Plenković: Za mandata moje vlade plaća je porasla za skoro 48 posto

Premijer Andrej Plenković danas je, nakon potpisivanja dodatka TKU s dijelom sindikata, izrazio zadovoljstvo socijalnim partnerstvom koje daje rezultate te istaknuo da je za mandata njegove vlade osnovica plaće porasla za gotovo 48 posto.

Vlada je potpisala dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru s dijelom sindikata javnih službi i sindikalnim predstavnicima državnih službi o povećanju osnovice za izračun plaće za tri posto od 1. veljače te dodatno povećanje tri posto od 1. rujna 2025.

Plenković je izrazio zadovoljstvo socijalnim partnerstvom sa sindikatima koje daje rezultate na obostrano zadovoljstvo te istaknuo da je za mandata njegove Vlade osnovica plaće porasla za gotovo 48 posto.

Piletić: Podižemo standard zaposlenika

“To je plod reformi zemlje, čvrste europske orijentacije i europodručja, kvalitetne apsorpcije europskih fondova, poreznog rasterećenja, investicija, gospodarski rast od 3,6 posto brži od većine zemalja eurozone”, rekao je Plenković. Reforma plaća omogućila je za ukupno 244.000 državnih službenika i namještenika da već u travnju dobiju za 32 posto veću plaću, što je najveće povećanje plaće ikada, a za to je izdvojeno 1,63 milijardi eura.

“Osnovica za izračun plaće službenika i namještenika tako će u 2025. godini iznositi 947,18 eura bruto od 1. do 31. siječnja, 975,60 eura bruto od 1. veljače do 31. kolovoza te 1004,87 eura bruto od 1. rujna 2025. pa nadalje”, izvijestio je ministar rada Marin Piletić te zahvalio sindikatima na prihvaćanju Vladine ponude.

Obrazovni sindikati, nakon izjašnjavanja članstva, odbili su Vladinu ponudu i nisu pristupili potpisivanju sporazuma, no na njih će se također primjenjivati povećanje osnovice plaće od 6,1 posto u idućoj godini, kao i povećanje ostalih materijalnih prava. “Povećanjem osnovice i koeficijenata za obračun plaća, podižemo standard zaposlenih”, naglasio je Piletić.

Koordinatorica sindikata: Žalimo što i obrazovni sindikati nisu potpisali sporazum

Koordinatorica sindikata javnih službi Ankica Prašnjak izrazila je zadovoljstvo potpisanim sporazumom i osobito povećanjem naknade za noćni rad sa 40 na 50 posto ocijenivši da je postignuto najviše što se moglo. Izrazila je žaljenje što dodatak TKU nisu prihvatili i predstavnici obrazovnih sindikata, iako je prihvaćen i njihov zahtjev da ne počne primjena sustava ocjenjivanja.

Jadranka Dimić u ime Sindikata socijalne skrbi najavila je da će početkom iduće godine zatražiti izmjenu Zakona o reprezentativnosti, ublažavanjem kriterija, kako se više ne bi dovodili u poziciju da sedam sindikata javnih službi budu taoci triju obrazovnih sindikata.

Zadovoljstvo potpisanim sporazumom u ime državnih službenika i namještenika izrazio je i predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić te izrazio žaljenje što će se benefiti primjenjivati i na one koji ga nisu potpisali.

 

Izvor: index.hr

Evo za koliko rastu plaće u državnim i javnim službama, Plenković: Vlada stoji iza onoga što je usuglasila

Pet sastanaka rezultiralo je sporazumom o povećanju osnovice za izračun plaće državnih službenika i namještenika za 3 posto od 1. veljače 2025., s isplatom u ožujku za veljaču te dodatno povećanje od 3 posto od 1. rujna 2025., s isplatom u listopadu za rujan

Vlada je u utorak na telefonskoj sjednici donijela zaključak o prihvaćanju dodatka IV. kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike te odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama za 2025. u istom iznosu kao i za državne službenike. Pregovori s reprezentativnim sindikatima državne službe na zahtjev Sindikata policije započeli su 19. studenoga i trajali su do 27. prosinca, podsjećaju iz Vlade. Pet sastanaka rezultiralo je sporazumom o povećanju osnovice za izračun plaće državnih službenika i namještenika za 3 posto od 1. veljače 2025., s isplatom u ožujku za veljaču te dodatno povećanje od 3 posto od 1. rujna 2025., s isplatom u listopadu za rujan.

Osnovica za izračun plaće službenika i namještenika tako će u 2025. godini iznositi 947,18 eura bruto za razdoblje od 1. siječnja 2025. do 31. siječnja 2025. godine, 975,60 eura bruto od 1. veljače 2025. do 31. kolovoza 2025. godine te 1004,87 eura bruto od 1. rujna 2025. pa nadalje, istaknuli su iz Vlade nakon telefonske sjednice posljednjeg dana 2024. godine. Pregovarački odbori su se usuglasili i da će uvećanje za rad noću, počevši od 1. siječnja 2025. godine, umjesto dosadašnjih 40 iznositi 50 posto, dodali su.

Također, osnovica za jubilarnu nagradu u 2025. godini povećava se s 240 eura neto na 300 eura neto, a otpremnina radi odlaska u mirovinu umjesto dosadašnje dvije osnovice iznosit će 2,5 osnovice. Usuglašeno je i da će se o pravu, visini, načinu i početku isplate naknade za troškove prehrane pregovarati tijekom pregovora koji će se voditi u 2025. godini. “Prijedlog dodatka IV. Kolektivnog ugovora dostavljen je pregovaračkom odboru sindikata državne službe te su svi reprezentativni sindikati državne službe suglasni s dostavljenim tekstom”, napominju iz Vlade.

Sindikat policije potvrdio je na potpisivanju ugovora u Banskim dvorima kako je prihvatio ponudu Vlade, smatrajući da je to ”najbolje za njihove članove”, s time da iduće godine idu u pregovore po pitanju drugih stvari poput toplih obroka. Ne treba sve odjednom već ”kao harmonika”, poručio je Dubravko Jagić. Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova Zdravko Lončar poručio je kako su oni ”svjedoci kako se svake godine podižu njihova prava”. Obrazovni sindikati nisu potpisali ovu ponudu Vlade tako da sporazum s javnim službama još nije postignut, što su potvrdili ranije tijekom jutra, a što je prokomentirao i premijer Andrej Plenković.

– Naša suradnja već devetu godinu zaredom daje dobre rezultate, a dobar primjer je i današnje potpisivanje Dodatka IV. Mi smo nakon susreta prošlog tjedna stekli dojam da će isto biti sa sindikatima javnih službi, ali ipak nije došlo do prevladavajućeg stava da se potpiše i taj sporazum. Neovisno o tome, Vlada stoji iza onoga što je usuglasila – rast osnovice s 1. veljače 3%, a od od rujna dodatnih 3%. Kad se to kumulativno pogleda, to znači rast osnovice od gotovo 40 posto u devet godina mandata. To je plod reformi i smjera zemlje – objasnio je Plenković pa dodao kako on rast gleda ”cjelovito”, a ne pojedinačno, pa se osvrnuo i na reformu plaća službenika i namještenika.

– Bruto plaća državnih i javnih službi nominalno raste 99 posto, a realan rast je 52 posto. Znači da teza o tome da je inflacija pojela plaće ne stoji. Realan rast je 52 posto. Također, u fazi smo rekordne zaposlenosti i vjerujemo da je ovakva situacija na tragu svih naših prioriteta tako da treći mandat bude posvećen rastu plaća i mirovina. Tu je i stambena politika, uz to Vlada utječe na rast plaća diljem Hrvatske. Osobni odbitak se povećava, prag PDV-a za obrtnike se diže na 60.000 eura, porez na nekretnine nije neka velika novost, ali je u funkciji priuštivog stanovanja. Rast cijena najma i nekretnina je pravi strukturni problem s kojim se moramo baviti. Kako bismo se njime bavili, tu moramo imati rast plaća, a tu onda moramo napraviti poteze koji će obuzdati taj rast – nadodao je Plenković.

Sa sindikatima javnih službi nije postignut dogovor

Na telefonskoj sjednici Vlada je donijela i odluku kojom se određuje osnovica za obračun plaće za zaposlenike u javnim službama uz podsjetnik da tijekom trajanja pregovora s reprezentativnim sindikatima javnih službi nije postignut dogovor. Iako je dio sindikata javnih službi prihvatio istu ponudu kao sindikati državnih službenika i namještenika, dodaju iz Vlade, njihovi članovi ne čine više od pedeset posto radnika članova od ukupno sindikalno organiziranih radnika sindikata zastupljenih u pregovaračkom odboru, koliko je potrebno da bi kolektivni ugovor bio važeći.

“Stoga se ovim prijedlogom, u cilju zadržavanja odgovarajućeg opsega i razine materijalnih prava zaposlenika u javnim službama, utvrđivanjem osnovice na predloženi način ujednačavaju prava iz rada i po osnovi rada zaposlenika u javnim službama s pravima državnih službenika i namještenika te se osigurava njihovo kontinuirano ostvarivanje prava u istom opsegu”, objasnili su iz Vlade. To znači da će osnovica za izračun plaće od 1. siječnja 2025. do 31. siječnja 2025. godine iznositi 947,18 eura bruto s isplatom u veljači, od 1. veljače 2025. do 31. kolovoza 2025. godine 975,60 eura bruto, s isplatom u ožujku, a od 1. rujna 2025. godine pa nadalje će iznositi 1004,87 eura bruto, s isplatom u listopadu.

 

Izvor: www.vecernji.hr

Rastu plaće u državnom i javnom sektoru, Plenković otkrio detalje: ‘Paket bi iznosio 297 mil. eura’

Osnovica za jubilarnu nagradu iznosit će 300 eura, a za otpremninu 2 i pol osnovice. Noćni rad plaćat će se 50 posto više od dnevnog; sada se noćna satnica plaća 40 posto više

Nakon što su pregovori između predstavnika Vlade i sindikata javnih službi prošlog tjedna propali, a sindikati poslije četiri runde razgovora najavili mirenje kao pravni korak koji vodi u štrajk, iz Vlade su u četvrtak navečer pozvali sindikate da dođu u petak u Banske dvore, da još jednom pokušaju naći zajednički jezik. Izgleda da su ga konačno i našli. U utorak u 9 sati ujutro sindikati trebaju povratno obavijestiti Vladu pristaju li njihova sindikalna tijela i članstvo na najnoviju Vladinu ponudu. Ovog je puta pregovorima prisustvovao premijer Andrej Plenković. Sindikatima su ponudili povećanje osnovice za rast plaće od tri posto od 1. veljače (vidljivo na isplati u ožujku) te još tri posto od 1. rujna (na plaći u listopadu).

Prvo su im nudili da to bude od 1. ožujka i 1. listopada, ali su ih sindikati uspjeli uvjeriti da početak te povišice poguraju za mjesec ranije. Postotak pak nisu puno povećali jer su sindikati državnih službi još prošlog tjedna pristali na petpostotno povećanje osnovice, odnosno 3% plus 2%. Iako isprva nije bilo govora da se odobri naknada za topli obrok, jer bi to bilo drugo novo materijalno pravo koje bi dobili u istoj godini, Vlada je ipak popustila po pitanju te naknade, ali će se o njenoj visini i početku isplate pregovarati u svibnju. Valja podsjetiti da topli obrok nije baš potpuno novo materijalno pravo, već im je ono ukinuto prije nekoliko godina tijekom krize. Osnovica za jubilarnu nagradu iznosit će 300 eura, a za otpremninu 2 i pol osnovice. Noćni rad plaćat će se 50 posto više od dnevnog; sada se noćna satnica plaća 40 posto više. Ukupno će ove povišice iznositi skoro 300 milijuna eura za sljedeću godinu.

– Prvo, i najvažnije, finalni dogovor jest da bi osnovica rasla tri posto s 1. veljače, bila bi isplaćena u ožujku, dodatnih tri posto s 1. rujnom i isplaćena u listopadu. To je ponuda Vlade. Do devet sati u utorak 31. prosinca trebali bismo dobiti odgovor i nakon toga potpisati dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru. Paket bi iznosio 297 mil. eura. Tako ćemo pridonijeti socijalnom i ekološkom boljitku ljudi u državnim i javnim službama – kazao je nakon sastanka premijer Plenković.

– Drugi dogovor se odnosi na rad noću, gdje se povećava iznos naknade s 40 posto na 50 posto, drugi je jubilarna nagrada, koja ide s 240 na 300 eura i iznos otpremnine s postojeće dvije osnovice na dvije i pol. Svi su ti elementi usuglašeni. U svibnju će početi razgovori oko toplog obroka – naveo je Plenković. Kazao je i da se Pravilnik o ocjenjivanju, protiv kojeg su prosvjetari prosvjedovali, neće donositi.

– Mislimo da ćemo ovu ponudu prihvatiti, ali odgovor ćemo znati tek nakon što se tijela naših sindikata izjasne o tome. Ako prihvatimo, u utorak bi se i potpisao Temeljni kolektivni ugovor za zaposlene u javnim službama – kaže nam Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi. Kako stvari stoje, to znači da već najavljenog štrajka u javnim službama ovog puta neće biti. Štrajk u ovom trenutku otpada, potvrdila je Anica Prašnjak, predsjednica Strukovnog sindikata medicinskih sestara – tehničara.

Premda su sindikati državnih službi prihvatili prošlotjednu ponudu Vladinog pregovaračkog tima koja je nosila povećanje osnovice za plaće od tri posto u travnju te još dva posto u studenom, i na njihove će se članove odnositi sve ovo što su danas ispregovarale javne službe – dakako, uglavi li se konačni TKU za javne službe odnosno Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike.

Izvor: www.vecernji.hr

Rastu plaće u državnom i javnom sektoru. Plenković održao presicu

Premijer Andrej Plenković rekao je nakon sastanka sa sindikatima javnih i državnih službi da im je vlada ponudila rast osnovice od tri posto s prvim veljače i dodatnih tri posto s prvim rujna o čemu se sindikati trebaju izjasniti do utorka.

Premijer je rekao da želi obavijestiti hrvatsku javnost, a prije svega članove sindikata i sve zaposlenike državnih i javnih službi o finalnom prijedlogu koji je u najvećoj mjeri usuglašen između vlade i predstavnika državnih i javnih sindikata koji se sastoji u nekoliko točaka.

“I finalni dogovor se otprilike svodi na sljedećih nekoliko elemenata. Kad je riječ o pregovorima o osnovici, prijedlog koji je usuglašen je da bi osnovica rasla tri posto s 1. veljače, a bila bi isplaćena u ožujku te dodatnih tri posto s prvim rujna isplaćena bi bila u listopadu”, rekao je Plenković.

.”To je u ovom trenutku ponuda Vlade koju će dio sindikata, temeljem običajnih procedura, provesti kroz konzultacije na razini članstva. Dogovor je da do 9 sati u utorak, dobijemo povratnu informaciju kako bi se mogle provesti i tehnički aspekti tih odluka na sjednici Vlade i nakon toga potpisati dodatak kolektivnom ugovoru, odnosno temeljnom kolektivnom ugovoru”, rekao je premijer.

Drugi dogovor odnosi se na tri posebna aspekta materijalnih prava – rad noću gdje se povećava iznos naknade s 40 na 50 posto; jubilarna nagrada koja ide s 240 na 300 eura i iznos otprmenine prije odlaska u mirovinu s postojeće dvije osnovice na dvije i pol.

“Svi su ti elementi usuglašeni s predstavnicima sindikata”, rekao je premijer.

U Banskim dvorima u petak su se okupili pregovarački timovi između predstavnika sindikata državnih službi, sindikata javnih službi, te članica i članova vlade koji su zaduženi svako u svom resoru za pregovore koje je koordinirao resorni ministar Marin Piletić.

Pregovori su nakon ranijeg dogovora sa sindikatima državnih službi nastavljeni s predstavnicima javnih sindikata, ali su na njima bili i predstavnici državnih sindikata, odnosno bili su objedinjeni.

Dodao je da se zasad odgađa ocjenjivane nastavnika u školama, a oko čega su sindikati dizali galamu.

Napao je Milanovića. Rekao je da je Tuđmanu ukrao slogan. Dodao je da je s njim hrvatska politička scena postala puna govora mržnje. “Ne znam na temelju kojih referenci bi itko mogao njega prepoznati kao nešto pozitivno. Izbor njega je jedno veliko ništa. Ako netko misli da je to dobro, onda je to žalosno”, rekao je.

 

Izvor: www.index.hr

Državne službe prihvatile Vladino povećanje plaća, javne nisu i idu u mirenje, moguć je i štrajk

Vladin paket predviđa i povećanje naknade za noćni rad s 40 na 50 posto, dvije i pol osnovice za plaće kao otpremnine te jubilarne naknade od 300 eura. Međutim, zdravstveni radnici, prosvjetari, kulturnjaci i socijalna skrb to ne žele prihvatiti jer žele više

Za razliku od sindikata državnih službi, sindikati javnih službi nisu zadovoljni današnjom Vladinom ponudom o povećanju osnovice za plaće od tri plus dva posto. – Nismo prihvatili tu ponudu i idemo u mirenje, nakon čega možemo krenuti u sindikalne akcije – kaže nam Anica Prašnjak, čelnica Strukovnog sindikata medicinskih sestara – tehničara.

Na četvrtom sastanku o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za zaposlenike u javnim službama i sklapanju dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, pregovarački odbor Vlade RH ponudio je sindikalcima državnih i javnih službi povećanje osnovice za plaće od tri posto u travnju te još dva posto u studenom sljedeće godine. Sindikatima državnih službi koji zastupaju policajce, carinike i državne službenike to je prihvatljivo te je Dubravko Jagić iz Sindikata policije Hrvatske kazao da je njihov cilj postignut. Vladin paket predviđa i povećanje naknade za noćni rad s 40 na 50 posto, dvije i pol osnovice za plaće kao otpremnine te jubilarne naknade od 300 eura, dok će se o naknadi za topli obrok pregovarati iduće godine.

Međutim, zdravstveni radnici, prosvjetari, kulturnjaci i socijalna skrb to ne žele prihvatiti jer žele više. Traže povećanje osnovice dvaput po četiri posto tijekom sljedeće godine. Mirenje bi trebalo krenuti u roku od pet dana. Ne nađu li Vlada i sindikati ni u tom procesu zajednički jezik, moguć je i štrajk u navedenim sustavima koji obuhvaćaju između 150.000 i 160.000 ljudi.

 

Izvor: www.vecernji.hr

Dopis predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću

PDF Loading...

Sindikati nisu prihvatili dvije povišice od 2%, pregovori s vladom se nastavljaju

Vladin pregovarački tim ponudio je sindikatima javnih službi rast osnovice plaće za dva posto od 1. ožujka i još dva od 1. rujna, no dogovor danas unatoč tome nije postignut, a pregovori će se nastaviti nakon što se obostrano razmotre Vladina ponuda i sindikalni zahtjevi.

Riječ je o ukupnom rastu plaća, no na godišnjoj razini od dva posto s obzirom na očekivanu inflaciju u idućoj godini od 2.7 posto, izjavila je predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem nakon pregovaračkog sastanka u Ministarstvu rada. Vlada također nije bila spremna na ugovaranje novih prava, dodala je.

Sindikalna strana je pokazala dobru volju u pregovorima, zajednički stav 11 sindikata javnih službi je bio da smanje zahtjeve pa su zatražili rast osnovice po četiri posto s 1. siječnja i 1. travnja, naknadu za topli obrok u visini 50 eura, uvećanje naknade za noćni rad na 50 posto te isplata 2.5 osnovice plaće pri odlasku u mirovinu, napomenula je.

“Nema puno vremena”

Iznos jubilarne je već usuglašen na 300 eura, podsjetila je Šprem. Dodala je kako ubrzo očekuje nastavak pregovora s obzirom da se u petak donosi državni proračun za iduću godinu i da će Vladin pregovarački odbor itekako prenijeti argumente i obrazloženja sindikalne strane, jer kako je rekla sindikalno članstvo, pregovore doživljava u smislu “sit gladnom ne vjeruje”.

Upitana o izjašnjavanju sindikalnog članstva SUH-a, rekla je kako ono traje zaključno do sutra te da će vodstvo shodno tome odlučiti o najavi štrajka i postupku mirenja. O tome su, kaže, izvijestili Vladin pregovarački odbor.

Ne bude li Vladina ponuda prihvatljiva zna  se što slijedi, ustvrdila je dodavši da nema puno vremena s obzirom na skoro donošenje proračuna. Situacija je vrlo ozbiljna i Vlada to mora imati na pameti, poručila je Šprem.

Piletić: Vlada ponudila udvostručeno povećanje osnovice

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je kako je Vlada ponudila udvostručeno povećanje osnovice te podsjetio na dosadašnja povećanja plaća u ovoj godini za prosječno 30 posto.

Pozdravio je smanjenje zahtjeva sindikalne strane, rekavši kako Vladina ponuda omogućava realni rast plaća  s obzirom na sustav koeficijenata, odnosno nešto više od pet posto. Najavio je da će članovima Vlade i premijeru prenijeti sindikalne zahtjeve i odlučiti o idućem koraku.

Izrazio je uvjerenost da štrajk trenutno nije opcija dok se pregovara dok se pregovara o osnovici i granskom kolektivnom ugovoru i mogućim dodatnim zahtjevima. Piletić je podsjetio vezano uz Uredbu o koeficijentima, kako je omogućeno da Vijeće za praćenje sustava plaća u kojem su, po prvi puta  i tri predstavnika sindikalnih središnjica predlaže Vladi njihove korekcije.

Imamo dovoljno vremena, neovisno o izglasavanju proračuna, dok god postoji obostrana volja nastavljamo pregovore s ciljem da dođemo do zajedničkog kompromisnog rješenja, a to nisu izneseni korigirani sindikalni zahtjevi, rekao je ministar Piletić.

 

Izvor: index.hr

Javne službe najavile štrajk, evo koji je razlog nezadovoljstva i što traže od Vlade

Ne možemo pristati da je noćni rad jedne medicinske sestre manje plaćen od rada nedjeljom. Organizam ne zna je li nedjelja ili ponedjeljak, ali itekako osjeća razliku između noćnog i dnevnog rada – kaže Anica Prašnjak, predsjednica Strukovnog sindikata medicinskih sestara – tehničara

– Mi ostali imamo gotove odluke za zajedničke sindikalne akcije i ne trebamo provoditi izjašnjavanje – kaže nam Jadranka Dimić, šefica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske. Razlog sindikalnog nezadovoljstva je ponuda Vlade RH o rastu osnovice za izračun plaća od 2% počevši od 1. travnja 2025. godine te odbijanje drugih zahtjeva sindikata javnih službi u pogledu materijalnih prava. Sindikati javnih službi traže rast osnovice od 10% i to do 1. siječnja sljedeće godine te kao novo pravo 70 eura za topli obrok, što nije prihvaćeno. Traže povećanje dodatka za rad noću s 40% na 55% a Vlada nudi povećanje noćnog rada na 45%.

Ne možemo pristati da je noćni rad jedne medicinske sestre manje plaćen od rada nedjeljom. Organizam ne zna je li nedjelja ili ponedjeljak, ali itekako osjeća razliku između noćnog i dnevnog rada – kaže Anica Prašnjak, predsjednica Strukovnog sindikata medicinskih sestara – tehničara. Za odlazak u mirovinu sindikati traže otpremninu u visini tri osnovice za izračun plaća, umjesto sadašnje dvije. Vlada nudi dvije i pol osnovice,  a prihvaća i sindikalne zahtjeve za povećanjem rasta osnovice za jubilarnu nagradu s 240 na 300 eura.

 

Izvor: www.vecernji.hr

Vijeće zatrpano zahtjevima službenika, sestara, portira, kontrolora… ‘Evo zašto i koliko nam morate povećati primanja!‘

Vijeće za plaće otkrilo koliko su dobili zahtjeva za korekcijom čitavog niza koeficijenata. Neke su u ime radnika poslali i njihovi odvjetnici…

Vijeće za praćenje i unapređenje sustava plaća u državnoj i javnim službama, savjetodavno tijelo Vlade sastavljeno od predstavnika ministarstava i triju sindikalnih središnjica, “otvorilo” je na sjednici u utorak pristigle zahtjeve za izmjenom koeficijenta donesenih za više od 240 tisuća zaposlenika u državnoj i javnim službama kroz famoznu Vladinu uredbu iz veljače, odnosno reformu plaća.

Prema potvrdi članice Vijeća, predsjednice Matice hrvatskih sindikata Sanje Šprem, Vijeće je zaprimilo ukupno 46 zahtjeva za korekciju niza koeficijenata – od službenika u ministarstvima, liječnika, patronažnih i medicinskih sestara, učitelja i asistenata do daktilografa, vozača, tajnica, arhivista, voditelja pododsjeka ili područnog odsjeka, specijalista, čuvara porti, kontrolora, radnih instruktora, distributera hrane…

 

Odvjetnički uredi

Od toga, 20 zahtjeva Vijeću je stiglo iz javnih službi, a 26 iz državnih. Od ukupnog broja zahtjeva, njih devet zaprimljeno je od sindikata (tri iz sindikata državne službe i šest iz sindikata javnih službi). Ostatak se, potvrđuje Šprem, odnosi na pojedinačne zahtjeve zaposlenika ili službenika, odnosno njihovih institucija, odjela, odsjeka, pa i – odvjetničkih ureda angažiranih uime zaposlenika.

Riječ je o prvim pristiglim zahtjevima za korekcijom uredbe, čije stihijsko donošenje – upozoravali su iz pojedinih sindikata prije deset mjeseci – nije dobro odrađeno te ne oslikava moto Vlade “ista plaća za isti rad”. Za svoju su tezu sindikalni predstavnici sada dobili i potvrdu te očekuju od Vlade popravak uredbe. S obzirom na velik broj primjedbi iz pojedinih sustava poput zdravstva, obrazovanja i znanosti, bit će zanimljivo pratiti daljnji tijek obrade zahtjeva.

Naime, prema objašnjenju predsjednice Matice, ovo su tek prvi zahtjevi i može se očekivati da će se Vijeću obratiti i drugi sindikati s primjedbama na koeficijente.

Procedura je takva da Vijeće sada “spušta” zahtjeve na ministarstva koja bi u roku od dva mjeseca trebala procijeniti njihovu opravdanost i izračunati financijsku težinu. Nakon toga zahtjevi se vraćaju Vijeću, kaže Šprem, uz potvrdu da se na Vijeću vodila rasprava i o tomu kako svrha tog tijela nije da bude zatrpano pojedinačnim primjedbama ili onim odvjetničkim.

– To se mora regulirati kroz sindikate, a ne tako da svaki zaposlenik u javnim ili državnoj službi ima mogućnost samostalnog zahtjeva za korekcijom. Ako nas zatrpaju, nećemo moći kvalitetno raditi – kaže članica Vijeća.

 

Ima ih posvuda

Dodaje kako su pritom disperzirane i adrese na koje su slani zahtjevi – pristizali su u ministarstva, uprave, sindikate ili njihove saveze.

– Pitanje je koliko će Vijeće biti operativno bude li obrađivalo i pojedinačne zahtjeve – komentira predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Darije Hanzalek.

Sadržaj zahtjeva koji su uputili sindikati je raznolik, pri čemu, primjerice, Školski sindikat “Preporod” zahtijeva rast koeficijenata za sva radna mjesta u školama, ukupno njih 45, pri čemu je u 30 slučajeva riječ i o promjeni platnog razreda. Konkretno, radna mjesta odgojitelj, učitelj, nastavnik i stručni suradnik, koji sada imaju koeficijent 2,01, po želji sindikata trebali bi imati uvećanje na 2,17. Traže nove koeficijente za učitelja plesa, tajnika škole, voditelja računovođa, strukovne učitelje, noćne pazitelje u učeničkom domu, kuhare, čistačice…

I Sindikat znanosti i visokog obrazovanja traži promjenu gotovo svih koeficijenata za znanstveno-nastavna, nastavna i nenastavna radna mjesta, uključujući rast koeficijenta asistenta s 2,01 na 2,17. Socijala ima svoje zahtjeve, s obzirom na to da su sindikatu uočili nelogičnosti među dodijeljenim koeficijentima.

– Novostvoreno radno mjesto specijalist s koeficijentom 1,50 novom uredbom izjednačeno je s koeficijentom stručnog radnika. Nije jasno koja je svrha zvanja specijalist ako je vrednovan na isti način kao stručni radnik u djelatnosti. Predlažemo veći koeficijent složenosti za specijalista od 2,30 – kaže predsjednica Sindikata zaposlenika u socijalnoj skrbi Hrvatske Jadranka Dimić.

Dodaje kako se velik broj primjedbi s terena odnosi na koeficijent stručnog radnika u sustavu socijalne zaštite III s VŠS-om i koeficijentom 1,80. Smatraju kako je neopravdano velika razlika u rasponu koeficijenata u odnosu na VSS stručnog radnika s koeficijentom 2,17, te umjesto koeficijenta 1,80 traže 1,90. Jedan od njihovih zahtjeva odnosi se na koeficijent radnog instruktora, gdje žele rast s 1,50 na 1,60.

 

Raznoliki interesi

Zasad je nepoznanica kada bi trebala biti završena izmjena koeficijenata i kojih sve.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Mladen Novosel primjećuje veliko nezadovoljstvo zaposlenika u više sektora, no, kako dodaje, “činjenica je da kada radite promjenu sistematizacije na razini trgovačkog društva s 50-ak ljudi, imate 50 različitih interesa, a ovdje je riječ o gotovo 250 tisuća različitih interesa”.

Teško je zadovoljiti sve kada se uzmu u obzir uvjeti rada i složenost poslova. To je teško objektivno svrstati jer svako radno mjesto ima svoju težinu – kaže Novosel, prema čijem mišljenju samo Vijeće ne može riješiti priču s anomalijama, kojih je, očito, previše. – Nemoguće je to riješiti na razini jednog vijeća, no činjenica jest da prethodni posao oko uredbe nije dobro odrađen i treba ga popraviti – kaže.

Prema riječima Sanje Šprem, Vijeće nije tijelo na temelju čijeg će se mišljenja uredbe mijenjati svakih mjesec dana i toga ljudi moraju biti svjesni jer o izmjeni koeficijenata u konačnici odlučuje Vlada na prijedlog Vijeća. – Kojom će dinamikom promjene ići, to mi ne znamo. Nužno je da Vijeće kontinuirano radi, razmatra pristigle zahtjeve za korekcijom i isto pravovremeno upućuje prema Vladi – zaključuje Šprem.

 

Medicinske sestre traže niz korekcija, liječnici neke sitnice

Iako su se Vladinom Uredbom o koeficijentima povećale plaće u sustavu zdravstva, još je ostalo onih koji su nezadovoljni.

Najglasniji među sindikatima bio je “Zajedno”, koji su bili u štrajku od 11. do večeri 14. studenoga kada je uspješno okončan u pregovorima s ministrom zdravstva Vilijem Berošem, kojemu je to bio posljednji dan na toj funkciji prije uhićenja. Osim povećanja osnovice za 20 posto, traže povećanje koeficijenta.

– Štrajk smo prekinuli jer smo se dogovorili da mi od svojih zahtjeva ne odustajemo i očekujemo da će sve biti ispunjeno – kaže Sanda Alić i dodaje kako nisu bili na Vijeću jer su bili na svojim radnim mjestima.

Anica Prašnjak, predsjednica Strukovnog sindikata medicinskih sestara, ističe da su oni odavno poslali svoje primjedbe na Uredbu.

– Naravno da ima nepravilnosti, ali nismo smatrali da se zasad treba o tome javno govoriti. Sve ide redovnom procedurom. Jasno nam je da se tu radi o više od 72 tisuće ljudi i ne mogu uvijek svi biti zadovoljni – kaže Prašnjak.

Na pitanje kolike koeficijente očekuju, odgovorila je kako je to preopsežno da bi se reklo u jednoj rečenici.

– Ne može se reći da tražimo da medicinska sestra ima toliki i toliki koeficijent. Tu su brojna pitanja, stručna sprema i radno mjesto. Nisu isti koeficijenti na intenzivnoj, kardiologiji, otorini… Radilišta je bezbroj – napominje Prašnjak i dodaje kako vjeruje da će sve u konačnici završiti kako treba, a da će se ovisno o potrebi oglasiti kao Sindikat.

Podsjetimo, Vladina Uredba o koeficijentima bila je jednostrana, odnosno primjedbe sindikata nisu bile obvezujuće.

Što se liječnika tiče, nakon 1. ožujka, kada je na snagu stupila Uredba, iz HLK su izrazili veliko zadovoljstvo.

– Svjesni smo da nikada ne možemo postići rješenje kojim će biti zadovoljni baš svi, no temeljni princip rada HLS-a je solidarnost i upravo o njoj smo i u ovim pregovorima i razgovorima osobito vodili brigu: postići maksimalno moguće u danom trenutku, čime će biti zadovoljna većina naših članova – rekli su.

Iz Hrvatskog liječničkog sindikata za Jutarnji su potvrdili da su u cjelini doista zadovoljni, ali su ostale još neke sitnice koje bi bilo dobro ispraviti.

– Primjerice, šefovske pozicije. Imate situaciju da subspecijalist, odjelni liječnik ima veću plaću od šefa odjela koji nije subspecijalist. Nadamo se da će se to ispraviti, ali doista načelno mi nemamo neke primjedbe – kažu iz Hrvatskog liječničkog sindikata. (Ivana Krnić)

 

Izvor: www.jutarnji.hr

(VJEROVALI ILI NE…42,7%???!)

Sindikati školstva i znanosti traže više koeficijente: Ovo su novi platni razredi koje žele za zaposlene

U utorak bi na prvoj radnoj sjednici Vijeće za praćenje sustava plaća trebalo razmotriti pristigle prijedloge pojedinih sindikata

Deset mjeseci od donošenja Vladine Uredbe o koeficijentima za zaposlenike u državnoj i javnim službama, a uoči prve radne sjednice Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća najavljene za utorak, počeli su stizati zahtjevi sindikata za korekcijom koeficijenata. Vijeće je, podsjetimo, formirano sredinom veljače, a među zadaćama su mu praćenje financijske održivosti sustava plaća i predlaganje promjena u sustavu plaća, o čemu odluku donosi Vlada.

Od sindikata javnih službi Vijeću su svoje zahtjeve za korekcijom postojećih koeficijenata i platnih razreda poslali školski sindikat Preporod i Sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Njihovi su predstavnici najavili su da će Vladi u utorak uručiti 38.381 potpis prikupljen peticijom za pravedne koeficijente.

Korekciju će nakon provedene analize zatražiti i Sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, potvrdio je novoizabrani sindikalni predsjednik Zrinko Turalija. Sindikat hrvatskih učitelja (SHU), prema riječima predsjednice Sanje Šprem, dosad nije napravio korekcije jer čeka dogovor s nastavničkim sindikatom (Turalija).

Viši razred

Prema uvidu u zahtjev sindikata Preporod, koji je poslan predsjedniku Vijeća ministru Damiru Habijanu 22. studenoga, taj sindikat zahtijeva rast koeficijenata za sva radna mjesta u školama, ukupno njih 45, pri čemu je u 30 slučajeva riječ i o promjeni platnog razreda. Konkretno, radna mjesta odgojitelj, učitelj, nastavnik i stručni suradnik, koji sada imaju koeficijent 2,01, po želji sindikata trebali bi imati uvećanje na 2,17, čime ostaju u istom platnom razredu. No, učitelji i nastavnici koji su napredovali u zvanju po ideji sindikata trebali bi ostvariti viši koeficijent i ući u viši platni razred. Primjerice, učitelj/nastavnik mentor uvećanjem koeficijenta s 2,17 na 2,34 ušao bi iz osmog u deveti platni razred; učitelj/nastavnik savjetnik promjenom koeficijenta s 2,38 na 2,57 imao bi novi platni razred 10, a učitelj/nastavnik izvrsni savjetnik, rastom koeficijenta sa sadašnjih 2,62 na 2,82 našao bi se u 11. platnom razredu.

Za neka od radnih mjesta Preporod predlaže skok za dva platna razreda. Kako je navedeno u njihovu zahtjevu, riječ je o radnome mjestu naziva “tajnik školske ustanove 2” i “voditelj računovodstva u školi 2”, čiji bi koeficijent prema prijedlogu skočio s 1,77 na 1,91, odnosno s petog u sedmi platni razred, jednako kao i učitelju/nastavniku/stručnom suradniku/odgojitelju bez odgovarajuće vrste obrazovanja (predloženi skok s petog u sedmi razred).

U sindikatu se pozivaju na iznos prosječne neto plaće za učitelja u osnovnoj školi koja je u rujnu iznosila 1452 eura, što je 103 eura više u odnosu na prosječnu neto plaću u Hrvatskoj, odnosno 53 eura manje u odnosu na prosječnu plaću u Zagrebu.
– Zahvaljujući novim koeficijentima plaće su najviše porasle u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi. Rast bruto plaća u tim djelatnostima iznosio je 42,7 posto, dok su istovremeno bruto plaće u obrazovanju rasle za 30,4 posto. Također, porast bruto plaća u javnoj upravi i obrani iznosio je 37 posto – naveo je predsjednik Preporoda Željko Stipić, ističući da je jedan od razloga zaostajanja plaća u prosvjeti nizak koeficijent “nositelja” sustava, učitelja i nastavnika.

Uloga Vijeća

Rješenje stoga vidi u povećanju koeficijenata za osam posto za sva radna mjesta, uz uvjet da svi koeficijenti usporedivih zanimanja drugih službi ostaju isti.

Matija Kroflin iz Sindikata znanosti ističe kako se njihov zahtjev odnosi, među ostalim, na rast koeficijenta asistenata, i to s 2,01 na 2,17, no i oni će tražiti promjenu gotovo svih koeficijenata u znanstveno-nastavnim, nastavnim i nenastavnim radnim mjestima.

– Sve što nije usvojeno od naših prijedloga uoči samog donošenja Uredbe o koeficijentima sada smo dodatno prilagodili i vidjet ćemo što će Vijeće reći – kaže Kroflin.

Predsjednica SHU Sanja Šprem, ujedno članica Vijeća ispred Matice sindikata, ističe da će Vijeće pregledati pristigle primjedbe, a potom će se odluka “spustiti” na resorna ministarstva koja će kontrolirati opravdanost zahtjeva.

Od sindikata državne službe, korekciju je zatražio Sindikat pravosudnih policajaca Hrvatske.

U nastavku pogledajte prijedloge novih koeficijenata za zaposlene u školstvu:

Tablicu s popisom svih radnih mjesta u osnovnim i srednjim školama. U tablici su naznačeni postojeći koeficijenti i platni razredi te zahtijevani koeficijenti i platni razredi

 

Izvor: www.jutarnji.hr

 

PDF Loading...