O sindikatu

Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske – SZDSSH 

najveći je i reprezentativni sindikat u djelatnosti socijalne skrbi s više od 4000 članiva u više od 150 podružnica u svim tipovima ustanova socijalne skrbi iz svih djelova Republike Hrvatske.

SZDSSH osnovan je 16. studenog 1990. godine. Osnivači Sindikata su: Janko Putak, Ana Deutch, Radoslav Golac.

Prva Skupština Sindikata održana je u Domu umirovljenika Medvešćak, a za prvog predsjednika Sindikata izabran je Radoslav Golac.

Na prvoj redovitoj Skupštini održanoj 1995. godine u Krapini Sindikat je imao registrirane svega 24 podružnice s minimalnim brojem članova.

Godine 2004. održana je IV Skupština Sindikata na kojoj je za predsjednicu izabrana Jadranka Ivezić, dipl. soc.radnik koja je na toj dužnosti več četvrti mandat.

Jedinstvenu organizaciju Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske čini članstvo organizirano u sindikalnim podružnicama.

Sindikat putem svojih tijela koordinira rad svih podružnica, te zastupa prava i interese članova. Sindikat ima sljedeće tijela: Skupština, Predsjednik, Središnji odbor, Izvršni odbor, Statutarna komisija, Nadzorni odbor.

Godine 1996. sklopljen je prvi Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi. Od tada Sindikat je sklopio niz kolektivnih ugovora, a trenutno je potpisnik Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi.

Na početku rada Sindikat je bio učlanjen u Konfederaciju nezavisnih sindikata, kao udrugu više razine kojoj su pripadali i sindikati javnih poduzeća. Međutim, već 1992. zajedno se nekim drugim sindikatima javnih službi osnovana je sindikalna središnica, Matica hrvatskih sindikata javnih službi čiji je član Sindikat bio do 2011. Od tada Sindikat je član Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

U djelovanju Sindikata valja istaknuti unaprjeđivanje prava radnika putem kolektivnih ugovora, sudjelovanja u izradi zakona i drugih propisa, zaštitu prava radnika putem pravne pomoći i sudskih sporova, koji su besplatni za članove, davanja redovitih pomoći članovima, sudjelovanje u brojnim tijelima i komisijama na razini RH, kojima se na indirektan način utječe na poboljšanja prava radnika odnosno članova. Također treba istaknuti da Sindikat, kroz savjetovanja, okrugle stolove, sindikalne radionice i sl, ima organiziranu redovitu vrlo uspješnu edukaciju za sindikalne aktiviste.

Valja naglasiti da je upornim zalaganjem kao i poznavanjem specifične problematike u radu ustanova te postignućima u pregovorima, Sindikat kontinuirano povečava broj članova i ima največi postotak članova u odnosu na broj zapposlenih u djelatnosti u odnosu na ostale sindikate koji zastupaju zaposlenike u javnim službama. Svojim aktivnostima, od kolektivnog pregovaranja, prosvjeda i  štrajkova, zalaganja za prava članova i dr. Sindikat se nametnuo kao bitan činitelj u djelatnost socijalne skrbi.
Usporedo sa sindikalnim aktivnostima razvijen je značajan oblik solidarnosti među članovima, gdje i sindikalne podružnice unutar svojih nadležnosti  razvijaju solidarnost među članovima pomažući onima koji se u određenom trenutku nađu u situaciji posebnih radnopravnih ili materijalnih potreba.
Sindikat redovito svake godine dva puta organizira sindikalno-sportske susrete koji osim sportskih sadržaja imaju i radni dio: održavanje okruglih stolova i edukaciju članova sindikata. Ocijenjeno je da su ovi susreti značajno doprinijeli zbližavanju  članova i drugih zaposlenih.