Negativna percepcija o uvjetima rada u centrima za socijalnu skrb: Nesrazmjer količine posla, izloženi su rizicima…

Uvjeti rada u centrima za socijalnu skrb nisu dobri – zaposlenici imaju nedovoljno visoke plaće, dok su s druge strane itekako izloženi rizicima, posebno radu s agresivnim korisnicima.

“Kao što dobro znate, u Hrvatskoj imamo dvije i pol tisuće socijalnih radnica i radnika i više od pola milijuna korisnika sustava socijalne skrbi“, upozorio je ove godine predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš. No broj korisnika nije jedino što muči socijalne radnike.

“Broj korisnika po stručnom radniku razlikuje se od centra do centra, kao i na razini gradova i županija. Osnivanjem Hrvatskog zavod za socijalni rad, odnosno novom organizacijom rada centara za socijalnu skrb želi se postići transparentnija i učinkovitija raspoređenost poslova”, poručuju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Kakva je djelatnost socijalna skrb?

Socijalna skrb organizirana je djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, a obuhvaća prevenciju, pomoć i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unaprjeđenja kvalitete života, te poticanje promjena i osnaživanje korisnika, radi njihova aktivnog uključivanja u život zajednice.

Postupanja centra za socijalnu podrazumijevaju i terenske obilaske stručnih radnika obiteljima i samcima u tretmanu ili za koje postoje okolnosti vezane uz njihovo narušeno socijalno funkcioniranje, neadekvatno izvršavanje roditeljske skrbi i sl., propisana su kako Zakonom o socijalnoj skrbi tako i Obiteljskim zakonom i drugim zakonskim propisima.

Za organizaciju rada centra za socijalnu skrb odgovoran je ravnatelj centra, a svaka situacija koja se procjenjuje žurnom i visoko rizičnom zahtjeva žurna postupanja, koja uključuju i nenajavljene terenske obilaske obiteljima ili samcima u potrebi.

U Republici Hrvatskoj djeluju 82 centra za socijalnu skrb i 56 podružnica. U 2021. godini ukupno je bilo 419.826 korisnika svih prava i socijalnih usluga. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi predviđena je reorganizacija centara za socijalnu skrb i osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji će s radom započeti 1. siječnja 2023. s ciljem rasterećivanja dijela poslova koje će preuzeti Središnja služba, ujednačenog postupanja i učinkovitijeg stručnog rada područnih jedinica, ali u centrima za socijalnu skrb nisu uvjereni da će se nešto značajno promijeniti.

Iz centara za socijalnu skrb više puta su odaslani apeli da se nešto mora promijeniti. Kako kažu, sustav socijalne skrbi u lošem je stanju i odlikuje ga nedostatak stručnih radnika i vanjskih suradnika za obavljanje poslova u centrima za socijalnu skrb.

Koliko Hrvatska ima zaposlenih u centrima i kolika je plaća socijalnog radnika?

Prema podacima ministarstva, na dan 31. prosinca 2021. zaposleno je ukupno 1.216 socijalnih radnika, 338 pravnika, 16 upravnih pravnika, 210 psihologa, 14 rehabilitatora i 73 socijalna pedagoga.

Plaće te dodaci na plaću službenika i namještenika centara za socijalnu skrb propisane su Zakonom o plaćama u javnim službama, Zakonom o osnovici plaće u javnim službama, Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentom složenosti poslova službenika i namještenika u javnim službama, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama te Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi.

Sigurnost djelatnika Centra za socijalnu skrb

Ova godina počela je napadom na djelatnike centra za socijalnu skrb, a ubojici iz Đakova Vrhovni sud potvrdio je presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog ubojstva djelatnika centra za socijalnu skrb.

“Na razini cijele Republike Hrvatske do kraja 2019. godine osigurana je i provedena mjera tehničko-tjelesne zaštite svih centara za socijalnu skrb (zaštitar, ručni detektor metala, prolazni detektor metala). Za tu svrhu Ministarstvo je osiguralo i utrošilo iznos od 2,8 milijuna kuna (2.838.911,53 kn).

Centrima koji djeluju na više lokacija omogućena je zaštita na svim lokacijama na kojima djeluju.

Osim zaštitara, u centrima za socijalnu skrb u kojima je prostorno bila moguća ugradnja postoji prolazni detektor metala dok u manjim podružnicama gdje nije bila moguća ugradnja prolaznog detektora metala zbog prostornih uvjeta postoje ručni detektori metala.

Financijska sredstva za plaće zaštitara osiguravaju se iz sredstava jedinica područne (regionalne) samouprave, te na temelju planiranih i osiguranih financijskih sredstava ugovaraju se zaštitarske usluge.

Osnivanjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad financijska sredstva za zaštitarske usluge osiguravat će se iz Državnog proračuna čime se omogućiti ravnomjeran pristup u osiguravanju navedenih usluga”, poručuju iz Ministarstva.

Službene osobe

Iz Ministarstva podsjećaju i da su radnici centara službene osobe.

“Osim tehničke zaštite i zaštitarskih usluga, radnici centara za socijalnu skrb su izmjenama i dopunama Kaznenog zakona 2019. godine dobile status službene osobe. Time kazneno zakonodavstvo i praksa nastoje osigurati zaštitu osoba koje su u svojem radu posebno izložene ugrozi od kriminalnog ponašanja, ali i njihovu pojačanu odgovornost za zakonito postupanje”, poručili su nam.

Podsjetimo, lani je Komora socijalnih radnika, nakon niza napada na djelatnike centara za socijalnu skrb, apelirala na predsjednika, premijera, vladu i resorno ministarstvo da svojim ovlastima naprave sve da zaštite radnike i stručne djelatnike u cijeloj Republici Hrvatskoj.

Predsjednica SZDSSH: “Problem je u nesrazmjeru količine rada i odgovornosti koje na svojim leđima nose socijalni radnici”

“Socijalnih radnika u Centrima za socijalnu skrb ima nedovoljno i rade preko svih propisanih normativa. Nedostaje ih oko 700. Trenutno je u Zavodu za zapošljavanje evidentirano oko 140 socijalnih radnika na cijelom području RH. Pri tome treba napomenuti da u pojedinim županijama kao što je Ličko-senjskoj i Istarskoj županiji nema niti jednog socijalnog radnika na područnom Zavodu za zapošljavanje. Iako resorno ministarstvo daje suglasnost na zapošljavanje, činjenica je da se natječaji ponavljaju jer se nitko ne javlja. Sa druge strane, imamo situaciju da imamo mlade ljude, državljane RH koji su završili socijalni rad na Sveučilištu u Mostaru, i koji bi željeli raditi u RH, ali im je zbog loših zakonskih rješenja onemogućen ili znatno otežan pristup tržištu rada. Radi se oko stotinjak završenih socijalnih radnika koji već dvije godine čekaju da se uredi njihov status kako bi se mogli zaposliti u sustavu socijalne skrbi. Zapošljavanje mladog kadra uvelike bi rasteretilo socijalne radnike u sustavu i spriječilo bi njihov odlazak u inozemstvo”, komentirala je za Narod.hr predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dimić.

“Iako plaće socijalnih radnika ne zaostaju za plaćama srodnih zanimanja u javnim službama, problem je u nesrazmjeru količine rada i odgovornosti koje na svojim leđima nose. Odgovornost za rješavanje najtežih životnih situacija korisnika treba dodatno platiti i na tome će Sindikat inzistirati kroz predstojeće pregovore za Kolektivni ugovor”, zaključila je Dimić.

Istraživanje o uvjetima rada iz perspektive socijalnog radnika

Prema radu izv. prof. dr.sc. Marine Milić Babić, prof. dr. sc. Nine Žganeca i izv. prof. dr. sc. Gordane Berc objavljenom u Ljetopisu socijalnog rada 2021. godine,  socijalni radnici u Hrvatskoj uglavnom imaju negativnu percepciju o uvjetima rada pri čemu ukazuju na probleme: nesigurnosti financiranja, nedostatka kadra, neadekvatne prostorne uvjete, manjak službenih vozila za terenske obilaske, prevelikog opsega posla i administracije, nepoštovanje dostojanstva radnika i teškoće pri uspostavi suradnje s korisnicima.

Preporuke socijalnih radnika, kako navode, za unaprjeđenje opisanog su: poboljšanje uvjeta rada kroz: unaprjeđenje zakonodavnog okvira, zapošljavanje stručnog kadra i edukacije stručnjaka, poboljšanje sigurnosti.

“Zadnjih nekoliko godina teme brojnih natpisa u medijskim stupcima, internetskim
objavama i forumima bili su problemi u sustavu socijalne skrbi što je nedvojbeno
utjecalo na rad i zadovoljstvo slikom položaja socijalnih radnika u društvu, kao i na
percepciju javnosti prema profesiji”, navodi se u zaključku.

Sukladno navedenom, plaću službenika u centru za socijalnu skrb čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta, osnovice koja od 1. siječnja 2022. iznosi 6.044,51 kuna uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.

Koeficijent radnog mjesta stručnog radnika (socijalnog radnika, pravnika, psihologa, socijalnog pedagoga i edukacijskog rehabilitatora) u ustanovama socijalne skrbi je 1,400.

Uvjeti rada

“Centri za socijalnu skrb, registriranu djelatnost obavljaju u poslovnim prostorima u svom vlasništvu, u vlasništvu Republike Hrvatske ili u poslovnim prostorima u zakupu, u vlasništvu fizičkih, odnosno pravnih osoba kao i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao osnivačem te Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kontinuirano se provode aktivnosti kako bi se prostorni uvjeti centara za socijalnu skrb poboljšali i prilagodili postojećim potrebama.

U 2022. i 2023. godini iz Državnog proračuna se financira gradnja, odnosno rekonstrukcija osam poslovnih objekata za potrebe centara za socijalnu skrb ukupne vrijednosti oko 45 milijuna kuna.

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a u sklopu realizacije projekata centara za socijalnu skrb, do kraja 2023. godine će se izgraditi sedam novih poslovnih objekata ukupne vrijednosti 54 milijuna kuna te si centri za socijalnu skrb u sklopu istih projekta nabavljaju i službene automobile.

U tijeku je sukladno izdanim suglasnostima postupak nabave službenih automobila za potrebe centara za socijalnu skrb, koja nabava se financira iz Državnog proračuna”, odgovorilo nam je ministarstvo na pitanje o uvjetima u kojima socijalni radnici rade.

Jedino pozitivno – suradljiv radni kolektiv

“Kao pozitivnu stvar, sudionici ovog istraživanja navode podržavajući i suradljiv radni
kolektiv. Što se tiče sigurnosti i zaštite na radu, sudionici istraživanja navode kako
su u institucije i ustanove u kojima su zaposleni uveli zaštitare, detektore metala i
kamere. Ipak, bez obzira na postojanost ovih mehanizama zaštite, sudionici navode
kako je i dalje prisutan osjećaj nesigurnosti tijekom terenskog izvida koji biva djelomično ublažen u slučaju prisutnosti radnih kolega. Sudionici se osjećaju nezaštićeno
tijekom terenskog rada te navode kako su mjere sigurnosti kasno uvedene tek nakon
članci smrtnog stradanja kolega”, dodaje se.

Rezultati ovog istraživanja ukazuju na činjenicu kako socijalni radnici smatraju da status službene osobe donosi određena prava, ali ne štiti od agresivnog ponašanja korisnika.

“U okviru teme percepcije odnosa društva prema struci socijalnog rada, sudionici ju vide kao negativnu i smatraju kako reakcije okoline obiluju predrasudama, osudom i pogrdnim komentarima u javnosti. Sudionici također smatraju kako okolina nema znanja o profesiji socijalnog rada. Nadalje, preporuke socijalnih radnika za unaprjeđenje struke su: unaprjeđenje uvjeta rada (pri čemu zagovaraju povećanje plaća, unaprjeđenje zakonodavnog okvira, zapošljavanje dodatnog stručnog kadra i edukacije stručnjaka), poboljšanje sigurnosti na radnom mjestu i promocije struke socijalnog rada (preko uspostave suradnje s medijima, senzibilizacije javnosti i unapređenja profesije socijalnog rada kroz pozitivne primjere organizacija i ustanova”, zaključuje se.

 

Izvor: www.narod.hr

Sindikati: Rast plaća u javnim službama je nužan i nema alternativu

MATICA hrvatskih sindikata i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja poručili su kako je rast plaća nužan i nema alternativu, reagirajući na izjavu ministra Primorca koji je sindikatima poručio da nije vrijeme za stjecanje političkih poena i koristi.

Ministar financija Marko Primorac jučer je izjavio kako neće biti novca da se pomogne svima s rastom cijena, potužio se da svi prijete štrajkovima te poslao poruku sindikatima da nije vrijeme za stjecanje političkih poena, koristi i popularnosti.

“Ako plaće ostanu kakve jesu javnim službenicima, prijeti pad kupovne moći”

Sindikati kažu kako statistika jasno pokazuje kako plaće u javnim službama zaostaju za plaćama drugih u zemlji te da njihova kupovna moć snažno pada.

Bruto plaće u lipnju su porasle za četiri posto, odnosno svega 2.3 posto na godišnjoj razini dok su cijene u srpnju porasle za 12.3 posto.Očekuje se rast cijena na razini godine od oko 10 posto.

“Ako plaće ostanu ovakve kakve jesu, zaposlenima u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi i drugim javnim službenicima prijeti pad kupovne moći od osam ili više posto. Pritom, inflacija pogađa puno snažnije nego što to statistika pokazuje i što su plaće niže, to je udar žešći”, tvrde sindikati.

“Alternativa je egzistencijalno ugrožavanje velikog broja radnika”

Kažu kako poslodavci u privatnom sektoru dižu plaće jer im radnici trebaju i shvaćaju da im u ovoj situaciji moraju egzistencijalno pomoći te se nadaju da to shvaća i vlada, iako izjave Primorca izgledaju kao da ih priprema za još jedne mučne pregovore pune odugovlačenja.

Tvrde kako je primjereno povećanje plaća u ovom trenutku egzistencijalna potreba radnika i sam ekonomski prioritet vlade.

Alternativa je drastično rušenje standarda i egzistencijalno ugrožavanje velikog broja radnika što nas u konačnici vuče prema recesiji i najgoroj noćnoj mori svake ekonomske politike, a to je stagflacija, situacija u kojoj ekonomska aktivnost opada, raste broj nezaposlenih i siromašnih, a cijene nastavljaju rasti.

“Vlada se ne može ponašati kao da njezini radnici ne plaćaju režije”

Kažu da se vlada ne može ponašati kao da njeni radnici ne plaćaju režije, ne kupuju hranu i žive u nekoj drugoj zemlji u kojoj cijene ne rastu.

“Vlada se Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službenike obvezala pristupiti pregovorima o povećanju osnovice za ovu godinu do kraja rujna u skladu s ekonomskim okolnostima i kretanjima gospodarskih pokazatelja. BDP nam raste iznad očekivanja, kreditni rejting na povijesno je najvišoj razini, iz EU dolaze značajna sredstva iz NPOO-a i što je najbitnije, fiskalna situacija je zbog rekordne zaposlenosti i odlične turističke sezone vrlo povoljna”, kažu sindikati.

Od vlade očekuju da u što kraćem roku pokaže inicijativu za pokretanjem pregovora, a ako se kroz pregovore ne riješe problemi, i štrajk će biti opcija.

 

Izvor: index.hr

Nakon smjene Ane Božić vršiteljica dužnosti postala je Andreja Peršin Horvat

Do smjene na čelu rovinjskog centra je, podsjetimo, došlo prije 15-ak dana kada je Upravno vijeće iskazalo nepovjerenje bivšoj ravnateljici Ani Božić, koju su radnici Centra optužili za mobbing, ali i brojne nedostatke u vođenju ove ustanove, a o čemu smo pisali na portalu Istra24.

Vršiteljica dužnosti ravnateljice Centra za socijalnu skrb Rovinj je Andreja Peršin Horvat, dugogodišnja socijalna radnica koja u Rovinj dolazi iz Centra za socijalnu skrb Pula, gdje je radila kao voditeljica Ureda za novčane pomoći.

Do smjene na čelu rovinjskog centra je, podsjetimo, došlo prije 15-ak dana kada je Upravno vijeće iskazalo nepovjerenje bivšoj ravnateljici Ani Božić, koju su radnici Centra optužili za mobbing, ali i brojne nedostatke u vođenju ove ustanove, a o čemu smo pisali na portalu Istra24.

Na iznimno tešku situaciju u centru ukazao je tada i  Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske.

Začudno, smjena se dogodila samo nekoliko dana nakon što je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike stalo iza ravnateljice odgovarajući na naše upite kako Izvješćem o provedenom upravnom nadzoru od strane Samostalnog sektora za upravni i inspekciji nadzor u socijalnoj skrbi nije utvrđeno kršenje prava radnika.

No, izgleda da ministarstvo njezinim upravljanjem ipak nije bilo zadovoljno te je odlučeno da se vodstvo centra promijeni.

– Nakon priopćenja ministarstva o urednom inspekcijskom nalazu i dobrom poslovanju ravnateljice CZSS Rovinj, smjena iste je svojevrsni salto mortale. Sami sebi skaču u usta. S druge strane, drago nam je da je napokon riješena situacija na koju upozoravamo već više od godinu dana i da će radnici moći bez dodatnog stresa i ponižavanja raditi svoj posao. Ovo je signal ministru da treba preispitati rad inspekcije i više pažnje pokloniti vapajima očajnih radnika, jer svaki nam je kvalitetan radnik u sustavu koji muči nedostatak radne snage, zlata vrijedan, komentirala je za naš portal Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, rovinjski slučaj nakon što je Božić smijenjena.

 

Izvor: www.istra24.hr

Djelatnici Centra za socijalnu skrb u Rovinju mogu odahnuti! SMIJENJENA RAVNATELJICA ANA BOŽIĆ

U Rovinju se već mjesecima ‘šuška’ o situaciji u Centru za socijalnu skrb gdje su, kako navode zaposlenici, dolaskom nove ravnateljice nastali veliki problemi koji otežavaju rad.

Radnici su nam još krajem prošle godine potvrdili kako su izloženi velikom stresu uslijed čestih reorganizacija radnih obveza i onemogućavanja samostalnog stručnog rada, a naveli su tada i kako ih nova ravnateljica kritizira i omalovažava o čemu smo više pisali ovdje.

Nastavno na navode radnika koje smo prenijeli, nedugo zatim stigao je i demantij ravnateljice Ane Božić koji možete pročitati ovdje, no čini se kako su radnici ipak bili u pravu.

Naime, kako nam je potvrdila Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, smijenjena je ravnateljica rovinjskog Centra za socijalnu skrb, Ana Božić.

“Vjerujem da resorno Ministarstvo neće mijenjati ovu odluku, tim više što u Upravnom vijeću rovinjskog Centra za socijalnu skrb sjede zaposlenici Ministarstva koji su dobro upoznati sa situacijom. Riječ je o problemima koji traju već više od godine dana, a radnici su u tom periodu izašli imenom i prezimenom pred Ministarstvo i zatražili pomoć jer su tamo proživljavali poniženja.

Veoma je stresno dolaziti na posao u suzama, a onda i odlaziti s posla u suzama.

Radi se o Centru koji je i inače potkapacitiran i nema dovoljno stručnog kadra, a onda kada je još ovakva situacija, odnosno kad je psihosocijalna klima poprilično loša, ne smjenjuje se osoba koja tome doprinosi.

Situacija je bila jasna kada su svi stručni radnici otišli na bolovanje, no inspekcijski nadzor u Hrvatskoj provodi se jednako kao i prije 20 godina, odnosno gledaju se samo papiri, a ne u kojim uvjetima ljudi rade”, poručila je Jadranka Dimić.

Dodajmo još i kako su djelatnici Centra za socijalnu skrb Rovinj ovu odluku dočekali s dozom rezerve budući da u samo funkcioniranje sustava nemaju više povjerenja pa kažu da ne vjeruju da će se odluka provesti “dok god ju ne vide na papiru”.

 

Izvor: istrain.hr

VAPAJ OČAJNIH RADNIKA URODIO PLODOM Smijenjena ravnateljica rovinjskog Centra za socijalnu skrb Ana Božić

– Drago nam je da je napokon riješena situacija na koju upozoravamo već više od godinu dana i da će radnici moći bez dodatnog stresa i ponižavanja raditi svoj posao. Ovo je signal ministru da treba preispitati rad inspekcije i više pažnje pokloniti vapajima očajnih radnika, kazala nam je danas Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi komentirajući rovinjski slučaj

Na danas održanoj Sjednici Upravnog vijeća rovinjskog Centra za socijalnu skrb, smijenjena je dosadašnja ravnateljica, Ana Božić. Ova diplomirana socijalna radnica na poziciju ravnateljice rovinjskog Centra stigla je prije nešto više od godinu i pol dana.

Usvojen prijedlog za razrješenjem

Na današnjoj sjednici preispitivala se njezina odgovornost, a nastavno na Izvješće o provedenom upravnom nadzoru od strane Samostalnog sektora za upravni i inspekciji nadzor u socijalnoj skrbi kojim, pak, nije bilo utvrđeno kršenje prava radnika.

Unatoč takvom Izvješću, kako nam je potvrdila i sama Božić, usvojen je prijedlog jedne članice Upravnog vijeća za razrješenjem ravnateljice. Kao razlog navedeno je nezadovoljstvo dijela radnika, ujedno i članova Sindikata socijalne skrbi, s načinom vođenja Centra, o čemu je početkom mjeseca pisala novinarka Istre24 Borka Petrović.

Radnici Centra optužili su tada javno ravnateljicu Božić za mobbing i „raspad sustava brige o korisnicima“.

Teške optužbe na račun ravnateljice

– U centru trenutno nema nijednog socijalnog radnika i to nikome nije čudno, nikome se ne pali alarm. Nadležnom ministarstvu uputili smo dopis kojim tražimo da nas oslobode odgovornosti od mogućih posljedica po nekog od korisnika radi zakašnjelih postupaka, kazali su tada djelatnici kolegici Petrović.

Ravnateljica Božić te je navode naknadno ocijenila posve neistinitima i iskonstruiranima.

“Ovo je signal ministru”

– Nakon jučerašnjeg priopćenja ministarstva o urednom inspekcijskom nalazu i dobrom poslovanju ravnateljice CZSS Rovinj, današnja smjena iste je svojevrsni salto mortale. Sami sebi skaču u usta. S druge strane, drago nam je da je napokon riješena situacija na koju upozoravamo već više od godinu dana i da će radnici moći bez dodatnog stresa i ponižavanja raditi svoj posao. Ovo je signal ministru da treba preispitati rad inspekcije i više pažnje pokloniti vapajima očajnih radnika, jer svaki nam je kvalitetan radnik u sustavu koji muči nedostatak radne snage, zlata vrijedan, kazala nam je danas Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, komentirajući rovinjski slučaj.

 

Izvor: www.istra24.hr

NAKON IZVANREDNOG UPRAVNOG NADZORA, Ministarstvo nije utvrdilo kršenje prava radnika u rovinjskom Centru za socijalnu skrb

Ministarstvo smatra da je ravnateljica opravdano angažirala detektivsku agenciju koja je slijedila radnike na bolovanju. Kontrola je obavljena 18. lipnja 2022., a odnosila se na provjeru aktivnosti socijalne radnice, za koju je postojala sumnja da se nalazi na bolovanju za kojeg nema osnova te je dostavljano privremeno izvješće koje ukazuje na sumnju u opravdanost bolovanja, uz fotoelaborat.

Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike primili smo detaljan odgovor vezano za probleme u rovinjskom Centru za socijalnu skrb.

-Izvanredni upravni nadzor u Centru za socijalnu skrb Rovinj proveden je temeljem pritužbi dijela radnika CZSS Rovinj upućenih Ministarstvu, Upravnog vijeća Centra, Sindikatu zaposlenih u djelatnosti socijalne skrb te Hrvatskoj komori socijalnih radnika. Izviješće o provedenom izvanrednom nadzoru, od 7. srpnja 2022., dostavljeno je na ravnateljicu Centra i UV Centra. Izviješćem je naložena provedba ukupno 41 mjere, od kojih se 33 mjere odnose na nepravilnosti utvrđene u radu stručnih radnika Centra. Ujedno, određena je mjera provedbe postupka utvrđivanja odgovornosti stručnih radnika za spise koji su bili predmet nadzora, uvodno su objasnili iz ministarstva nakon provedenog nadzora.

Nadalje, nadzor nije utvrdio nikakvo kršenja prava radnika.

-Upravnom vijeću naložena je provedba postupka utvrđivanja odgovornosti ravnatelja Centra, iz kojega je proizašlo kako nisu utvrđena kršenja prava radnika od strane ravnatelja. Ministarstvo je u cijelosti upoznato sa situacijom u kojoj se nalazi CZSS Rovinj te je radi navedene situacije i proveden upravni nadzor u Centru. Ravnatelj Centra, kao osoba odgovorna za zakonitost rada Centra, ima ovlast uskratiti potpis na zaključak i mišljenje stručnih radnika, koje ocijeni nezakonitim, osobito pod okolnostima kada u konkretnom predmetu nema jedinstvenog mišljenja stručnog tima, primjerice kada se radi o situaciji uskrate potpisa jednog od članova stručnog tima na prijedlog zaključka i mišljenja, smatraju u ministarstvu iz kojeg su očito zadovoljni radom aktualne ravnateljice Ane Božić.

-Pozitivni pomaci u radu CZSS-a Rovinj vidljivi su u dijelu rješavanja problema najugroženijih i socijalno najzapuštenijih korisnika, sprječavanja neosnovanog žurnog izdvajanja i smještaja djece izvan obitelji te kod upravljanja imovinom štićenika koji su pod neposrednim skrbništvom CZSS-a, a koja je dugotrajno zapuštena, što je s vremenom postajalo i veliki problem Grada Rovinja. Povratne informacije korisnika upućuju na unapređenje rada Centra, tvrde iz ministarstva.

Na naš upit kako komentiraju navode da je ravnateljica unajmila privatnog detektiva koji je slijedio djelatnike na bolovanju, te tko je platio detektive, dobili smo sljedeći odgovor.

-Prema članku 46. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, nadzor nad korištenjem privremene nesposobnosti osiguranika, obavlja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, što obuhvaća kontrolu u ordinaciji doktora te neposrednu kontrolu osiguranika u ili izvan ordinacije, uključujući i kućni posjet. Poslodavac može zahtijevati od HZZO-a kontrolu opravdanosti privremene nesposobnosti osiguranika, zbog sumnje na zlouporabu bolovanja, što je u konkretnom slučaju i zatraženo. Ujedno, Centar je sklopio Ugovor o obavljanju detektivskih poslova kontrole bolovanja, s ovlaštenom detektivskom agencijom, prema članku 7. Zakona o privatnim detektivima. Kontrola je obavljena 18. lipnja 2022., a odnosila se na provjeru aktivnosti socijalne radnice, za koju je postojala sumnja da se nalazi na bolovanju za kojeg nema osnova te je dostavljano privremeno izviješće koje ukazuje na sumnju u opravdanost bolovanja, uz fotoelaborat. Zaprimljena dokumentacija, uključujući i fotodokumentaciju, dostavljena je HZZO-u radi ponovne provedbe kontrole bolovanja za istu stručnu radnicu. Zlouporaba bolovanja (ukoliko je dokazana) predstavlja tešku povredu obveza iz radnog odnosa i izigravanje povjerenja poslodavca, zbog čega nastavak radnog odnosa uglavnom nije moguć, izvijestili su iz ministarstva.

-Pojačana kontrola bolovanja djelatnika Centra, uslijed izrazito visoke stope korištenja bolovanja radnika Centra, osobito u ljetnim mjesecima,  te posljedično i pojačanog opterećena djelatnika koji rade dodatnim poslovima, naložena je ravnateljici mjerama upravnoga nadzora te je ujedno naložena i dostava očitovanja HZZO-a po provedenoj kontroli bolovanja, zaključili su iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

 

Izvor: www.istra24.hr

Radnici rovinjskog centra ravnateljicu optužuju za MOBING, ALI I RASPAD SUSTAVA BRIGE O KORISNICIMA

U centru trenutno nema niti jednog socijalnog radnika i to nikome nije čudno, nikome se ne pali alarm, navodi nam jedna od radnica, napominjući da oni rade s najosjetljivijim kategorijama društva i svaki krivi potez može dovesti do neželjenih situacija. Zbog sve toga su u nadležno ministarstvo čak uputili dopis kojim traže da ih oslobode odgovornosti od mogućih posljedica po nekog od korisnika radi zakašnjelih postupaka!

Gotovo godinu dana radnici Centra za socijalnu skrb Rovinj obraćaju se nadležnim institucijama tražeći pomoć radi narušenih odnosa unutar ustanove.

Ravnateljica rovinjskog Centra za socijalnu skrb Ana Božić, tvrde nam dugogodišnji zaposlenici s kojima smo razgovarali (a koji su radi zaštite svojih obitelji željeli ostati anonimni) mobingira svoje djelatnike, a otkako je preuzela funkciju, u listopadu 2020. godine, u tom je centru postalo nemoguće raditi.

Radnici traže premještaje, daju otkaze

Zbog toga su, kako navode, jedna socijalna radnica, psihologinja i administrator već tražili i dobili premještaje, dok je jednom socijalnom radniku ravnateljica dala otkaz, a nekoliko je djelatnika na dugotrajnom bolovanju. Sve se to odražava na rad i štićenike jer centar trenutno, doznajemo, nema niti jednog jedinog  socijalnog radnika!

– Jedna kolegica socijalna radnica dala je otkaz, jedan je dobio otkaz jer navodno nije zadovoljio, iako se radi o socijalnom radniku s 30-godišnjim iskustvom koji je ovdje bio na premještaju. Nedavno je otišla i kolegica koja je bila zaposlena kao administrator kao i psihologinja. Uz njih, još je nekoliko stalno zaposlenih kolega najavilo otkaze pa ne znamo tko će uopće u centru raditi, govori nam jedna od radnica.

U razgovoru s djelatnicima doznajemo da su se medijima obratili jer na njihove apele i upozorenja nadležne institucije ne reagiraju – ni nadležno ministarstvo, niti Upravno vijeće, iako ih u njihovih nastojanjima da se izbore za svoja prava i vrate normalnom radu podržavaju i stručna komora, udruga socijalnih radnika i sindikat.

Doduše, dodaju, u centru jesu provedena dva nadzora, no prvi ‘nije išao na ruku’ ravnateljici pa je navodno stopiran, dok o rezultatima drugog nadzora, u kojemu njih nitko nije niti kontaktirao, nisu uopće obaviješteni.

U prvom se nalazu, navode nam, ravnateljici dane upute o daljnjem postupanju dok je za radnike trebala biti osigurana psiho-socijalna pomoć, no ništa se od toga nije provelo.

Sustav se raspada

Prema pričanjima, novoj su ravnateljici, kada je dužnost preuzela prije dvije godine pružili ruku, no vrlo brzo njezino se nesnalaženje u radu počelo odražavati na rad centra, a ona podređene djelatnike krenula omalovažavati, davati im zadatke koje je nemoguće izvršiti u roku kojeg zahtjeva, ali i uplitati se u samostalan stručni rad djelatnika što negativno utječe na rad s korisnicima i zadovoljavanje njihovih potreba. Probleme u organizaciji rada počeli su se, navode nam, prelamati na leđima korisnika koji više nemaju svoje socijalne radnike.

– Mali smo kolektiv, sada nas ima osam, a do njezina dolaska nas je bilo 12, pričaju nam dodajući da oni pokrivaju široko područje Rovinja, ali i Bala, Kanfanara i Žminja i posla je jako puno.

– Posla je zapravo preko glave, a nas nema. Ljudi koji su ostali zbog presinga koji im utječe na zdravstveno stanje odlaze na bolovanja, situacija je nepodnošljiva, a nas se uporno ignorira. Cijeli se sustav raspada, navodi nam jedna od djelatnica koja tvrdi da joj je onemogućen normalan rad.

Dodaje da ne želi odustati od posla kojeg voli radi jedne osobe i svim će se silama boriti da se situacija u centru normalizira.

– U centru trenutno nema niti jednog socijalnog radnika i to nikome nije čudno, nikome se ne pali alarm, navodi, napominjući da oni rade s najosjetljivijim kategorijama društva i svaki krivi potez može dovesti do neželjenih situacija. Zbog sve toga su u nadležno ministarstvo čak uputili dopis kojim traže da ih oslobode odgovornosti od mogućih posljedica po nekog od korisnika radi zakašnjelih postupaka!

U dvije godine četiri reorganizacije

Upitani da nam pojasne na koje načine ravnateljica opstruira rad pričaju nam da diskriminira većinu radnika te usmeno vrlo često mijenja organizaciju rada i raspored poslova (gotovo na tjednoj razini), a u dvije godine provela je čak četiri reorganizacije centra.

– Konstantno miče ljude sa slučajeva iako mi na nekim predmetima, odnosno obiteljima koje pratimo, radimo godinama. Zbog toga se predmeti više ne mogu pratiti jer se ne zna tko je predmet započeo, tko je njegov nositelj i tko bi ga trebao zaključiti. Cirkuliranje predmeta među zaposlenicima prema usmenim ili rijetko pismenim nalozima ravnateljice rezultira dugim vremenskim rokom čekanja korisnika na ostvarenje svojih prava, navode.

Predmeti se, nastavljaju, dodjeljuju nasumično, pa se tako dešava da su neke stranke prošle sve stručne radnike i više niti sami ne znaju koji im je nadležni socijalni radnik, da se brojni predmeti otvaraju ali ostaju neraspoređeni. Nadalje, tvrde kako se njima zabranjuje da se konzultiraju s kolegama iz nadležnog ministarstva, županije, centra i ostalih usko povezanih službi, a ona se direktno upliće u slučajeve u koje nije upućena.

Uz sve to, dodaju, ravnateljica stvara nepotrebne tenzije, pritisak i kontinuirano kritizira rad gotovo svih zaposlenika.

 Kaže nam da smo zli, odvratni, zove na raport

– Omalovažava nas, vrijeđa i manipulira, govori nam da smo nestručni, zove na raport zbog svake gluposti, zna nam kazati da smo zli, da smo odvratni. To ide do te mjere da se radnici pozivaju na odgovornost jer, primjerice, za vrijeme marende u kafiću nisu sjeli za njezin stol već sami.

– Situacije u koje nas stavlja su ponekad opasne jer od nas traži da da postupamo mimo propisa. Tako od nas zahtjeva da u važnim obiteljskim stvarima, donosimo brze odluke bez da smo do tada upoznati sa situacijom, iako se radi o vrlo ozbiljnim situacijama poput posvojenja ili izuzeća djeteta iz obitelji, žali se jedna od socijalnih radnica.

Na kraju dodaju i poražavajuću činjenicu da ravnateljica naklonost korisnika pokušava “kupiti” i da su se, otkako je ona preuzela funkciju, sredstva za jednokratne pomoći povećale sa 170 na čak 450 tisuća kuna godišnje!

– Upozorili smo ministarstvo i na to, no nema odgovora. Izgleda da ministarstvo uopće nema kontrolu nad tim koliko se i na koji način troši novac, kazuju nam već očajni radnici.

 

 

Sindikat: Ministarstvo sve zna, ali ne poduzima ništa

Predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dimić poslala nam je opširnu dokumentacijo o tome kako već dulje vrijeme upozoravaju Upravno vijeće i ministarstvo na alarmantno stanje u ovom Centru, no kako reakcija nema.

– Radi se o klasičnom mobingu i kršenju prava radnika. Ministarsvo je sa svime upoznato, ali nije mrdnulo prstom. Jedino što su napravili jest da su promijenili Upravno vijeće i stavili tri svoje članice. No, to ‘krizno upravno vijeće’ nije napravilo ništa i stanje je u Rovinju sve gore, navodi nam Dimić.

– Zaposlenici, članovi sindikata u dogovoru s nama prijavili su sve nepravilnosti nadležnim državnim tijelima. Imamo saznanja da je Državni inspektorat utvrdio nepravilnosti u radu ravnateljice, međutim nismo u posjedu inspekcijskog nalaza. U resornom ministarstvu je na  temu loše organizacije rada i postupaka u radu ravnateljice održan sastanak kojem je prisustvovala i državna tajnica Marija Pletikosa . Na sve navode o nepravilnostima dobili smo zapanjujući odgovor “da je za situaciju kriva sindikalna povjerenica” koja je prije obnašala dužnost ravnateljice, vele nam iz sindikata.

Pojašnjavaju da je sadašnja ravnateljica sindikalnoj povjerenici namjeravala otkazati ugovor o radu na što je Sindikat uskratio suglasnost te se pred nadležnim sudom vodio postupak za nadomještanje suglasnosti. U međuvremenu, sindikalna povjerenica više ne radi u Centru (pa je tako i spor pred sudom obustavljen, međutim troškove nepotrebnog spora snosi Centar odnosno porezni obveznici), a odlaskom “problematične” sindikalne povjerenice stanje u Centru nije promijenilo nego je samo još gore, zaključuju.

 

Ministarstvo upoznato sa situacijom

Što se događa u rovinjskom centru upitali smo i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike iz kojeg, u poprilično šturom odgovoru, navode da su upoznati sa situacijom u Centru za socijalnu skrb Rovinj, s obzirom na to da su im se u više navrata obraćali zaposlenici Centra, ali i sama ravnateljica.

– U siječnju 2022. godine su promijenjeni članovi Upravnog vijeća, a novoimenovane članice Upravnog vijeća su odmah zatražile provođenje izvanrednog upravnog nadzora radi objektivnog sagledavanja stanja u Centru, naveli su nam iz Ministarstva, no nisu kazali što je nadzorom utvrđeno pa čekamo i tu informaciju.

– Napominjemo da su u Centru zaposlena tri socijalna radnika (na neodređeno vrijeme, trenutno na bolovanju), dva pravnika na neodređeno vrijeme (te jedna pravnica koja mijenja pravnicu koja je na dugotrajnom bolovanju), jedna psihologinja (na određeno vrijeme zbog povećanog opsega posla), jedan voditelj računovodstva (neodređeno vrijeme),  jedan blagajnik-likvidator (na neodređeno vrijeme, trenutno na bolovanju) te ravnateljica kao i to da je natječaj za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta administrativnog radnika i psihologa zatvoren te je u tijeku odabir kandidata za navedena dva radna mjesta, navode iz ministarstva.

Prozvanu ravnateljicu pokušali smo kontaktirati telefonski i putem meila, ali nam je ostala nedostupna.

 

Izvor: www.istra24.hr

Djelatnici Centra za socijalnu skrb Dubrovnik na sve strane prijavljuju probleme s ravnateljicom, a iz Ministarstva pitaju gdje je njena kikara

Centar za socijalnu skrb Dubrovnik pokriva područje od Prevlake do Janjine, oko 67.500 stanovnika u našoj Županiji. Nakon što su u javnost došle informacije o lošim međuljudskim  odnosima i nezakonitostima u Centru pitanje je jesu li korisnici Centra zakinuti u svojim pravima i  potrebnu skrb?  Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenih u socijalnoj skrbi  Hrvatske smatra da jesu. I to zbog lošeg i nezakonitog rada aktualne ravnateljice Centra Ružice Misir  zbog koje zaposlenici Centra već  nekoliko mjeseci, bez uspjeha, izvješćuju  sve institucije u sustavu socijalne skrbi od Županije i Upravnoga vijeća Centra, preko Ministarstva pa do Pučke pravobraniteljice i Pravobraniteljice za djecu. „Situacija je takva da strahujemo da se i na našem području, dogodi neka tragedija“, kažu djelatnici: „Ovo je priča o tome kako se događaju tragedije u Centru za socijalnu skrb. U CZSS Dubrovnik još nije bilo tragedija, ali uvjeti za rad su nemogući i u takvim uvjetima se događaju greške.“

OTIŠLO DESET ZAPOSLENIKA

Dubrovački Centar u posljednjih je godinu dana, zbog tako narušenih odnosa,  napustilo čak deset zaposlenika, a ravnateljica je zaradila optužni prijedlog zbog  toga što se miješala u rad Radničkog vijeća.  Ravnateljica je vodila skup radnika i birala predstavnika radnika u Upravno vijeće, zbog čega UV Centra nema predstavnika radnika, a također opstruira rad Stručnog vijeća, zbog čega je njen rad većina stručnih djelatnika ocijenila nezadovoljavajućom ocjenom. No Upravno vijeće Centra na to se nije osvrnulo objasnivši kako ravnateljica ne obavlja stručni rad, premda je u plaćenoj pripravnosti svaki mjesec. Ni  Upravno vijeće,  nabrajaju djelatnici, ne radi transparentno  jer se ne objavljuju ni pozivi na sjednice, niti teme rasprave, niti zaključci. Najgora je, ističu djelatnici s kojima smo razgovarali, neprofesionalna komunikacija ravnateljice s njima. Paranje papira, demonstrativni odlasci sa sastanaka, povišeni tonovi, nedonošenje pravilnika i odbijanje  razgovora o problemima koji trebaju rješenje, riječima „danas primam samo komplimente…“

Jadranka Dimić, sindikat djelatnika socijalne skrbi RH

Jadranka Dimić, sindikat djelatnika socijalne skrbi RH

– Kada radite u takvoj ustanovi gdje ravnateljica nema normalnu komunikaciju sa zaposlenima, to je pakao.  Ni korisnici ne dobivaju uslugu koja im je zagarantirana i to je najveći problem  – ističe Jadranka Dimić. – Ako netko radi preko svih normativa, ako radi tuđi posao, naravno da se ne može posvetiti svakom korisniku s dužnom pažnjom. Na primjer, jedna je  psihologica otišla iz Centra i dala otkaz, ravnateljica je predložila da psihologica iz Obiteljskog centra radi pola radnog vremena u Obiteljskom  centru, a pola u Centru za socijalnu skrb. Pa je li to normalno? Ne može čovjek raditi dva posla, a to su i kontradiktorne stvari, kao sukob interesa – kaže Dimić čiji je sindikat prvu prijavu Ministarstvu poslao u siječnju ove godine, nakon što su održali sastanak podružnice u Dubrovniku.

PRAVE NAS BUDALAMA

– Zaposleni su više prijava i nepravilnosti ravnateljice i ranije upućivali kroz sustav, a na taj naš zahtjev Ministarstvo je poslalo samo nalog Upravnom vijeću da provjeri situaciju na što smo im odgovorili da nas ne prave budalama jer UV do sada nije ništa napravilo. Upravno vijeće je, vjerovali ili ne, zatražilo od ravnateljice da se očituje o tome!  Izvijestili smo osim Ministarstva i Inspekciju rada Ured javne pravobraniteljice. Ništa se nije dogodilo, tvrdi se da je promijenjeno Upravno vijeće, no mi o tome nemamo saznanja, a trebali bi biti upoznati i sa zapisnikom i zaključcima toga sastanka – govori Dimić.

Popis nepravilnosti i propusta koje zaposlenici ‘stavljaju na teret’ ravnateljici Misir podulji je.  Osim uplitanja u rad Sindikata, kršenja kolektivnog ugovora, ignoriranja stručnog vijeća Centra, neprofesionalne komunikacije, ravnateljica, tvrde zaposlenici dopušta da  u Odjelu za mladež rade osobe  bez dovoljno stručnog iskustva i licencije, a riječ je poslovima koji se odnose na teške razvode, oduzimanje djece i slične traume. Odjel za djecu, mlade i obitelj, u suprotnosti s preporukama Ministarstva, nema voditelja ni psihologa, a trebala bi biti zaposlena dva, ravnateljica u medijima tvrdi kako Centar ima sigurnu kuću, a zna da Centar po zakonu ne smije donijeti rješenje o smještaju obitelji u biskupijsko sklonište…

Ružica Misir, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Dubrovnik

Ružica Misir, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Dubrovnik

 

OBITELJSKI CENTAR NA HODNIKU

Dubrovnik je također, jedini grad u Hrvatskoj koji nema oformljen Obiteljski centar  kao podružnicu Centra, bez  prostora za rad jer bi psiholog koji se bavi savjetovanjem, radionicama i edukacijama obavezno trebao biti i fizički  izdvojen iz Centra. Ravnateljica Misir čija je prednost na natječaju bilo navodno iskustvo u području EU fondova, propustila je unatoč sugestijama zaposlenika,  povući milijunski iznos za unapređenje rada Obiteljskog centra, pa se radionice Obiteljskog centra odvijaju na hodniku. Tko će razgovarati s obiteljskim psihologom na hodniku Centra za socijalni rad?

– U Dubrovniku nije oformljen Obiteljski centar onako kako bi trebao biti, no mi u sustavu imamo više takvih problema. Tvrditi da je nešto dobro ustrojeno a zapravo je izvan svih propisa. Ministarstvo sve zna, tu sam problematiku iznijela i pred novim ministrom Piletićem i državnom tajnicom, no to sve  dugo traje.  Sada imamo  situaciju  da se natječaj za zapošljavanje raspisuje, a da se nitko ne javlja jer u Dubrovniku nema stručnog kadra. U čitavom sustavu nedostaje oko 2000 ljudi.  A kada još vidite da u Centru imaju ovakve probleme, svi zaobilaze – objašnjava Dimić.

 

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike je u siječnju uputilo  redoviti upravni inspekcijski nadzor u dubrovački Centar koji je također pronašao niz nepravilnosti koje je trebalo ispraviti, no nakon prijava zaposlenika i sindikata nije poslalo izvanredan nadzor kako bi se utvrdilo je li postupanje ravnateljice suprotno zakonu, krši li ona kontinuirano pozitivne zakonske propise i svojim ponašanjem uznemirava i krši dostojanstvo radnika.

Na upite poslane zbog ovih prijava stigao nam je i njihov odgovor. Nije daleko o ranijeg očitovanja prema Sindikatu, a na izravan upit hoće li i kada će poslati inspekciju kako bi se stvari raščistile, nisu odgovorili.

„Upravno vijeće centra za socijalnu skrb ispituje odgovornost ravnatelja i ima ovlast razriješiti ga i prije isteka mandata u određenim zakonom propisanim slučajevima, uz prethodnu suglasnost ministra,“ pišu. – Od strane inspekcijskih službenika Ministarstva u siječnju 2022. godine proveden je redovni upravni nadzor zakonitosti rada i postupanja te rješavanja u upravnim stvarima Centra za socijalnu skrb Dubrovnik i Podružnice Lopud.

Prilikom nadzora utvrđeni su propusti u radu te je Centru je naloženo ukupno 23 mjere. Mjere se odnose na stručne cjeline skrbništva, obiteljsko-pravne zaštite, socijalne usluge smještaja te na zakonitost rada kao i djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave u okviru prenesenih javnih ovlasti.

Jedna od naloženih mjera je i obveza UV Centra da nadzire rad ravnatelja, provođenje programa i odluka UV, kao i redovito ispunjavanje poslovnih obveza, u suprotnom postupati u skladu s ovlastima, temeljem Zakona o socijalnoj skrbi, kojim je propisana dužnost Upravnog vijeća da razriješi ravnatelja i prije isteka mandata na koji je izabran, ako se utvrde razlozi za donošenje odluke o razrješenju, odgovor je stigao iz kabineta ministra.

UPRAVNO VIJEĆE

No Upravno vijeće očito nema namjeru razriješiti ravnateljicu Misir mada su zaposlenici  proteklih godinu dvije, pojedinačnim prijavama i putem sindikata u više navrata upoznali UV o, po njima neprihvatljivom ponašanju i radu ravnateljice. U Sindikatu to podupiru nizom dokumenata koji su razmijenjeni između zaposlenika  Upravnog vijeća i mjerodavnih službi Ministarstva.  Katarina Doršner, predsjednica je UV  Centra kaže nam kako ” UV kontinuirano ispituje i intenzivno prati rad ustanove i ravnatelja. Ravnateljici je obzirom na proveden inspekcijski nalaz naloženo bez odgode ispuniti mjere propisane nadzorom“. Doršner kaže kako je jednako kao u zdravstvu, nedostatak kadra i preopterećenost zaposlenih u sustavu problemi koji se ne mogu lako rješavati.

– Upravno vijeće upoznato je s primjedbama na rad ravnatelja dijela djelatnika Centra. Sukladno tome, UV u dogovoru s Osnivačem nadzire rad ustanove, provedbu naloženih mjera te će prema tome postupati i dalje u skladu sa svojim poslovnim obvezama i ovlastima. Na osnivanju Podružnice Obiteljskog centra i osiguravanju adekvatnog poslovnog prostora kao preduvjeta se radi intenzivno. Prošle godine je potpisan predugovor, a uskoro se očekuje potpisivanje i ugovora o zakupu poslovnog prostora. Pri CZSS  Dubrovnik do osnivanja Podružnice Obiteljskog centra, djeluje Odjel obiteljskog centra koji zapošljava četiri stručna djelatnika od kojih svi ispunjavaju sve zakonom propisane uvjete za rad – odgovara predsjednica Vijeća u pisanoj izjavi.

Centar Dubrovnik ima 38 zaposlenih, većinom stručnih radnika, socijalnih radnika, pravnika, psihologa i socijalnog pedagoga.  Obzirom na područje koje pokrivaju u ovom dijelu Županije malo je reći kako su preopterećeni. Ako u hrvatskom sustavu socijalne skrbi nedostaje dvije tisuće stručnjaka, kako kaže predsjednica njihova Sindikata, pitanje je kako oni mogu raditi?  Ako još na mjestu ravnatelja koji treba organizirati posao imaju osobu kojoj inspekcija nalazi 23 propusta u radu, a djelatnici s njom ne mogu ostvariti profesionalnu komunikaciju, i iz straha ne žele i javno istupiti u obranu svojih prava i posla, kako će dubrovački Centar rješavati poteškoće ranjivih skupina s kojima rade?

 

Ravnateljica Misir: Odbijam sve optužbe, Centar radi bez ikakvih poteškoća

Ravnateljica CZSS Dubrovnik, Ružica Misir  tvrdi da CZSS Dubrovnik djeluje sukladno svim zakonskim propisima. Štoviše piše da se rad odvija „neometano, bez ikakvih poteškoća i na raspolaganju je svim sadašnjim i budućim korisnicima. Korisnici Centra ni na koji način nisu ugroženi niti su zakinuti za prava i usluge koje ima po zakonskim propisima pripadaju„,  kratak je pismeni odgovor ravnateljice Misir. U pisanom odgovoru ravnateljica Misir nije odgovorila na nijedno pitanje o svom djelovanju za koji je prozivaju Sindikat i djelatnici.  U naknadnom telefonskom razgovoru tvrdi kako su sve  optužbe anonimne i da ih sve odbija kao neistinite jer ona radi zakonito. –   Ne želim da ovo izgleda kao da je nekakav potres u Centru jer to nije istina, radi anonimnih optužbi koje se odnose na mene kao osobu, a svi zaposlenici su dužni poštovati službenu tajnu. Korisnici zovu u Centar pitaju što se događa, a to su ranjive, osjetljive skupine – kaže Misir.

 

Slučaj ‘šalica’

Kao ilustraciju atmosfere u kojoj rade zaposlenici Centra i na kakav su odgovor do sada naišle njihove prijave unutar sustava pokazuje sljedeći slučaj. Na pismene prijave zaposlenika o ravnateljičinoj neprimjerenoj komunikaciji i kršenju radnih prava podnesene putem sindikata, državna tajnica pitala je Sindikat zašto su djelatnici Centra sakrili, odnosno razbili ravnateljičinu šalicu za kavu?

– To za šalicu je za ne vjerovati! Zamislite o čemu oni raspravljaju?  Činjenica je da  tamo u mandatu ove ravnateljice otišlo deset radnika. Treba li  išta više govoriti? – kaže predsjednica  Sindikata.

 

Jedini bez Obiteljskog centra

Ministarstvo potvrđuje kako zbog poteškoća i visokih cijena zakupa poslovnog prostora u Dubrovniku  Podružnica Obiteljskog centra  nije upisana u sudski registar i u upisnik ustanova socijalne skrbi, no da on djeluje u sklopu CZSS Dubrovnik, te da se očekuje skorašnje potpisivanje trogodišnjeg ugovora o zakupu s FINA-om. Evo zašto je to prioritet:  –  Centri za socijalni skrb i njihove podružnice prestaju s radom 31. prosinca 2022. te poslove CZSS preuzima Hrvatski zavod za socijalni rad, dok s 1. siječnja 2023. Obiteljski centar, središnja jedinica i područne jedinice koje se ustrojavaju za područje svake pojedine županije, preuzima poslove savjetodavnog i preventivnog rada i druge stručne poslove koje sada obavljaju Podružnice obiteljskih centara – odgovaraju iz Ministarstva.

Dubrovačko-neretvanska županija u svom je proračunu osigurala sredstva za rad Obiteljskog centra. Sukladno informacijama kojima raspolažemo, u tijeku su pregovori između nadležnih strana u cilju sklapanja ugovora za potrebe podružnice Obiteljskog centra pišu iz Županije  uz napomenu kako nisu nadležni  za rad CZSS, mada imenuju jednog člana u UV Centra.

 

 

Izvor: www.dubrovacki.slobodnadalmacija.hr

Odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11., 119/14., 93/16. i 116/18.) i članka 13. stavka 1. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (»Narodne novine«, br. 93/14. i 26/15.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 9. lipnja 2022. donijela

ODLUKU

O POKRETANJU POSTUPKA PREGOVORA O SKLAPANJU KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI I IMENOVANJU PREGOVARAČKOG ODBORA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

I.

Pokreće se postupak pregovora o sklapanju kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi.

II.

U pregovarački odbor Vlade Republike Hrvatske za pregovore o sklapanju kolektivnog ugovora iz točke I. ove Odluke, imenuju se:

– Marija Pletikosa, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

– Dražen Opalić, pomoćnik ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

– Marija Barilić, predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

– Nada Zrinušić, predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

– Mirjana Matov, predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

– Josipa Klišanin, predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

– Marija Turalija, predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

– Hana Zoričić, predstavnica Ministarstva financija

– Luka Kevešević, predstavnik Ministarstva financija.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/22-04/236

Urbroj: 50301-04/25-22-2

Zagreb, 9. lipnja 2022.

 

Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_06_67_985.html

 

Potres u Centru za socijalnu skrb, dio djelatnika iznio teške optužbe, ravnateljica tvrdi: Nije to baš sve tako

Dubrovački dnevnik u posjedu je dokumentacije iz kojih su vidljive optužbe na račun aktualne ravnateljice Ružice Misir, a tiču se narušenih međuljudskih odnosa između nje i nemalog broja zaposlenika, uvjeta nepovoljnih po stranke kojima Centar treba pružiti pomoć, pa čak i kršenja zakonskih propisa

Centar za socijalnu skrb već mjesecima potresaju neslaganja između dijela djelatnika Centra za socijalnu skrb Dubrovnik i ravnateljice Ružice Misir. Dubrovački dnevnik u posjedu je dokumentacije iz kojih su vidljive optužbe na račun aktualne ravnateljice, a tiču se narušenih međuljudskih odnosa između nje i nemalog broja zaposlenika, uvjeta nepovoljnih po stranke kojima Centar treba pružiti pomoć, pa čak i kršenja zakonskih propisa.

Kako je vidljivo iz dokumentacije s kojom raspolažemo, o navedenim su problemima izviještena sva nadležna tijela, od Upravnog vijeća Centra za socijalnu skrb, preko Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi i pravobraniteljice za djecu, do samog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, i to u više navrata.

Protiv ravnateljice Misir je podnesen i optužni prijedlog od strane Državnog inspektorata zbog optužbi za nepoštivanje propisa. Tako je ravnateljici na teret stavljeno, što nam tvrde izvori bliski Centru, kako je vodila skup radnika i birala predstavnika radnika u Upravno vijeće, što nije smjela, pa su izbori poništeni. Zbog svega navedenog, Upravno vijeće Centra uopće nema predstavnika radnika, a novi izbori nisu provedeni. No, to ujedno nije jedino zbog čega je dio djelatnika Centra uputio brojne dopise prema nadležnim tijelima.

 

‘TRUDNOĆE SE MORAJU NAJAVITI MJESEC DANA RANIJE’ 

Kako navode izvori bliski Centru za socijalnu skrb Dubrovnik, u posljednje vrijeme je desetak djelatnika napustilo svoja radna mjesta ili su odlasku. Dio djelatnika se Sindikatu žalio i na navodne povišene tonove, prijetnje, paranje papira, a tvrde i kako su postojale sporne izjave poput: ‘Sada nema trudnoće’, ‘Trudnoće se moraju najaviti mjesec dana ranije’, kao i na navodno onemogućavanje korištenja starog godišnjeg odmora prije porodiljnog dopusta.

Prema žalbama upućenim nadležnim tijelima, dio djelatnika tvrdi kako su nesuglasice s ravnateljicom Misir postojale od početka njenog mandata, no kako su se one pogoršale kad su se o, prema njihovoj procjeni, neadekvatnoj organizaciji ustanove obavijestila i nadležna tijela.

 

OBITELJSKI CENTAR TREBA BITI PODRUŽNICA, ALI NIJE 

Kako je vidljivo iz dopisa, jedan od problema Centra jest i to što Obiteljski centar nije oformljen kao Podružnica. Dobro upućeni izvori nam tvrde kako je Centar za socijalnu skrb Dubrovnik jedini u Hrvatskoj koji nije oformio Podružnicu Obiteljski centar, premda bi zakonski on trebao biti zasebna cjelina. Obiteljski centar trenutno djeluje kao Odjel koji nema ni svog voditelja.

Ovo pitanje povučeno je još 2020. godine, a i ravnateljica i djelatnici su se složili kako Obiteljski centar treba što hitnije oformiti kao Podružnicu. Međutim, to pitanje do danas nije riješeno, premda je, kako nam tvrde izvori bliski Centru za socijalnu skrb, postojao predugovor s Finom oko rješavanja pitanja prostora, a koji je trebao biti realiziran 2021. godine, no u međuvremenu je raskinut.

Oformljenje podružnice, kako su upozorili djelatnici Centra, važno je zbog pružanja kvalitetne usluge za građane Županije i Grada Dubrovnika. Naime, kako stoji na samim stranicama Centra, u okviru spomenutog Odjela pružaju se i savjetodavne usluge po delikatnim pitanjima, a koje su često vezane uz bračne odnose, roditeljstvo, obiteljske i partnerske odnose, pitanje posvajanja, ali i djecu. Kako nam kažu izvori bliski Centru, postojeće prostorije su neadekvatne, prokišnjavaju, a nisu adekvatne ni zbog, kako kažu, nemogućnosti pružanja potrebne razine privatnosti klijenata koji tu iznose svoju intimu. Također, zbog nepostojanja voditelja, navode kako rad Odjela ovisi o samoinicijativi djelatnika, što je dodatan posao ionako opterećenog kadra kojeg i inače nedostaje.

 

‘SAMA SEBI JE NEOSNOVANO POVEĆALA PLAĆU’

U dokumentaciji koja je proslijeđena Sindikatu stoje optužbe za kršenje pozitivnih zakonskih propisa poput stavljanja same sebe u pripravnost, što je u suprotnosti s uputama nadležnog Ministarstva, i potpisivanje naloga za isplatu naknada temeljem tih aktivnosti. Nadalje se navodi kako se određene stručne djelatnike u tome onemogućuje. U dopisima se spominje i to kako je ravnateljica nekim radnicima odredila vršenje nadzora nad korisnicima bez isplate naknade, iako je Pravilnik isplate predvidio, a žalili su se i na to kako im u proteklim godinama nije bila osigurana oprema za terenski rad u vidu obuće i torbi, što je njihovo temeljno pravo iz kolektivnog ugovora.

U dopisima Sindikatu se ravnateljica optužuje i kako na različite načine opstruira rad Stručnog vijeća. Temeljem navedenog, većina stručnih djelatnika je prema Upravnom vijeću 2019. godine dostavila prijedlog ocjene ravnateljice koji glasi ‘ne zadovoljava’, na što Upravno vijeće nije reagiralo, kako nam kažu, pod objašnjenjem kako ravnateljica ne obavlja stručni rad, premda je u pripravnosti svaki mjesec i za to sebi isplaćuje naknadu. Žalili su se i na, po njihovom mišljenju, netransparentan rad Upravnog vijeća, u smislu da se pozivi za sjednice i zaključci ne objavljuju na oglasnim pločama, kao ni na web stranici Centra. Kako su naveli u dopisima Sindikatu, ravnateljica uglavnom ne želi dati informacije o temama sa sjednica.

Sindikatu je dostavljeno i to kako je ravnateljica sama sebi neosnovano povećala plaću, koristeći pravo iz Kolektivnog ugovora koje predviđa uvećanje osnovne plaće za osam posto ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, no i na stranici Centra stoji kako Misir ima master stupanj, jer se potpisuje tom titulom (MA). Kako je prijavljeno Sindikatu i Ministarstvu, odluku o isplati uvećanja osnovne plaće samoj sebi je potpisala ravnateljica i nije priložila adekvatan dokaz o tome da za isto ispunjava uvjete.

Spominju se još i zapošljavanja bez natječaja, zakašnjelo donošenje pravilnika, ali i uopće zahtjevnih uvjeta u kojima se radi. Kako navode izvori, Odjel za djecu, mlade i obitelj je prenapregnut te u njemu uglavnom rade osobe koje nemaju pet godina iskustva rada u Centru, u suprotnosti s preporukama Ministarstva. Baš kao što ga nema Obiteljski centar, voditelja nema ni Centar za djecu, mladež i obitelj, kao ni psihologa, premda bi, prema propisima, trebala biti dva.

 

PROPUSTI U PANDEMIJI 

Izvori bliski Centru tvrde kako je ravnateljici naloženo plaćanje više desetaka tisuća kuna kazne koju je donijela sanitarna inspekcija pri Državnom inspektoratu zbog kršenja naputaka Stožera civilne zaštite tijekom Covid pandemije u prostorijama Centra. Kako tvrde izvori bliski Centru, nije provođena dezinfekcija prostora, nije imenovan ni koordinator, sukladno uputama resornog Ministarstva, niti su na ulazu očitavane Covid potvrde jer nije bilo potrebne opreme.

Uslijed žalbi i prijava, prije nekoliko mjeseci je nadležno Ministarstvo provelo upravni nadzor te su, kažu izvori bliski Centru, utvrđeni propusti, no inspekcijski nadzor nije posjetio Centar. S problemima je upoznat Sindikat, kao i Ministarstvo koje je slalo upite Upravnom vijeću.

 

MISIR ODBACUJE VEĆI DIO OPTUŽBI

Dubrovački dnevnik na ovu je temu uputio upit prema ravnateljici Misir koja potvrđuje kako je upoznata s različitim predstavkama, kako djelatnika, tako i korisnika, podsjećajući na to kako su institucija koja se bavi ranjivim skupinama pa se uvijek može očekivati i dio korisnika koji su nezadovoljni odlukama Centra. Također, navodi i kako djelatnika ima izvrsnih i onih manje izvrsnih, a kako će uvijek pohvaliti svoje djelatnike, kao što je to radila i za Dubrovački dnevnik.

Podizanje optužnog prijedloga od strane Državnog inspektorata nije htjela komentirati jer je postupak u tijeku, a potvrdila je kako je temeljen anonimne prijave jednog djelatnika Centra Državni inspektorat obavio nadzor nad provedbom epidemioloških mjera u pandemiji Covida-19 u Centru.

„Mogu reći kako mi je izrazito žao jer smo pune dvije pandemijske godine uspješno odolijevali svim izazovima i poteškoćama s kojima smo se suočavali zbog pojave koronavirusa i nije bilo posebnih poteškoća u radu s našim korisnicima. Mogu istaknuti kako sam osobno i kao odgovorna osoba osigurala provedbu svih odluka i protokola te dovoljnu količinu dezinfekcijskih sredstava i maski za provedbu svih epidemioloških mjera. Sudske postupke koji su u tijeku ne mogu komentirati,“ odgovorila je Misir.

 

”NEMA PROSTORA ZA OBITELJSKI CENTAR”

Potvrdila je kako trenutno u UV Centra nema predstavnika radnika makar su, tvrdi ona, prethodno osigurani svi uvjeti za provedbu sindikalnih aktivnosti.

„Nemam ovlasti ulaziti u domenu sindikalnog organiziranja. Prema propisima, postupak pokreće sindikalni povjerenik i potrebno je pridržavati se procedure. Predstavnika radnika   izabiru i mogu izabrati samo radnici,“ odgovorila je.

Misir je potvrdila i kako Odjel Obiteljskog centra nije oformljen kao Podružnica. Razlog je nemogućnost pronalaska prostora koji bi bio adekvatan za korisnike i djelatnike, a ujedno i cjenovno prihvatljiv te kako se u suradnji s nadležnim tijelima radi na rješavanju tog pitanja.

“Odjel Obiteljskog centra je u potpunosti ekipiran i sastoji se od četvero stručnih djelatnika. Provode se programi i radionice iz nadležnosti rada Odjela i pod izravnim je rukovođenjem ravnatelja,” odgovorila je.

Na pitanje jesu li sadašnji prostori Odjela Obiteljskog centra adekvatni za rad, prema njenom mišljenju, Misir je odgovorila kako svi djelatnici Centra dijele isti prostor koji bi mogao biti primjereniji radu s korisnicima, ali kako nastoje kontinuirano poboljšavati uvjete rada u Centru ulaganjem u sadašnji prostor i opremu, uvažavajući trenutnu financijsku situaciju.

Navode o povišenim tonovima, paranju papira i spomenutim izjavama o trudnoćama Misir odbacuje, uz obrazloženje kako to nije njen stil rukovođenja ustanovom.

 

”ZAKONSKI PROPISI ZA POVEĆANJE SU ISPUNJENI”

Potvrdila je i kako kao ravnateljica sudjeluje u poslovima pripravnosti, ‘poštujući uputu nadležnog Ministarstva’ te kako uz nju isti posao trenutno provodi nekoliko djelatnika. Također, Misir tvrdi i kako su pojedini djelatnici Centra angažirani da kao stručne osobe obavljaju nadzor za susrete i druženja roditelja s djecom temeljem sudske presude. Kako tvrdi, nadzori se obavljaju u radno vrijeme Centra, a za poslove izvan radnog vremena djelatnici primaju naknadu. Odbacuje i optužbe o zapošljavanjima bez natječaja te tvrdi kako su sve osobe u Centru zaposlene temeljem važećih propisa i uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Premda nije magistra znanosti, odbacuje optužbe o povećanju plaće bez valjanog temelja, uz tvrdnju kako ‘sva prava koristi na osnovu pozitivnih propisa’ te kako ‘ima ispunjene zakonske preduvjete’.

„Po struci sam diplomirani socijalni radnik sa Sveučilišta u Zagrebu i magistra suvremenih europskih studija (MA sa Sveučilišta Sussex-Brighton, Velika Britanija). Dobila sam stipendiju kao državni službenik za navedeni poslijediplomski studij tada Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije i Sveučilišta Sussex. Riječ je o prestižnoj Chevening stipendiji,“ iznosi Misir.

Pitali smo je i oko situacije u Odjelu za djecu, mlade i obitelj, je li točno kako rade osobe koje imaju manje od pet godina iskustva i kako nema psihologa. Misir je odgovorila kako su sva sistematizirana mjesta popunjena, osim radnog mjesta psihologa koji je na rodiljnom dopustu, a zamjena nije pronađena zbog nedostatka navedene struke na tržištu rada. Također je potvrdila kako nemaju svi pet ili više godina radnog iskustva, ali navodi kako su svi ispunili formalne uvjete za rad na mjestima na koja su raspoređeni. Dodala je i kako Odjelom rukovodi pravnik.

 

KATARINA DORŠNER: UPOZNATI SMO S PRIMJEDBAMA, RAVNATELJICI JE NALOŽENO UKLONITI NEPRAVILNOSTI

Dubrovački dnevnik uputio je novinarski upit i predsjednici Upravnog vijeća Centra Katarini Doršner. Ona je potvrdila kako Upravo vijeće trenutno nema svog predstavnika radnika, uz napomenu da ga imenuje i opoziva radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno, biraju ga i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Potvrdila je i kako je upoznata s primjedbama dijela djelatnika, o čemu je obaviješten osnivač ustanove, a to je nadležno Ministarstvo te je ravnateljici naloženo poduzimanje radnji, bez odgode, kojima bi se uklonile nepravilnosti.

Doršner je odgovorila i kako je upoznata sa sadržajem nalaza iz redovnog upravnog nadzora o čemu je upoznala nadležno Ministarstvo te je ravnateljici naloženo poduzimanje mjera. To bi bila ujedno i svojevrsna potvrda kako su propusti u Centru utvrđeni.

 

Izvor: www.dubrovackidnevnik.net.hr