Piletić raspisao natječaj za 244 radnika, javilo ih se 92: Nitko ne želi raditi u socijali

U Splitu se tražilo 10 socijalnih radnika, javila su se samo dva kandidata. U Puli se nije javio ni jedan na četiri raspisana radna mjesta.

Ministar socijalne skrbi Marin Piletić danas je, komentirajući smrt dječaka (15) s invaliditetom koji se krajem rujna ugušio komadom pizze u ustanovi Kraljevica-Oštro, istaknuo kako nije istina da je do tragedije došlo zbog manjka ljudi i kronične potkapacitiranosti, kako to tvrde zaposlenici – te je noći, naime, u ustanovi bila dežurna samo jedna njegovateljica na 16 djece s teškoćama.

– Četiri zaposlene djelatnice podružnice su bile tamo i nije istina da nema ljudi. U proteklom razdoblju smo odobrili, na traženje bivše ravnateljice, 39 novih zapošljavanja i još 12 radnih mjesta kao zamjena za postojeća – najavio je Piletić.

Međutim, gdje će naći te zaposlenike? Sustav socijalne skrbi je sustav u kojem se malo tko želi zaposliti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad (HZSR), od početka 2023. do sredine listopada ove godine u nekadašnjim centrima za socijalnu skrb sporazumni otkaz dalo je 635 radnika, dok ih je istovremeno zaposleno 589 i još ih velik broj, prema sistematizaciji, nedostaje. Zavod je stoga početkom rujna raspisao veliki natječaj kojim je tražio 244 zaposlenika. No, prema rezultatima natječaja, uspio je popuniti tek 92 radna mjesta, od čega trećinu čine tzv. pomoćne struke (vozači, referenti, pomoćni radnici itd.).

Nema zainteresiranih ni u Zagrebu

Struka je očekivala da se dio radnih mjesta, osobito u izoliranijim područjima, neće popuniti: u Gospiću se, primjerice, tražio cijeli tim (socijalni radnik, pravnik i psiholog), no za tri raspisana radna mjesta nije se javio ni jedan kandidat. U Virovitici se za pet radnih mjesta javio jedan kandidat.

No, i upućene je iznenadilo da se, primjerice, u Splitu tražilo 10 socijalnih radnika, a javila su se samo dva kandidata, da se u Rijeci uspjelo popuniti jedno od šest radnih mjesta, a da se u Puli nije javio ni jedan socijalni radnik na četiri raspisana radna mjesta. Ni Zagreb nije pronašao sav potreban kadar: u Maksimiru se nitko nije javio za mjesto socijalnog radnika, na Pešćenici dvoje ljudi na pet radnih mjesta, u Novom Zagrebu također dvoje za šest praznih radnih mjesta. Slično je i sa psiholozima, socijalnim pedagozima i pravnicima. Većina natječaja odnosila se na radna mjesta u odjelima za zaštitu djece, gdje je posao najodgovorniji.

U HZSR-u kažu kako zapošljavaju ukupno 2751 radnika, što je 95 više u odnosu na početak 2023., te da HZSR “nesmetano i uspješno obavlja propisane djelatnosti” te “nastavlja s kontinuiranim zapošljavanjima i podizanjem kvalitete usluga”.

Birokratizacija struke

– Nadležni jako dobro znaju da stručnjaka nedostaje, jer su im dostupni podaci sa Zavoda za zapošljavanje za sve struke koje rade u sustavu socijalne skrbi. Godinama upozoravamo na manjak stručnog kadra, ali nije samo presudno zapošljavanje: zadnja reforma i centralizacija birokratizirala je rad stručnjaka na one koji pregledavaju i šalju ‘negdje‘ papire – kaže Nela Pamuković iz inicijative #odšutnjedopromjene. Što se tiče slučaja preminulog dječaka, ističe kako Inicijativi nisu poznati detalji slučaja, no do propusta je moglo doći upravo zbog manjka kadra jer “nije novost da u ustanovama za smještaj godinama nedostaje zdravstvenog kadra, čime bi se hitno trebale pozabaviti i nadležne komore”.

– Svima je potpuno jasno da kadra nema i da će ga biti sve manje. Sustav je u lošem stanju, potkapacitiran i u ovom obliku neodrživ. Ministarstvo dobro zna da kadra nema i krajnje je vrijeme da počne u ustanove uvoditi tehnološke alternative, poput videokamera, dojavljivača i drugih opcija koje bi omogućavale kvalitetniji nadzor korisnika u uvjetima ovakvog manjka kadra – upozorava Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenih u socijalnoj skrbi.

 

Izvor: www.jutarnji.hr