Osvrt na pregovore

Zbog situacije u gospodarstvu izazvane pandemijom koja se odrazila na državni proračun Vlada RH odlučila je raditi uštede. Jednu od ušteda vidjela u smanjenju  plaća u javnim i državnim službama. Zbog iznimnog doprinosa, prvenstveno zdravstvenih djelatnika i zaposlenika u socijalnoj skrbi u javnim službama te policije i vatrogasaca koji spadaju u državne službe, te pritiska javnosti da se nagradi , a ne „kazni“, one koji su dali najveći obol u svim nedaćama koje su zadnjih mjeseci zadesile Hrvatsku, Vlada RH odustala je od smanjenja plaća te se odlučila za suspendiranje određenih materijalnih prava.

06.05. održan prvi sastanak pregovaračkih timova Vlade RH i sindikata koji zastupaju zaposlenike u javnim službama. Javne službe su: obrazovanje, zdravstvo, kultura, znanost, mirovinsko osiguranje i socijalna skrb. Na tom, kao i na drugom sastanku, prijedlozi vlade odbijeni su od svih čelnika sindikata javnih službi.

Nakon toga došao je prijedlog Vlade:

• Suspendiraju se povećanja osnovice plaće koje su trebale biti 2% od 01.06. i 2% 01.10.2020. a povećanje osnovice bilo bi za 4% od 01.01.2021.
• Regres u iznosu 1500,00kn bi se isplatio putem CRO kartice
• Jubilarna nagrada bi se i dalje isplaćivala
• O božićnici bi se pregovaralo u rujnu

Nama je to, osim CRO kartice bio prihvatljiv prijedlog, međutim tada saznajemo da su čelnici sindikata obrazovanja i znanosti na neformalnim sastancima u vladi napravili nacrt sporazuma kojim će se zaposlenicima u obrazovanju i znanosti plaća povećati za 1% od 01.06.2020. To povećanje izborili su prošlogdišnjim štrajkom. Očito je da je jedan od čelnika sindikata obrazovanja i znanosti dobio „zadatak“ da nas ostale uvjeri u to da potpišemo Dodatak II TKU, jer prema Zakonu o reprezantativnosti Dodatak II TKU važeći je ako ga potpišu predstavnici sindikata iz bar tri djelatnosti i da ti sindikati imaju više od 50% ukupnog broja članova sindikata koji pregovaraju. Kako sindikati obrazovanja i znanosti imaju oko 50% svih članova sindikata javnih službi, bio im je potreban još samo jedan sindikat iz ostalih djelatnosti. Tada je počela predstava u kojoj nas glavni glumac pokušava uvjeriti da je on dobar glumac, a da je predstava koju gledamo dobra predstava. Kao da mi sami ne znamo ocijeniti i glumca i predstavu.

Tu dolazimo do prvog problema koji več dugo muči sindikate javnih službi, Zakon o reprezentativnosti koji se i u ovim pregovorima pokazao kao značajan uteg na vagi u korist Vlade. Taj zakon omogućava Vladi da u predizborno vrijeme kada joj je potreban socijalni mir, bezbolno riješi javne službe i posveti se svojim političkim aktivnostima i idealan je za pregovore ispod stola . Treba napomenuti da je njegovom kreiranju sudjelovao glavni glumac naše predstave prilagodivši ga uskim interesima i osobnom animozitetu prema pojedinim sindikalnim čelnicima.

Jučer, 27. svibnja, održan je zadnji sastanak pregovaračkih timova Vlade RH i 11 sindikata koji zastupaju zaposlenike u javnim službama. Glavni glumac je uspio uvjeriti još dva čelnika sindikata da je predstava dobra i tako je došlo dogovora o Dodatku II TKU uz izmjenu da će regres biti isplaćen u novcu, a ne putem CRO kartice. Dogovoreno je da će predstavnici tih 5 sindikata koji čine oko 55% svih članova sindikata javnih službi u petak 29.05.2020. potpisati Dodatak II TKU i time onemogućiti, več prije ugovoreno, povećanje plaća zaposlenicima u javnim službama. Nas taj potpis ne amnestira od budućih, eventualnih, smanjenja plaća.

 Nakon toga će predstavnici sindikata obrazovanja i znanosti potpisati svoj sporazum po kojem će zaposlenici u obrazovanju i znanosti dobiti 1% povećanje plaće. Toliko o sindikalnoj solidarnosti i zajedničkim interesima kojih su puna usta glavnog glumca ove trečerazredne predstave.

Neki će reći da cjepidlačimo oko 1%, ili da smo zavidni onima koji su dobili povećanje plaće. NE, mi se ne obraćamo njima nego Vladi RH koja je rekla da je situacija teška i da novaca nema, a sad najednom novaca ima za one koji su posao odrađivali iz topline svoga doma, zaštićeni od ubojitog Corona virusa, a nema za one koji su bili na prvoj liniji obrane i koji su svoj posao vrhunski odradili i omogućili da Hrvatska bude na samom svjetskom dnu po broju oboljelih, a posebno umrlih od Covid 19.

U vrijeme svjetske pandemije kad su svi članovi Vlade pazili na socijalnu distancu, dezinficirali sebe i prostore gdje borave, zaposlenici u zdravstvu i socijalnoj skrbi bili su u direktnom kontaktu sa oboljelima, često i bez potrebne zaštitne opreme. Dokaz tome su oboljeli zaposlenici zdravstva i socijalne skrbi. U vrijeme pandemije niti jedna sjednica Vlade ili Kriznog stožera nije započela bez posebne zahvale zaposlenicima u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Trebala su samo dva dana bez zaraženih, što je zasluga prvenstveno zaposlenika u zdravstvu i socijalnoj skrbi, da se sve to zaboravi i postupi ovako ponižavajuće prema onima koji su se najviše žrtvovali.

Vlada je pokazala svu socijalnu neosjetljivost prema onima koji su podnijeli najveću žrtvu u borbi protiv Covida 19. Socijalna skrb je sa 87% posto odbila prijedlog Vlade RH. Rezultat je to krvavog rada u prepolovljenim smjenama u kojima se radilo 14 dana po 12 i više sata dnevno i u radnom režimu u kojem su nekoliko tjedana, po sedam dana, bili odvojeni od svojih obitelji i spavali u ustanovama na paletama, improviziranim krevetima, bez dovoljnog broja sanitetskih čvorova i često bez odgovarajuće zaštitne opreme.

Za taj rad nisu pošteno plaćeni, nisu im plaćeni prekovremeni sati, potkradalo ih se za slobodne dane i tjeralo na korištenje godišnjih odmora u dane prekida rada umjesto obračuna prekida rada zbog Covida 19 prema Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru.

Umjesto da ih se nagradi dobili su ovim prijedlogom Vlade poruku da im je sustav socijalne skrbi nevažan. Ukoliko se Covid 19 na jesen vrati,  socijalna skrb će opet biti na prvoj liniji obrane jer to su ljudi koja ovo nije posao nego poziv, to su ljudi koji žive sa svojim korisnicima, njima su korisnici kao članovi obitelji. Pitanje je tko će iz Vlade imati obraza pogledati te ljude u oči nakon svega.

Sa poštovanjem,
Jadranka Dimić, predsjednica