Svakog dana u novinama čitamo, na televiziji gledamo, Predsjednik Vlade, ministar rada, cijela Vlada „kuka“ kako nam svakodnevni odljev radne snage, iseljavanje stručnog kadra koji je školovan u Lijepoj našoj, koji je naučio raditi u Lijepoj našoj tako dobro da im se na stručnosti dive poslodavci iz najrazvijenijih zamalja Europske unije, Švicarske, SAD… predstavlja nerješiv problem, kako ta situacija prijeti urušavanju cjelokupnog gospodarstva itd itd.

Gotovo da im nude bjanco ugovore o radu, neka sami upišu plaću i uvjete. Nude im sve što im Lijepa naša, osim domoljublja, ne može ponuditi.
Da ironija ove priče bude još veća, Ministarstvo za demografiju zaklinje se da će učiniti sve da potakne demografsku obnovu Lijepe naše, razmišljaju kao profesor Baltazar što učiniti, kako pronaći čarobnu formulu, a stvar je tako jednostavna: vratite ljudima pravo na dostojanstven rad i platite ih tako da mogu pristojno živjeti.

Medicinske sestre su, sasvim sigurno jedno od najtraženijih zanimanja u cijelom svijetu. U stvari u cijelom svijetu osim u Hrvatskoj ili da budemo precizniji u Domu za starije osobe Mali Kartec na Krku.

Nedavno je na mjesto v.d. ravnatelja ustanove postavljen gosp. Vinko Štimac, čovjek bez dana radnog staža u sustavu socijalne skrbi. Njegov rad u Županijskom Odjelu za socijalnu skrb nema nikakvih dodirnih točaka sa radom u sustavu socijalne skrbi. (Najbliži dodir sa ustanovama socijalne skrbi imao je kao od strane županije imenovan član upravnih vijeća popriličnog broja ustanova socijalne skrbi. ) Istovremeno, poslodavcu, Primorsko-goranskoj županiji, neprihvatljiva je gđa. Bernardica Juretić, bivša ministrica socijalne skrbi, žena koja ima neusporedivo više iskustva, a posebno u radu sa socijalno osjetljivim skupinama. Ovo ne pišem da bih radila reklamu gđi. Bernardici Juretić, jer njoj reklama nije potrebna, već samo da pokažem kako izgleda izbor za ravnatelja u Domu za starije osobe Mali Kartec. Postupak je naravno proveden nezakonito i protivno Zakonu o socijalnoj skrbi, prema kojem gospodin Štimac mora zasnovat radni odnos na puno radno vrijeme . To je utvrdila i inspekcija Ministarstva za demografiju, obitelj, socijalnu politiku i mlade.

Osim načina na koji je izabran za v.d. ravnatelja simptomatično je to da gosp. Vinko Štimac dobio u Domu ugovor o radu za dodatni rad na 8 sati tjedno.Čovjek dolazi na posao JEDAN DAN u tjednu. Ostale dane i dalje radi na starom radnom mjestu pravnika županijskog Odjela za socijalnu politiku.

Zdravom razumu nameće se pitanje ako je za obavljanje poslova ravnatelja dovoljno samo 7,5 sati tjedno (8 ali pola sata je dnevna stanka, pauza), onda to radno mjesto niti ne treba. Međutim gosp. Vinko Štimac odlučio je u tih 7,5 radnih sati tjedno čvrsto se držati zakona i konačno dovesti zakon u Dom Mali Kartec.

Prve na udaru našeg šerifa (usamljeni predstavnik reda i zakona kako kaže Wikipedija) našle su se medicinske sestre zaposlene u Domu Mali Kartec. Zakon kaže da medicinska sestra za samostalno obavljanje posla mora imati položen stručni ispit pri ministarstvu i biti upisana u registar Komore medicinskih sestara. Slijedom ovih zakonskih odredbi naš šerif odlučio je našim medicinskim sestrama koje imaju položen stručni ispit i 30tak godina radnog staža na radnom mjestu medicinske sestre, ali nisu upisane u registar Komore medicinskih sestara pa nemaju licencu za rad, ponuditi raskid radnog odnosa za radno mjesto medicinska sestra i ponuditi ugovor o radu na radno mjesto njegovateljica. I opet sve bi bilo po zakonu da gosp. Štimac ima zakonom propisane uvjete za obavljanje v.d. ravnatelja. Za čovjeka koji se toliko kune u zakon bilo bi moralno da ga prvo primjeni na sebi i odstupi sa mjesta za v.d. ravnatelja jer nema uvjete za obavljane tog posla i prepusti mjesto nekome tko ispunjava sve zakonom propisane uvjete.

Naše sestre sa 30tak godina radnog staža položile su prije 20 godina stručni ispit ali po tada važećim propisima pri našem resornom ministarstvu. Međutim Komora medicinskih sestara taj stručni ispit ne priznaje nego priznaje samo ispit položen pri Ministarstvu zdravstva. Dakle, moraju ponovno polagati stručni ispit ali u drugoj zgradi, i naravno uz plaćanje. Međutim čak ni želja naših medicinskih sestara da polažu i po drugi put stručni ispit kako bi napokon bile sestre, jer proizlazi da 30 godina staža u struci ne čini medicinsku sestru, nego plaćeni stručni ispit, ne dopire do novog šefa.

Vratimo se na početku navedenim Predsjedniku vlade, svim ministrima, uključimo i sve saborske zastupnike, sve župane (posebno gospodina Komadinu župana PGŽ) zaposlenike Primorsko-goranske županije (posebno Odjela za socijalnu politiku jer oni bi trebali biti socijalno najosjetljiviji) i sve ostale koji se kunu da smo mi jedna humana, demokratska država koja brine o pojedincu i zamolimo ih da se brinu i o našim medicinskim sestrama i o njihovim radnim mjestima (kao što brinu o zaposlenicima 3. Maja i Uljanika) i da im pruže šansu da polože stručni ispit pri Ministarstvu zdravstva, upišu se u registar Komore medicinskih sestara i dobiju licencu za rad, jer naše sestre žele napraviti sve što je potrebno da sve bude po zakonu.

Molimo sve navedene da daju šansu našim medicinskim sestrama sa 30tak godina radnog staža, sa 30 godina života uz ljude kojima je trebala njihova pomoć , a one su ju predano pružale.

Osim tvrdoglavog inzistiranja na trenutnoj primjeni zakonskih propisa, uključimo opet zdravi razum i upitajmo se što bi mi htjeli za naše roditelje i za nas same kad jednog dana odemo u dom za stare. Da li bi željeli da se o našim roditeljima i nama brine medicinska sestra iz našeg kraja, možda čak i naša susjeda, koja razumije naše običaje, našu kulturu, koja govori naš jezik čak i naše narječje i koja radi 30tak godina taj posao ili neka medicinska sestra koja dolazi iz nekih „egzotičnih“ zemalja Tajlanda, Sirije ili manje egzotične Ukrajine, Albanije, Srbije, koja ne zna naš jezik, naše običaje, našu kulturu. Bez želje da ikoga omalovažavamo ili podcjenjujemo, sigurni smo da bi svi željeli prvu opciju. Upravo to bi trebao biti najvažniji razlog zašto bi trebali učiniti sve da naše medicinske sestre dobiju licencu.
Vratimo se malo na gosp. Štimca i provođenje zakona i propisa RH. Gosp. Štimac to radi vrlo selektivno da li iz neznanja, ili iz neimanja dovoljno vremena jer 7,5 sati tjedno sigurno nije dosta za kvalitetno obavljanje posla ravnatelja ili iz čiste obijesti i egoizma da pokaže tko je glavni u ustanovi. Naime Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje obavezu poslodavca da sve zdravstvene radnike koji neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu osiguraju od štete koja bi mogla nastati u provođenju zdravstvene zaštite. Ovo navodim jer to se odnosi baš na naše medicinske sestre. Ove zakonske odredbe se nije sjetio ili ju je zanemario ili ne zna da je tako nešto propisano zakonom, a gosp Štimac je diplomirani pravnik.

Ništa ne čini niti on niti Županija da ispoštuje propis prema kojem županijski domovi trebaju 70% svog kapaciteta imati za smještaj nepokretnih i slabije pokretnih, tzv. stacionarni smještaj. Izgovor zašto se po tom pitanju ništa ne poduzima je da će se urediti dom na Rabu, pa se do tada neće ništa poduzimati.

Njega ne brine ni to što ne poštuje ni Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga prema kojem bi trebao zaposliti još medicinskih sestara jer ove naše medicinske sestre rade i po 220 sati mjesečno, što je također kršenje Zakona o radu. Da stvar bude još bolja, našim medicinskom sestrama se prekovremeni rad uopće ne plaća, a to je valjda svima jasno najgrublje kršenje Zakona o radu i kolektivnog ugovora.
Umjesto kadroviranjem, Županiju bi trebala zabrinut kvaliteta usluga koju korisnici doma imaju a za koju su usput, cijeli život izdvajali od plaće a danas od mirovine.

Vrlo selektivno i licemjerno da se od medicinskih sestara traži da momentalno riješe svoj status ili će dobiti otkaz ugovora o radu, a za sve ostalo ima vremena.

Još jednom pozivamo sve koji mogu utjecati na status naših medicinskih sestara da donesu zdravorazumsku odluku i zaštite naše sestre od progona podobnih.

PREDSJEDNICA SINDIKATA
Jadranka Dimić, dipl.soc. radnik

Tržište se otvara i za deset fizioterapeuta, radnih terapeuta, socijalnih radnika te po pet stranih psihologa i logopeda

Do kraja ovog mjeseca hrvatska će vlada utvrditi godišnju kvotu za zapošljavanje stranaca u 2019. na kojoj bi se, prema prijedlogu, trebalo naći čak 63.600 radnika. Prvi put Hrvatska će uvesti i 200 stalnih medicinskih sestara ili tehničara. Njih 50 radilo bi u sustavu zdravstva, a 150 u domovima za starije.

Domovi bez osoblja

Sustav socijalne skrbi dosad se nije u većoj mjeri nalazio među djelatnostima s deficitom radne snage pa je ove godine u toj branši zaposleno samo pet stranaca na poslovima instruktora pasa vodiča. Od iduće godine u socijalnoj bi se skrbi moglo zaposliti čak 460 stranaca. Osim medicinskih sestara i njegovateljica, domovi za starije, ali i djecu, trebaju kuhare, pomoćne kuhare, čistačice, no isto tako tržište se otvara i za deset fizioterapeuta, radnih terapeuta, socijalnih radnika te po pet stranih psihologa i logopeda.

Pedesetčetverogodišnjak je proglašen krivim te je osuđen na uvjetnu kaznu s utvrđenom kaznom zatvora od sedam mjeseci i rokom kušnje od jedne godine.

Otac učenice osuđen je na sedam mjeseci zatvora, uvjetno na godinu dana, zbog prijetnji nastavnici. Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv 54-godišnjaka zbog prijetnje. On je 21. kolovoza 2018. u uredu ravnatelja varaždinske srednje škole, nezadovoljan time što njegova kći nije položila popravni ispit iz matematike, rekao nastavnici da “takvih koji rade kao ona ima zakopanih na groblju”.

Mislio je pritom na profesora kojeg je u lipnju 2001. godine u Varaždinu ubio učenik te škole.

Ponižena u sudnici

Kako bi upotpunio prijetnju, 54-godišnjak je pokazao prema školskom dvorištu na kojem se ubojstvo dogodilo. Općinski sud u Varaždinu u kratkom ga je roku osudio na uvjetnu kaznu zatvora od sedam mjeseci i rokom kušnje od jedne godine. To je još jedan primjer prijetnji koje na svojim radnim mjestima doživljavaju prosvjetni djelatnici. No, ne samo oni. Nevezano uz taj slučaj, Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je i optužnicu protiv 51-godišnjakinje koja je u svibnju prošle godine u dvorištu svoje kuće u Šemovcu trima djelatnicama Centra za socijalnu skrb, koje su postupale u povodu zaprimljenih prijava da zanemaruje brigu o sinu, zaprijetila da će ih ubiti i zakopati u vrtu! Kao i prosvjetari koji su se proteklih nekoliko dana ujedinili u traženju sustavnijih mjera zaštite, i socijalni radnici već dulje vrijeme traže status službenih osoba. U Sindikatu zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske u više su navrata upozoravali da su radnici sustava socijalne skrbi često izloženi prijetnjama.

– S obzirom na izrazitu odgovornost, očekivanja i dane im javne ovlasti, zaposlenici koji postupaju u zaštiti djece i drugih ranjivih skupina trebali bi biti zaštićeni na najviši mogući način koji Kazneni zakon poznaje, kao osobe koje je potrebno štiti izravno – upozorio je nedavno u ime Sindikata socijalni radnik Mato Zovkić. Iznio je slučaj pravnice u Centru za socijalnu skrb koja je štitila prava djeteta u sudnici u kojoj ju je nezadovoljna stranka napala, prvo verbalno, a potom i fizički. – Kolegica je pretrpjela strah, šok, ponižena je na najbrutalniji mogući način jer je pala i puzala po podu, imala je i određene tjelesne ozljede, a u tim trenucima nitko joj nije mogao pomoći – opisao je incident u sudnici. Nakon toga kolegicu je dodatno ponizio i povrijedio poslodavac relativiziranjem i nezainteresiranošću za njezino stanje i problematiku

Bore se za druge, a u strahu

– Možemo li se boriti za prava djece i ugroženih, a sami osjećati strah i ugroženost? – upitao je i zaključio da u Kazneni zakon treba unijeti “izravne odredbe koje će na nedvojben način staviti u zaštitu zaposlenike djelatnosti socijalne skrbi”. – Status službene osobe tražimo već dulje vrijeme s obzirom na populaciju s kojom radimo – rekao nam je Krešo Posedi, član središnjeg odbora tog sindikata.

Nakon što je u ponedjeljak održan jednoipolsatni nastavak postupka mirenja u sporu oko povećanja osnovice plaća u javnim službama u 2019., ministar Marko Pavić najavio je završno mirenje u utorak u 7,30 sati, a sindikalist Branimir Mihalinec najavio je da će sindikati obavijestiti poslodavca o štrajku koji će se održati u srijedu, 28. studenoga.