Stigle nove plaće u javnim i državnim službama – većina zadovoljna, neki se bune: ‘Car je sada gol…‘

Nije povišica učiteljima nikakvih 30 posto, nego upola manje. Došlo je na vidjelo sve na što smo ukazivali, kaže Željko Stipić

Prema tvrdnjama predstavnika većinskih sindikata koji zastupaju zaposlenike u javnim i državnim službama, veći dio radnika zadovoljan je iznosom povišica primljenih na prvoj plaći isplaćenoj prema novim uredbama o koeficijentima. U dijelu sindikata upozoravaju kako postoje i nezadovoljnici, odnosno zaposlenici koji su očekivali veći rast. Zbog njih najavljuju kako će, nakon formiranja nove vlade, zatečene anomalije pokušati riješiti kroz pregovore o kolektivnim ugovorima.

Dubravko Jagić iz Sindikata policije navodi kako je članstvo u velikoj većini zadovoljno.

– Naravno, uvijek će biti onih koji neće biti zadovoljni, no ovdje je riječ o značajnom povećanju, ne samo u odnosu na prošlu godinu, nego i na prethodni mjesec, tvrdi Jagić, uz primjer kako je policajcu sa srednjom stručnom spremom i deset godina staža plaću porasla sa 950 na okvirnih 1400 eura, a plaća policajca početnika sada iznosi oko 1200 eura.

Car je gol

– Uredbe o koeficijentima podložne su promjenama, pa kad se oformi nova vlada krećemo s pregovorima, najavljuje.

Sanja Šprem, predsjednica najvećeg (školskog) sindikata (učitelja) tvrdi kako su se njihovi izračuni objavljeni prije prve isplate pokazali točnima.

– Uskoro ćemo imati širu, objektivniju sliku, no ne vidim zašto bi netko bio nezadovoljan, kaže Šprem. Prema njihovim podacima, učitelj iz Zagreba s VSS-om i 20 godina staža (bez napredovanja) ima rast plaće od 182 eura, odnosno nova plaća iznosi 1412 eura. Učiteljima u ostalom dijelu Hrvatske, neto plaća raste 190 eura. Veću povišicu dobili su učitelji s VŠS-om (263 eura). Najviši rast imaju (malobrojni) učitelji u statusu izvrsnih savjetnika (268 eura), što znači da im plaća iznosi 1959 eura (riječ je o prosječnom izračunu neto plaće u Hrvatskoj, bez Zagreba).

Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod, koji je dva puta prosvjedovao zbog uredbe o koeficijentima, upozorava međutim kako najvećem dijelu nositelja sustava, a to su učitelji, nastavnici i stručni suradnici, “povišica svih povišica” ne prelazi 200 eura.

– Točnije, ona se kreće između 170 i 200 eura. Više od ovoga u školama su dobili samo oni kojih je jako, jako malo, primjerice, računovotkinje sa srednjom stručnom spremom, njih 100-tinjak ili učiteljice s višom stručnom spremom, njih oko 3000. Znači, nije povišica učiteljima kako to ističe naš premijer nikakvih 30 posto, nego je to upola manje. Sve ono na što smo ukazivali sada je došlo na vidjelo. Car je sada gol, i ne samo on, poručuje Stipić.

Predsjednica sestrinskog sindikata, Anica Prašnjak, kaže kako su prema njihovim saznanjima porasti bili od 50 do 350 eura.

– Ovo su informacije iz nekolicine bolnica. Zatražili smo da nam dostave platne liste oni koji su zadovoljni i oni koji nisu. Neke sestre dobile su povišicu od svega 50 eura pa vjerujemo da je bilo i nekih pogrešaka u obračunu, kaže Prašnjak.

Medicinska sestra s kojom smo razgovarali kaže nam da je dobila 170 eura veću plaću, radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i ima 40 godina staža. Od liječnika s kojima smo razgovarali doznajemo da su dobili od 300 do čak tisuću eura više.

– Dobio sam i više nego što sam očekivao – kaže jedan liječnik.

Postoje anomalije

Inače, još ranije su iz Ministarstva najavili da će zdravstveni radnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s novim koeficijentom 1,53 imao bi plaću 1141,49 eura, doktori medicine i dentalne medicine s koeficijentom 2,89 imali bi plaću 1.968,18, a specijalisti s koeficijentom 3,75 2498,44 eura.

Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, kaže kako među članovima nema većeg nezadovoljstva, osim zbog premalog raspona koeficijenata između niže stručne spreme (koeficijent 1,35) i srednje spreme (1,43).

– To je mala razlika i tu imamo nezadovoljnih, priznaje Dimić. Paralelno, problem su i zaposlenici centara za socijalnu skrb, raspoređeni po područnim uredima. Revoltirani su jer je koeficijent za isto radno mjesto u Središnjem uredu zavoda za socijalni rad daleko veći, pa je razlika u plaćama i po nekoliko stotina eura. Ti se ljudi smatraju diskriminiranim, kaže Dimić, koja također očekuje rješavanje anomalija kroz pregovore za kolektivne ugovore.

Svjetski dan socijalnog rada

Svjetski dan socijalnog rada, koji se obilježava 19. ožujka 2024., ove godine obilježava se pod geslom: Živjeti dobro – zajednička budućnost za transformacijske promjene. Živjeti dobro i dostojanstveno u zdravom i sigurnom okruženju temeljno je pravo svake osobe neovisno o njenom spolu, životnoj dobi, kulturnim i drugim obilježjima. Promicanje i zaštita ljudskih prava i socijalne pravde temeljna je uloga socijalnih radnica i socijalnih radnika u cijelome svijetu. Suvremeno doba obilježeno jakim ekološkim, ekonomskim, socijalnim i drugim promjenama vrijeme je velikih izazova i za profesionalne radnike. Pod teretom društvene odgovornosti koju ima i koju dobiva, suvremeni socijalni rad propituje vlastite snage i slabosti i traga za novim profesionalnim identitetom. Primarno usmjeren na prava i potrebe ranjivih osoba u društvu koje ih prihvaća i uključuje, socijalni rad se u budućnosti treba izboriti za profesionalnu neovisnost i steći povjerenje javnosti. U tom kontekstu brigu za dignitet profesije i pomagača treba razumjeti kao zalaganje za dobrobit korisnika socijalnih usluga i zajednica u kojima živimo.

Svim članovima Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, socijalnim radnicama i radnicima te zaposlenicima sustava socijalne skrbi, Matica hrvatskih sindikata od srca čestita Svjetski dan socijalnog rada.

 

Izvor: www.matica-sindikata.hr

Zaposlenici u sustavu socijalne skrbi prosvjeduju nakon dugo vremena: ‘Ne odustajemo, njegova smrt je prelila čašu‘

Stručnjaci traže hitno proširenje kapaciteta za smještaj djece i starijih osoba, a nadležni ih ignoriraju.

Zaposlenici u sustavu socijalne skrbi održat će sutra u Zagrebu prosvjed pod nazivom “Krik za promjenom” jer nadležno Ministarstvo socijalne politike, kojem je na čelu Marin Piletić, ni nakon mjesec i pol nije ništa poduzelo kako bi ispunilo 12 zahtjeva inicijative #odšutnjedopromjene kojima stručnjaci traže hitne promjene i poboljšanja u sustavu.

Ubojstvo socijalne radnice

Bit će to prvi prosvjed inače tihog i pomirljivog sustava od 2019. godine kad su socijalni radnici prosvjedovali nakon što je rastrojeni štićenik ubio socijalnu radnicu i pravnika na njihovu radnom mjestu, u Centru za socijalnu skrb Đakovo. Ovaj put čašu je prelila smrt dječaka iz Slavonskog Broda koji je, u dobi od 20 mjeseci, preminuo u biološkoj obitelji nakon što je od dana rođenja bio na listi čekanja za mjesto u nekom od prepunih domova ili udomiteljskih obitelji, koje nije uspio dočekati.

– Stanje u sustavu je neizdrživo i, kao što smo i najavili, nećemo i ne možemo odustati od svojih zahtjeva. Podršku prosvjedu dali su i naš resorni sindikat, Hrvatska komora socijalnih radnika te Udruga socijalnih radnika, čiji će predstavnici govoriti na prosvjedu. Podržava nas i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, a prosvjednicima će se obratiti i dr. Nino Žganec sa Studijskog centra socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta – kažu u inicijativi #odšutnjedopromjene.

Prosvjed se održava upravo na Svjetski dan socijalnog rada, koji se obilježava trećeg utorka u ožujku, a na zagrebačkom Europskom trgu, na kojem će se prosvjednici okupiti sutra u 15.30 sati, očekuje se oko 200 stručnjaka.

Zabrana javnog istupa

Više od 600 stručnjaka djeluje u okrilju inicijative jer su Ministarstvo i Hrvatski zavod za socijalni rad svima u sustavu – pod prijetnjom stegovnim mjerama, pa i otkazom – zabranili javne istupe bez izričitog odobrenja nadležnih. Takva je uputa posebno istaknuta nakon što je prošle jeseni psihologinja Valerija Kanđera na svojem privatnom Facebook profilu objavila da joj u uredu sjedi djevojčica (6) s autizmom čiji je smještaj odbilo 35 domova i svi timovi za udomiteljstvo u zemlji jer su im svi kapaciteti premašeni i nemaju uvjete za zbrinjavanje još djece. Dijete je nakon toga zbrinuto u ustanovi koja se u praksi takvim smještajem nije bavila (riječ je o školi koja uopće nije imala organizirani smještaj tijekom vikenda), a psihologinja Kanđera i socijalna radnica s kojom je radila dobile su upozorenja pred otkaz.

Ministarstvo je nakon smrti dječaka uputilo inspekciju i u nekadašnji Centar za socijalnu skrb Slavonski Brod, čiji je stručni tim mjesecima tražio pomoć Ministarstva i upozoravao da zbog prekapacitiranosti nigdje ne mogu pronaći mjesto za dječaka i njegovu braću koji su ugroženi u biološkoj obitelji. Kako doznajemo, inspekcija nije pronašla greške u sustavu, nego u ponašanju stručnog tima te se fokusirala na otkrivanje tko je o tragediji obavijestio medije.

U svojim zahtjevima inicijativa traži hitno otvaranje novih smještajnih kapaciteta za sve kategorije korisnika, rasterećenje stručnjaka, preispitivanje reforme i drugo.

OBAVIJEST o suradnji s ministarstvom

Poštovane kolegice i kolege,

U privitku vam dostavljamo Zaključke sa sastanaka s ministrom Marinom Piletićem i njegovim suradnicima koji su održani na inicijativu i uz sudjelovanje Jadranke Dimić, predsjednice Sindikata zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Domagoja Kronsteina , privremenog predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika i Štefice Karačić, predsjednice Hrvatske udruge socijalnih radnika.

Na sastancima s ministrom dana 13. i 16. veljače 2024. godine raspravljene su aktualne teme u djelatnosti socijalne skrbi s naglaskom na teškoće u provođenju reforme sustava i primjene novih zakona, dodatna radna opterećenja stručnjaka u područnim uredima HZSR, sve veći opseg administrativnih poslova na štetu stručnog rada, nedostatak radnika, postupke i način zapošljavanja novih radnika u HZSR i velike probleme u postupcima smještaja djece bez adekvatne roditeljske skrbi kao i odraslih osoba, osobito starih i nemoćnih, te osoba s invaliditetom , kao i probleme u suradnji s pravosuđem.

Posebno je ukazano na probleme zabrane javnog zagovaranja prava korisnika i stručnjaka i nemogućnost vertikalne komunikacije stručnjaka u okviru sustava uzrokovane posebnim uputama ministarstva i ukidanjem stručnih vijeća u PU.

Na preporuku ministra dana 21.veljače održali smo sastanak s državnom tajnicom Marijom Pletikosa i načelnicom Sektora za upravni i inspekcijski nadzor Josipom Crnoja Bartolić i voditeljicom službe za upravni nadzor Majom Karačić s ciljem razmjene informacija o provedenim nadzorima, njihovom ulogom i učincima na kvalitetu rada. Iznijeli smo reakcije i nezadovoljstvo stručnjaka iz prakse načinom provođenja izvanrednih nadzora i informiranja javnosti o provedenom nadzoru kada se navodi broj izrečenih mjera u konkretnom slučaju iako je jasno da to nije ključni pokazatelj kvalitete rada. Zatraženo je obavezno  uključivanja HKSR radi provođenja stručnog nadzora nad radom socijalnih radnika i jasnije definiranje odgovornosti drugih članova stručnog tima kada je to nadzorom potvrđeno.

Slijedom navedenoga nastavljena je suradnja i zajednički rad s Tatjanom Štritof, ravnateljicom  HZSR na žurnoj promjeni akata Zavoda kako bi se dogovorene promjene što prije realizirale. O svim daljnjim aktivnostima ćemo pravovremeno informirati članove naših organizacija.

 

U Zagrebu, 07.03.2024.

Jadranka Dimić
Domagoj Kronstein
Štefica Karačić

Dopis povjerenicima od 5.03.2024.

Poštovani,

obavještavamo da je dana 1. ožujka 2024. godine na snagu je stupila Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama ( Narodne novine br. 22/2024).
Uredbom je propisano prevođenje dotadašnjih radnih mjesta u javnim službama u nove nazive radnih mjesta na način da su uz nazive radnih mjesta utvrđene uredbom koja je prethodno bila na snazi navedeni novi nazivi radnih mjesta s pripadajućim platnim razredom i koeficijentom za obračun plaće.

Sukladno članku 36. st. 4. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama ( Narodne novine br. 155/2023) ravnatelj ustanove dužan je u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Uredbe zaposlenicima ponuditi izmjenu ugovora o radu u skladu s odredbama navedenog Zakona ( mijenjaju se podaci o nazivu radnog mjesta i plaći).
Zakonom o plaćama u državnoj i javnoj službi nisu predviđene iznimke, pa je potrebno izmijeniti sve važeće ugovore o radu. U ugovoru je potrebno navesti i pripadajući koeficijent.

Na ponudu izmjene ugovora o radu zaposlenicima zatečenima u radnom odnosu na odgovarajući način primjenjuju se odredbe općeg propisa o radu.

Ugovor može biti izmijenjen :
-aneksom ugovora odnosno sklapanjem novog ugovora uz naznaku da je zaposlenik do sada radio na određenom radnom mjestu na temelju prethodno sklopljenih ugovora ili
-odlukom o otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu.

Aneks ugovora o radu
Zaposlenik može potpisati aneks ugovora o radu ako je radno mjesto ispravno prevedeno i utvrđen ispravan koeficijent budući da se izmjena ugovora aneksom ne može osporavati ( dolazi do izmjene ugovora suglasnom voljom obiju strana).

Odluka otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
O ponudi za sklapanje ugovora pod izmijenjenim uvjetima zaposlenik se mora izjasniti u roku koji ne može biti kraći od 8 dana.
Po isteku tog roka zaposlenik koji smatra da mu je pogrešno utvrđeno prevođenje naziva radnog mjesta i novi koeficijent za obračun plaće ima pravo zatražiti ispravak u roku od 15 dana. Ako ravnatelj utvrdi da je zahtjev osnovan, obavijestit će zaposlenika pisanim putem o prihvaćanju njegova zahtjeva, a ako utvrdi da nije osnovan, dužan je donijeti odluku o odbijanju zahtjeva za ispravak u roku od 15 dana.

Zaposlenik može zatražiti zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom u narednom roku od 15 dana.
O prijedlogu Uredbe o koeficijentima Sindikat je višekratno sudjelovao u postupku savjetovanja sa resornim ministarstvom te argumentirao i jasno obrazložio specifičnosti radnih mjesta u sustavu socijalne skrbi sukladno dostavljenim nam prijedlozima od strane članova Sindikata.

Poseban naglasak stavljen je na složenost, odgovornost radnika, podkapacitiranost sustava i znatno povećan opseg poslova pojedinih radnih mjesta. Podsjećamo da je prvobitno predloženi koeficijent za stručnog radnika VSS od 2.01 nakon savjetovanja povećan na 2.10, pa na 2,15 te u konačnici na 2,17.

Iako smo u postupku savjetovanja postigli najveće povećanje plaća u odnosu na ostale javne službe, nismo zadovoljni konačnim sadržajem Uredbe koji ne prepoznaje specifičnost naših ustanova te različitu složenost poslova. Nastojati ćemo sve nelogičnosti korigirati kroz pregovore za Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi.

TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA JAVNE SLUŽBE

Obavještavamo da je dana 1. ožujka 2024. godine svih jedanaest sindikata javnih službi potpisalo novi Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama.

U donošenje novog TKU-a krenulo se radi izmjena pregovaračkog sastava sindikata radi donošenja Rješenja o reprezentativnosti.

Novi TKU usklađen je sa Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama te je potpisan na rok od četiri godine.

Između ostalog njime se osiguralo i nekoliko novih prava primjerice isplata godišnje
nagrade za uskršnje blagdane u iznosu od 100€ koja će biti isplaćena ove godine.

Novina je i da zatečeni zaposlenici koji su do dana stupanja na snagu Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama stekli pravo na dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini – sveučilišni specijalistički studij (spec. i univ. spec. – razina VII.2. Hrvatskog klasifikacijskog okvira ili završen poslijediplomski stručni studij koji se izvodi na sveučilištu – kratica mr. uz naznaku struke – predbolonjski studiji), te znanstveni stupanj magistra znanosti i doktora znanosti, a kojima taj studij nije uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta i ne odnosi se na područje kojim se službenik u okviru poslova svog radnog mjesta bavi, ostvaruju pravo na dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini u visini postotka uvećanja koji je ostvaren do dana stupanja na snagu Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (Narodne novine, br. 155/23).

Dodatak iz gore navedenog stavka 2. članka TKU zatečeni zaposlenici zadržavaju do prestanka radnog odnosa u javnim službama.

Iznimno, zatečeni zaposlenici zadržavaju dodatak do sklapanja ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je uvjet završen studij na poslijediplomskoj razini.

U slučaju okolnosti koje dovode u pitanje redovito obavljanje poslova iz djelokruga javne
službe, granskim kolektivnim ugovorom može se utvrditi poseban dodatak na osnovnu plaću
zbog rada u tim okolnostima najviše do 20 % osnovne plaće uvećane za dodatak na plaću za radni staž.
Zaposleniku se može isplatiti novčana nagrada za radne rezultate (bonus) u skladu sa
zakonom kojim se uređuju plaće u državnoj službi i javnim službama.

Nadalje. vezano uz naknadu za prijevoz ugovorene su povoljnije odredbe za zaposlenike sa navršenih 58 godina, kojima je udaljenost od njihovog prebivališta odnosno boravišta do mjesta rada manja od dva kilometra.
Skrećemo pozornost na odredbe TKU kojima je uređeno da nakon što na snagu stupe zakonske odredbe koje predstavljaju temelj i dopuštaju razlikovanje člana i nečlana sindikata pri primjeni prava iz kolektivnih ugovora, ugovorne strane će, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu takvih zakonskih odredaba, započeti s pregovorima o izmjenama i dopunama ovoga Ugovora o mogućnosti da se pojedina materijalna i/ili nematerijalna prava ugovore samo za članove sindikata, odnosno da se ista za članove sindikata ugovore u većem iznosu, odnosno većoj razini nego za nečlanove sindikata.

Posebno treba obratiti pažnju na odredbe kojima je ugovoreno da ukoliko Vlada Republike Hrvatske sa sindikatima državne službe ugovori materijalna prava povoljnije od ugovorenih za zaposlenike u javnim službama, jednako će se primjenjivati i na zaposlenike u javnim službama.

S poštovanjem

Predsjednica Sindikata
Jadranka Dimić dipl. soc. radnik

Potpisane izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i novi Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama

U petak, 1. ožujka 2024. u nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića potpisane su izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i novi Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama. Ugovore je u ime Vlade RH potpisao ministar Marin Piletić.

Tom prilikom ministar Piletić zahvalio je socijalnim partnerima na konstruktivnom dijalogu tijekom procesa donošenja Zakona o plaćama, donošenja uredbi i kolektivnih ugovora.

Predsjednica sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem istaknula je kako se u sklopu izrade Temeljnog kolektivnog ugovora radilo na tome da se poboljšaju materijalna i nematerijalna prava za zaposlenike javnih službi te dodala kako se kontinuitet po pitanju pregovora za dobrobit zaposlenika u javnim službama nastavlja na jesen.

Zaključila je kako u Republici Hrvatskoj postoji permanentni socijalni dijalog što je dokaz da su se za potpisivanje Temeljnog kolektivnog ugovora odazvali svih 11 reprezentativnih sindikata.

Predsjednik sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić u ime predstavnika sindikata državne službe zahvalio je predstavnicima Vlade na suradnji i izrazio svoje zadovoljstvo postignutim dogovorom tijekom pregovora.

Predsjednik Vlade Plenković izrazio je zadovoljstvo u zaokruživanju procesa reforme sustava plaća u RH nakon donošenja Zakona o plaćama, uredbi o koeficijentima za javne i državnu služba čime se osiguralo najveće povećanje plaća u povijesti RH za više od 244 tisuće zaposlenika u državnoj i javnim službama za što je osigurano 1,63 milijarde eura.

Dana 1. siječnja 2024. na snagu je stupio novi Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, dok su Uredbe kojima se uređuju radna mjesta i koeficijenti za izračun plaća u državnoj i javnoj službi, stupile na snagu 1. ožujka 2024. Kako je u međuvremenu utvrđena reprezentativnost novog sindikata za javne službe, sukladno odredbama Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, započeli su kolektivni pregovori o sklapanju novog Temeljnog kolektivnog ugovora, a za Kolektivni ugovor pregovori o izmjenama i dopunama, s ciljem usklađivanja njihovih odredaba s novim Zakonom o plaćama te Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH.

Ugovorima koji su potpisani, između ostaloga, jubilarna nagrada iznosi 240 eura, a iznos koji pokriva sistematske preglede određen je na 160 eura.

44. SINDIKALNO SPORTSKI SUSRETI SOCIJALNE SKRBI HRVATSKE 2024. APARTMANSKO NASELJE MEDENA, Trogir, 12.-16.06.2024.

Poštovani zaposlenici sustava socijalne skrbi!

 

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na 44. Sindikalno sportske susrete zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi.

Ove godine ZA ČLANOVE SINDIKATA nudimo tri opcije smještaja sudionika 12.-16.06.2024.
(4 noćenja )

Opcija A: samo smještaj po cijeni 38,40 eur/po osobi po danu
Opcija B: smještaj + doručak po cijeni 42,40 eur/po osobi po danu
Opcija C: polupansion po cijeni 52,40 eur/po osobi po danu
Opcija D: puni pansion po cijeni 68,40 eur/po osobi po danu

*Boravišna pristojba je uključena u cijenu smještaja i iznosi 1,40 eur po osobi i po danu.
*U ponudi je smještaj u dvokrevetnim i četverokrevetnim apartmanima.

Opcija A: smještaj i boravišna pristojba za 4 noćenja ukupno: 153,60 eur/ po osobi

U cijenu smještaja uključen je samo najam apartmana.

Svim sudionicima nudimo mogućnost otplate cjelokupnog iznosa u tri (3) rate prema slijedećoj
dinamici:

– 1. rata: 51,20 eur do 21.ožujka 2024.
– 2. rata: 51,20 eur do 20.travnja 2024.
– 3. rata: 51,20 eur do 20.svibnja 2024.

Opcija B: smještaj s uključenim doručkom i boravišnom pristojbom za 4 noćenja ukupno: 169,60 eur / po osobi

U cijenu smještaja uključen je doručak.

Svim sudionicima nudimo mogućnost otplate cjelokupnog iznosa u tri (3) rate prema slijedećoj
dinamici:

– 1. rata: 56,53 eur do 21.ožujka 2024.
– 2. rata: 56,53 eur do 20.travnja 2024.
– 3. rata: 56,53 eur do 20.svibnja 2024.

Opcija C: smještaj sa uključenim polupansionom i boravišnom pristojbom za 4 noćenja ukupno 209,60 eur / po osobi

U cijenu smještaja uključeni su doručak i večera – usluga započinje 12.06. večerom i završava
16.06. doručkom.

Svim sudionicima nudimo mogućnost otplate cjelokupnog iznosa u tri (3) rate prema slijedećoj
dinamici:

– 1. rata: 69,87 eur do 21.ožujka 2024.
– 2. rata : 69,87 eur do 20.travnja 2024.
– 3. rata : 69,87 eur do 20.svibnja 2024.

Opcija D: smještaj s uključenim punim pansionom i boravišnom pristojbom za 4 noćenja ukupno 273,60 eur / po osobi

U cijenu smještaja uključeni su doručak, ručak i večera – usluga započinje 12.06. večerom i završava 16.06. doručkom. Opcija D sastoji se od tri puna pansiona i jednog polupansiona.

Svim sudionicima nudimo mogućnost otplate cjelokupnog iznosa u tri (3) rate prema slijedećoj
dinamici:

– 1. rata : 101,33 eur do 21.ožujka 2024
– 2. rata : 101,33 eur do 20.travnja 2024
– 3. rata: 101,33 eur do 20.svibnja 2024.

U sve cijene uključena je: PDV, organizacija natjecanja, korištenje svih sportskih terena i ostalih zabavnih sadržaja.

Mogućnost prijave članova obitelji i prijatelja

– djeca do 2,99 godina starosti imaju gratis smještaj,
– djeca od 3,00 do 9,99 godina imaju popust 50%
– djeca od 10 do 11,99 godina imaju popust 30%.

*Boravišna pristojba: – 1,40 eur dnevno po osobi; djeca do 12 g. ne placaju B.P.; djeca od 12 – 18. g. plačaju 50% iznosa B.P.

Prijava je moguća:

NA LINKU: DETALJI KONGRESA | CERTITOUR
ili na mail: partner@certitour.com

Plaćanje se može obaviti općom uplatnicom uz napomenu da na uplatnici kod opisa plaćanja OBAVEZNO navedete ustanovu socijalne skrbi iz koje dolazite i Vaše ime i prezime. U slučaju grupne uplate molimo Vas da na uplatnici navedete ustanovu, a u prilogu nam dostavite popis sudionika.

Plaćanje možete obaviti uplatom na:
Certitudo partner d.o.o.
Ivanićgradska 64 , 10020 Zagreb
OIB: 41358203921

Hrvatska poštanska banka d.d
IBAN: HR4425030071110007763
SWIFT: VBCRHR22

VAŽNA NAPOMENA:

S obzirom na izuzetno povoljnu ponudu i atraktivnu destinaciju očekujemo značajno povećan broj sudionika.

Kako ne bi došlo do prebukiranosti, molimo Vas, da se što prije prijavite te da se OBAVEZNO držite rokova plaćanja sukladno naprijed navedenom planu uplata.

Ukoliko netko inzistira da bude smješten sam u apartmanu mora platiti punu cijenu najma apartmana (dvostruko od ponuđenih cijena).

Naplata u slučaju otkazivanja po osobi (postotak ukupne cijene)
– nakon prijave – 10% cijene aranžmana, a najmanje 200 kn
– 60 – 22 dana prije polaska – 25% cijene aranžmana
– 21-15 dana prije polaska – 40% cijene aranžmana
– 14 – 9 dana prije polaska – 80% cijene aranžmana
– 8 – 0 dana prije polaska – 100% cijene aranžmana
– nakon polaska/ne dolaska na polazak – 100% cijene aranžmana

Za dodatne informacije možete se obratiti članovima Organizacijskog odbora:
1. Mirta Stanišić – mob: 099 836 4243
2. Dražan Kovačević – mob: 099 315 1316
3. Jadranka Dimić – mob: 091 511 3178

NAPOMENA: sukladno članku 25. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne zaposlenici ostvaruju četiri dana plaćenog dopusta za sudjelovanje na sindikalno sportskim susretima.

 

U očekivanju Vaših prijava srdačno vas pozdravljam!

Jadranka Dimić, predsjednica

Vlada donijela uredbe o koeficijentima

Na sjednici Vlade doneseno je osam uredbi kojima se reguliraju radna mjesta i koeficijenti za plaće u državnim i javnim službama. U uvodnom dijelu sjednice premijer Andrej Plenković rekao je da je riječ o najvećem povećanju plaća u državnim i javnim službama ikada. To je navažnija tema današnje sjednice, rekao je, a potom govorio o Vladinim aktivnostima u proteklih tjedan dana, čestitao vaterpolistima na svjetskom zlatu i naglasio važnost potpisivanja sporazuma za početak gradnje maksimirskog stadiona.

– Prionuli smo reformi koja je imala jedan temeljni cilj imati otprilike jednaku plaću za jednak rad, neovisno o tome u kojem je resoru ili službi netko zaposlen. Nastojali smo pritom doći do objektivnog vrednovanja posla koji se obavlja na pojedinom radnom mjestu, rekao je premijer Andrej Plenković predstavivši na sjednici pojedine primjere povećanja plaća.

Ukupno je cjelokupna reforma u sustavu državne i javnih službi “teška” 1,63 milijardi eura.

– Ovom smo reformom nastojali voditi računa o ujednačavanju plaća u državnoj službi i javnim službama za iste poslove i za poslove iste složenosti, a htjeli smo, također, osigurati primjerene plaće za sve državne službenike i namještenike, pripadnike Hrvatske vojske i zaposlene u javnim službama, rekao je premijer.

Premijer je, među ostalim, naglasio da su drastično povećane plaće deficitarnim zanimanjima, poput informatičara.

– Sada je neto-plaća od 1000 € najniža prosječna plaća za radna mjesta administrativnih radnika. Uspjeli smo i objektivno vrednovati radna mjesta i uspostavili smo središnje tijelo za praćenje sustava plaća, Vijeće koje se sastalo i jučer kako bi raspravilo akte koje ćemo danas usvojiti, rekao je Plenković.

Vlada je prije četiri tjedna predstavila prijedlog uredbi, zatim su sindikati imali dva tjedna kako bi se o njima izjasnili. Vlada je primjedbe analizirala i objavila da je spremna naparaviti sitnije korekcije.

Nisu svi sindikati zadovoljni, u 12.45 pred zgradom Nacionalne i sveučilišne knjižnice, gdje se održava sjednica Vlade, okupili su se članovi Sindikata Preporod i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Kažu da su se neki pomaci dogodili ovim uredbama, ali da bi se ozbiljni iskoraci na pojedinim radnim mjestima svakako morali dogoditi u idućem razdoblju.

Pogledajte kojim zanimanjima su najviše rasle plaće, a kojima najmanje

Prosječna plaća daje dobar prikaz stanja u gospodarstvu, ali daje samo opću sliku. Ni medijalna plaća, od koje točno pola ljudi ima više, a pola manje, ne znači puno u kontekstu uspoređivanja plaća među radnicima. U stvarnosti se plaće drastično razlikuju među sektorima i tipovima radnog mjesta, pa je točnije govoriti o prosječnoj plaći po sektorima gospodarstva nego o općoj prosječnoj plaći u državi.

Kada se govori o rastu prosječne neto plaće u državi, treba imati na umu da to samo daje sliku općeg stanja u nacionalnoj ekonomiji, a razlike u intenzitetu rasta među sektorima su podjednako velike kao razlike u prosječnim neto plaćama među njima.

Državni zavod za statistiku (DZS) vodi podatke o prosječnim plaćama podijeljenih u 19 sektora, a usporedi li se rast plaća među njima, vidljiva su jako velika odstupanja. Od studenog 2014. do studenog 2023. rast prosječne neto plaće po djelatnostima bio je između 28 posto i 101 posto, a to su zaista velika odstupanja.

Nekima su se plaće udvostručile, a nekima su slabo rasle

Među 19 sektora u koje DZS razvrstava djelatnosti, najveći je rast zabilježen u sektoru “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, gdje se prosječna neto plaća iskazana u eurima udvostručila. Točnije, u studenom 2014. je iznosila 464 eura (3543 kn prema tadašnjem tečaju 1 euro = 7.63 kn), a u studenom 2023. 934 eura.

U to spadaju djelatnosti iznajmljivanja i leasinga, putničke agencije i organizatori putovanja, zaštitarske djelatnosti i uredsko-administrativne djelatnosti. Unatoč najsnažnijem rastu od svih vrsta djelatnosti, još uvijek je prosječna neto plaća ispod državnog prosjeka, koji je u studenom 2023. iznosio 1208 eura neto.

Između 81 i 86 posto su rasle plaće u sektorima “Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi”, “Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje”, “Poslovanje nekretninama” i “Obrazovanje”. Prve dvije su u studenom 2014. bile iznad državnog prosjeka od 738 eura, a rasle su više od prosječne plaće za cijelu Hrvatsku, koja je u studenom prošle godine bila 64 posto veća nego u studenom 2014.

Djelatnosti grupirane pod “Obrazovanje” 2014. su imale manju prosječnu plaću od državne, a zbog većeg rasta (81 posto) od državne prosječne neto plaće (64 posto), poboljšale su svoju relativnu poziciju, pa je danas prosječna plaća u tim djelatnostima veća od nacionalne, 1287 eura u odnosu na 1208 eura. “Poslovanje nekretninama” je imalo veći rast od državne prosječne plaće, sa 618 eura na 1127 eura, ali je još ispod prosječne plaće za cijelu Hrvatsku.

Većini zaposlenih su plaće rasle između 60 i 67 posto

Između 60 i 67 posto je rasla prosječna plaća u djelatnostima “Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo”, “Prerađivačka industrija”, “Trgovina na veliko i malo” i “Građevinarstvo”. Sve su 2014. bile ispod državnog prosjeka, a shodno podjednakom rastu prosječne plaće u tim djelatnostima kao na razini cijele Hrvatske, ostali su ispod prosjeka s plaćama oko 1100 eura neto prosječno. U prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu radi najviše ljudi u Hrvatskoj, 569 tisuća od ukupno 1.43 milijuna zaposlenih u studenom prošle godine.

Prosječna neto plaća u sektoru “Informacije i komunikacije” je rasla 58 posto, manje od državnog prosjeka koji je iznosio 64 posto. Ali još krajem 2014. je prosječna plaća u tim djelatnostima bila iznad 1000 eura pa je prostor za rast bio manji. Ipak, postale su najbolje plaćene djelatnosti s prosječnom neto plaćom od 1596 eura jer je rast plaće u grupi djelatnosti koja je 2014. bila najbolje plaćena, “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, bio manji od 42 posto.

Između 48 i 56 posto je rasla prosječna neto plaća u sektorima “Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane”, “Umjetnost, zabava i rekreacija” i “Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša”. To je manje od rasta prosječne plaće na razini cijele države pa su ostali ispod prosjeka.

“Rudarstvo i vađenje”, “Prijevoz i skladištenje” i “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” su imale rast prosječne neto plaće između 42 i 45 posto. Slab rast je bio u sektorima “Opskrba el. energijom, plinom, parom i klimatizacija”, “Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti” i “Ostale uslužne djelatnosti”, manje od 40 posto.

Rast cijena je smanjio stvarni rast plaća

Jedno od pitanja koji se nameću nakon izračuna rasta prosječnih neto plaća je rast cijena, tj. jesu li rasle više nego što su rasle cijene. Odgovor na to pitanje će se mijenjati s obzirom na to koje se razdoblje promatra, primjerice 2022. su cijene rasle više nego što je rasla prosječna neto plaća pa su realne plaće smanjene.

Za izračun kumulativne inflacije, tj. ukupnog rasta cijena u višegodišnjem razdoblju se može koristiti kalkulator inflacije, alat koji je javno objavljen na stanicama Državnog zavoda za statistiku. Prema njemu je kumulativna inflacija od studenog 2014. do studenog 2023. iznosila 27.2 posto.

To znači da je u tom razdoblju realna plaća rasla, jer je u svim djelatnostima rast prosječne neto plaće bio veći od rasta cijena. Ali ovisno o grupi djelatnosti, rast cijena je poništio između 80 posto rasta neto plaće i 27 posto rasta prosječne neto plaće.

Problem sa stopom inflacije je sličan kao s prosječnom plaćom, odnosi se na cijelu državu i na imaginarnu košaricu dobara i usluge prema procjeni strukture potrošnje stanovnika Hrvatske. Znači radi se o prosječnom rastu cijena za prosječnog Hrvata.

U stvarnosti svaka osoba i kućanstvo imaju drugačiju strukturu potrošnje, iz čega slijedi da je individualna inflacija, tj. rast cijena koji pogađa jednu osobu ili kućanstvo drugačiji od nacionalnog prosjeka. Nekome je individualna inflacija manja od državne, a nekome veća, ovisno o strukturi njegove potrošnje i mjestu stanovanja.

Nije bilo teško nadmašiti katastrofalno razdoblje 2008-2014

U globalu je situacija danas ipak daleko bolja nego 2014. po pitanju stvarnih plaća. To i nije toliko veliko postignuće jer je tek 2015. Hrvatska izašla iz dugogodišnje krize, koja je došla kao rezultat globalnih problema, ali se zadržala u Hrvatskoj posebno dugo zbog krivih politika koje su se vodile u razdoblju 2008-2014.

U tom periodu praktički nije bilo nikakvog rasta plaća, jer je prosječna bruto plaća 2008. iznosila 7544 kn, a 2014. 7945 kn. Dapače, realno je pala jer je od siječnja 2008. do prosinca 2014. rast cijena iznosio 13.1 posto, više nego nominalni rast bruto plaće – 5.3 posto između 2008. i 2014.

 

Izvor: index.hr

Piletić za RTL Danas: Nastavljamo s kontinuiranom politikom povećanja plaća

Prosvjede na Markovom trgu, koeficijente i zahtjeve liječnika u studiju RTL-a Danas komentirao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Prosvjednici kažu “ako je tako dobro u školi, zašto niste ostali”. Što im odgovarate?

Komentirao je to moj kolega Plantić, osoba koja se također politički kandidira na lokalnoj razini i to upravo u ime Socijaldemokratske partije. Da je možda dobio priliku i podršku svojih sugrađana, možda bi preuzeo neke druge dužnosti, ali očito da tome nije tako. U ovoj ekipi Vlade se nalazimo upravo zato da poboljšamo materijalni status i učitelja, nastavnika, profesora, znanstvenika… Radimo to mjesecima, stručne službe i više godina zajedno sa Svjetskom bankom i upravo je Vlada želeći poboljšati materijalni status svih javnih službenika krenula u proceduru.

Nisu na Markov trg došli svi oporbeni političari. Tu su profesori, znanstvenici, učitelji.

Svatko ima pravo na nezadovoljstvo. Bila je Sabina Glasovac, koja je bila pomoćnica ministra obrazovanja četiri godine. Što nije rekla koliko je povećala plaće svojim kolegama profesorima i nastavnicima – istima kojima je stala uz bok. Osnovica je tada rasla 0 lipa, 0 kuna, 0 posto. Sada kada Vlada nudi paket od 880 milijuna eura, sad su se sjetili da bi bili uz učitelje i znanstvenike. Vlada je dva puta povećala osnovicu, regres i božićnicu, uvela novo pravo zbog kojeg će dobiti uskrsnicu netom prije uvećanih plaća za nove koeficijente. Upravo je to odgovor Vlade da skrbi i brine o svakom našem službeniku i namješteniku i da će upravo ova reforma dovesti do većih plaća i boljeg materijalnog položaja.

Zahvala svima koji su poslali konstruktivne prijedloge

Ali, očito je dio učitelja i nastavnika nezadovoljan – jeste li spremni podebljati ponudu?

Mi smo spremni sjediti sa svim našim socijalnim partnerima i čelnicima Preporoda koji su za razliku od drugih sindikata poslali očitovanje gdje koeficijente nisu spomenuli. Stipić kaže ‘Premijeru mi smo ovdje zbog koeficijenata’. Jutros kaže da nisu bitni. Netko se mora dogovoriti.

Jeste li spremni dati više novaca?

Mi smo spremni izdvojiti ogroman iznos u proračunu za rekordno povećanje plaća u javnom sektoru i upravo je to ponuda Vlade. Vidjet ćemo i zahvaljujem svima koji su poslali konstruktivne prijedloge, već smo neke stvari popravili i modificirali i to će biti vidljivo. I jutros sam najavio da kada imamo kompletnu analizu što su naši socijalni partneri poslali Vladi – ne putem transparenta i poruka – nego sve ovo vrijeme koje su imali da dostave mišljenje na tekst uredbe – vidjeti što je realno i moguće.

Otvoren partnerski odnos i jasan cilj

Hoćete li uvažiti sve zahtjeve liječnika?

Mi smo spremni, kad sagledamo sve zahtjeve koji su pristigli i koliki je fiskalni kapacitet još jedanput sjesti s našim partnerima i reći što je moguće i realno te tako biti podrška da ako je došlo do propusta – to ispravimo. Imamo li ponudu B? Imamo otvoren partnerski odnos i jasan cilj. Veće plaće, transparentni sustav i kontinuirano usavršavanje sustava plaće. Danas ste mogli čuti neistinu da cementiramo sustav plaća za sljedećih 20 godina.

Jeste li spremni podnijeti ostavku kao što Vas traže?

Iz kojih razloga? Moja ostavka, ako ne ispunimo ovo što smo si dali kroz program rada Vlade – povećati plaće i u to predvidjeti proračun 880 milijuna eura – ako to ne realiziramo, moj mandat ministra zaista više nema smisla. Ova Vlada je napravila takve iskorake u sustavu plaća i to ogromna većina djelatnika i zaposlenih u državnim javnim službama vide i zbog toga većina nije bila na Markovu trgu nego čekaju uredbe.

Uredbu očekujemo do kraja veljače

Stižu li povišice već u idućem mjesecu i idemo li na izbore u svibnju?

Povišice što se tiče plaća – rekli smo da očekujemo da uredbu donesemo do kraja veljače da bude u primjeni u ožujku. To znači da bi plaće za ožujak s isplatom početkom travnja trebale biti isplaćene po novoj uredbi po uvećanim koeficijentima i značajno većim plaćama no što su bile do sad.

Bojite li se štrajkova i prosvjeda uoči izbora?

Na to pitanje sam već nekoliko puta odgovorio – ne bojim se, sa svim ovim ljudima koji su bili lideri prosvjeda ponovno ćemo sjesti. Ne odustajemo od cilja da povećamo plaće. Prvi put imamo prosvjed u trenutku kada Vlada povećava plaće. Izbori? To znate i sami da ovisi o predsjedniku Republike. Kada Vlada dobije povjerenje – sigurno će se nastaviti s kontinuiranom politikom povećanja plaća.