodna radna mjesta u javnim službama što je vidljivo iz sredstava osiguranih za uredbe i da moraju tek dostići ono što neki već imaju.

Zakon je alat da ispravimo tu nepravdu, rekao je Lončar.

Topolnjak: Sindikati do utorka trebaju dati mišljenje o ponudi Vlade

Vladina ponuda je 5% povećanje osnovice i povećanje uskrsnice na 100 eura, kazao je Stjepan Topolnjak iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi nakon sastanka predstavnika Vlade s predstavnicima sindikata javnih službi. Tu je i “osigurač” koji bi zadovoljio našu stranu, a to je da ako uredba do 1. ožujka 2024. neće biti donesena, ako se neće vidjeti rezultati uredbe, onda se ide u pregovore o visini osnovice, dodao je.

Do utorka u 12 sati sindikati bi trebali dati svoje mišljenje o Vladinoj ponudi. Topolnjak ističe da je ovo zadnja ponuda koju je Vlada dala te da će je iznijeti sindikalnom tijelu koje će odlučiti hoće li prihvatiti ponudu.

– Ako sindikat prihvaća Vladinu ponudu, onda se potpisuju izmjene i dopune Temeljnog kolektivnog ugovora. Ako pak ne prihvaćamo, nastavit ćemo pregovore ili će to biti nešto drugo, ovisno o tome kako će se postaviti druga strana, dodao je.

Napomenuo je da Zakon o plaćama mora biti donesen do kraja godine, a nakon toga slijedi uredba. Mjesec dana bila bi na javnom savjetovanju, a tek od 1. ožujka bi, kaže Topolnjak, bila aktivna.

– U travnju bi plaća za ožujak bila isplaćena po novim koeficijentima. Sporili smo se oko visine osnovice i našeg “osigurača”. Inzistirali smo na tome da ako Vlada namjerava donijeti uredbu bez ikakve zadrške, onda nema nikakvog spora o tome da Vlada da i “osigurač”, dodao je.

Lovrić: Nakon korekcije osnovica će porasti u prosjeku za oko 12%

Nada Lovrić iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama kazala je nakon sastanka da će središnji odbor sindikata najprije procijeniti je li Vladina ponuda dovoljno dobra da ide na refendum.

– Ako središnji odbor procijeni da je vladina ponuda dovoljno dobra, onda idemo na referendumsko izjašnjavanje. Naravno, svaki član ima svoju procjenu, istaknula je među ostalim.

– Vlada nam je maloprije prezentirala da slobodno koristimo podatak da će uredbe o koeficijentima u prosjeku, nekom značajno niže ili više, rasti nakon korekcije osnovice oko 12 posto. To ne znači da će svi zaposlenici u obrazovnom sektoru dobiti 12% veću plaću. Netko će dobiti 5% više, netko 14% više, izjavila je među ostalim te naglasila da je sindikatu u svakom slučaju u interesu da rast plaća bude značajniji.

Objasnila je da će srednji odbor sindikata donijeti ocjenu treba li se ići na sindikalni referendum. Ako odluči da se na referendum ide, onda će se on provesti u ponedjeljak i utorak prijepodne.

 

Izvor: www.vijesti.hrt.hr

Sindikati javnih službi: ‘Neugodno smo iznenađeni ponudom Vlade, naši zahtjevi su jasni…‘

Zahtjevi sindikata s prvog sastanka bili su jasni, tražili smo povećanje osnovice od 15 posto, poručio je Stipić

U novom krugu pregovora o većim plaćama zaposlenika javnih i državnih službi Vlada je u ponedjeljak sindikalnoj strani ponudila rast osnovice od tri posto, uz obećani dodatni rast u idućoj godini i to kroz uredbu o novim koeficijentima, čime bi plaće u prosjeku rasle za 14 posto.

Sindikalnoj strani takva ponuda nije prihvatljiva, s obzirom na to da im je cilj bio izboriti veće plaće upravo kroz rast osnovice. Iz tog su razloga na prvom pregovaračkom sastanku od Vlade tražili rast osnovice od 15 posto, uz povećanje niza materijalnih prava. Vlada je zasad ponudila regres od 300 eura, povećanje božićnice na isti iznos, a prvi puta je ‘pala‘ ponuda za novougovoreno pravo – uskrsnicu. Vlada nudi 70 eura uskrsnice, no o tome će se, objasnili su sindikalni čelnici, još pregovarati.

– Zahtjevi sindikata s prvog sastanka bili su jasni, tražili smo povećanje osnovice od 15 posto, kao i povećanje niza materijalnih prava, pri čemu smo se nadali da će iznos uskrsnice biti na razini božićnice. Zato smo bili neugodno iznenađeni ponudom uskrsnice od 70-ak eura. Dobili smo negativan odgovor Vlade na zahtjev o povećanju dara za djecu sa 100 na 150 eura, kao i na to da se poveća osnovica za izračun jubilarne nagrade za 10-ak eura. I jedno i drugo je Vladi neprihvatljivo, izjavio je nakon pregovora predstavnik sindikata Željko Stipić, uz naglasak kako sindikatima rast osnovice za izračun plaća od tri posto nije prihvatljiv.

– Primarni interes sindikata jest rast osnovice jer ona je nepromjenjiva bez dobre volje dviju strana, što se ne može reći za koeficijente koji se donose uredbom, a ti koeficijenti – kako došli, tako prošli. Postoji mogućnost da ova ili neka druga vlada u slučaju krize ili promijenjenih okolnosti upravo kroz koeficijente degradira cijenu našeg rada, objasnio je Stipić, uz opasku kako je situacija sada na klackalici između koeficijenata i osnovice, uz želju sindikata da udio osnovice bude veći u odnosu na udio koeficijenata.

– Tražimo veće povećanje osnovice i spremni smo za daljnji razgovor, zaključio je Stipić.

Predstavnici 11 sindikata javnih i državnih službi trebali bi od Vlade uskoro dobiti nacrt novih koeficijenata, pri čemu bi plaće po novim koeficijentima trebale biti vidljive u ožujku, budući da bi novi Zakon o plaćama stupio na snagu 1. siječnja 2024., a nakon njega i uredbe.

Po riječima Nade Lovrić, predsjednice Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, ulazi se na sklizak teren u kojemu Vlada pokušava prezentirati da je svaki napredak u plaćama njihova zasluga, a ne sindikalna.

– Oni prezentiraju rast osnovice od tri posto plus rast kroz uredbe o koeficijentima od prosječnih 14 posto, no to ne znači da će toliko svima rasti plaće. Vlada očekuje povjerenje od sindikata, no uzimaju nam alate koji su nam osnovni, a to su pregovori. Zaposlenici u državnim službama mogu očekivati veći rast koeficijenata od zaposlenika u javnim službama. Naime, kako nam je prezentirano, naš zahtjev od 15 posto rasta osnovice iznosio bi 900 milijuna eura. Sada se planira oko 350 milijuna eura za rast plaća u državnim službama, a 500 milijuna eura za rast plaća zaposlenika u javnim službama, unatoč tomu što je u javnim službama oko 180 tisuća zaposlenika, a u državnima nešto više od 60 tisuća, napominje Nada Lovrić, uz poruku kako sindikati u obrazovanju neće pristati na bilo kakav oblik daljnjeg zaostajanja plaća u obrazovnom sektoru.

Iz Vlade su potvrdili kako kroz nove koeficijente neće svima rasti plaće za 14 posto, s obzirom na to da je u planu ujednačiti plaće za isti rad, odnosno, kako su rekli, riješiti problem akumulirane nepravde u razlikama plaća.

Novi pregovarački sastanak predstavnika Vlade i sindikata najavljen je za 20. listopada.

 

Izvor: www.jutarnji.hr