‘Epidemiolozi nam se nisu danima javljali nakon što bismo im javili o febrilnim pacijentima’

U svom pismu splitsko-dalmatinskom županu Blaženko Bobanu, sindikalna povjerenica splitskog doma Najla Ribičić ukazuje kako nije istina da je epidemiološka služba Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije prvu dojavu dobila u ponedjeljak 6. travnja.

Što je sve prethodilo prodoru COVID-19 u splitski dom za starije, svjedoče dopisi djelatnika tog doma koji su ogorčeni atmosferom linča usmjerenom prema tom domu. Podastiru dokaze o mjerama koje su poduzimali od 29. ožujka odnosno prve pojave povišene temperature među korisnicima te upućuju na odgovornost nadležnog zavoda za javno zdravstvo.

U svom pismu splitsko-dalmatinskom županu Blaženko Bobanu, sindikalna povjerenica splitskog doma Najla Ribičić upozorava kako nije istina da je epidemiološka služba Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije prvu dojavu dobila u ponedjeljak 6. travnja. “Stvari su se malo drukčije odvijale. Voditeljica našeg Odjela za brigu o zdravlju, pojačanu njegu i rehabilitaciju, mag. sestrinstva Zdravka Đapić Kolak, uočivši febrilnost kod nekolicine korisnika, 29. ožujka 2020. godine kontaktirala je Epidemiološku službu NZJZ telefonom, dobila dr. Kaliternu koja je preporučila da liječnica Doma zdravlja SDŽ koja skrbi o našim korisnicima prati stanje febrilnih korisnika i u slučaju potrebe javi se u NZJZ, iz čega proizlazi da epidemiolog nije smatrao situaciju ozbiljnom. Liječnica je doista i pratila stanje korisnika i nakon rasta broja febrilnih neuspješno, po njenim navodima, pokušala kontaktirati epidemiologe sve do ponedjeljka, 6. travnja 2020. Vrlo je simptomatično da se sada, post festum, dr. Kaliterna iz NZJZ prvo nije mogla sjetiti da ju je netko iz Doma uopće kontaktirao, na kraju se kao ipak prisjetila. Postoje zapisi telefonskih poziva prema NZJZ na mobitelu gđe. Đapić Kolak, a rado ćemo od A1 operatera zatražiti i ispis telefonskih razgovora toga dana”, stoji u pismu sindikalne povjerenice s 38-godišnjim stažom u toj ustanovi.

“Daljnji dokaz prilično traljavoga odnosa Epidemiološke službe prema nama jest i pokušaj da dođemo do odgovora o načinu zbrinjavanja korisnika vraćenog u visokofebrilnom stanju s hemodijalize u objektu na Zenti, gosp. B. Š. Tri dana uzastopce slali smo e-mailove s upitima, odgovora nismo dobili i na kraju smo se obratili za pomoć Županijskom stožeru CZ. Dakle, tek nakon nekoliko dana dobili smo upute o izoliranju pacijenta, koji je prethodno bio testiran u KBC-u i nije bio pozitivan na Covid-19, ali je visoko rizičan i k njemu u sobu ulazi jedina, jedna osoba i to u zaštitnom odijelu. Sam Bog nas je spasio od situacije da čekavši upute nadležnih nismo naudili korisniku”, piše nadalje Najla Ribičić i zaključno napominje da je u posjedu svih e-mailova i dokaza o  poduzetim radnjama  i da s time namjerava upoznati premijera, resorno ministarstvo, Ministarstvo zdravstva i Nacionalni stožer civilne zaštite.

Od Jadranke Dimić, predsjednice Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, dobili smo i hodogram mjera poduzetih u domu, od kojih su neke poduzete i prije no što je resorno ministarstvo poslalo svoje naputke.

“Zaposlenici ove ustanove vrijedno i požrtvovno rade svoj teški posao, u teškim uvjetima i za male plaće, a na našu žalost COVID-19 uza sve naše napore ušao je u objekt i to nitko i ne želi osporiti, no dozvoliti da se i mjerodavni i javnost odnose prema nama kao da smo nešto skrivali i zataškavali, a ponavljam – Epidemiološka služba je obaviještena 29. ožujka i očito nije smatrala za shodno da nešto poduzme već je stvar prepustila na praćenje liječnici opće prakse, ispod svake je razine! Svima su puna usta molitvi da korona ne uđe u staračke domove jer bi to bilo pogubno za populaciju koja tamo obitava, pa je upravo nevjerojatno da nitko ništa nije poduzeo, već su nas, umjesto da dođu testirati ljude sa simptomima, ostavili na milost i nemilost vlastitim snagama, nas – ustanovu socijalne skrbi s osobljem apsolutno needuciranim za ovakve situacije i uz liječnicu opće prakse, zaposlenicu Doma zdravlja SDŽ. Što je najgore, upravo se taj naš poziv pokušao zataškati, za što zaista nemam riječi, dok se u isto vrijeme prejudicira isključiva krivnja ravnatelja Doma. Lijepo Vas molim da provjerite sve moje navode i teret krivnje, ako ga ima, rasporedite na odgovorne u svim službama! Zdravstvo očito štiti svoje ustanove i zaposlenike, red bi bio da netko zaštiti i nas”, zaključila je ova kadrovska referentica splitskog doma.

Nadalje, o nedostatku zaštitne opreme u ustanovama svjedoči i  dopis koji su iz Doma slali županijskom stožeru 21. ožujka. U njemu traže zaštitnu opremu, ali i upozoravaju kako obiteljska liječnica koja skrbi za domske korisnike ne bi trebala raditi istodobno u karanteni na Duilovu. Iz Stožera su im odgovorili kako uslijed opće nestašice nemaju zaštitne opreme i da se obrate određenim ljekarnama.

Hodogram aktivnosti pak detaljno govori o opažanjima i anamnezi pojedinih korisnika, kako se kod koga uočavala povišena temperatura, tako su obavještavali epidemiologe.

– Zaposlenici ovog sustava rade u izvanrednim okolnostima, mnogi žive, rade i spavaju u ustanovama odvojeni po dva tjedna od svojih obitelji. Zaštitne opreme gotovo da nema, sami šivaju maske i snalaze se na razne načine da zaštite sebe i korisnike. Rade pod velikim pritiskom izloženi povećanoj mogućnosti da se zaraze koronavirusom i usprkos svemu poduzimaju sve mjere kako koronavirus ne bi ugrozio život i zdravlje naših korisnika. U situaciji kada se cijeli svijet bori s virusom, krajnje je neprimjereno ustanovu koja skrbi za 350 korisnika u starijoj životnoj dobi, sa svim kroničnim bolestima koje ta dob nosi, staviti na „stup srama“. Ne želimo nikoga amnestirati od eventualne krivnje, ali nije moralno ikoga okriviti prije nego što se provede istraga od nadležnih službi. Mnogo puta do sada zaposlenici sustava socijalne skrbi i cijeli sustav bili su unaprijed osuđeni od javnosti, slučaj Pag, da bi se nakon provedene istrage zaključilo da su djelatnici odradili svoj posao kako treba u sklopu svojih mogućnosti. Zbog toga prije donošenja ishitrenih zaključaka dozvolimo institucijama da odrade svoj posao i profesionalno utvrde eventualne propuste u radu – poručuje Jadranka Dimić, čelnica sindikata socijalne skrbi.