Piletić odlazi iz vlade, već se zna ime novog ministra

Marin Piletić odlazi iz vlade.

Već se zna i ime novog ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Bit će to Alen Ružić, sadašnji ravnatelj KBC-a Rijeka.

Piletićev skandal s inkluzivnim dodatkom
Marin Piletić odlazi iz Vlade nakon što je krajem prošle godine eskalirao skandal oko provedbe inkluzivnog dodatka, naknade namijenjene osobama s invaliditetom koja je trebala objediniti i povećati postojeća prava. Sustav je od početka bio obilježen velikim kašnjenjima u rješavanju zahtjeva, a prema podacima koje je sam iznio, oko 15.000 ljudi umrlo je prije nego što su dočekali rješenje o pravu na inkluzivni dodatak. Upravo je ta činjenica postala središte javne i političke kritike jer brojni korisnici nisu dočekali odluke ni isplate.

Posebno je odjeknula njegova izjava kada je, odgovarajući na pitanje o tim slučajevima, rekao da to “nije pohvalno”, pokušavajući objasniti situaciju administrativnom zahtjevnošću i velikim brojem predmeta. Oporba i dio javnosti takvu su formulaciju ocijenili bešćutnom s obzirom na to da je riječ o osobama s teškim invaliditetom koje su umrle čekajući ostvarenje prava. Dodatne polemike izazvala je nepravomoćna odluka Upravnog suda u Zagrebu prema kojoj se postupci moraju nastaviti i nakon smrti podnositelja zahtjeva te da se, ako je pravo postojalo, zaostaci isplate nasljednicima. Ministarstvo je na tu odluku podnijelo žalbu.

U saborskim raspravama zastupnici su ga optuživali za ozbiljne propuste u vođenju resora. Oporba je tvrdila da je zakon donesen bez dovoljno pripreme i da je sustav zakazao na štetu najranjivijih.

Ministarstvo socijalne politike početkom veljače žalilo se na nepravomoćnu presudu Upravnog suda u Zagrebu kojom je u oglednom slučaju odlučeno da se, unatoč smrti korisnika, mora donijeti rješenje o inkluzivnom dodatku te eventualni dug isplatiti nasljednicima. Ministarstvo je zauzimalo stav da se postupak smrću podnositelja obustavlja, no sud je takvo tumačenje odbacio, a žalba znači da će se cijeli postupak dodatno produljiti.

Tko je Piletić

Piletić je rođen 12. siječnja 1983. u Novskoj, profesor je hrvatskog jezika i povijesti. Prije dolaska u Vladu bio je gradonačelnik Novske i saborski zastupnik. Ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike imenovan je 29. travnja 2022. Njegov mandat ostat će obilježen krizom oko inkluzivnog dodatka i sudskim sporovima koji su uslijedili.

Izvor: www.index.hr

Nije postignut dogovor Vlade i sindikata javnih službi

Završio je i osmi krug pregovora Vlade i sindikata javnih službi o osnovici plaća i drugim materijalnim pravima. Sindikati su put odbili ponudu Vlade.

Kroflin: Pozicija Vlade i dalje je bezobrazna

– Pozicija Vlade i dalje je bezobrazna. Rasta osnovice, osim onih 1 plus 1, nema. Topli obrok ne žele ugovoriti. Danas je ministar cijeli sastanak tvrdio da smo mi navodno odustali od nečega u pregovorima, što je potpuno netočno. Vlada ne želi zaštititi interese svojih zaposlenika, njihovu cijenu rada i njihov životni standard. Imamo primjer, recimo u Gradu Zagrebu, gdje odgojiteljima plaće ove godine rastu sedam posto i gdje će plaće odgojitelja biti veće nego plaće učitelja, nastavnika i asistenata u cijeloj zemlji. Dakle, u Gradu Zagrebu se može, a Vlada premijera Plenkovića ne može, kazao je Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

– Nema idućeg sastanka, ima izjašnjavanja. Topli obrok definitivno je “ad acta” i vidimo se nakon izjašnjavanja, kazao je Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod.

Piletić: Žao mi je što jedna vrsta sindikata prihvaća ponudu, druga ne

– Mi smo do sada povećali plaće u državnom i javnom sektoru u mandatu ove Vlade za nešto više od 116 posto. Kada uzmete koliko su rasle sveukupne prosječne plaće u Hrvatskoj za sve zaposlene, to je negdje na razini od 97 posto. Mi imamo, i s ovim dodatnim rastom, razliku od 20 postotnih bodova razlike rasta plaće u realnom sektoru, u odnosu na državni i javni. Naravno, želimo i dalje pratiti rast plaća, ali u skladu s mogućnostima, makroekonomskim kretanjima i planiranim deficitom, odnosno manjkom prihoda u odnosu na rashode u državnom proračunu. To smo jasno komunicirali. Žao mi je što jedna vrsta sindikata to prihvaća i potpisuje dodatak kolektivnom ugovoru, a druga već drugu godinu uzastopce ne, iako je sastavni dio paketa svih dosadašnjih mjera bila i naknada za prehranu, istaknuo je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

 

Izvor: www.vijesti.hrt.hr

DOMOVI UŽASA Sustavu fali petina ljudi: ‘Domovi bez uvjeta moraju žurno primati djecu’

Snimke nasilja u popravnim domovima sve su češće, a sustav je nemoćan. ‘Nedostaje nam 20 posto kadra, socijalnih radnika, pedagoga, psihologa’, kažu iz sindikata.

Provaljuju u trgovine, kamp, ulaze u mobilne kućice… Ukrali su autobus i jedrilicu. Napadaju nemoćne, pogotovo one starije, da im kupe cigarete. Oni znaju da zbog godina ne mogu kazneno odgovarati i govore nam to u lice. Jedan se čak udarao u prsa dok mi je to govorio. Jasno mi je da im država i institucije moraju pomoći i štititi ih, no tko će štititi nas od njih?

Pita se to Dragana Ninić, mještanka Cresa, čiju su nećakinju prošle godine fizički napali štićenici Doma za odgoj Cres. Riječ je o podružnici Centra za pružanje usluga u zajednici (CPUZ) Mali Lošinj. Slučaj su prijavili policiji, ispisana je kaznena prijava, no Državno odvjetništvo sve je odbacilo jer su napadači djeca. Slučaj od prošlog tjedna, kad je na društvenim mrežama objavljen niz videosnimki razbijanja u tom centru, urlanja i napada na jednu profesoricu, nije ju iznenadio.

Ona je osobno pokrenula peticiju krajem 2025. “zbog ozbiljnih kršenja prava štićenika Centra za pružanje usluga u zajednici Mali Lošinj, podružnica Cres, ali i zbog ugrožavanja sigurnosti drugih maloljetnika, građana Grada Cresa i zaposlenika Centra”. Odgovore od države nikad nije dobila.

– Javili su mi se iz Centra za socijalnu skrb te pravobraniteljica za djecu. Upite smo slali na još osam ili devet adresa, ali odgovora nema – kaže Ninić.

Dodaje kako je cilj peticije upravo bio da se pomogne djeci.

– Treba spriječiti to nasilje, no pitanje je samo kad će netko na njega odgovoriti i to će tad biti još veći problem. Tu djecu samo pošalju na otok jer je teže s njega pobjeći – kaže ta mještanka Cresa.

Iz doma su nam odgovorili kako ne mogu komentirati slučaj zbog zaštite maloljetnika.

– Nadležne institucije odmah su obaviještene te poduzimaju sve potrebne mjere u okviru svojih ovlasti. Našim korisnicima i djelatnicima osigurana je potrebna podrška, a sve aktivnosti provodimo u skladu s propisanim procedurama i u najboljem interesu djece – piše u odgovoru Sandre Orlić, v.d. ravnateljice CPUZ-a Mali Lošinj.

S problemima je upoznat i gradonačelnik Cresa Marin Gregorović.

– Dom ovdje postoji dugi niz desetljeća, djeca ovdje pohađaju i lokalnu školu, pa su svojedobno bili đaci i u mojem razredu. Ustanovom ne upravlja Grad, pa nemamo utjecaja na nju. Pisali smo, tražili rješenja, no ona su uvijek bila privremena. Molili smo ministarstvo da ne šalju ovamo one koji ne mogu dobiti adekvatnu skrb, no nikad nismo dobili konkretan odgovor – rekao je Gregorović.

Dodaje kako se boji eskalacije, koju neće moći zaustaviti “parcijalnom intervencijom”.

– Neprihvatljivo je da su tu djeca koja ugrožavaju sebe, drugu djecu i zaposlenike, a očito je da im treba veća pomoć. Dok ga preuzmu i odvedu u Rijeku, to dugo traje. Psihičke posljedice velike su za sve – kaže gradonačelnik.

 

Boje se eskalacije

Osim na Cresu, pojavile su se snimke nasilja iz muškog odjeljenja u Centru za pružanje usluga u zajednici u Osijeku. Riječ je o poznatom osječkom “popravnom domu” na Vinkovačkoj. Ekipa mladića od 15-16 godina, štićenika doma, naoko bezazleno zadirkuje najmršavijeg od njih, koji pokušava gledati TV.

– Daj, ostavite me, šta ste me sad našli… – pomalo nervozno im govori, ali oni stoje pored njega i, cerekajući se, udaraju ga rukama. Na jednoj videosnimci prekriju ga dekom preko glave i potom ga sva četvorica počnu udarati šakama po glavi i tijelu, dok on stenje, a na drugoj snimci sva četvorica doslovno skaču na njega, udaraju ga nogama i šakama iznimno grubim udarcima, u prepone, u glavu.

Sve je to došlo do roditelja, a potom i do medija kako bi se rasvijetlilo što se zbiva unutar četiri zida odgojne ustanove.

– Nije to nikakva odgojna institucija nego mjesto u kojem se svakodnevno događa vršnjačko nasilje bez kazne. Gdje su odgojitelji, pedagozi, psiholozi…? Zar tu djecu nitko ne pita što se događa kad nema odgojitelja? Ta djeca unutar ustanove u koju su ih smjestili da ih sačuvaju od trauma, doživljavaju nove traume. I moj sin je završio tamo, do svoje 18., samo što se on nije dao zafrkavati jer je malo jači od tih koji su fizički maltretirali druge. Tamo se događa nasilje o kojem šute i djeca i odgojitelji – kaže majka jednog mladića.

U prozvanom Centru za pružanje usluga u zajednici znaju za spomenute snimke.

– Svako dijete u našoj se ustanovi mora osjećati sigurno. Zato odmah reagiramo na svaki oblik nasilja; obavještavamo nadležne službe, kao i policiju. Za ovaj događaj doznali smo s odmakom od 4-5 dana i odmah ga prijavili. Djeca su već prošla policijsku istragu. Radi se o djeci koja su u dobi u kojoj im je takav oblik ponašanja svojstven i to se, nažalost, povremeno događa, no mi to svakako ne odobravamo. U sobama, po hodnicima i ostalim prostorijama nemamo nadzorne kamere jer djecu na takav način ne smijemo snimati i nadzirati. Na odjeljenjima 24 sata rade odgojitelji; po jedan na skupinu od 8-9 osoba. Logično je da odgojitelji ne mogu baš u svakom trenutku biti pored svakoga od njih. Ustanova nije zatvor da svatko ima svog čuvara. Tu djeca dobro znaju što je dozvoljeno a što nije i da će biti sankcionirana za neprihvatljiv oblik ponašanja – kazao nam je Goran Tubić, ravnatelj Centra za pružanje usluga u zajednici u Osijeku.

Dodaje je kako ustanova u ovakvim slučajevima uvijek postane “najveći zločinac”, a dobro je poznato da tamo dolaze djeca koju je nemoguće, kao čarobnim štapićem, preobraziti nakon što su 10 ili 15 godina gledala i slušala ponašanja koja su ih i dovela u popravni dom.

 

Kronično nedostaje ljudi

Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, rekla je za 24sata kako je rad u odgojnim domovima izuzetno zahtjevan jer rade s onima koji imaju sudske mjere zbog kaznenih djela. Dodaje kako su incidenti česti, a zaposlenici gotovo svakodnevno izloženi verbalnim, ali i fizičkim agresivnim ispadima.

– Ministarstvo, nakon neuspješnih pokušaja područnih ureda za socijalnu skrb, često smješta korisnike koristeći institut kriznog smještaja. U prijevodu, kad se korisniku ne može osigurati smještaj u ustanovu u kojoj će dobiti adekvatnu zdravstvenu skrb i stručnu pomoć, onda ministarstvo jednostavno naredi pojedinom ravnatelju žuran prijem. To je loše prvenstveno zbog korisnika, kojem često u takvim ustanovama nije mjesto – pojašnjava Dimić.

Upozorila je kako im nedostaje kadra, a korisnika je sve više.

– Nedostaje oko 20% stručnjaka različitih profila od socijalnih radnika, pedagoga, psihologa, medicinskog kadra i sl. Nerijetko se susrećemo na terenu da stručan rad obavljaju nestručni radnici. Na problem krive politike zapošljavanja upozoravamo godinama resorno ministarstvo koje nema želju da se aktivno uključi i donese paket mjera koje bi privuklo kadar u ustanove socijalne skrbi kao što su prekvalifikacije, pojednostavljivanje uvjeta za prijem u radni odnos, mogućnost napredovanja i svakako značajno povećanje cijene rada u sustavu – kaže Dimić.

Upit smo poslali i samom Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, no do objave teksta nismo dobili odgovor.

 

 

Izvor: www.24sata.hr

Piletić: Sindikati traže previše, ali polako približavamo stavove

Ministar rada Marin Piletić nakon još jednog kruga pregovora s reprezentativnim sindikatima državnih i javnih službi o visini osnovice plaće ocijenio je danas da polako približavaju stavove te da su dobili korigiranu ponudu sindikata javnih službi po modelu 3 plus 2.

“To bi značilo da bi prvo povećanje bilo isplaćeno već u veljači, a drugo koncem godine, u listopadu, no nama to još uvijek nije realno ni prihvatljivo, ali ide prema približavanju”, rekao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić u izjavi za medije.

“To bi na razini godine bio trošak od 680 milijuna eura gdje smo jasno iskomunicirali da tih mogućnosti u 2026. i 2027. nema. Dali smo ponudu koja je bolja i povoljnija i koja će utjecati na pregovore kada budemo koncem godine pregovarali o osnovici za 2027. u najboljem interesu svih naših 265.000 zaposlenih. Tako da se ide s povećanjem osnovice s 1. travnja koja bi umjesto 1005 iznosila 1015 eura, 1. kolovoza umjesto 1015 bila bi 1025 i s 1. prosincem ove godine 1035 eura”, pojasnio je Piletić.

“Realni rast plaća od 60 posto”

Ta je ponuda na godišnjoj razini fiskalnih mogućnosti oko 300 milijuna eura. “Smatramo da je to korektno i u kontinuitetu svih dosadašnjih Vladinih odluka da se povećavaju plaće u državnom i javnom sektoru”, dodao je.

U mandatu ove vlade, kazao je, nominalni rast plaće je više od 116 posto, kumulativna stopa inflacije 35 posto, odnosno realni rast 60 posto, a u izračun ne ulaze i uvećana brojna materijalna prava.

Piletić je istaknuo da u ponudi ostaje povećanje prava naknade za terenski dodatak i da iznosi 30 eura, a pristaju i na povećanja naknade za svako novorođeno dijete na punu proračunsku osnovicu.

“To je Vladin pokušaj da nastavi socijalni dijalog i donekle udovolji sindikalnim zahtjevima da pratimo rast stope inflacije koju Ministarstvo financija predviđa na razini 2,8 posto kako ne bi pala cijena rada, nego ima kontinuitet u 2026.”, naglasio je ministar Piletić.

“Socijalni dijalog traje i u interesu nam je postići najbolji mogući dogovor”, poručio je.

Vlada pred odlukom o osnovici plaće za siječanj

Podsjetio je da, ako se Vlada i sindikati ne dogovore do donošenja državnog proračuna, Vlada sama donosi odluku o visini osnovice, no, kaže, nisu to učinili.

“S obzirom na to da će obračun plaće za siječanj biti vrlo skoro, morat ćemo na Vladinoj sjednici donijeti odluku”, najavio je Piletić napominjući da će državni sindikati uskoro donijeti odluku. “Vlada ima opciju hoće li odlučiti da osnovica ostaje ista i nastaviti pregovore, ali ne uz značajniju izmjenu postojeće ponude i godišnjeg troška ili donijeti odluku, ovisno ako pristanu sindikati državnih službi, o dodatku na kolektivni ugovor i osnovicu u javnim službama.”

Sindikati razmatraju Vladinu ponudu

Predsjednik Sindikata hrvatske policije Dubravko Jagić u ime sindikata državnih službenika i namještenika ponovio je da bi osnovica od 1. travnja bila 1015 eura, 1. kolovoza 1025 eura i 1. prosinca 1035 eura, odnosno 3 puta po 1 posto i da ostala dogovorena materijalna prava ostaju.

“Nema naknade za topli obrok, ali kumulativno je ipak veći iznos”, rekao je Jagić dodavši da će ponudu proslijediti sindikalnim tijelima i Vlada će u četvrtak dobiti odgovor je li im njezina ponuda prihvatljiva. “Ako nam ponuda ne bude prihvatljiva, Vlada će po prvi puta u povijesti samostalno donijeti odluku za materijalna prava za sindikate državnih službi”, rekao je Jagić.

Upitan o budućoj suradnji s novim ministrom financija Tomislavom Ćorićem, Jagić je rekao kako vjeruje da će biti dobra kao i prije.

“Socijalni dijalog traje i u interesu nam je postići najbolji mogući dogovor”, poručio je.

 

Izvor: www.index.hr

Predstavljen projekt “Jačanje kapaciteta socijalnih partnera u području socijalne skrbi”

Nositelj projekta, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, organizirao konferenciju kojoj je nazočio ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Tijekom provedbe projekta organizirat će se brojne edukacije, okrugli stolovi i sindikalne radionice kao ključni alati za izgradnju znanja i vještina članova, a posebice sindikalnih povjerenika.

U Karancu, Beli Manastir, 6.studenoga 2025. godine održana je konferencija na kojoj je predstavljen projekt Jačanje kapaciteta socijalnih partnera u području socijalne skrbi čiji je nositelj Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske. Partner na projektu je Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske.

Konferenciji je nazočio ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, predsjednik partnerskog Sindikata zaposlenika u zdravstvu Hrvatske Robert Čibarić, predstavnici Središnjeg, Nadzornog odbora i Statutarne komisije SZDSSH i ravnatelji ustanova socijalne skrbi sa područja Osječko – baranjske županije.

Robert Čibarić predsjednik partnerskog Sindikata zaposlenika u zdravstvu Hrvatske

Iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava za projekt: 531.502,77 eura te su osigurana 15% iz Državnog proračuna Republike Hrvatske i 85% iz Europskog socijalnog fonda.

Predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Jadranka Dimić naglasila je važnost socijalnog dijaloga i partnerstva kao ključne čimbenike za osiguranje stabilnosti, pravednosti i kvalitete radnih mjesta u sektoru socijalne skrbi. Kroz dijalog sindikata i poslodavca teži se kreirati održive politike u sustavu socijalne skrbi.

Ministar Marin Piletić istaknuo je važnost socijalnog dijaloga te je naglasio da je izuzetno zadovljan suradnjom sa Sindikatom zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatkse.području radnih odnosa koje osiguravaju zaštitu i unaprjeđenje prava radnika i radnih uvjeta.

Državna tajnica Marija Pletikosa osvrnula se na dosadašnju suradnju sa Sindikatom i naglasila je da su zajedničkim naporima Ministarstva i Sindikata učinjeni brojni pozitivni pomaci za poboljšanje uvjeta u sustavu socijalne skrbi. Istaknula je da vjeruje da će se ubrzo nastaviti pregovori za Kolektivni ugovor za djelatnosti socijalne skrbi i da će učinci ku biti satisfakcija za njihov zahtjevan i požrtvovan rad.

Tijekom projekta organizirat će se brojne edukacije, okrugli stolovi i sindikalne radionice kao ključni alati za izgradnju znanja i vještina članova, a posebice sindikalnih povjerenika.

Kroz ove aktivnosti članovi stječu dubinsko razumijevanje svojih prava, zakonskih okvira i načina njihove primjene u svakodnevnom radu. Sindikalni povjerenici dodatno razvijaju svoje pregovaračke i komunikacijske vještine, osposobljavajući se za učinkovito zastupanje interesa radnika u kolektivnim pregovorima i unutar socijalnog dijaloga.

Teme radionica biti će socijalni dijalog i prava radnika sukladno važećim zakonskim propisima uključujući i kolektivne ugovore, komunikacija i komunikacijske vještine, zaštita dostojanstva radnika kroz prevenciju mobinga i diskriminacije, prava starijih radnika, jačanje mentalnog zdravlja zaposlenika te aktualne teme iz područja socijalne skrbi.

 

Izvor: www.maxportal.hr

SOCIJALNA SKRB Sindikat dobio za socijalno partnerstvo 530 tisuća eura

Hrvatska je za jačanje kapaciteta socijalnih partnera u području socijalne skrbi osigurala preko 530.000 eura od čega 85 posto bespovratno iz fondova EU, a program je predstavljen u Karancu, Beli Manastir. Nositelj programa bit će Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske.

Tijekom projekta organizirat će se brojne edukacije, okrugli stolovi i sindikalne radionice kao ključni alati za izgradnju znanja i vještina članova, a posebice sindikalnih povjerenika.

Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje

Teme radionica biti će socijalni dijalog i prava radnika sukladno važećim zakonskim propisima uključujući i kolektivne ugovore, komunikacija i komunikacijske vještine, zaštita dostojanstva radnika kroz prevenciju mobinga i diskriminacije, prava starijih radnika, jačanje mentalnog zdravlja zaposlenika te aktualne teme iz područja socijalne skrbi.

Pojam socijalnog partnerstva priznaje legitimnost različitih uloga, interesa i vrijednosti, uz istodobno uviđanje nužnosti postizanja dogovora, naglasio je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike napomenuvši da je do sad dobro surađivao sa sindikatom.

Ipak postojanje socijalnog partnerstva i poteškoće njegova funkcioniranja čvrsto su vezani, jer dogovor počiva na svijesti da početnu poziciju treba redefinirati te da se bez davanja ne može ništa ni dobiti zauzvrat.

 

Izvor: www.nacional.hr

Ministar Marin Piletić na predstavljanju projekta “Jačanje kapaciteta socijalnih partnera u području socijalne skrbi”, a čiji je nositelj Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske

Tijekom projekta organizirat će se brojne edukacije, okrugli stolovi i sindikalne radionice kao ključni alati za izgradnju znanja i vještina članova, a posebice sindikalnih povjerenika

U Karancu, Beli Manastir, 06.studenog 2025. godine održana je konferencija na kojoj je predstavljen projekt Jačanje kapaciteta socijalnih partnera u području socijalne skrbi čiji je nositelj Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske.

Partner na projektu je Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske.

Konferenciji je nazočio ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike gosp. Marin Piletić, predsjednik partnerskog Sindikata zaposlenika u zdravstvu Hrvatske gosp. Robert Čibarić, predstavnici Središnjeg, Nadzornog odbora i Statutarne komisije SZDSSH i ravnatelji ustanova socijalne skrbi sa područja Osječko – baranjske županije.

Robert Čibarić predsjednik partnerskog Sindikata zaposlenika u zdravstvu Hrvatske

Iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava za projekt: 531.502,77 eura te su osigurana 15% iz Državnog proračuna Republike Hrvatske i 85% iz Europskog socijalnog fonda.

Predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Jadranka Dimić naglasila je važnost socijalnog dijaloga i partnerstva kao ključne čimbenike za osiguranje stabilnosti, pravednosti i kvalitete radnih mjesta u sektoru socijalne skrbi. Kroz dijalog sindikata i poslodavca teži se kreirati održive politike u sustavu socijalne skrbi.

predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Jadranka Dimić

Ministar Marin Piletić istaknuo je važnost socijalnog dijaloga te je naglasio da je izuzetno zadovljan suradnjom sa Sindikatom zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatkse.području radnih odnosa koje osiguravaju zaštitu i unaprjeđenje prava radnika i radnih uvjeta.

ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike gosp. Marin Piletić

Državna tajnica Marija Pletikosa osvrnula se na dosadašnju suradnju sa Sindikatom i naglasila je da su zajedničkim naporima Ministarstva i Sindikata učinjeni brojni pozitivni pomaci za poboljšanje uvjeta u sustavu socijalne skrbi. Istaknula je da vjeruje da će se ubrzo nastaviti pregovori za Kolektivni ugovor za djelatnosti socijalne skrbi i da će učinci ku biti satisfakcija za njihov zahtjevan i požrtvovan rad.

Državna tajnica Marija Pletikosa

Tijekom projekta organizirat će se brojne edukacije, okrugli stolovi i sindikalne radionice kao ključni alati za izgradnju znanja i vještina članova, a posebice sindikalnih povjerenika.

projekt “Jačanje kapaciteta socijalnih partnera u području socijalne skrbi”

Kroz ove aktivnosti članovi stječu dubinsko razumijevanje svojih prava, zakonskih okvira i načina njihove primjene u svakodnevnom radu. Sindikalni povjerenici dodatno razvijaju svoje pregovaračke i komunikacijske vještine, osposobljavajući se za učinkovito zastupanje interesa radnika u kolektivnim pregovorima i unutar socijalnog dijaloga.

Teme radionica biti će socijalni dijalog i prava radnika sukladno važećim zakonskim propisima uključujući i kolektivne ugovore, komunikacija i komunikacijske vještine, zaštita dostojanstva radnika kroz prevenciju mobinga i diskriminacije, prava starijih radnika, jačanje mentalnog zdravlja zaposlenika te aktualne teme iz područja socijalne skrbi.

 

Izvor: www.mojzagreb.info

Održana je konferencija na kojoj je predstavljen projekt Jačanje kapaciteta socijalnih partnera u području socijalne skrbi

U Karancu, Beli Manastir, 06.studenog 2025. održana je konferencija na kojoj je predstavljen projekt Jačanje kapaciteta socijalnih partnera u području socijalne skrbi čiji je nositelj Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske. Partner na projektu je Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske.

Konferenciji je nazočio ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike gosp. Marin Piletić, predsjednik partnerskog Sindikata zaposlenika u zdravstvu Hrvatske gosp. Robert Čibarić, predstavnici Središnjeg, Nadzornog odbora i Statutarne komisije SZDSSH i ravnatelji ustanova socijalne skrbi sa područja Osječko – baranjske županije.

Iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava za projekt: 531.502,77 eura te su osigurana 15% iz Državnog proračuna Republike Hrvatske i 85% iz Europskog socijalnog fonda.

Predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi naglasila je važnost socijalnog dijaloga i partnerstva kao ključne čimbenike za osiguranje stabilnosti, pravednosti i kvalitete radnih mjesta u sektoru socijalne skrbi. Kroz dijalog sindikata i poslodavca teži se kreirati održive politike u socijalnoj skrbi.

Ministar Marin Piletić istaknuo je važnost socijalnog dijaloga te je naglasio da je izuzetno zadovljan suradnjom sa Sindikatom zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatkse.području radnih odnosa koje osiguravaju zaštitu i unaprjeđenje prava radnika i radnih uvjeta.

Državna tajnica Marija Pletikosa osvrnula se na dosadašnju suradnju sa Sindikatom i naglasila je da su zajedničkim naporima Ministarstva i Sindikata učinjeni brojni pozitivni pomaci za poboljšanje uvjeta u sustavu socijalne skrbi. Istaknula je da vjeruje da će se ubrzo nastaviti pregovori za Kolektivni ugovor za djelatnosti socijalne skrbi i da će učinci ku biti satisfakcija za njihov zahtjevan i požrtvovan rad.

Tijekom projekta organizirat će se brojne edukacije, okrugle stolove i sindikalne radionice kao ključne alate za izgradnju znanja i vještina članova a posebice sindikalnih povjerenika. Kroz ove aktivnosti članovi stječu dubinsko razumijevanje svojih prava, zakonskih okvira i načina njihove primjene u svakodnevnom radu. Sindikalni povjerenici dodatno razvijaju svoje pregovaračke i komunikacijske vještine, osposobljavajući se za učinkovito zastupanje interesa radnika u kolektivnim pregovorima i unutar socijalnog dijaloga.

Teme radionica biti će socijalni dijalog i prava radnika sukladno važećim zakonskim propisima uključujući i kolektivne ugovore, komunikacija i komunikacijske vještine, zaštita dostojanstva radnika kroz prevenciju mobinga i diskriminacije, prava starijih radnika, jačanje mentalnog zdravlja zaposlenika te aktualne teme iz područja socijalne skrbi.

Vlada povećala ponudu za plaće državnim i javnim službama. Sindikati: Neprihvatljivo

MINISTAR rada Marin Piletić izvijestio je, nakon pregovaračkog sastanka, da je vlada iznijela sindikatima državnih i javnih službi korigiranu, veću ponudu osnovice plaće za 2026., od 1. srpnja – od 1015 eura i 360 eura godišnje dodatka za prehranu, ali sindikati kažu da im nije prihvatljiva.

Kada se tome pribroje povećani dodaci, božićnica i regres po 300 eura, uz novouvedeno pravo uskrsnice i naknada za prehranu 360 eura, to čini ukupni godišnji prihod za svih 265.000 zaposlenih u iznosu 1060 eura, istaknuo je u izjavi novinarima ministar rada, mirovinskog sustava, obitelj i socijalne politike Marin Piletić.

Kao što sindikati kažu da im nije prihvatljiva povećana vladina ponuda, vladi nije prihvatljiv njihov zahtjev rasta osnovice od 8 posto u godini kada je očekivani rast inflacije 2,8 posto, a prethodno je u ovoj godini već povećana osnovica za 6 posto.

Ministar Piletić je naglasio kako vladina ponuda ide u prilog svim radnicima.

“Model koji je više usmjeren na isplate neto iznosa svim radnicima putem neoporezivih materijalnih primanja. uz jedan dio u osnovicu. ide upravo njima u korist, jer 30 eura neto i osnovica od 1015 eura jesu ekvivalent kao da je osnovica povećana za 4 posto,  i u tom slučaju bi svaki radnik dobio značajno manji iznos nego kroz naknadu za prehranu mjesečno 30 eura i rast osnovice od 1 posto”, pojasnio je Piletić.

Vlada od 2020. povećala plaće javnim i državnim službama 70 posto

Upitan za komentar MMF-ove preporuke za ograničavanje rasta plaća u javnim i državnim službama, Piletić je rekao kako to nije ništa novo i da vlada vodi jasnu politiku kontinuiranog rasta plaća, podsjetivši da je vlada od 2020. do danas povećala plaće za 70 posto, dok su na razini EU plaće rasle 20 posto.

“Nastavit ćemo podizati plaće u državnom i javnom sektoru, ali ne intenzitetom kao u razdoblju od 2022. do 2024. , no zato postoje pregovori da približimo stajališta. Bit će potrebno neko vrijeme da (sindikati) shvate kako rasta osnovice od 8 posto nema u nacrtu proračuna za iduću godinu, jer se uz sve predviđene izdatke ne može probiti planirani deficit od 2,9 posto. Dosadašnji visok rast osnovice u idućoj godini nije moguć”, naglasio je Piletić.

Sindikati javnih službi nisu zadovoljni vladinom ponudom, rekla je predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem ocijenivši je neprihvatljivom te najavila da će sindikalna strana morati “zaoštriti situaciju”.

‘Vladina ponuda rasta osnovice od 1,10 posto s obzirom na očekivanu inflaciju u idućoj godini od 2,8 posto je stoga neprihvatljiva i krajnje je vrijeme da Vlada shvati da radnici u Hrvatskoj žive posve drugačije od već viđenih smjernica i preporuka MMF-a. One uvijek dolaze u vrijeme pregovora i nisu obvezujuće za Vladu, a još manje za sindikate’, rekla je Koordinatorica sindikalnog pregovaračkog tima Anica Prašnjak.

Vlada mora doći s puno boljom ponudom prihvatljivom sindikatima, dodala je.

Koordinatorica sindikalnog pregovaračkog tima Prašnjak napomenula je da su tražili povećanje osnovice po 4 posto od 1. siječnja i 1. rujna te naknadu za topli obrok 60 eura od siječnja.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić rekao je da je Vlada ponudila osnovicu plaće od 1015 eura bruto od 1. srpnja iduće godine, dnevnica i terenski dodatak su izjednačeni na 30 eura, naknada za topli obrok je povećana na 30 eura od 1. travnja 2026. te dodatak za rođenje djeteta s polovine na punu osnovicu, odnosno oko 440 eura. Nastavljamo pregovore dalje, moramo to iznijeti pred sindikalna tijela  i članstvo pa ćemo vidjeti što dalje, dodao je Jagić.

 

Izvor: www.index.hr

Najavna konferencija projekta Jačanje kapaciteta socijalnih partnera u podrčju socijalne skrbi

Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske započinje provedbu projekta Jačanje kapaciteta socijalnih partnera u području socijalne skrbi. Partner na projektu je Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske.

Cilj projekta je unapređenje kvalitete socijalnog dijaloga kroz jačanje stručnih kapaciteta sindikalnih i predstavnika poslodavaca na sektorskoj razini i kroz razmjenu iskustava s međunarodnim organizacijama, a provedba ovog projekta doprinosi dugoročnim povećanjem učinkovitosti socijalnog dijaloga u sustavu socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj.

Projektu Jačanje kapaciteta socijalnih partnera u području socijalne skrbi sredstva su dodijeljena iz  u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. Bespovratna sredstva osigurana su u omjeru 85% iz Europskog socijalnog fonda i 15% iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

U sklopu ovog opsežnog projekta, predviđene su brojne edukacijske aktivnosti za sindikalne povjerenike ali i poslodavce te članove radničkog vijeća i predstavnika radnika u upravnim vijećima, a dio aktivnosti bit će usmjeren i na međunarodnu suradnju s inozemnim sindikalnim organizacijama u cilju razmjene iskustava i usvajanja primjera dobre prakse.

Sve navedene aktivnosti projekta izravno doprinose europskim i nacionalnim strateškim dokumentima. Zdravlje i sigurnost radnika jedan su od zadanih smjerova djelovanja za zemlje članice, a na način propisan Jedinstvenim Europskim aktom u čl. 118. Kako bi se pridonijelo ispunjavanju navedene odredbe, u okviru projekta se izravno utječe na poboljšanje kvalitete radnih mjesta kroz bipartitni socijalni dijalog.

Najavna konferencija će se održati u Karancu, Beli Manastir,06.studenog 2025. na kojoj će predsjednica Sindikata Jadranka Dimić predstavit projekt koji će se provoditi do  veljače 2027.g.

Konferenciji će nazočiti ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike gosp. Marin Piletić, predsjednik partnerskog Sindikata zaposlenika u zdravstvu Hrvatske gosp. Robert Čibarić, te predstavnici Središnjeg, Nadzornog odbora i Statutarne komisije SZDSSH i ravnatelji ustanova socijalne skrbi sa područja Osječko – baranjske županije.