Dopis ministru – Pripravnost

Poštovani ministre!

Dana 25.siječnja 2023. godine Područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad zaprimili su obavijest o načinu postupanja stručnih radnika nakon odrađene pripravnosti u svrhu dokazivanja iste.
Obavijest koju je uputila privremena ravnateljica Zavoda gđa. Tatjana Štritof, izazvala je opravdano veliko nezadovoljstvo stručnih radnika koji traže intervenciju Sindikata u pogledu zaštite dostojanstva, digniteta struke i prava zajamčenih Kolektivnim ugovorom.

Iz navedene obavijesti proizlazi niz nelogičnosti ili nepoznavanje instituta pripravnosti.

Sporna obavijest, iako je njome propisano da se efektivnim radom u pripravnošću smatra rad, odnosno izlazak na teren, u policijske postaje, sud, medicinske ustanove te ustanove za smještaj korisnika, kao dokaz odrađene pripravnosti određuje ovjerenu potvrdu od službe MUP-a s navedenim točnim vremenom od kada do kada su nazočili određenoj intervenciji, dakle isključivo rad sa službama Ministarstva unutarnjih poslova.

Pri tome se zanemaruje činjenica da se u slučajevima zlostavljanja ili zanemarivanja djece, nasilja u obitelji, zaštite odraslih osoba, samo manji dio rada u pripravnosti obavlja u suradnji sa policijom, a posao zbrinjavanja, traženja primjerenog smještaja i prijevoza osoba kojima se intervencija pruža je navedenim dopisom zanemaren.

Za očekivati je da će se u ostalim slučajevima stručni radnici morati ishoditi ovjerene potvrde od sudaca, medicinskih djelatnika, dežurnih osoba ustanove ili sigurne kuće u koju se zbrinjavaju i smještavaju korisnici.

Nedopustiva je konstatacija iz obavijesti da se telefonske konzultacije stručnih radnika Zavoda sa službenicima MUP-a ne smatraju efektivno odrađenim satima. Znači li to da stručni radnici mogu mirno spavati i ne moraju tijekom noći obaviti konzultacije sa kolegama iz MUP-a? Ili to znači da konzultacije moraju obaviti isključivo u

Policijskoj postaji kako bi se taj rad vrednovao?

Do sada su stručni radnici imali obvezu po završetku razdoblja pripravnosti sastaviti izvješće o provedenim radnjama i intervencijama koje je radnik osobno potpisivao, a ovjeravao je voditelj područnog ureda. Prema uputi privremene ravnateljice sada je potrebno priložiti ovjerenu potvrdu od službe MUP-a s navedenim točnim vremenom otkad su nazočili određenoj intervenciji kojom se dokazuje pripravnost. Ne vidimo razlog za pribavljanjem potvrde od MUP-a osim ako se ne vjeruje stručnom radniku i njegovom izvješću što smatramo krajnje ponižavajućim prema našim stručnim radnicima ili privremena ravnateljica nema iskustva u pripravnosti što ju, po nama, diskvalificira za obavljanje posla privremene ravnateljice.

Vrijeme provedeno u suradnji sa službenicima MUP-a samo je mali dio vremena i poslova koje stručni radnik centra obavlja tijekom pripravnosti. Znači li to da ostatak vremena koje je stručni radnik proveo u pripravnosti neće biti plaćeno jer nema potvrdu nekih drugih službi sa kojima se surađuje tijekom pripravnosti? Nevjerojatno je da pripravnost ili dežurstvo na isti način ne moraju dokazivati naše kolege iz drugih sustava (policajci, suci, liječnici, medicinske sestre) koji sa stručnim radnicima odrađuju pripravnost.

Podsjećamo, poslodavac je dužan provesti sve Zakonom propisane mjere i postupke ukoliko postoji opravdana sumnja u zlouporabu ili krivotvorenje službenih podataka.

Poštovani ministre, ovakvim dopisima se grubo vrijeđaju stručni radnici koji odrađuju pripravnost za zanemarivi iznos u odnosu na težinu intervencije koju obavljaju. Molimo da odmah intervenirate da se navedena uputa stavi van snage kako bi se zaustavila opravdana frustracija i nezadovoljstvo radnika narušenim dostojanstvom. U protivnom ćemo pozvati stručne radnike da se ne pridržavaju navedene upute, a odrađene, a neplaćene sate ćemo utuživati.

S poštovanjem!

Predsjednica Sindikata
Jadranka Dimić dipl. soc. radnik

Fuchs: Hrvatska akreditira Sveučilište u Mostaru, diplome će vrijediti u cijeloj EU

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs najavio je da će Agencija za znanost i visoko obrazovanje uskoro akreditirati Sveučilište u Mostaru, čime bi diplome s ove jedine visokoškolske ustanove na hrvatskom jeziku u BiH vrijedile u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europskoj uniji.

“Jedan od prvih koraka koji će slijediti jest akreditiranje sveučilišta u Mostaru od strane Hrvatske agencije za znanost i visoko obrazovanje. Nakon što se taj proces kompletnog akreditiranja s izdavanjem dopusnice završi, diplome koje izdaje Sveučilište u Mostaru bit će priznate u Republici Hrvatskoj, a nakon toga automatski i na teritoriju Europske unije”, rekao je Fuchs danas u Mostaru.

On se susreo s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganom Čovićem te posjetio Sveučilište u Mostaru, gdje je razgovarao s rektorom Zoranom Tomićem.

“Siguran sam da će taj proces ići razmjerno brzo”

Ministar Fuchs je ocijenio kako je proces akreditiranja visokoškolske ustanove jako zahtjevan te da će možda biti potrebno ispraviti pojedine segmente administrativnog i akademskog djelovanja.

“Ja sam siguran da će taj proces ići u dobrom smjeru i razmjerno brzo”, istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja.

Najavio je nastavak potpore i pri reformi obrazovnog sustava u BiH navodeći kako je Hrvatska u procesu kurikularnih prilagodbi i reformi koje se provode uz značajnu potporu iz fondova Europske unije.

“Sustav Sveučilišta u Mostaru sada se može dodatno unaprijediti i krenuti naprijed”

Ministar Fuchs ocijenio je iznimno značajnim što je BiH dobila kandidacijski status za članstvo u Europskoj uniji navodeći to kao veliku mogućnost za korištenje dodatnih financijskih sredstava iz fondova EU.

“Čitav sustav Sveučilišta u Mostaru se sada može dodatno unaprijediti i poći naprijed ulazeći u alijansu europskih sveučilišta što je trend iz Bruxellesa”, kazao je.

Čović je rekao da je s ministrom Fuchsom razgovarao o održavanju znanstvenog skupa, koji se redovito na proljeće održava u Neumu, a ove će godine biti posvećen znanosti i njezinom utjecaju u integracijskim procesima s EU.

Tako zapošljava HDZ: radijskog novinara stavili za šefa doma za starije. Nema iskustva, ali radio je za župana

Na novu funkciju dolazi ravno iz ureda za odnose s javnošću HDZ-ovog župana Nikole Dobroslavića.

Dom za starije osobe Dubrovnik, čiji je vlasnik Dubrovačko-neretvanska županija, dobio je 10. siječnja novog ravnatelja. Na natječaj za to mjesto javile su se četiri osobe, među kojima i dosadašnja ravnateljica Marina Sambrailo, a Upravno vijeće, u kome većinu čine predstavnici Županije kao osnivača, odabralo je kandidata Ivicu Puljića.

Iako sve to izdaleka zvuči kao najnormalnija administrativna stvar koja se uredno odvila po propisima, čitatelji iz Dubrovnika upozorili su me ovih dana da je riječ o još jednom ”političkom uhljebljenju”. Jer, Ivica Puljić, koji podrškom Županije preuzima vodeće mjesto u ustanovi socijalne skrbi, nema ni dana radnog staža u toj djelatnosti, niti njegova struka ima ikakve veze s njom. On je nekadašnji radijski novinar, a na novu funkciju dolazi ravno iz ureda za odnose s javnošću HDZ-ovog župana Nikole Dobroslavića.

Krajnje osjetljivi ravnateljski posao u domu za smještaj i 24-satnu brigu o 118 starijih, nemoćnih i nepokretnih osoba, dan je, dakle, u ruke čovjeku koji za nj nije ni minimalno kvalificiran, ali zato raspolaže džokerom koji je u Hrvatskoj često jači od bilo čega drugoga, a to je političko zaleđe vladajuće garniture.

Reagirala šefica Sindikata socijalnih radnika

Proces ove kadrovske promjene u dubrovačkom domu pratili su lokalni mediji uglavnom ne izvodeći šire zaključke, ali zato su objavili oštro priopćenje predsjednice Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Jadranke Dimić. Šefica nacionalnog sindikata socijalnih radnika prethodno se pismima obratila županu Dobroslaviću i predsjednici Upravnog vijeća Doma, Katarini Doršner, ali odgovora nije dobila.

”Stječe se dojam”, napisala je Jadranka Dimić, ”da je sjednica Upravnog vijeća samo formalnost te da je već izabran kandidat: glasnogovornik župana, novinar Ivica Puljić, bez dana radnog staža u sustavu socijalne skrbi.”

Naglašavajući da smisao javnih sustava svakako nije uhljebljivanje podobnih kadrova, Dimić konstatira kako ”godinama svjedočimo situacijama da se čelnici u sustavu socijalne skrbi regrutiraju po nalogu lokalnih moćnika pri čemu se zanemaruju interesi samih korisnika u koje se svi kunu i radi kojih cijeli sustav i postoji.”

Moderirao okrugle stolove HDZ-a

Ova upozorenja, međutim, nisu dala ploda, a pokazalo se da je dojam predsjednice sindikata socijalnih radnika bio potpuno točan. Mandat već bivšoj ravnateljici Marini Sambrailo istječe 15. veljače i toga dana na dužnost stupa novoizabrani Ivica Puljić, čije su kvalitete za ravnateljsko mjesto očito prevladale na intervjuu pred županovim Upravnim vijećem.

Dom za starije, koji je društvenim sredstvima izgrađen 1970. godine, a od 1987. pruža zainteresiranim građanima iz Dubrovnika još i usluge pomoći i njege kod kuće, tako dobiva novu glavnu i odgovornu osobu elementarno nespremnu za sve što je čeka.

Ivica Puljić možda je dobar kao voditelj – moderirao je neke predizborne okrugle stolove HDZ-a i vodio još neke lokalne manifestacije. Vjerojatno umije sastavljati priopćenja o uspjesima vladajuće garniture i pripremati za župana dnevne press clippinge.

Politički podobni amateri

Ali ovo u što sada ulazi za njega je sasvim sigurno neosvijetljena pećina. Kao što bi bila za svakoga, za vas i za mene, koji za teško i stresno područje socijalnog rada nemamo nikakve spreme. No kod nas je sve moguće pa tako i ovo.

Imamo stotine i stotine školovanih stručnjaka za ovakve poslove, ali na natječajima koje raspisuju vlasti pobjedu odnesu politički podobni amateri. Stari ljudi koji su povjereni brizi dubrovačkog doma ne mogu s ovim biti mirni. Ali su srećom dovoljno iskusni i znaju da politika u Hrvatskoj može sve što hoće, pa što košta da košta.

 

Izvor: www.telegram.hr

IZBOR RAVNATELJA DOMA ZA STARIJE PODIGAO BURU: “stječe se dojam da je već izabran kandidat, bez dana iskustva u socijalnoj skrbi”

Predsjednica Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Jadranka Dimić je poslala medijima priopćenje u kojemu se osvrnula na održavanje sjednice Upravnog vijeća na kojoj bi se danas trebalo odlučiti o novom ravnatelju/ici Doma za stare i nemoćne osobe Dubrovnik. Priložila je dopisu i dva pisma koja je prethodnih dana uputila županu Dobroslaviću i predsjednici UV Katarini Doršner, na koja joj, prema njenim riječima, nitko nije odgovorio. Možete ih pročitati pri dnu teksta.

U njenom dopisu medijima stoji:

Poštovani,

U domu za stare i nemoćne osobe Dubrovnik,Ulica branitelja Dubrovnika 33, danas u 16 sati održat će se sjednica Upravnog vijeća  na kojoj će se izabrati ravnatelj doma.

Stječe se dojam da je sama sjednica UV formalnost te da je već izabran kandidat: glasnogovornik župana, novinar gosp. Ivica Puljić bez dana radnog staža u sustavu socijalne skrbi.

Unazad nekoliko mjeseci svjedočili smo neviđenom linču dosadašnje ravnateljice koja je dolaskom na čelno mjesto ustanove naslijedila niz problema uključujući 4000 neisplaćenih prekovremenih sati, isplate plaća radnicima iz donacija za korisnike i sl. Linč je pokrenuo gosp. Večerin iz OB Dubrovnik, lažno se predstavljajući kao zastupnik radnica Thermoterapije, izdvojene jedinice Doma, uz svesrdnu pomoć predsjednice UV Doma za starije i nemoćne Dubrovnik, gđe. Katarine Doršner.

Radi objektivnosti u izjašnjavanju, dostavljamo Vam dopise koje smo uputili gđi. Doršner i županu Dobroslaviću na koje nikada nismo dobili odgovor.

Nažalost, godinama svjedočimo situacijama da se u sustavu socijalne skrbi regrutiraju čelnici po nalogu lokalnih moćnika pri tome zanemarujući interese samih korisnika.

Sama činjenica da ravnatelj ustanove može biti osoba koja nema dana iskustva u sustavu socijalne skrbi, govori o stavu nadležnog ministarstva o odnosu i brizi prema sustavu te o brizi prema korisnicima koji su najvažniji u sustavu i radi kojih cijeli sustav postoji.

Smisao cijelog sustava je briga o korisniku i zadovoljstvo korisnika pruženom uslugom, a ne za uhljebljivanje podobnih kadrova. Ovakav presedan nije moguć niti u jednoj javnoj službi osim u socijalnoj skrbi. Pri tome zadovoljstvo korisnika u koje se svi kunu, nikome od nadležnih institucija nije bitno.

Pozivamo Vas da nazočite sjednici Upravnog vijeća kako biste se sami uvjerili.

Sa poštovanjem, Jadranka Dimić, predsjednica Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske

 

Izvor: www.dubrovniknet.hr

Stižu velike promjene za radnike. Regulira se rad od kuće, veća satnica nedjeljom…

Proteklu 2022. godinu na području rada, radnog zakonodavstva i socijalnog dijaloga obilježili su izmjene Zakona o radu (ZOR) i potpisivanje dodataka kolektivnim ugovorima za javne i državne službenike, kojima su im povećane plaće i neka materijalna prava.

Izmjenama ZOR-a jasno se definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i povećava satnica za rad nedjeljom.

Noviteti u ZOR-u

Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada te dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca. Propisano je da se plaća ugovara u bruto iznosu i isplaćuje na transakcijski račun radnika.

Uvodi se i izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika.

Novi ZOR regulira rad od kuće, rad na daljinu i rad putem digitalnih platformi, novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.

Rad nedjeljom mora se platiti 50 posto više

Osnovna plaća neće smjeti biti manja od zakonski utvrđene minimalne plaće pa će osobe zaposlene na niže plaćenom radnom mjestu osjetiti učinak kroz rast plaće. ZOR prvi put jasno propisuje da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više.

Sindikati su tražili 100-postotno povećanje satnice za rad nedjeljom te da ostane mogućnost pregovora o daljnjem povećanju. Također smatraju da su tri radne nedjelje mjesečno prevelik broj i da je nejasno kakvo je povećanje broja radnika potrebno za 16 radnih nedjelja budući da nije trebalo za 52 radne nedjelje.

Novim zakonskim rješenjem limitira se broj nedjelja koje će radnici moći odraditi jer Zakon o trgovini definira 16 radnih nedjelja godišnje, dok ZOR nalaže da jedna nedjelja mjesečno mora biti neradna. Novi ZOR na snagu stupa 1. siječnja 2023.

Zakon se ujedno usklađuje s dvije nove EU direktive – Direktivom o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima te Direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi te se njime provode obveze uvrštene u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. do 2027.

Povećanje plaća u javnim i državnim službama

Vlada i sindikati javnih i državnih službi potpisali su dodatke kolektivnim ugovorima kojima se regulira povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini. Plaće u javnim i državnim službama povećavaju se za šest posto od 1. listopada ove i dva posto od 1. travnja 2023. godine.

Predviđeno je i povećanje božićnice s 1500 na 1750 kuna, regresa za 2023. godinu s 1500 na 1750 kuna, dara za djecu sa 600 na 754 kune te početak pregovora o novom povećanju osnovice za plaće u idućoj godini najkasnije u trećem tjednu rujna.

Dodatke Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za javne službe i Kolektivnom ugovoru (KU) za državne službe potpisali su ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić te čelnici devet od ukupno 11 sindikata javnih službi, kao i dva sindikata državnih službi čije je članstvo prihvatilo vladinu ponudu.

Mladen Novosel ostaje šef Saveza samostalnih sindikata

Članovi Gospodarsko-socijalnog vijeća, tripartitnog tijela u kojem sudjeluju predstavnici vlade, sindikata i poslodavaca, ocijenili su kako je 2022. bila teška, no poboljšana je kvaliteta socijalnog dijaloga.

Imenovani su predsjednik i dva dopredsjednika u idućoj rotacijskoj godini. U 2023. GSV-om će predsjedati HUP-ov Ivan Mišetić, dok će dopredsjednici biti ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.

Na još jedan četverogodišnji mandat za predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), najveće sindikalne središnjice, ponovno je izabran Mladen Novosel.

Radnički prosvjedi

Više stotina radnika zagrebačke Čistoće prosvjedovalo je u prosincu tražeći povećanje osnovice plaća i usklađivanje koeficijenata s drugim podružnicama Holdinga, budući da neki od njih plaću manju od 5000 kuna, a s dodacima jedva da dostiže 6000 kuna.

Prosvjedovale su i radnice Orljave na Markovom trgu tražeći isplatu otpremnina, nakon što je nekad uspješna požeška tvrtka zbog nagomilanih dugova završila lani u stečaju, jer s naknadom Zavoda za zapošljavanje od 1700 kuna jedva preživljavaju.

Zagrebačke vlasti pokrenule su restrukturiranje Zagrebačkog holdinga, nakon čega se petstotinjak prosvjednika u organizaciji SSSH okupilo pred Holdingom prosvjedujući protiv 700 otkaza u Holdingu. Zatražili su obustavu utvrđivanja viška radnika i odlazak Uprave.

 

Izvor: index.hr

Vlada i sindikati potpisali sporazum o povećanju plaća: Cilj je unaprijediti ekonomski i socijalni standard građana

Vlada i sindikati javnih i državnih službi potpisali su dodatke kolektivnim ugovorima kojima se regulira povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini. Plaće u javnim i državnim službama povećavaju se za šest posto od 1. listopada ove i dva posto od 1. travnja iduće godine. Predviđeno je i povećanje božićnice s 1500 na 1750 kuna, regresa za 2023. godinu s 1500 na 1750 kuna, dara za djecu sa 600 na 754 kune te početak pregovora o novom povećanju osnovice plaće u idućoj godini najkasnije u trećem tjednu rujna.

Nakon sjednice Vlade na kojoj su usvojeni i formalni zaključci kojima se stvaraju pretpostavke da se za oko 240 tisuća zaposlenih u javnom i državnom sektoru poveća osnovica plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je potpisivanju Dodatka I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama te Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.

Uime Vlade, dodatke je potpisao ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, a uime sindikata Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, Domagoj Rebić, glavni tajnik Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, Antun Guljaš, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Renata Čulinović Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, Tanja Leontić, predsjednica Sindikata KBC Zagreb, Stjepan Topolnjak, iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Mirela Bojić, iz Matice hrvatskih sindikata, Tajana Drakulić, iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Ana Tuškan, iz Sindikata hrvatskih učitelja, Nataša Matejaš Brlić, iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara, Dubravko Jagić, iz Sindikata policije Hrvatske te Zdravko Lončar, iz Nezavisnog sindikata djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova.

Tom prigodom premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo postignutim dogovorom, posebno naglasivši ulogu ministra Piletića, koji je uime Vlade vodio pregovore sa sindikatima.

Poručio je riječ o zajedničkom dogovoru, a ne o situaciji u kojoj netko treba pobijediti, a netko izgubiti.

“U proteklih šest godina dokazali smo da je Vladi itekako stalo voditi kontinuirani socijalni dijalog i iskrene i otvorene razgovore sa svim predstavnicima sindikata i zajednički tražiti rješenja koja će unaprijediti položaj naših radnika u javnoj i državnoj službi”, poručio je.

U šest godina Vladinog mandata osnovica rasla za 33 posto

Govoreći o dosadašnjim rezultatima, naveo je da se od 2016. do ovog sadašnjeg povećanja, osnovica povećala ukupno za 33 posto istaknuvši kako se to nije dogodilo nekakvim automatizmom već je Vlada gledala kako da poboljšanu ekonomsku situaciju prenese na položaj službenika i namještenika.

“Zato kad govorimo o odgovornom upravljanju javnim financijama, izlasku iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, rapidnom smanjivanju javnoga duga, proračunskom suficitu do prije covida, najboljem investicijskom rejtingu Hrvatske uopće u povijesti, gospodarskom rastu unatoč svim krizama, snažnim mjerama Vlade, onda je zajednički nazivnik svih tih politika da od takvog makrostanja svi naši sugrađani vide pomak na mikro razini”, poručio je premijer Plenković.

I ovi pregovori sa sindikatima, dodao je, bili su dio tog zajedničkog pothvata da standard građana bude bolji.

Dogovoreni kompromis o povećanju plaća za 6 posto od 1. listopada plus dodatnih dva posto od 1. travnja, kao i dogovor da se formalni pregovori ponovno započnu u trećem tjednu rujna je okvir, kazao je premijer, a doprinos tom okviru je i dizanje božićnice i regresa na 1750 kuna, a dara za djecu na 750 kuna.

Naglasio je da se radi o okviru dogovora s obzirom na ekonomsku situaciju danas. Ako se ona iz bilo kojih razloga izmijeni, naravno da će Vlada ponovno razgovarati sa sindikatima.

“Današnje potpisivanje sporazuma predstavlja logičan slijed našeg dijaloga i, iznad svega, povjerenje”, poručio je istaknuvši kako pregovori nisu bili ni predugi ni preteški, s obzirom da su razgovori počeli prije pet tjedana, a danas se već potpisuje dodatak.

Na tom tragu, uz puno povjerenje i međusobno uvažavanje, dijalog će se nastaviti i tijekom iduće godine, dodao je premijer.

Formalni pregovori, pojasnio je, definirani su današnjim sporazumom, ali ako se nešto promijeni Vlada je tu da učini najbolje što može.

Izrazio je žaljenje što dva sindikata koja danas nisu prisutna nisu poslala afirmativnu poruku, ali dobrim je istaknuo to što će se dodatak primijeniti na sve pa će tako koristi imati svi zaposlenici, uključivši i predstavnike tih dvaju sindikata.

“Razumijemo da je inflacija neugodan problem, i upravo zato poduzimamo i brojne mjere koje su antiinflatornoga karaktera i želimo zaštititi kupovnu moć i cijenu rada zaposlenika uopće u Hrvatskoj, a naravno i u javnim i u državnim službama”, zaključio je predsjednik Vlade.

Plaća u studenom s povećanjem od šest posto

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je da su pregovori sa sindikatima bili brzi, jasni i konkretni, te da je Vlada izašla s korektnom ponudom.

“Plaća koja će biti isplaćena u studenom obuhvatit će povećanje od šest posto”, najavio je Piletić dodavši da se kao zalog daljnjeg socijalnog dijaloga želi omogućiti sigurnu zimu i nastavak socijalnog dijaloga.

“Socijalno partnerstvo jedan je od temeljnih postulata ove Vlade koja će nastaviti pregovore o svim drugim temama, a ovo je samo jedan od koraka na zajedničkom putu”, kazao je.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić naglasio je da se nastavljaju razgovori o povećanju plaća kroz zakon o plaćama, gdje će sindikat inzistirati na povećanju koeficijenata onih koji su na minimalcu.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem rekla je da potpisivanje TKU-a nije kraj socijalnog dijaloga jer očekuju dalje pregovore o Granskom kolektivnom ugovoru, kao i pregovore sljedeće godine. “Ovo je tek početak naše priče što se tiče unaprjeđenja plaća u javnom sektoru”, poručila je.

Zadaća Vlade je unaprjeđivanje ekonomskog i socijalnog standarda naših građana

Na konferenciji za medije, koja je održana nakon potpisivanja dodataka kolektivnim ugovorima, predsjednik Vlade Andrej Plenković zahvalio je predstavnicima sindikata na povjerenju, razumijevanju i postignutom kompromisu.

“Naglasio sam uoči potpisivanja kako ovo nisu razgovori u kojim bi jedna strana trebala biti pobjednik, a druga gubitnik. Ovo su razgovori o najvažnijem pitanju koje je stalno zadaća hrvatske Vlade, a to je da unaprjeđuje ekonomski i socijalni standard naših građana. Naši građani su i oni koji rade u privatnom sektoru i oni koji rade u javnim i državnim službama”, poručio je Plenković.

Ove kompleksne okolnosti, istaknuo je, koje traju gotovo već tri godine, zahtijevale su snažne, ozbiljne i iznad svega neuobičajene intervencije Vlade Republike Hrvatske.

Premijer je podsjetio na važnost političke stabilnosti, poručivši da zemlje koje nisu stabilne ne ulaze u europodručje, Schengenski prostor, nemaju gospodarski rast šest posto u kriznoj godini i nemaju investicijski kreditni rejting po tri agencije.

“Hrvatska to ima zato jer imamo snažnu parlamentarnu većinu i čvrst smjer unaprjeđenja gospodarske i socijalne situacija, koja podrazumijeva jačanje socijalne kohezije. Socijalna kohezija u krizi znači da nitko nije ostavljen po strani”, naglasio je Plenković, podsjetivši da su Vladine mjere u vrijeme Covida obuhvatile 800 tisuća radnika u privatnom sektoru.

Kazao je i da su u šest godina mandata ove Vlade materijalna prava rasla za 33 posto, što je jedna trećina.

“To dovoljno govori o političkoj volji, o namjeri Vlade da unaprijedi standard zaposlenika u javnim i državnim službama. I to je naš smjer, to je naš standard. Ali ona nije samo naša, ona je zajednička”, poručio je premijer.

Zalog u kvalitetniji početak 2023. godine

Istaknuo je kako se želi, što je više moguće, izaći u susret da se građani sa svojim prihodima i cijenom svoga rada mogu nositi s inflacijskim pritiscima.

“To se treba povezati s paketom mjera od 26 milijardi kuna. Ako je Vlada rekla –  danas ćemo subvencionirati cijenu struje, osigurat ćemo da je cijena plina ista i kroz jesen i kroz zimu – i to je doprinos ukupnom proračunu svih naših građana, pa i državnih i javnih službenika”, kazao je Plenković.

Od 1. listopada osnovica za državne i javne službenike podiže se za šest posto, a u 2023. za još dva posto. Od ove godine iznos božićnice podiže s 1500 na 1750 kuna, a dar za dijete sa 600 na 753 kune, dok će se regres podići s 1500 na 1750 kuna.

“To je jedan zalog u kvalitetniji početak 2023. godine, s dogovorom o pregovorima u trećem tjednu rujna iduće godine. Ali to ne znači da će se Vlada praviti da nema nekih posebnih okolnosti, nego ćemo učiniti sve u zajedničkom dogovoru i dijalogu da reagiramo ako treba. To je bit našeg dogovora utemeljenog na povjerenju”, poručio je premijer. Napravili smo, naglasio je, zajednički iskorak.

Kazao je da je jedanaest od  trinaest sindikata podržalo ovaj dogovor. “Nastavit ćemo razgovarati pa će možda i ova dva sindikata biti s nama idući put. Svim njihovim članovima ovaj današnji dogovor ide u prilog jer će i oni imati veću plaću”, pojasnio je.

“Radimo i dalje u zahtjevnim okolnostima koje su uzrokovane vanjskim faktorima.   Vidjeli ste da je agencija Fitch kazala da ćemo imati bolji rast nego što smo ga mi prije par tjedana planirali. Mi smo među 15 zemalja koje su u NATO-u, EU, eurozoni i Schengenu. Bolje od toga ne ide. Jedino nedostaje OECD, a to će doći za dvije-tri godine”, rekao je Plenković.

Istaknuo je da Hrvatska svojim međunarodnim položajem i politikom modernog suverenizma jača ekonomski i socijalni položaj svojih građana koristeći svoj osnaženi međunarodni položaj koji je, kako je kazao,  bitan i zbog kreditnog rejtinga, i načina na koji nas gledaju međunarodne financijske agencije i tržišta.

Rast osnovice u 12 mjeseci je 12,44 posto

Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vlade je istaknuo da se u manje od 12 mjeseci osnovica plaća u državnim i javnim službama povećava za 12,44, a godišnja inflacija bit će 10,4 posto.

Naglasio je da je smisao socijalnog dijaloga donošenje zajedničkih odluka, poručivši  kako Vlada nije slijepa ni nijema, te da će, u skladu s okolnostima, sjesti ponovno za stol sa sindikatima i pregovarati, što se u ovom trenutku ne može predvidjeti.

“Zadaća sindikata je da se snažno bori za prava radnika. Zadaća Vlade je da izlazi u susret koliko god to može jer je to dio njenog programa i političke volje. Ovo je jedan kvalitetni kompromis. Vlada nije gluha, slijepa, ni nijema. Ako se okolnosti promijene, Vlada će sjesti za stol sa sindikatima i razgovarati”, poručio je premijer Plenković.

 

Izvor: www.vlada.gov.hr

Tuškan napala Stipića: To su igre ispod stola, očekujem sto šamara

Glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja Ana Tuškan govorila je u Novom danu o Vladinoj ponudi o povećanju koeficijenta plaće koju su sindikati prihvatili.

Kaže kako je refendum sindikata prošao za dlaku, izašlo je nešto manje od 18 tisuća članova.

“Ne moženo biti zadovoljni kad je tako tijesno, to znači da je nezadovoljstvo veliko. Postoji mnogo problema u sustavu”, istaknula je Tuškan.

Kritizirala je sindikat Preporod i Željka Stipića rekavši da taj tzv. igrokaz predstava traje već jako dugo.

“Imamo režiju sindikata Preporod, glavni glumac je Željko Stipić, a produkcija je Preporodova mladež u nastavničkim mrežama. To se odnosi na one ljude koji ne razmišljaju svojom glavom i imaju svoje interese. Stipić je rekao na sastanku da je njemu prihvatljivo šest posto, ali da s time neće izlaziti među svoje članove. Ministar Primorac je više puta na sastanku govorio da ne bi povećavao osnovicu kako je predložio Željko Stipić već samo da se pomaknu datumi i da se da božićnica. Sindikati su se pobunili, jer je to neki dogovor ispod stola”, tvrdi Tuškan.

Dodaje da je Stipić govorio da je super s ministrom Fuchsom i nije ga htio kritizirati za vrijeme online nastave i mjera u školi kako bi imao što bolju poziciju u pregovorima o granskim kolektivnim uvjetima.

“To je sve igra ispod stola. Lako je biti junačina, klaun, ali je vrijeme da se istina sazna”, istaknula je i dodala kako očekuje reakcije: “Očekujem sto šamara”.

Poručila je Stipiću i korumpiranim političarima da je pravda spora, ali dostižna.

Naglašava kako je puno problema u sustavu obrazovanja, očekuju granske pregovore. Koeficijenti u javnim službama su jako niski, treba se potruditi da porastu, navodi.

Priča kako se kasni s režijama i materijalnim pravima. Škole materijalna sredstva dobivaju skupa, a sad kad su povećani iznosi sistematskih pregleda mora se, kako kaže, vagati hoće li se izvršiti popravak ili poslati zaposlenike na sistematski i edukacije. “Moramo u granskom ugovoru tražiti da se odvoji taj novac, da znamo koliko je novca došlo. Kaos je sustavu i taj se kaos mora rješavati”, poručuje Tuškan.

Smatra da će se sindikati doista morati udružiti i ukazati na probleme koji ih očekuju. “Zajedno se ne može raditi s nekim tko stalno snižava cijenu i onda radi predstavu s odbijanjem”, naglašava.

Kaže kako ima dosta zaposlenika koji ne koriste dar za djecu jer mladi odlaze i vani podižu svoju djecu, a ima i starijih zaposlenika koji imaju odraslu djecu. Problem je i s božićnicama jer onima koji rade na određeno, ugovori se raskidaju pred Božić da ne mogu ostvariti to pravo. Mnogi, dodaje, ne šalju zaposlenike na sistematske preglede pa onda pokušavaju pritisnuti osnivače.

“Ova nesuvisla i prevelika administracia, kršenje zakona i taj cijeli kaos koji se događa guši sustav”, tvrdi Ana Tuškan.

 

Izvor: n1info.hr

Na referendumima većine sindikata prošla ponuda vlade

Većina članova Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama prihvatila je vladinu ponudu o rastu osnovice i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini, o čemu je Sindikat izvijestio na internetskim stranicama. Doznaje se i da je ponuda za dlaku prošla i u Sindikatu hrvatskih učitelja.

Izjašnjavalo se 7820 članova sindikata – vladinu su ponudu prihvatila 4044 člana, odnosno nešto manje od 52 posto, a odbio ju je 3761 član, odnosno nešto više od 48 posto (nevažeća su bila 34 listića).

“Prihvaćanjem ponude očuvali smo snagu svojih članova”

“Da je u ovom trenutku ponuda odbijena, do daljnjega bi se odgodila primjena materijalnih prava iz ponude vlade RH svim radnicima javnih službi, iako je bilo vidljivo da je ponuda drugima u sustavu javnih službi prihvatljivija nego članovima obrazovnih sindikata”, objavio je Sindikat.

Isto tako, dodaju iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, to bi značilo da će samo članovi sindikata iz obrazovanja sudjelovati u prosvjedima i štrajkovima kako bi izrazili ne samo nezadovoljstvo plaćom već i svim problemima s kojima se susreću radeći u sustavu odgoja i obrazovanja.

“Prihvaćanjem ponude očuvali smo snagu svojih članova i materijalne resurse za borbe koje nam tek predstoje kroz gransko kolektivno pregovaranje gdje imamo priliku voditi se samo vlastitim interesima i potrebom za poboljšanjem materijalnog statusa, ali i borbe za zaštitu dostojanstva, za zaštitu digniteta struke zaposlenika obrazovnog sustava te preuzimati rizike samo za sebe kao što smo učinili u štrajku 2019.”, poručuje Sindikat.

Prihvaćanjem ponude ispunjena su dva kriterija, a to su da je nužno imati zastupljena tri područja od pet koja pregovaraju za javne službe i više od 50 posto ukupnog članstva. S obzirom na to da Sindikat hrvatskih učitelja ima više od 20 tisuća članova, ispunjen je i taj kriterij od 50 posto ukupnog članstva.

Među sindikatima iz područja obrazovanja vladinu ponudu odbio je školski Sindikat Preporod.

Ponudu prihvatio Sindikat hrvatskih učitelja

Većina članstva Sindikata hrvatskih učitelja prihvatila je vladinu ponudu o povećanju osnovice i drugih materijalnih prava u 2022. i 2023. godini, objavio je sindikat u nedjelju nakon izjašnjavanja članstva.

Izjašnjavanju je pristupio 17.991 član sindikata, a za vladinu ponudu izjasnila su se 9.133 člana odnosno 50,77 posto. Vladinu ponudu nije prihvatilo 8.800 članova odnosno 48,91 posto, a nevažećih glasova je bilo 58 (0,32 posto).

“Očekuje nas početak pregovora za granski kolektivni ugovor, pregovora kojima su u fokusu specifičnosti rada i položaja zaposlenika u osnovnoškolskome obrazovanju”, stoji u objavi Sindikata.

Na što su pristali sindikati?

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi te Nezavisni sindikat zaposlenih u Hrvatskom zdravstvenom osiguranju već su ranije prihvatili ponudu.

Podsjećamo, sindikati su se složili da prihvaćaju povećanje osnovice plaće za 6 posto od 1. listopada 2022. te povećanje osnovice plaće u 2023. godini za 2 posto od 1. travnja. Prvu uvećanu plaću primit će već sljedeći mjesec, a dodatno uvećanu u svibnju sljedeće godine.

Potpisivanje temeljnog kolektivnog ugovora u ponedjeljak

Vlada i sindikati potpisat će u ponedjeljak dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za javne službe odnosno Kolektivnom ugovoru (KU) za državne službe.

Njime se regulira povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini. Vlada će na sjednici u ponedjeljak donijeti i formalnu odluku kojom će nadležnog ministra Marina Piletića ovlastiti za potpisivanje ugovora.

Sindikati zdravstva, socijalne skrbi i kulture prihvatili ponudu vlade

Sindikati zaposlenih u zdravstvu, zdravstvenom osiguranju, socijalnoj skrbi i kulturi nakon provedenog izjašnjavanja priopćili su da prihvaćaju vladinu ponudu o povećanju osnovice plaće za šest posto od 1. listopada ove godine i za dva posto od 1. travnja 2023.

Nakon izjašnjavanja članstva, odnosno tijela sindikata, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi te Nezavisni sindikat zaposlenih u Hrvatskom zdravstvenom osiguranju prihvatili su vladinu ponudu od 26. listopada.

“Osigurali smo djelatnicima javnih službi povećanje materijalnih prava”

Uz povećanje osnovice također prihvaćaju predloženo povećanje iznosa božićnice za 2022. na 1750 kuna (232 eura), dar u prigodi dana sv. Nikole za 2022. u iznosu od 754 kune (100 eura) te regres za 2023. u iznosu od 1750 kuna (232 eura), kao i nastavak pregovora o osnovici za plaće u rujnu 2023.

“Prihvaćanjem te ponude osigurali smo djelatnicima javnih službi povećanje osnovice u razdoblju od 1. svibnja 2022. do 1. travnja 2023. za 12.4448 posto, kao i povećanje materijalnih prava”, ističu sindikati.

“Prema dosadašnjem iskustvu, sa svakim pregovorima poboljšali smo materijalno stanje naših zaposlenika pa je važno da smo dogovorili nastavak pregovora o osnovici plaće u rujnu 2023., što će nam omogućiti daljnje povećanje osnovice ili nekih drugih materijalnih prava”, stoji u priopćenju sindikata.

NOVO izjašnjavanje članstva o ponudi vlade RH

Poštovani!

Na sastanku koji je održan u srijedu 26. listopada 2022. Vlada RH je pred sindikate koji djeluju u javnim službama izašla sa ovom ponudom:

Povećanje osnovice za 6 % od 1. listopada 2022. i 2% od 1. travnja 2023. umjesto povećanja za 4% od 1. listopada i povećanje osnovice od 2% od 1. siječnja 2023, te početak pregovora o povećanju osnovice u 2023. godini najkasnije u 3. tjednu rujna 2023. Uz navedeno, Vlada RH nudi i povećanje božićnice za 2022. i 2023. s 1.500,00 kn na 1.750,00 kn, regresa za 2023. s 1.500,00 kn na 1.750,00 kn i dara za djecu u ovoj i idućoj godini s 600,00 kn na 754,00 kn (100 eura).

U odnosu na ponudu o kojoj smo se prethodno izjašnjavali, nova ponuda  je u pogledu visine osnovice za preostala 3 mjeseca 2022. „teža“ za 170 mil. kn ukupno, a osnovica bi  se sa 6.286,29 kn povećala za 377,17 kn i iznosit će 6.663,46 kn. Tromjesečni iznos  za 6% povećanu osnovicu iznosi 1.113,51 kn. Za povećanje visine iznosa božićnice, regresa i dara za djecu Vlada je osigurala oko 225 mil. kn.

Ovo je i konačna ponuda Vlade RH za koju smatramo da je u ovom trenutku korektna i realna.

Ukoliko prihvatimo ponudu Vlade RH Dodatak TKU bi se potpisao 31.10.2022., a to znači da bi povećanje plaće bilo vidljivo već na slijedećoj plaći.

 

Hvala vam još jednom na vašem angažmanu oko izjašnjavanja.

 

Sa poštovanjem,

 

Predsjednica Sindikata

Jadranka Dimić dipl. soc. radnik