Vlada donijela uredbe o koeficijentima

Na sjednici Vlade doneseno je osam uredbi kojima se reguliraju radna mjesta i koeficijenti za plaće u državnim i javnim službama. U uvodnom dijelu sjednice premijer Andrej Plenković rekao je da je riječ o najvećem povećanju plaća u državnim i javnim službama ikada. To je navažnija tema današnje sjednice, rekao je, a potom govorio o Vladinim aktivnostima u proteklih tjedan dana, čestitao vaterpolistima na svjetskom zlatu i naglasio važnost potpisivanja sporazuma za početak gradnje maksimirskog stadiona.

– Prionuli smo reformi koja je imala jedan temeljni cilj imati otprilike jednaku plaću za jednak rad, neovisno o tome u kojem je resoru ili službi netko zaposlen. Nastojali smo pritom doći do objektivnog vrednovanja posla koji se obavlja na pojedinom radnom mjestu, rekao je premijer Andrej Plenković predstavivši na sjednici pojedine primjere povećanja plaća.

Ukupno je cjelokupna reforma u sustavu državne i javnih službi “teška” 1,63 milijardi eura.

– Ovom smo reformom nastojali voditi računa o ujednačavanju plaća u državnoj službi i javnim službama za iste poslove i za poslove iste složenosti, a htjeli smo, također, osigurati primjerene plaće za sve državne službenike i namještenike, pripadnike Hrvatske vojske i zaposlene u javnim službama, rekao je premijer.

Premijer je, među ostalim, naglasio da su drastično povećane plaće deficitarnim zanimanjima, poput informatičara.

– Sada je neto-plaća od 1000 € najniža prosječna plaća za radna mjesta administrativnih radnika. Uspjeli smo i objektivno vrednovati radna mjesta i uspostavili smo središnje tijelo za praćenje sustava plaća, Vijeće koje se sastalo i jučer kako bi raspravilo akte koje ćemo danas usvojiti, rekao je Plenković.

Vlada je prije četiri tjedna predstavila prijedlog uredbi, zatim su sindikati imali dva tjedna kako bi se o njima izjasnili. Vlada je primjedbe analizirala i objavila da je spremna naparaviti sitnije korekcije.

Nisu svi sindikati zadovoljni, u 12.45 pred zgradom Nacionalne i sveučilišne knjižnice, gdje se održava sjednica Vlade, okupili su se članovi Sindikata Preporod i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Kažu da su se neki pomaci dogodili ovim uredbama, ali da bi se ozbiljni iskoraci na pojedinim radnim mjestima svakako morali dogoditi u idućem razdoblju.

Pogledajte kojim zanimanjima su najviše rasle plaće, a kojima najmanje

Prosječna plaća daje dobar prikaz stanja u gospodarstvu, ali daje samo opću sliku. Ni medijalna plaća, od koje točno pola ljudi ima više, a pola manje, ne znači puno u kontekstu uspoređivanja plaća među radnicima. U stvarnosti se plaće drastično razlikuju među sektorima i tipovima radnog mjesta, pa je točnije govoriti o prosječnoj plaći po sektorima gospodarstva nego o općoj prosječnoj plaći u državi.

Kada se govori o rastu prosječne neto plaće u državi, treba imati na umu da to samo daje sliku općeg stanja u nacionalnoj ekonomiji, a razlike u intenzitetu rasta među sektorima su podjednako velike kao razlike u prosječnim neto plaćama među njima.

Državni zavod za statistiku (DZS) vodi podatke o prosječnim plaćama podijeljenih u 19 sektora, a usporedi li se rast plaća među njima, vidljiva su jako velika odstupanja. Od studenog 2014. do studenog 2023. rast prosječne neto plaće po djelatnostima bio je između 28 posto i 101 posto, a to su zaista velika odstupanja.

Nekima su se plaće udvostručile, a nekima su slabo rasle

Među 19 sektora u koje DZS razvrstava djelatnosti, najveći je rast zabilježen u sektoru “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, gdje se prosječna neto plaća iskazana u eurima udvostručila. Točnije, u studenom 2014. je iznosila 464 eura (3543 kn prema tadašnjem tečaju 1 euro = 7.63 kn), a u studenom 2023. 934 eura.

U to spadaju djelatnosti iznajmljivanja i leasinga, putničke agencije i organizatori putovanja, zaštitarske djelatnosti i uredsko-administrativne djelatnosti. Unatoč najsnažnijem rastu od svih vrsta djelatnosti, još uvijek je prosječna neto plaća ispod državnog prosjeka, koji je u studenom 2023. iznosio 1208 eura neto.

Između 81 i 86 posto su rasle plaće u sektorima “Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi”, “Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje”, “Poslovanje nekretninama” i “Obrazovanje”. Prve dvije su u studenom 2014. bile iznad državnog prosjeka od 738 eura, a rasle su više od prosječne plaće za cijelu Hrvatsku, koja je u studenom prošle godine bila 64 posto veća nego u studenom 2014.

Djelatnosti grupirane pod “Obrazovanje” 2014. su imale manju prosječnu plaću od državne, a zbog većeg rasta (81 posto) od državne prosječne neto plaće (64 posto), poboljšale su svoju relativnu poziciju, pa je danas prosječna plaća u tim djelatnostima veća od nacionalne, 1287 eura u odnosu na 1208 eura. “Poslovanje nekretninama” je imalo veći rast od državne prosječne plaće, sa 618 eura na 1127 eura, ali je još ispod prosječne plaće za cijelu Hrvatsku.

Većini zaposlenih su plaće rasle između 60 i 67 posto

Između 60 i 67 posto je rasla prosječna plaća u djelatnostima “Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo”, “Prerađivačka industrija”, “Trgovina na veliko i malo” i “Građevinarstvo”. Sve su 2014. bile ispod državnog prosjeka, a shodno podjednakom rastu prosječne plaće u tim djelatnostima kao na razini cijele Hrvatske, ostali su ispod prosjeka s plaćama oko 1100 eura neto prosječno. U prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu radi najviše ljudi u Hrvatskoj, 569 tisuća od ukupno 1.43 milijuna zaposlenih u studenom prošle godine.

Prosječna neto plaća u sektoru “Informacije i komunikacije” je rasla 58 posto, manje od državnog prosjeka koji je iznosio 64 posto. Ali još krajem 2014. je prosječna plaća u tim djelatnostima bila iznad 1000 eura pa je prostor za rast bio manji. Ipak, postale su najbolje plaćene djelatnosti s prosječnom neto plaćom od 1596 eura jer je rast plaće u grupi djelatnosti koja je 2014. bila najbolje plaćena, “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, bio manji od 42 posto.

Između 48 i 56 posto je rasla prosječna neto plaća u sektorima “Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane”, “Umjetnost, zabava i rekreacija” i “Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša”. To je manje od rasta prosječne plaće na razini cijele države pa su ostali ispod prosjeka.

“Rudarstvo i vađenje”, “Prijevoz i skladištenje” i “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” su imale rast prosječne neto plaće između 42 i 45 posto. Slab rast je bio u sektorima “Opskrba el. energijom, plinom, parom i klimatizacija”, “Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti” i “Ostale uslužne djelatnosti”, manje od 40 posto.

Rast cijena je smanjio stvarni rast plaća

Jedno od pitanja koji se nameću nakon izračuna rasta prosječnih neto plaća je rast cijena, tj. jesu li rasle više nego što su rasle cijene. Odgovor na to pitanje će se mijenjati s obzirom na to koje se razdoblje promatra, primjerice 2022. su cijene rasle više nego što je rasla prosječna neto plaća pa su realne plaće smanjene.

Za izračun kumulativne inflacije, tj. ukupnog rasta cijena u višegodišnjem razdoblju se može koristiti kalkulator inflacije, alat koji je javno objavljen na stanicama Državnog zavoda za statistiku. Prema njemu je kumulativna inflacija od studenog 2014. do studenog 2023. iznosila 27.2 posto.

To znači da je u tom razdoblju realna plaća rasla, jer je u svim djelatnostima rast prosječne neto plaće bio veći od rasta cijena. Ali ovisno o grupi djelatnosti, rast cijena je poništio između 80 posto rasta neto plaće i 27 posto rasta prosječne neto plaće.

Problem sa stopom inflacije je sličan kao s prosječnom plaćom, odnosi se na cijelu državu i na imaginarnu košaricu dobara i usluge prema procjeni strukture potrošnje stanovnika Hrvatske. Znači radi se o prosječnom rastu cijena za prosječnog Hrvata.

U stvarnosti svaka osoba i kućanstvo imaju drugačiju strukturu potrošnje, iz čega slijedi da je individualna inflacija, tj. rast cijena koji pogađa jednu osobu ili kućanstvo drugačiji od nacionalnog prosjeka. Nekome je individualna inflacija manja od državne, a nekome veća, ovisno o strukturi njegove potrošnje i mjestu stanovanja.

Nije bilo teško nadmašiti katastrofalno razdoblje 2008-2014

U globalu je situacija danas ipak daleko bolja nego 2014. po pitanju stvarnih plaća. To i nije toliko veliko postignuće jer je tek 2015. Hrvatska izašla iz dugogodišnje krize, koja je došla kao rezultat globalnih problema, ali se zadržala u Hrvatskoj posebno dugo zbog krivih politika koje su se vodile u razdoblju 2008-2014.

U tom periodu praktički nije bilo nikakvog rasta plaća, jer je prosječna bruto plaća 2008. iznosila 7544 kn, a 2014. 7945 kn. Dapače, realno je pala jer je od siječnja 2008. do prosinca 2014. rast cijena iznosio 13.1 posto, više nego nominalni rast bruto plaće – 5.3 posto između 2008. i 2014.

 

Izvor: index.hr

Piletić za RTL Danas: Nastavljamo s kontinuiranom politikom povećanja plaća

Prosvjede na Markovom trgu, koeficijente i zahtjeve liječnika u studiju RTL-a Danas komentirao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Prosvjednici kažu “ako je tako dobro u školi, zašto niste ostali”. Što im odgovarate?

Komentirao je to moj kolega Plantić, osoba koja se također politički kandidira na lokalnoj razini i to upravo u ime Socijaldemokratske partije. Da je možda dobio priliku i podršku svojih sugrađana, možda bi preuzeo neke druge dužnosti, ali očito da tome nije tako. U ovoj ekipi Vlade se nalazimo upravo zato da poboljšamo materijalni status i učitelja, nastavnika, profesora, znanstvenika… Radimo to mjesecima, stručne službe i više godina zajedno sa Svjetskom bankom i upravo je Vlada želeći poboljšati materijalni status svih javnih službenika krenula u proceduru.

Nisu na Markov trg došli svi oporbeni političari. Tu su profesori, znanstvenici, učitelji.

Svatko ima pravo na nezadovoljstvo. Bila je Sabina Glasovac, koja je bila pomoćnica ministra obrazovanja četiri godine. Što nije rekla koliko je povećala plaće svojim kolegama profesorima i nastavnicima – istima kojima je stala uz bok. Osnovica je tada rasla 0 lipa, 0 kuna, 0 posto. Sada kada Vlada nudi paket od 880 milijuna eura, sad su se sjetili da bi bili uz učitelje i znanstvenike. Vlada je dva puta povećala osnovicu, regres i božićnicu, uvela novo pravo zbog kojeg će dobiti uskrsnicu netom prije uvećanih plaća za nove koeficijente. Upravo je to odgovor Vlade da skrbi i brine o svakom našem službeniku i namješteniku i da će upravo ova reforma dovesti do većih plaća i boljeg materijalnog položaja.

Zahvala svima koji su poslali konstruktivne prijedloge

Ali, očito je dio učitelja i nastavnika nezadovoljan – jeste li spremni podebljati ponudu?

Mi smo spremni sjediti sa svim našim socijalnim partnerima i čelnicima Preporoda koji su za razliku od drugih sindikata poslali očitovanje gdje koeficijente nisu spomenuli. Stipić kaže ‘Premijeru mi smo ovdje zbog koeficijenata’. Jutros kaže da nisu bitni. Netko se mora dogovoriti.

Jeste li spremni dati više novaca?

Mi smo spremni izdvojiti ogroman iznos u proračunu za rekordno povećanje plaća u javnom sektoru i upravo je to ponuda Vlade. Vidjet ćemo i zahvaljujem svima koji su poslali konstruktivne prijedloge, već smo neke stvari popravili i modificirali i to će biti vidljivo. I jutros sam najavio da kada imamo kompletnu analizu što su naši socijalni partneri poslali Vladi – ne putem transparenta i poruka – nego sve ovo vrijeme koje su imali da dostave mišljenje na tekst uredbe – vidjeti što je realno i moguće.

Otvoren partnerski odnos i jasan cilj

Hoćete li uvažiti sve zahtjeve liječnika?

Mi smo spremni, kad sagledamo sve zahtjeve koji su pristigli i koliki je fiskalni kapacitet još jedanput sjesti s našim partnerima i reći što je moguće i realno te tako biti podrška da ako je došlo do propusta – to ispravimo. Imamo li ponudu B? Imamo otvoren partnerski odnos i jasan cilj. Veće plaće, transparentni sustav i kontinuirano usavršavanje sustava plaće. Danas ste mogli čuti neistinu da cementiramo sustav plaća za sljedećih 20 godina.

Jeste li spremni podnijeti ostavku kao što Vas traže?

Iz kojih razloga? Moja ostavka, ako ne ispunimo ovo što smo si dali kroz program rada Vlade – povećati plaće i u to predvidjeti proračun 880 milijuna eura – ako to ne realiziramo, moj mandat ministra zaista više nema smisla. Ova Vlada je napravila takve iskorake u sustavu plaća i to ogromna većina djelatnika i zaposlenih u državnim javnim službama vide i zbog toga većina nije bila na Markovu trgu nego čekaju uredbe.

Uredbu očekujemo do kraja veljače

Stižu li povišice već u idućem mjesecu i idemo li na izbore u svibnju?

Povišice što se tiče plaća – rekli smo da očekujemo da uredbu donesemo do kraja veljače da bude u primjeni u ožujku. To znači da bi plaće za ožujak s isplatom početkom travnja trebale biti isplaćene po novoj uredbi po uvećanim koeficijentima i značajno većim plaćama no što su bile do sad.

Bojite li se štrajkova i prosvjeda uoči izbora?

Na to pitanje sam već nekoliko puta odgovorio – ne bojim se, sa svim ovim ljudima koji su bili lideri prosvjeda ponovno ćemo sjesti. Ne odustajemo od cilja da povećamo plaće. Prvi put imamo prosvjed u trenutku kada Vlada povećava plaće. Izbori? To znate i sami da ovisi o predsjedniku Republike. Kada Vlada dobije povjerenje – sigurno će se nastaviti s kontinuiranom politikom povećanja plaća.

Šefica sindikata učitelja poručila kolegama iz znanosti da su samoprozvana ‘intelektualna elita‘

Voljeli bismo kad bismo na udarce ispod pojasa glavnog tajnika Matije Kroflina mogli odgovoriti: “Sam pao, sam se ubio”, stoji u priopćenju Sanje Šprem iz SHU-a.

Nakon što je predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić najavio pružanje ruke pomirenja čelnicama dvaju većinskih sindikata obrazovanja – Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama (NZSŠH), u cilju novog pritiska na Vladu skorim prosvjedom na zagrebačkom glavnom trgu u zajedničkoj organizaciji svih sindikata u obrazovanju zbog nezadovoljstva novim koeficijentima, stigao je prvi odgovor. Po njemu, šanse za zajednički prosvjed četiri sindikata (tu je i Sindikat znanosti) su nikakve.

Naime, predsjednica NSZSŠH Nada Lovrić dala je do znanja da Stipiću ne vjeruje. U izjavi Jutarnjem Lovrić ga je prozvala zbog deklarativnog izražavanja nezadovoljstva, a ujedno objasnila razlog zbog kojih ne postoji mogućnost za suradnju.

– Dok smo mi u radnoj skupini nastojali prevenirati dio problema koji bi se mogli pojaviti donošenjem uredbe o koeficijentima, istovremeno praveći pomake, čelnik sindikata Preporod javno je deklarirao svoje nezadovoljstvo svime i svačim dok istovremeno nije uložio minimum angažmana u radu radne skupine kako bismo zajednički postigli što bolje rezultate za sektor obrazovanja, tvrdi Nada Lovrić. Jer, da jest, dodaje, u trenutku kada bi se iscrpili svi argumenti mi bismo na prosvjedima bili skupa.

– Mi smo u svom očitovanju Vladi iznijeli konkretne prijedloge i zahtjeve, a Stipić deklarativno neslaganje bez navođenja traženih iznosa koeficijenata. Dakle, tko to onda stvarno zastupa interese zaposlenika u sustavu obrazovanja, oni koji stvarno rade ili oni koje deklarativno izražavaju nezadovoljstvo – pita Lovrić.

Podsjetimo, Stipić je priznao kako je za prosvjed od nekoliko desetaka tisuća prosvjetara potrebna podrška dvaju većinskih sindikata, koji su odbili sudjelovati u prosvjedu prošlog petka, u organizaciji Preporoda i Sindikata Znanosti. Najavio je da će u ponedjeljak izaći pred sindikalne čelnice (N. Lovrić, Sanja Šprem) s prijedlogom zajedničke akcije. Istodobno je, međutim, došlo do novih trzavica u odnosu Sindikata znanosti i SHU: Matija Kroflin iz Sindikata znanosti uputio je priopćenje u kojemu Sanju Šprem proziva za obmanu članstva o razlozima nesudjelovanja u prosvjedu. Špem je na to u nedjelju reagirala porukom kako će svaki daljnji napad, optužbe i blaćenje njezina sindikata otvoriti prostor za iznošenje činjenica koje neće ići u korist Sindikatu znanosti. Taj je sindikat nazvala – samoprozvanom ‘intelektualnom elitom‘.

– Voljeli bismo kad bismo na udarce ispod pojasa glavnog tajnika Matije Kroflina mogli odgovoriti: “Sam pao, sam se ubio”, stoji u priopćenju Sanje Šprem iz SHU-a.

 

Priopćenje Sindikat hrvatskih učitelja prenosimo u cijelosti:

Sindikat hrvatskih učitelja, ovim putem, očituje se na pokušaj diskreditacije najvećeg sindikata u Republici Hrvatskoj i napada direktno na predsjednicu Sindikata hrvatskih učitelja putem Priopćenja Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja „Čelnica SHU-a obmanjuje svoje članove o razlozima neodaziva prosvjedu na Markovom trgu“.

Kako je Sindikat znanosti ovim pokušajem demantirao upravo sam sebe, iznijet ćemo izjave Sindikata znanosti, kao prilog zaključku o tome tko zaista pokušava obmanuti javnost.

1. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja izrazio je nezadovoljstvo prijedlogom Uredbe na tiskovnoj konferenciji 26. siječnja 2024. godine tvrdnjom da je došlo do nepravednog poremećaja u obrazovnoj vertikali, na kojoj je istaknuto: „Učitelj koji je do jučer polagao ispite kod predavača na fakultetu ima istu početnu plaću kao on. Nezamislivo je da u jednom sustavu dođe do takve pogreške“.

Sindikatu hrvatskih učitelja takva izjava nije bila iznenađenje. Naime, još je 10. siječnja 2024. Sindikat znanosti objavio tablice s koeficijentima koje predlaže Vlada i koje predlaže taj sindikat. Upravo tu je vidljivo da je Sindikat znanosti suglasan s prijedlogom Vlade za koeficijent radnog mjesta asistent 1,95, a to je „zajednički“ koeficijent asistenta u visokom obrazovanju i učitelja, nastavnika, stručnog suradnika i odgajatelja u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju.

Time je Sindikat znanosti htio „zabetonirati“ položaj više od 80% nositelja obrazovanja na koje se taj koeficijent odnosi u sustavu osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova.

Uz gore navedeno, predložili su uvođenje novog radnog mjesta asistent II, kako bi nositelje obrazovanja „otkačili“, čime bi se izbjegla vezanost kroz koeficijente između sustava znanosti i sustava odgoja i obrazovanja.

https://www.nsz.hr/novosti-i-obavijesti/zakonski_okviri_i_kolektivno_pregovaranje/novi-koeficijenti-u-znanosti-i-visokom-obrazovanju/

2. Nakon napada na većinske sindikate u obrazovanju, održana je 1. veljače 2024. godine tiskovna konferencija Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama hrvatske i Sindikata hrvatskih učitelja. Na njoj su, temeljem priopćenja Sindikata znanosti, čelnice upitane jesu li instruirane od strane Hrvatske demokratske zajednice.

„Ja imam samo člansku iskaznicu Sindikata hrvatskih učitelja, dok se političke članske iskaznice mogu tražiti u nekim drugim sindikatima“, odgovorila je predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja.

U prilogu RTL – a 1. veljače 2024. u kojem se propituje je li krimen sindikata činjenica da se Vilim Ribić uključio u stranku Socijaldemokrati, savjetnik Sindikata znanosti Vilim Ribić izjavljuje: „Još imam energije i volje, nastojim nešto napraviti na tom planu, jer sam u trideset godina shvatio da su sindikati kao riba na suhom ako nemaju političku potporu, kao što imaju u svim zapadnim demokratskim zemljama. To je abeceda demokracije.“

Upravo je ovaj „čelnik iz sjene“ Sindikata znanosti, kako samog sebe naziva Vilim Ribić u velikom intervjuu za Slobodnu Dalmaciju, odgovorio na pitanje tko je sindikalni rad podredio politikantstvu i osobnim interesima.

https://net.hr/danas/rtl-danas/godinama-se-ne-podnose-a-sad-su-jedni-druge-fino-i-pocastili-pred-kamerama-svada-medu-obrazovnim-sindikatima-na-vrhuncu-0de623ea-c12e-11ee-b978-96f090815b21

https://www.nsz.hr/novosti-i-obavijesti/iz-medija/veliki-intervju-vilima-ribica-za-slobodnu-dalmaciju/

3. U očitovanju Sindikata znanosti Vladi Republike Hrvatske od 8. veljače 2024. godine u Prilogu 1. Prijedlog sindikata za koeficijente u sustavu znanosti i visokog obrazovanja (str. 12) Sindikat znanosti se opet usuglasio s prijedlogom Vlade o koeficijentu kojeg dijeli asistent s učiteljima, stručnim suradnicima, tajnicima I. i voditeljima računovodstva I. u školskim ustanovama (1,97).

Kada većinski sindikati u obrazovanju traže veći koeficijent i prelazak u osmi platni razred (od 2,01 do 2,30) za nositelje službe i ostale zaposlenike u obrazovanju, u isto to vrijeme Sindikat znanosti smatra da su nositelji obrazovanja dobili „prihvatljiv koeficijent“ i traži dodatna povećanja za najbolje plaćena radna mjesta u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Trebaš imati obraz kao džon da se, nakon što svjesno „zabetoniraš“ poziciju učitelju, nastavniku, stručnom suradniku, tajniku i voditelju računovodstva na 1,97, nađeš na prosvjedu s tim istim učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima, tajnicima, voditeljima računovodstva i ostalim zaposlenicima iz sustava osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja koji iskazuju nezadovoljstvo upravo tom pozicijom.

https://www.nsz.hr/datoteke/23-24/Misljenje_Uredba.pdf

Postupajući po načelu sindikalne solidarnosti, podržavamo zalaganje svakog sindikata za svoje članove, a ne „bacanja klipova“ kojim nam do jučer partnerski sindikat određuje koliko je njima „prihvatljiv“ koeficijent većine radnika u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama.

Ponavljamo kako ne želimo „sindikalne ratove“ jer nemamo vremena za njih. No, naglašavamo da će svaki daljnji napad, optužbe, blaćenje i pokušaj degradiranja rada najvećeg sindikata otvoriti prostor za daljnje iznošenje činjenica koje neće ići u korist Sindikatu znanosti, samoprozvanoj „intelektualnoj eliti“.

Dok se većinski sindikati argumentacijom zalažu za bolji položaj nositelja obrazovanja i ostalih zaposlenika u sustavu odgoja i obrazovanja, upravo činjenicom da smo spojeni u istom koeficijentu, domino efektom radimo na dobrobit svih članova Sindikata znanosti, dok oni ovakvim nastojanjima ruše mostove između obrazovnog sektora i sustava znanosti.

Voljeli bismo kad bismo na udarce „ispod pojasa“ glavnog tajnika Matije Kroflina mogli odgovoriti „Sam pao, sam se ubio.“.

Međutim, njegove izjave nanose nemjerljivu štetu sindikalnom djelovanju, a usuglašavanjem Sindikata znanosti s prijedlogom Vlade Republike Hrvatske oko koeficijenta složenosti poslova, učinjena je direktna šteta zaposlenicima u sustavu odgoja i obrazovanja.

Izvor: jutarnji.hr

Glas doma za starije i nemoćne osobe Osijek

Priopćenje Sindikata

Poštovani,

u svezi najave o mogućim prosvjedima socijalnih radnika inicijative Od šutnje do promjene, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske napominje da podržavamo svaku inicijativu koja je usmjerena na poboljšanje uvjeta rada  u sustavu. Prosvjedi su legitimno pravo izražavanja nezadovoljstva. Nažalost, nemamo informaciju tko stoji iza ove inicijative jer su nam se u dva navrata obraćali anonimno što nam se čini vrlo neozbiljno i nekorektno.

Smatramo da je stanje u sustavu itekako zabrinjavajuće obzirom na veliku preopterećenost i deficitarnost radnika i na tu činjenicu uporno upozoravamo resorno ministarstvo. U ovom trenutku, sindikati ulažu ogroman napor kako bi valorizirali rad naših radnika u sustavu kroz Uredbu o koeficijentima te kroz pregovore za Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi. Naši članovi aktivno su uključeni svojim prijedlozima i primjedbama, te držimo da dok smo u postupku savjetovanja  sa resornim ministarstvom nije primjereno uključivanje u prosvjedne aktivnosti.

Socijalni radnici idu u prosvjed, imaju 12 zahtjeva. “Došao je tren da kažemo dosta”

Soscijalni radnici idu u prosvjed s 12 zahtjeva, piše današnji Jutarnji list.

Smrt 20-mjesečnog dječaka iz Slavonskog Broda – koji je odmah nakon rođenja trebao biti izdvojen iz ugrožavajuće obitelji, ali to nije dočekao jer je preminuo nakon 20 mjeseci provedenih na listama čekanja pretrpanih domova i udomiteljskih obitelji – kap je koja je prelila čašu inače tihih i pomirljivih stručnjaka zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, piše list.

Kako Jutarnji doznaje, u inicijativi #odšutnjedopromjene, koja okuplja gotovo 600 stručnjaka, frustracija zaposlenika je dosegnula vrhunac i više nije pitanje hoće li prosvjedovati, nego kako će to učiniti.

“Nezadovoljstvo je ogromno, svi stručnjaci se svakodnevno suočavaju s nemogućim uvjetima rada i ogromnom odgovornošću, bez osiguranih preduvjeta za minimalnu sigurnost korisnika i bez potrebne pomoći nadležnih koji nerijetko negiraju ili relativiziraju problem. Došao je trenutak u kojem je svima dosta. Sada tražimo najprikladniji modalitet za prosvjed te se konzultiramo s pravnicima da vidimo kako ga organizirati i što sve trebamo prije toga napraviti”, kažu u inicijativi, čiji će se predstavnici sutra sastati kako bi vidjeli što i kako dalje.

Temelj za prosvjed čini njihovih 12 zahtjeva koje su uputili nadležnima i s njima upoznali stručne udruge i komore te pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter. Zahtjevi se kreću od hitnog otvaranja novih smještajnih kapaciteta do rasterećenja stručnih radnika od niza administrativnih poslova i “skretanja pažnje s papira na čovjeka”.

Inicijativa je nastala prošle jeseni nakon što je psihologinja Valerija Kanđera, stručnjakinja jedne od zagrebačkih podružnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, objavila da joj u uredu sjedi djevojčica (6) s autizmom bez roditeljske skrbi koju nema gdje smjestiti jer je dobila odbijenice iz 35 ustanova i svih timova za udomiteljstvo u državi.

 

Izvor: index.hr

Izvještaj sa IX skupštine SZDSSH

IX SKUPŠTINA

Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske

 

IX skupština Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske održana je 24. siječnja 2024. god. u Topuskom.

Skupština, koja je ujedno i izborna održava se svake 4 godine.

Skupštini je prisustvovalo 128 sudionika, od toga 85 delegata.

 

Dnevni red:

 

  1. Usvajanje dnevnog reda
  2. Izmjene i dopune Statuta Sindikata
  3. Usvajanje Poslovnika o radu Skupštine
  4. Izbor radnih tijela Skupštine:
  5. Zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika
  6. Kandidacijske komisije
  7. Izborne komisije
  8. Izvještaj o radu Sindikata između dviju Skupština
  9. Izvještaj Nadzornog odbora
  10. Izvještaj Statutarne komisije
  11. Razrješenje dosadašnjih tijela Sindikata
  12. Izbor tijela Sindikata: predsjednika Sindikata, Središnjeg odbora ,

Nadzornog odbora, Statutarne komisije

  1. Kandidacijski postupak
  2. Izborni postupak

10.Dodjela priznanja sindikalnim povjerenicima

11.Zatvaranje Skupštine

 

Dnevni red, poslovnik, kao i svi izvještaji prihvaćeni su jednoglasno.

 

Nakon razrješenja svih tijela Sindikata pristupilo se izboru predsjednika Sindikata. Jedini kandidat za predsjednika bila je dosadašnja predsjednica Jadranka Dimić. Skupština je kandidaturu Jadranke Dimić prihvatila jednoglasno te je, šesti puta zaredom, izabrana za predsjednicu SZDSSH.

 

Uslijedili su izbori za Središnji odbor, Nadzorni odbor i Statutarnu komisiju.

 

Novi Središnji odbor:

 

  • Dražan Kovačević
  • Krešo Posedi
  • Zvonimir Petrović
  • Mato Zovkić
  • Sanjin Komarčević
  • Aldo Antoninić
  • Slaven Služek
  • Žuborka Barin
  • Vlado Grujić
  • Mirta Stanišić
  • Etelka Granić
  • Božena Horvat Alajbegović
  • Pero Papac
  • Stjepan Brkić

 

Novi Nadzorni odbor:

–   Katarina Knežević

–   Anita Bulić

–   Mario Puljević

 

Nova Statutarna komisija:

  • Pavao Čota
  • Martina Marić
  • Ana Mihaljević

 

Želimo im puno uspjeha u radu!

 

Dodijeljene su nagrade za poseban doprinos radu sindikata. Nagrađeni su:

 

  1. Nives Slavić
  2. Franjo Stolnik
  3. Fran Kocur           
  4. Krešo Posedi  
  5. Sanda Lazar
  6. Snježana Kramarić  
  7. Sanjin Komarčević                            
  8. Davor Lešić
  9. Sunčica Slivar
  10. Martina Zanetti Pleša
  11. Vedrana Jelić  
  12. Blanka Čeprnja
  13. Pere Ljubičić   
  14. Davorka Pilat                          
  15. Srđan Martinović  
  16. Claudia Cvečić Štimac                                                
  17. Branka Šućur   
  18. Etelka Granić
  19. Renata Dalić
  20. Ana Dabić  
  21. Pero Papac  
  22. Jela Lovrić  
  23. Heena Blažević
  24. Miroslav Delić                                                       
  25. Vesna Jelenić
  26. Stjepan Brkić            
  27. Božena Horvat – Alajbegović
  28. Branko Zelenika
  29. Žuborka Barin
  30. Vlado Grujić
  31. Željka Zoretić Mutnjaković
  32. Zvonimir Petrović                                  
  33. Mato Zovkić
  34. Jadranka Dimić

 

Hvala svima koji su na bilo koji su doprinijeli u radu našeg Sindikata koji je zahvaljujući Vama prepoznatljiv i 33 godine reprezentativan!

 

 

Vladini koeficijenti izazvali nezadovoljstvo – oni kojima su namijenjeni uočavaju nepravde

Nakon Vladine prezentacije novog sustava koeficijenata, u kojoj su se miješale bruto i neto plaće, dosadašnje i buduće povišice, a sve na imaginarnim prosječnim primjerima, danas među onima kojima je to namijenjeno, umjesto veselja – uglavnom nezadovoljstvo. I to zbog nepravdi koje uočavaju.

 

Izvor:  www.n1info.hr

Ne tražimo veće plaće nego uređen sustav. U protivnom, idemo u štrajk!

Inicijativa socijalnih radnika od sindikata traži da u roku od 30 dana organizira štrajk u socijalnoj skrbi u slučaju neprihvaćanja njihovih zahtjeva

Ne tražimo veće plaće nego uređen sustav, siguran za korisnike i uvažavanje stručnjaka iz prakse, jedan je od dvanaest zahtjeva koje je na više adresa odaslala Inicijativa socijalnih radnika ‘Od šutnje do promjene’, istovremeno tražeći od svojih sindikata da u slučaju neprihvaćanja tih zahtjeva od strane resornog ministarstva, organiziraju štrajk u roku od 30 dana. Zahtijevaju da se odmah pristupi rasterećenju sadašnjih područnih ureda Zavoda za socijalni rad i iz njihove nadležnosti uklone upravni postupci kojima se priznaju novčane naknada temeljem zdravstvenog stanja.

Traže hitno ukidanje izrečenih upozorenja pred otkaz izrečene stručnom timu koji je upozorio na situaciju u kojoj danima nisu mogli smjestiti djevojčicu po koju nije imao tko doći u vrtić. U tom kontekstu traže i pokretanje pitanja odgovornosti inspekcije Ministarstva rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike i ravnateljice Hrvatskog zavoda za socijalni rad jer nisu preuzeli odgovornost, budući da u sustavu socijalne skrbi nema smještajnih kapaciteta, već su, “lažno utvrdili propuste u radu socijalne radnice i psihologinje Područnog ureda Novi Zagreb”. Pritom prilažu rezultate građanske peticije s trenutno prikupljenih 1015 potpisa.

Traže i utvrđivanje normativa rada u skladu s pravilima struke, sukladno postojećim pravilnicima i za stručne i za administrativne radnike, hitno kompletiranje infrastrukture u područnim uredima sukladno propisanim pravilnicima te osnivanje radne skupine neovisnih stručnjaka koji će istražiti rezultate provedene reforme, kao i obavijest javnosti koliko je novaca potrošeno za reformu. Za sve kategorije korisnika zahtijevaju hitno otvaranje novih smještajnih kapaciteta.

Nadalje, traže hitno vraćanje centra za socijalnu skrb i socijalni rad u lokalne zajednice s potrebnom autonomijom i suradnjom sa lokalnim zajednicama te traže da se javno objavi podatak koliko je radnika otišlo od dana uvođenja aktualne organizacije rada.
Inzistiraju i na utvrđivanju odgovornost svih onih koji su prilikom javne rasprave odbijali primjedbe stručnjaka iz prakse i akademske zajednice vezane za novi Zakon o socijalnoj skrbi. Također traže besplatnu pravnu pomoć za sastavljanje prijave nadležnim inspekcijama rada zbog rada u nezaštićenim uvjetima opasnima po zdravlje.

“Neodgovornim postupanjem i radom nadležnog ministarstva i zavoda socijalnu skrb, trošenjem sredstava za neuspjelu i neučinkovitu reformu, direktno su ugrožena ljudska prava naših korisnika i stručnjaka koji s njima rade, poručuju socijalni radnici i dodaju i naglašavaju kako od sindikata traže da u roku od 30 dana organizira štrajk u socijalnoj skrbi u slučaju neprihvaćanja ovih zahtjeva. Odgovor sindikata pak očekuju u roku od sedam dana.

Svoje su zahtjeve poslali na adrese Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, Samostalnog sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Sindikata zdravstva Hrvatske, Hrvatskoj komori socijalnih radnika i Hrvatskoj udruzi socijalnih radnika. Poslali su ih i Pučkoj pravobraniteljici jer, navode, potrebno je razmatranje ovih pritužbi o postojanju nezakonitosti i nepravilnosti u radu državnih tijela.

Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi podržava zahtjeve inicijative jer su oni na tragu onoga na što upozoravamo godinama resorno ministarstvo. Evidentna preopterećenost, zabrinjavajuća deficitarnost kadra, uvjeti rada, jedna plaća za dva, tri radna mjesta opravdani su razlozi za nezadovoljstvo radnika i moguće sindikalne akcije uključujući i štrajk. U tijeku su pregovori za temeljni kolektivni ugovor, nastavljamo pregovore za kolektivni ugovori razgovore za Uredbu te smo fokusirani na poboljšanje i adekvatno valoriziranje rada u navedenim uvjetima. Svaki pritisak na resorno ministarstvo u pogledu uređenja sustava držimo pohvalnim i nudimo suradnju – kazala nam je Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi.
Zahtjevima su priložili i anketu o profesionalnom stresu i zdravlju socijalnih radnika iz 2019. godine.

Podsjetimo, Inicijativa “Od šutnje do promjene” predstavlja skupinu stručnjaka iz socijalne skrbi koji ne smiju javno govoriti o sustavu a apeliraju prema mjerodavnima i široj zajednici zbog zabrinutosti zbog manjkavosti unutar sustava socijalne skrbi, zbog kojih je otežana zaštita ranjivih skupina.