O sindikatu

Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske osnovan je 16. studenog 1990. godine. Prva Skupština sindikata održana je u Domu umirovljenika Medvešćak.
Na prvoj redovitoj Skupštini održanoj 1995. godine u Krapini Sindikat je imao registrirane svega 24 podružnice s minimalnim brojem članova. Godine 1996. sklopljen je prvi Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi.

Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske najveći je sindikat u socijalnoj skrbi. Ima preko 150 podružnica iz svih tipova ustanova s više od 5000 članova.

Član je i jedan od osnivača sindikalne središnjice: Matice hrvatskih sindikata javnih i državnih službi.

Sindikat socijalne skrbi karakterizira dosljedno zalaganje za prava članova i odsutnost bilo kakvih afera, koje su pogađale neke druge sindikate.

Sklopio je niz kolektivnih ugovora, trenutno je potpisnik Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenika u javnim službama te Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi.

U djelovanju Sindikata valja istaknuti unaprjeđivanje prava radnika putem kolektivnih ugovora, sudjelovanja u izradi zakona i drugih propisa, zaštitu prava radnika putem pravne pomoći i sudskih sporova, koji su besplatni za članove, davanja redovitih pomoći članovima, sudjelovanje u brojnim tijelima i komisijama na razini RH, kojima se na indirektan način utječe na poboljšanja prava radnika odnosno članova. Također treba istaknuti da Sindikat ima organiziranu redovitu vrlo uspješnu edukaciju za sindikalne aktiviste.

Godine 2004. održana je IV. Skupština Sindikata na kojoj je za predsjednicu izabrana Jadranka Ivezić, dipl. soc.radnik nakon što je godinama predsjednik bio Radoslav Golac.
Na početku rada Sindikat je bio učlanjen u Konfederaciju nezavisnih sindikata, kao udrugu više razine kojoj su pripadali i sindikati javnih poduzeća. Međutim, već 1992. zajedno se nekim drugim sindikatima javnih službi osnovana je sindikalna središnica, Matica hrvatskih sindikata javnih službi u kojoj su uspješnije ostvarivani interesi, a aktivno članstvo traje do danas.

Valja naglasiti da je upornim zalaganjem kao i poznavanjem specifične problematike u radu ustanova te postignućima u pregovorima, Sindikat kroz godine bitno povećao broj članova. Svojim aktivnostima, od kolektivnog pregovaranja, prosvjeda i  štrajkova, zalaganja za prava članova i dr. Sindikat se nametnuo kao bitan činitelj u djelatnost socijalne skrbi.
Usporedo sa sindikalnim aktivnostima razvijen je značajan oblik solidarnosti među članovima, a zalažući se da i sindikalne podružnice unutar svojih nadležnosti  razvijaju solidarnost među članovima pomažući onima koji se u određenom trenutku nađu u situaciji posebnih potreba materijalnih ili radnopravnih.
Osim navedenoga, redovito svake godine, održavaju se sportsko-sindikalni susreti koji osim sportskih sadržaja imaju i radni dio: održavanje okruglih stolova i edukaciju članova sindikata. Ocijenjeno je da su ovi susreti značajno doprinijeli zbližavanju  članova i drugih zaposlenih.