Vijeće zatrpano zahtjevima službenika, sestara, portira, kontrolora… ‘Evo zašto i koliko nam morate povećati primanja!‘

Odvjetnički uredi

Od toga, 20 zahtjeva Vijeću je stiglo iz javnih službi, a 26 iz državnih. Od ukupnog broja zahtjeva, njih devet zaprimljeno je od sindikata (tri iz sindikata državne službe i šest iz sindikata javnih službi). Ostatak se, potvrđuje Šprem, odnosi na pojedinačne zahtjeve zaposlenika ili službenika, odnosno njihovih institucija, odjela, odsjeka, pa i – odvjetničkih ureda angažiranih uime zaposlenika.

Riječ je o prvim pristiglim zahtjevima za korekcijom uredbe, čije stihijsko donošenje – upozoravali su iz pojedinih sindikata prije deset mjeseci – nije dobro odrađeno te ne oslikava moto Vlade “ista plaća za isti rad”. Za svoju su tezu sindikalni predstavnici sada dobili i potvrdu te očekuju od Vlade popravak uredbe. S obzirom na velik broj primjedbi iz pojedinih sustava poput zdravstva, obrazovanja i znanosti, bit će zanimljivo pratiti daljnji tijek obrade zahtjeva.

Naime, prema objašnjenju predsjednice Matice, ovo su tek prvi zahtjevi i može se očekivati da će se Vijeću obratiti i drugi sindikati s primjedbama na koeficijente.

Procedura je takva da Vijeće sada “spušta” zahtjeve na ministarstva koja bi u roku od dva mjeseca trebala procijeniti njihovu opravdanost i izračunati financijsku težinu. Nakon toga zahtjevi se vraćaju Vijeću, kaže Šprem, uz potvrdu da se na Vijeću vodila rasprava i o tomu kako svrha tog tijela nije da bude zatrpano pojedinačnim primjedbama ili onim odvjetničkim.

– To se mora regulirati kroz sindikate, a ne tako da svaki zaposlenik u javnim ili državnoj službi ima mogućnost samostalnog zahtjeva za korekcijom. Ako nas zatrpaju, nećemo moći kvalitetno raditi – kaže članica Vijeća.

 

Ima ih posvuda

Dodaje kako su pritom disperzirane i adrese na koje su slani zahtjevi – pristizali su u ministarstva, uprave, sindikate ili njihove saveze.

– Pitanje je koliko će Vijeće biti operativno bude li obrađivalo i pojedinačne zahtjeve – komentira predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Darije Hanzalek.

Sadržaj zahtjeva koji su uputili sindikati je raznolik, pri čemu, primjerice, Školski sindikat “Preporod” zahtijeva rast koeficijenata za sva radna mjesta u školama, ukupno njih 45, pri čemu je u 30 slučajeva riječ i o promjeni platnog razreda. Konkretno, radna mjesta odgojitelj, učitelj, nastavnik i stručni suradnik, koji sada imaju koeficijent 2,01, po želji sindikata trebali bi imati uvećanje na 2,17. Traže nove koeficijente za učitelja plesa, tajnika škole, voditelja računovođa, strukovne učitelje, noćne pazitelje u učeničkom domu, kuhare, čistačice…

I Sindikat znanosti i visokog obrazovanja traži promjenu gotovo svih koeficijenata za znanstveno-nastavna, nastavna i nenastavna radna mjesta, uključujući rast koeficijenta asistenta s 2,01 na 2,17. Socijala ima svoje zahtjeve, s obzirom na to da su sindikatu uočili nelogičnosti među dodijeljenim koeficijentima.

– Novostvoreno radno mjesto specijalist s koeficijentom 1,50 novom uredbom izjednačeno je s koeficijentom stručnog radnika. Nije jasno koja je svrha zvanja specijalist ako je vrednovan na isti način kao stručni radnik u djelatnosti. Predlažemo veći koeficijent složenosti za specijalista od 2,30 – kaže predsjednica Sindikata zaposlenika u socijalnoj skrbi Hrvatske Jadranka Dimić.

Dodaje kako se velik broj primjedbi s terena odnosi na koeficijent stručnog radnika u sustavu socijalne zaštite III s VŠS-om i koeficijentom 1,80. Smatraju kako je neopravdano velika razlika u rasponu koeficijenata u odnosu na VSS stručnog radnika s koeficijentom 2,17, te umjesto koeficijenta 1,80 traže 1,90. Jedan od njihovih zahtjeva odnosi se na koeficijent radnog instruktora, gdje žele rast s 1,50 na 1,60.

 

Raznoliki interesi

Zasad je nepoznanica kada bi trebala biti završena izmjena koeficijenata i kojih sve.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Mladen Novosel primjećuje veliko nezadovoljstvo zaposlenika u više sektora, no, kako dodaje, “činjenica je da kada radite promjenu sistematizacije na razini trgovačkog društva s 50-ak ljudi, imate 50 različitih interesa, a ovdje je riječ o gotovo 250 tisuća različitih interesa”.

Teško je zadovoljiti sve kada se uzmu u obzir uvjeti rada i složenost poslova. To je teško objektivno svrstati jer svako radno mjesto ima svoju težinu – kaže Novosel, prema čijem mišljenju samo Vijeće ne može riješiti priču s anomalijama, kojih je, očito, previše. – Nemoguće je to riješiti na razini jednog vijeća, no činjenica jest da prethodni posao oko uredbe nije dobro odrađen i treba ga popraviti – kaže.

Prema riječima Sanje Šprem, Vijeće nije tijelo na temelju čijeg će se mišljenja uredbe mijenjati svakih mjesec dana i toga ljudi moraju biti svjesni jer o izmjeni koeficijenata u konačnici odlučuje Vlada na prijedlog Vijeća. – Kojom će dinamikom promjene ići, to mi ne znamo. Nužno je da Vijeće kontinuirano radi, razmatra pristigle zahtjeve za korekcijom i isto pravovremeno upućuje prema Vladi – zaključuje Šprem.

 

Medicinske sestre traže niz korekcija, liječnici neke sitnice

Iako su se Vladinom Uredbom o koeficijentima povećale plaće u sustavu zdravstva, još je ostalo onih koji su nezadovoljni.

Najglasniji među sindikatima bio je “Zajedno”, koji su bili u štrajku od 11. do večeri 14. studenoga kada je uspješno okončan u pregovorima s ministrom zdravstva Vilijem Berošem, kojemu je to bio posljednji dan na toj funkciji prije uhićenja. Osim povećanja osnovice za 20 posto, traže povećanje koeficijenta.

– Štrajk smo prekinuli jer smo se dogovorili da mi od svojih zahtjeva ne odustajemo i očekujemo da će sve biti ispunjeno – kaže Sanda Alić i dodaje kako nisu bili na Vijeću jer su bili na svojim radnim mjestima.

Anica Prašnjak, predsjednica Strukovnog sindikata medicinskih sestara, ističe da su oni odavno poslali svoje primjedbe na Uredbu.

– Naravno da ima nepravilnosti, ali nismo smatrali da se zasad treba o tome javno govoriti. Sve ide redovnom procedurom. Jasno nam je da se tu radi o više od 72 tisuće ljudi i ne mogu uvijek svi biti zadovoljni – kaže Prašnjak.

Na pitanje kolike koeficijente očekuju, odgovorila je kako je to preopsežno da bi se reklo u jednoj rečenici.

– Ne može se reći da tražimo da medicinska sestra ima toliki i toliki koeficijent. Tu su brojna pitanja, stručna sprema i radno mjesto. Nisu isti koeficijenti na intenzivnoj, kardiologiji, otorini… Radilišta je bezbroj – napominje Prašnjak i dodaje kako vjeruje da će sve u konačnici završiti kako treba, a da će se ovisno o potrebi oglasiti kao Sindikat.

Podsjetimo, Vladina Uredba o koeficijentima bila je jednostrana, odnosno primjedbe sindikata nisu bile obvezujuće.

Što se liječnika tiče, nakon 1. ožujka, kada je na snagu stupila Uredba, iz HLK su izrazili veliko zadovoljstvo.

– Svjesni smo da nikada ne možemo postići rješenje kojim će biti zadovoljni baš svi, no temeljni princip rada HLS-a je solidarnost i upravo o njoj smo i u ovim pregovorima i razgovorima osobito vodili brigu: postići maksimalno moguće u danom trenutku, čime će biti zadovoljna većina naših članova – rekli su.

Iz Hrvatskog liječničkog sindikata za Jutarnji su potvrdili da su u cjelini doista zadovoljni, ali su ostale još neke sitnice koje bi bilo dobro ispraviti.

– Primjerice, šefovske pozicije. Imate situaciju da subspecijalist, odjelni liječnik ima veću plaću od šefa odjela koji nije subspecijalist. Nadamo se da će se to ispraviti, ali doista načelno mi nemamo neke primjedbe – kažu iz Hrvatskog liječničkog sindikata. (Ivana Krnić)