Ustavni sud srušio dogovor vlade i sindikata, ništa od više novca za članove

Ustavni sud je ukinuo odredbe Zakona o radu kojim je propisano da se pojedina materijalna prava iz tog zakona mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti u većem opsegu za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru. Ustavni sud navedenu odredbu ocijenio je, između ostalog, diskriminatornom u odnosu na nečlanove sindikata, odnosno članove nereprezentativnih sindikata, a time i protivnom Ustavu, izvijestio je sud.

Dodaju da su protiv odluke glasovali sutkinja Ingrid Antičević Marinović i sudac Andrej Abramović. Nakon što protekne rok propisan Poslovnikom Ustavnog suda za izradu izdvojenih mišljenja sudaca, odluka će zajedno s izdvojenim mišljenjima biti dostupna na internetskoj stranici suda.

Ministar rada Marin Piletić i sindikalni predstavnici potpisali su prošlog tjedna dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama te dodatak Kolektivnom ugovoru za državne službenike o povećanju regresa na 300 eura za članove, odnosno na 250 eura za nečlanove sindikata.

Piletić je tada kazao da su reprezentativni sindikati tražili da se, po Zakonu o radu, valorizira njihovo djelovanje kroz nešto veća materijalna prava njihovih članova.

To povoljnije pravo, prema odredbama Zakonu o radu koje je Ustavni sud danas ukinuo, moglo je biti do dvostrukog iznosa njihove godišnje članarine kroz isplatu regresa, uskrsnice ili božićnice.

Na pitanje o podnesenim ustavnim tužbama vezanim uz diskriminaciju članova i nečlanova reprezentativnih sindikata, ministar je ranije da će pričekati pravorijek Ustavnog suda. Bude li Ustavni sud tu odredbu proglasio neustavnom, ona više neće vrijediti, kazao je tada Piletić.

 

Izvor: index.hr

Potpisanim dodacima kolektivnim ugovorima povećana materijalna prava javnih i državnih službenika i namještenika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je, prilikom potpisivanja Dodatka II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, da je riječ o vrlo značajnom dogovoru, teškom 9,1 milijardu eura. “S ovakvim dogovorom možemo biti svi zajedno zadovoljni, i s aspekta da smo pronašli sredstva i s aspekta da je povećan regres za naše službenike i namještenike u javnim i državnim službama za 50, odnosno 100 eura u odnosu na prošlu godinu”, poručio je premijer.

Istaknuo je dogovor da će se za iduću godinu, proračunsku 2024., pregovarati o uskrsnici, “jednom novom pravu o kojem se govorilo, ali se nije nikada do sada usuglasila sindikalna i vladina strana”.

Uz kontinuirani rast plaća i mirovina, nikad više zaposlenih i najmanje nezaposlenih

“To pokazuje jedan kontinuitet politike naše Vlade u okviru socijalnog dijaloga da pokušavamo dati što veći broj prava i povećavati plaće što je više moguće”, ocijenio je Plenković, dodavši da su u Vladi svjesni nezadovoljstva članova nereprezentativnih sindikata, no, uz kontinuirano vođenje socijalnog dijaloga, potrebno je pratiti događaje na europskoj razini te pružiti satisfakciju članovima reprezentativnih sindikata, prije svega, ljudima koji ih vode.

Premijer se osvrnuo na pokazatelje s tržišta rada te naglasio da Hrvatska ima oko 99.560 nezaposlenih, što je najmanje od 1982. godine, a istodobno imamo oko 1,66 milijuna zaposlenih što je, u apsolutnom iznosu, najveći broj zaposlenih ikad.

“To je ono što smo rekli da je u proteklih nekoliko godina osnažena naša ukupna ekonomska i fiskalna situacija, naš međunarodni i ekonomski i financijski položaj i, u konačnici, i fiskalni kapacitet”, kazao je Plenković.

Osvrnuo se na današnje predstavljanje rebalansa proračuna, kazavši da je ministar Primorac signalizirao da bi konsolidirani deficit trebao biti na 0,7posto.

“Što znači da smo, unatoč velikim krizama i inflatornim pritiscima, uspjeli doći u poziciju da je do sada u našem mandatu rasla medijalna plaća, prosječna plaća narasla 48 posto, minimalna plaća porasla je 70 posto, a prosječne mirovine su porasle 37 posto”, istaknuo je predsjednik Vlade.

Partnerski i socijalni dijalog važna sastavnica djelovanja i rada za dobrobit društva

Poručio je da je cilj Vlade, politikom socijalne kohezije, zajednički proći kroz ova neuobičajena i krizna vremena, noseći se s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu i na globalnu ekonomiju te gospodarstvo u cjelini.

“U tom kontekstu otvoren i iskren, partnerski socijalni dijalog, prije svega sa sindikatima, ali i s poslodavcima, zasigurno predstavljaju važne sastavnice našega djelovanja i našega rada za dobrobit cijeloga društva i svih ljudi”, ocijenio je Plenković.

Najavio je da će Europska komisija idući tjedan izići s preporukama u kojima će nam, u kontekstu ukupne politike ekonomskog upravljanja na razini kontinenta,  ukazati o čemu moramo voditi računa.

Politikom uključenosti do ostvarenja strateških ciljeva

Istaknuo je da je politika uključenosti osigurala rezultate te omogućila da, u ovako velikoj krizi, kroz tri godine iziđemo sa 6,8 milijardi eura vrijednih paketa pomoći građanima i gospodarstvu, ostvarimo strateške interese članstva u europodručju i Shengenskom prostoru.

Podsjetio je i na dvije velike financijske poluge, NPOO i Višegodišnji financijski okvir koji će potaknuti investicije i gospodarski rast.

“Jasno je svima da će 2023., kada je riječ o rezultatima i doprinosu turizma, nakon Schengena i eura te brojnih investicija koje su se dogodile diljem Hrvatske, pogotovo u sedam obalnih županija, doslovno učiniti razliku i bit će to sigurno najbolja turistička godina i kada je riječ o noćenjima i dolascima”, zaključio je Plenković, čestitavši svima koji su dobro pregovarali na zadovoljstvo obiju strana.

Na jesen pregovori o povećanju materijalnih prava te o osnovici plaća u državnim i javnim službama

Dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama te dodatak Kolektivnom ugovoru za državne službenike o povećanju regresa na 300 eura za članove, odnosno na 250 eura za nečlanove sindikata potpisao je, uz nazočnost predsjednika Vlade Plenkovića, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić i sindikalni predstavnici reprezentativnih sindikata.

Ministar Piletić, izrazivši zadovoljstvo postignutim dogovorom, najavio je daljnje pregovore o povećanju materijalnih prava kao i o osnovici plaća u državnim i javnim službama na jesen. Povećan je regres za članove sindikata na 300 eura i na 250 za nečlanove, a ugovorit će se i novo pravo uskrsnica za 2024., dodao je Piletić.

Potpisivanju su nazočili i ministri mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, financija Marko Primorac, pravosuđa i uprave Ivan Malenica i zdravstva Vili Beroš.

Seminar “Aktualnosti u sustavu socijalne skrbi” Hotel Medena***, Trogir 07.06.2023.

Poštovani!

Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske u suradnji sa Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, poziva Vas na seminar

„Aktualnosti u sustavu socijalne skrbi” koji će se održati 07 .lipnja 2023. u Trogiru, hotel Medena.

Seminar je namijenjen ravnateljima, sindikalnim povjerenicima i svim ostalim zaposlenicima u sustavu socijalne skrbi.

Kotizacija: 160 eura (u kotizaciju uračunat ručak i coffee break)

Smještaj sudionika osiguran je u hotelu Medena.

Program seminara možete preuzeti u privitku, a prijavu preuzmite izvršiti klikom na slijedeći link:

http://certitour.com/kongresi/aktualnosti-2023/?et_fb=1&PageSpeed=off

 

Sa poštovanjem,

Jadranka Dimić, predsjednica SZDSSH

Postignut dogovor Vlade i sindikata o povećanju regresa

U rujnu će se nastaviti pregovori i o visini božićnice, uskrsnice i osnovici za plaće.

Pregovarački odbori Vlade i sindikata javnih i državnih službi dogovorili su u petak povećanje regresa na 250 eura za nečlanove sindikata i 300 eura za članove, a razgovori oko isplate božićnice nastavit će se u rujnu, kada će se pregovarati i o visini uskrsnice i osnovici za plaće.

Domagoj Rebić iz Sindikata djelatnika u kulturi izjavio je nakon završetka sastanka da će se u vezi osnovice za obračun plaće u idućoj godini ustrojiti uža radna skupina, koja će razmotriti argumente sindikalne i Vladine strane i izrazio uvjerenje da će se otvoriti prostor za korekciju osnovice i prije rujna.

Napomenuo je da neki sindikati javnih službi moraju s takvim prijedlogom ići pred svoja tijela tako da će konačnu odluku o potpisivanju dodatka kolektivnom ugovoru uslijediti ovisno o izjašnjavanju tih tijela.

Istovjetan dogovor postigli su i predstavnici državnih službi, potvrdili su predsjednici Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić i Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar. O osnovici za obračun plaće će se razgovarati u trećem tjednu rujna, nakon turističke sezone, kaže Lončar.

Ministar rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike Marin Piletić ocijenio je kako su stigli na korak do postizanja sporazuma.

U trenucima kada nešto više od 235.000 javnih i državnih službenika prima isplate plaća za travanj s uvećanom osnovicom za dva posto, postigli smo dogovor da će pravo na regres biti dodatno povećano, i to 250 eura za nečlanove sindikata i 300 eura za članove reprezentativnih sindikata.

Slijede nam razgovori s partnerima, reprezentativnim sindikatima na jesen o ugovaranju boljeg postotka osnovice. Predložili smo da uskrsnica bude također predmet jesenskih razgovora kako bi, nakon utvrđenja iznosa, mogla biti isplaćena u ožujku 2024., pojasnio je ministar.

Dodao je kako se na to treba nadovezati reforma sustava plaća, koju su najavili premijer i ministar financija, a odnosit će se na svih 1.621.000 osiguranika

Upitan koliko će se ukupno izdvojiti sredstava za regres, Piletić je rekao da su u 2023. nakon uvećanja nešto većeg od devet milijuna eura predvidjeli iznos od 63 milijuna eura za zaposlene u državnim i javnim službama.

Očekujemo da će sve učinjeno biti kvalitetan uvod u pregovore na jesen, dodao je napomenuvši kako je kroz Zakon o plaćama najavljeno povećanje koeficijenata, a svaki korak i dogovor mora rezultirati većim plaćama u državnim i javnim službama.

Piletić: Predloženo povećanje regresa za godišnji odmor, sindikati nezadovoljni

Završio je sastanak predstavnika Vlade i sindikata javnih te državnih službi o izmjenama i dopunama temeljnog kolektivnog ugovora. Vlada je predložila da se regres za 2023. poveća na 250 eura za nečlanove, a 270 eura za članove reprezentativnih sindikata državnih i javnih službi, što sindikatima nije prihvatljivo pa se pregovori nastavljaju nakon 1. svibnja, izjavio je ministar rada Marin Piletić nakon sastanka.

Piletić je dodao kako je Vladino stajalište vezano uz povećanje prava da ga mora osjetiti svih 235.000 zaposlenih u tim službama.

– Nakon što Vlada u nastavku pregovora iznese ponudu, očekujemo da je sindikati prenesu članstvu na prihvaćanje, rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Upitan o zahtjevu sindikata zaposlenih u javnim službama da pregovori o osnovici plaća počnu odmah nakon prvosvibanjskih praznika, Piletić je rekao da Vlada stoji kod odluke da su otvoreni pregovori za usklađivanje sa Zakonom o radu i ugovaranje povoljnijih materijalnih prava.

Pregovori o plaćama nastavljaju se, kako je i dogovoreno, u rujnu, dodao je Piletić napominjući kako će se, bude li stanje alarmantno, otvoriti i pregovori o osnovici.

S obzirom na to da nisu takve okolnosti i nadamo se da neće biti, stopa inflacije pada, Vlada zasad nije spremna otvoriti pregovore i o povećanju osnovice.

Podsjetio je da je lani regres bio 200 eura, a sada se nudi 270 eura te da takvo povećanje nipošto ne može biti uvredljivo, kako tvrde sindikati.

Naglasio je kako je Vlada odgovoran poslodavac, navodeći da na rashodnoj strani proračuna nisu samo plaće i materijalna prava. Vlada je u manje od dvije godine intervenirala sa 7 milijardi eura pomoći svim sugrađanima, naveo je.

Zahtjevi sindikata su nam jasni i inzistiranje na većim pravima, osobito za članove reprezentativnih sindikata, ali s druge strane, naš je cilj da ne iskoristimo odmah maksimalno dopušten iznos od dvije prosječne godišnje članarine sindikata koji pregovaraju.

Upitan očekuje li val prosvjeda i štrajkova, Piletić je rekao kako se nalazimo u godini prije parlamentarnih izbora i jasan je stav da svi žele prije ugovoriti povoljnija prava, no Vladina politika nije predizborno obećanje i ugovaranje čitavog seta povećanja osnovice plaća, nego politika kontinuiteta.

Zakonom o plaćama želimo postaviti jasan zakonodavni okvir za sve buduće pregovore, no moramo se naći na granici prihvatljivosti. Dok ne iscrpimo sve mogućnosti, ne očekujem prosvjede, poručio je Piletić.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić Vladinu je ponudio ocijenio kao vrlo lošu, neprihvatljivu, ponižavajuću i uvredljivu te da na nju ne pristaju i da ne može biti temelj za daljnje razgovore.

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika policije Zdravko Lončar rekao je kako očekuje pomake i da vjeruje u dogovor.

Za Dnevnik HTV-a javila je HRT-ova novinarka Silvana Skočajić.

Rekla je kako sindikati nisu zadovoljni ponudom te da su promijenili taktiku i povećali svoje zahtjeve.

– Sada sindikati traže da nakon 1. svibnja odmah krenu pregovori oko povećanja osnovice plaće. Također traže povećanje regresa i božićnice i to na način, s obzirom na to da je nastupio novi Zakon o radu od početka godine, da se za članove poveća božićnica i regres za pedeset eura više, bez obzira koliko će se povećati za sve predstavnike javnih službi. Također traže povećanje uskrsnice za sljedeću godinu od 100 eura za sve i 200 eura za članove sindikata, rekla je HRT-ova novinarka.

Stipić: Vladi smo iznijeli paket zahtjeva, žurno tražimo pregovore o plaćama

Predsjednik školskog sindikata Preporod izvijestio je kako su Vladi na pregovaračkom sastanku o izmjenama temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe iznijeli paket zahtjeva vezanih uz dodatke na plaću i žurno zatražili pregovore o plaćama.

Vlada je ponudila povećanje regresa za 20 eura ove godine, a da bi se o svemu ostalome, ugovaranje božićnice i uskrsnice, tek trebalo pregovarati pa smo takvu ponudu razmotrili i ocijenili je uvredljivom za sve zaposlene u javnim službama, izjavio je Stipić novinarima.

– To je udaljeno “nekoliko svemirskih godina” od onoga što smo tražili, rekao je. No ipak smo Vladi odlučili dati još jednu priliku i formulirali paket zahtjeva koji čine četiri dijela i to po načelu uzmi ili ostavi. Očekujemo Vladino očitovanje idući tjedan, najavio je.

Sindikati očekuju početkom svibnja na prvom sastanku otvaranje pregovora o povećanje osnovice. Stipić je rekao da ih je na taj korak izazvala Vlada ustvrdivši da u paketu moraju sagledati i porast 2 posto osnovice od 1. travnja, dogovoren davno, a i tada je bio nedostatan te ga je rast životnih troškova u međuvremenu dodatno obezvrijedio.

Na Markovu trgu ne vide da sve poskupljuje, a jedino cijena našeg rada ostaje ista, odnosno pada. Na to više ne želimo pristati i Vladi ćemo isporučiti zahtjev za povećanjem osnovice prije 1. listopada, poručio je Stipić.

Drugi zahtjev je povećanje regresa za najmanje 50 eura što, ako ima želje za pravim partnerskim odnosom sa sindikatima, drugoj strani neće biti teško prihvatiti.

Treći zahtjev je povećanje iznosa božićnice za 50 eura jer sindikati smatraju da je sada pravi trenutak da se i to ugovori.

Četvrti zahtjev je novo materijalno pravo zaposlenima u javnim službama – uskrsnice za 2024. u visini od 100 eura za sve radnike, a 200 eura za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru.

Sve je na Vladi, ona može riješiti situaciju i otkloniti sukobe, a sindikati su spremni i za dogovor i za sukob, a i to bi moglo biti brzo ako dogovor izostane, poručio je Stipić.

Dodao je kako traže pregovore odmah nakon 1. svibnja. Učinili smo ogroman ustupak Vladi (što tražimo uskrsnicu tek iduće godine), i sad ćemo vidjeti kako će uzvratiti, ustvrdio je Stipić.

– Ovi sindikati će se uključiti u ovu kolonu koja se pomalo formira i Vladi isporučiti svoje zahtjeve za povećanje osnovice i to prije prvog desetog, kojim oni nama stalno mašu pred očima i drugi naš zahtjev je povećanje regresa za najmanje pedeset eura, izjavio je Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod.

Piletić: Treba omogućiti veća materijalna prava državnim i javnim službenicima

Ministar rada Marin Piletić rekao je danas kako vlada želi omogućiti dodatna povoljnija materijalna prava za članove reprezentativnih sindikata, odnosno za svih 235.000 zaposlenih u državnim i javnim službama, s čijim je predstavnicima danas razgovarao.

To je bio prvi sastanak pregovaračkih odbora vlade i predstavnika sindikata o sklapanju izmjena i dopuna Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.

Nastavak pregovora bit će u ponedjeljak, 24. travnja.

Jesu li zahtjevi sindikata realni?

Na pitanje jesu li sindikalni zahtjevi realni, Piletić je rekao kako bi rezultat pregovora trebala biti “zlatna sredina”, odnosno ono što vlada može osigurati u skladu s proračunom.

Sindikati javnih službi tražili su ugovaranje uskrsnica već za ovu godinu, a vlada je predložila da je ugovore za 2024. te da razgovaraju o regresu i drugim pravima. “Nastojat ćemo približiti stavove”, dodao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

O neisplati plaća stranim radnicima, Piletić je rekao kako se radi o izuzecima i da o tome izvještavaju Državni inspektorat koji utvrđuje činjenice. “Obračun plaće, po Zakonu o radu, mora biti do kraja mjeseca za prethodni mjesec i služi kako ovršna isprava za ostvarenje prava”, dodao je.

Šef Sindikata policije: Državni službenici i namještenici su potplaćeni

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar izjavio je kako su tražili dodatna prava za članove reprezentativnih sindikata što se tiče regresa, božićnice i drugog te da su iznijeli svoje stavove, kao i vlada. “Očekujemo vladinu ponudu u ponedjeljak”, dodao je.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić kaže da su tražili da se povećanje ne odnosi na članove nereprezentativnih sindikata jer drži da su državni zaposlenici i namještenici koji plaćaju članarinu u lošijem položaju od onih koji to ne čine, a uživaju ista prava.

“Za dogovor smo, ali ne na štetu reprezentativnih sindikata”, poručio je. Najavio je da će o plaćama razgovarati nakon turističke sezone, kada će biti poznato kakvo je punjenje državne blagajne.

“Državni službenici i namještenici potplaćeni su s obzirom na rastuću inflaciju i trebali bi biti puno bolje plaćeni jer o nama puno toga ovisi”, ustvrdio je Jagić.

 

Izvor: index.hr

Milanović o Dekaniću: Plenković je za to znao. Ja rušim Vladu? Pa nisam se ja napio i slupao!

Uz predsjednika Republike svečanosti prisustvuje i ministar rada Marin Piletić te zamjenica gradonačelnika Zagreba Danijela Dolenec.

Svečano se obilježava 30. obljetnica osnutka Matice hrvatskih sindikata.

Uz čelnike i članove sindikata Matice te ostale uzvanike iz sindikata, sindikalnih središnjica, Hrvatske udruge poslodavaca i hrvatskih institucija, svečanosti prisustvuje i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade RH i izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora te izaslanica i zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec.

Milanović je na početku govora zahvalio čelnicima sindikata na pozivu na obljetnicu. Govorio je o izazovima s kojima se suočavamo u inflaciji te je naglasio kako inflacija nije ista u svim dijelovima EU te kako moramo misliti prvenstveno na interese naše države.

– I ova Vlada i vlast u Zagrebu, Splitu i ostalim gradovima bi vam najradije dale sve. Ali ne može. Nema brate – rekao je Milanović na kraju i nasmijao okupljene.

Novinari su ga nakon službenog programa pitali što misli o premijerovim izjavama da želi raditi s normalnim ljudima.

– Nastojim biti kritičan, analitičan i da ono što govorim pokušam obrazložit. Naša dužnost je da surađujemo. On je jučer rekao da on nama ne treba. Tko je to? Što znači nama? Neka banda je to? U nekim područjima mi naprosto moramo surađivati. On tu na mene huška jednog provincijskog propalicu. S takvim ljudima sam spreman surađivati jer moram. Ja rušim Vladu? Izabran sam od strane građana, prvo je rekao da će to biti tvrda kohabitacija. Onda su rekli da razmišljaju o opozivu predsjednika. Ja bi preko svega toga bio prešao da nije iznio laž da nijedan predsjednik dosad tako nije radio. Kolinda je u pismu tražila moju ostavku kad sam bio premijer. Ništa od toga nije istina i nije točno. To su moji argumenti, slušam protuargumente – rekao je Milanović.

Komentirao je i slučaj Dekanić.

– Ako imate frajera koji je pijan kao metla, koji tamo divlja po Slavoniji, ljudi ga vide. Ako već moraš popit onda neka te neko vozi. Uzmeš službeni auto, porazbijaš pola šora i onda muljaš. To je napravio župan i da za to ne znaju čelnici policije, da za to ne zna vrh HDZ-a. Tvrdim da su zataškali jer je to moje iskustvo. Pitali ste me za mišljenje. Moja prosudba je temeljena na mom iskustvu. Mislim da svatko tko prati odnose u HDZ-u to zna. Moja prosudba je da je premijer za to saznao i cijelo vrijeme je sigurno znao. Plenković je preko toga svjesno prelazio i štitio prijestupnika – rekao je Milanović.

– Mi smo mala zemlja, radi se o stranci sa strogom hijerarhijom. Župan iz moje stranke, drži mi vlast tamo to napravi, pa istog trena ti je to kriza. Imenuješ i stavljaš šefove policijskih uprava. Pa njih isto bira HDZ. Ravnatelj policije kaže da nije bilo zataškavanja? Šta će drugo reći? Oni očekuju da nas par milijuna idiota to vjeruje. Jel ovo rušenje Vlade? Jesam se ja napio i slupao se? – rekao je Milanović.

Komentirao je i slanje aviona Slovačke Ukrajini.

– Njihova odluka. Zašto bi ja sad to komentirao. Ja o tome ne odlučujem. Kad bismo imali avione, kad bi ove štetočine išta nabavljale, mislim da se čak ni ova Vlada ne bi na to odlučila. Po meni takve stvari vode produljenju rata. Kada je u pitanju ta pošiljka helikoptera koje smo slali to nije gubitak za naše zrakoplovstvo jer ih je bilo previše – rekao je Milanović.

– Jel mogu ja reći nešto i u korist Vlade? Dio tih helikoptera nam nije trebao. Previše ih je bilo – dodao je Milanović.

Komentirao je i odluku o roditeljima njegovateljima.

– Vuku ih za nos. Kako netko tko je invalid može biti protiv toga. To smo vidjeli u Saboru i to samo dodatno rasvjetljava ovu stilsku figuru mi možemo bez njega. Tko ste vi, banda? Klika? Na rušenje Vlade nisam pozivao za razliku od Plenkovića i ekipe – rekao je za kraj Milanović.

Uvodi se novi način izračuna plaća za sve koji rade za državu: Bit će nagrada, ali i sankcija!

Ministarstvo pravosuđa i uprave izradilo je draft Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, a prema neslužbenim informacijama do kojih smo došli, umjesto oko 300 koeficijenata i 500 dodataka na plaću za oko 2400 različitih radnih mjesta u javnom sektoru, novi bi propis trebao definirati plaće uz pomoć samo 16 platnih razreda.

Osim toga, napokon će se omogućiti napredovanje i nagrađivanje u službi, ali i kažnjavanje onih koji ne rade ili rade manje nego što bi trebali. Tako će, prema prijedlogu Ministarstva pravosuđa i uprave koji je na stolu radne skupine, u novom sustavu postojati dvije vrste sankcija: smanjenje plaće u određenom postotku za radnike koji nisu dovoljno učinkoviti, oni neće moći ni napredovati, a za one koji uopće ne rade, odnosno koji ne ispunjavaju svoje radne obveze, doći će i do isključenja iz službe, odnosno otkaza.

Novi sustav plaća u javnom sektoru trebao bi napokon ujednačiti plaće za ista radna mjesta koje obavljaju službenici. Primjerice, sada u sustavu postoje 22 radna mjesta administrativnog tajnika, a ovisno u kojoj su službi, ministarstvu ili pak agenciji, za isti posao primaju različite plaće i imaju koeficijente u rasponu od 0,824 do 1,280.

Tako osoba sa 16 godina radnog staža i srednjom stručnom spremom može na istom mjestu imati plaću od 784 do 1222 eura u bruto iznosu. Viši stručni savjetnik, pak, sada ima čak 10 različitih koeficijenata u rasponu od 1,523 do 2,3, a osoba s visokom stručnom spremom zaposlena na istom radnom mjestu 16 godina može, ovisno o mjestu rada, imati bruto plaću u rasponu od 1450 eura do 2190 eura.

Početne pozicije

U toj verziji zakona sada bi se svi ti koeficijenti rasporedili u 16 platnih razreda, koji bi se onda množili s osnovicom, koja će i dalje biti predmet pregovora sindikata i Vlade. Znatno bi se smanjili i dodaci na plaću pa ih više ne bi bilo 500, nego će samo pojedina radna mjesta imati dodatke za otežane uvjete posla.

Ideja je, kažu sugovornici, da svi u državnoj i javnoj službi ovisno o poslu koji obavljaju imaju iste početne pozicije, odnosno da za isti posao primaju istu plaću, a da ovisno o rezultatima imaju bonuse ili penale.

Uvodi se i kvalitetniji sustav ocjenjivanja, koji će uz nagrađivanje najistaknutijih zaposlenika obuhvaćati i sustav kažnjavanja loše ocijenjenih službenika, odnosno onih radnika kod kojih je zabilježena neučinkovitost u radu. Sada je taj sustav potpuno nakaradan.

Ne postoji mogućnost napredovanja na radnom mjestu iste vrste koje bi se temeljilo na učinkovitosti rada, nego se napredovanje praktički provodi rasporedom službenika na neko rukovodeće radno mjesto, što je onda podložno subjektivnom kriteriju, a počesto i političkom.

Službenici sa srednjom stručnom spremom nemaju mogućnost napredovanja, cijeli radni vijek imaju istu plaću, dobiju samo povećanje od 0,5 posto po godini staža, pa mnogi bježe iz državne službe u privatnike, a na natječaje za pojedina radna mjesta nitko se ne javlja.

Dijalog sa sindikatima

Nedostatak kvalitetne radne snage nije više samo problem privatnog sektora. Sve više se s tim susreće i javni sektor. Nedostaje medicinskih sestara, učitelja, sudskih zapisničara, policajaca, socijalnih radnika, referenata u zemljišnim knjigama, informatičara…

– Ta će se neučinkovitost vrednovati na kvalitativan i kvantitativan način za svako radno mjesto. Cilj je takvog sustava nagraditi službenike koji su kvalitetni, a kazniti odnosno isključiti neučinkovite – objašnjavaju u Ministarstvu.

Osnovat će se i tijelo koje će pratiti sustav plaća, promjene u pojedinim sektorima, poput nedostatka radne snage, odljeva zaposlenika, nedostatnih plaća u odnosu na usporedive službe, i predlagati rješenja za unapređenje sustava.

To tijelo bit će slično Gospodarsko-socijalnom vijeću, u kojem bi uz predstavnike Vlade sjedili sindikati i poslodavci te različiti stručnjaci.

Novi zakon trebao bi biti dovršen sredinom ove godine. Riječ je o velikoj reformi koja se pokušavala provesti zadnjih 10 godina, ali uzalud. Reforma je sada dio i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Donošenje zakona preduvjet je za isplatu jedne od tranši od 700 milijuna eura koje nam je namijenila Europska komisija u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Paralelno će se uz izradu zakona raditi i na dvije uredbe, onoj o plaćama u državnoj službi i plaćama u javnim službama.

– Provedene su analize trenutačnog stanja, osnovano je i koordinacijsko tijelo na razini ministara i stručnjaka iz svih uključenih resora. U tijeku su sastanci radne skupine u okviru koje se vodi otvoreni dijalog sa svim socijalnim partnerima. O zaključcima radne skupine javnost će biti obaviještena pravovremeno – poručuju u Ministarstvu.

 

“Zakon se donosi u nerazumno kratkom roku, stjerani smo u kut”

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb kaže da se sada vraćamo na staro rješenje koje je već postojalo, a danas plaću bitnije određuju izuzeci i dodaci, nego sama osnovica i koeficijenti.

– Sada se pokušava uvesti red, vraćamo se natrag i to je puni krug u hrvatskom životu. S platnim razredima sustav je uređeniji i razgovor o politici plaća ima više smisla, ali istovremeno svjedočimo nakani države da sve dalje širi neoporezive primitke, što je rak-rana koja eskalira i hitno bi je trebalo zatvoriti – upozorava Lovrinčević.

Javni je sektor, dodaje, pod sve većim pritiskom; inflacija je smanjila primanja, nitko se više ne želi javljati na natječaje, zovu se umirovljenici na pola radnog vremena jer su plaće – male.

– Izrada zakona o plaćama dobro je došla, ali treba postaviti pitanje odakle se starta. O politici plaća u javnom sektoru treba se otvoreno i trezveno početi razgovarati, bez puno buke. Puno je značajnije pitanje o razini primanja, nego platni razredi – upozorava Lovrinčević.

Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika i članica radne skupine, smatra da su korjenite promjene nužne jer u državnoj i javnoj službi mnogi rade za plaće nedostojne čovjeka.

– Percepcija javnosti je da ljudi u državnim i javnim službama ne rade ništa, no moramo znati da te velike sustave pokreću maleni kotači koji sa svojom plaćom ne mogu preživjeti mjesec.

Uzmimo za primjer sudove i ako znate da službenik u pravosuđu zarađuje oko 500 eura, kako možemo očekivati da će mladi željeti raditi u tom sustavu i da će zaposlenici biti motivirani – pita Iva Šušković.
Upozorava da se novi zakon donosi u nerazumno kratkom roku, a da su oni kao članovi radne skupine stjerani u kut lovljenja rokova, zbog čega neće postići željenu kvalitetu.

– Ovaj smo zakon čekali više od desetljeća, a sada nam je za reformu ostavljeno dva mjeseca. Tako kompleksnom pitanju trebalo se pristupiti puno ranije – kaže Iva Šušković.

Zapisnik sa sastanka održanog u resornom Ministarstvu 20.2.2023.

U ponedjeljak 20. veljače 2023. godine u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održan je sastanak s predstavnicima HKSR, HUSR i Sindikata zaposlenih u djelatnosti  socijalne skrbi Hrvatske.

Na sastanku su sudjelovali ministar Marin Piletić, državna tajnica Margareta Mađerić, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Marija Barilić, ravnateljica Zavoda za socijalni rad Tatjana Katkić Stanić, načelnica samostalnog sektora za upravni i inspekcijski nadzor Josipa Crnoja-Bartolić, privremena ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad Tatjana Štritof,  predsjednik HKSR Antun Ilijaš, predsjednica HUSR-a Štefica Karačić, predsjednica Sindikata zaposlenih u djelatnosti  socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dimić i podpredsjednik Mato Zovkić  radi reakcije stručnjaka zaposlenih u Hrvatskom zavodu za socijalni rad i probleme u svakodnevnoj praksi pri osiguravanju potrebnih kapaciteta smještaja/organiziranog stanovanja za djecu koju je zbog sigurnosnih i/ili razvojnih rizika potrebno izdvojiti iz obitelji.

 

Istaknuta problematika od strane područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad i predstavnika sindikata, strukovne komore i udruge:

  1. Unatoč širenju usluga u zajednici radi smanjenja rizika u obitelji i prevencija institucionalizacije djece, potrebe za smještajem djece se nisu smanjile.
  2. U tijeku sudskog postupka, a prije donošenja rješenja, područni ured HZSR mora predložiti sudu kome će se dijete povjeriti na skrb i taj pružatelj usluge treba osigurati to mjesto do donošenja rješenja suda.
  3. Različita postupanja ustanova u pogledu ne/primitka djece na smještaj.
  4. Nedostatna i otežana međuresorna suradnja u zaštiti djece, najčešće sa sustavom zdravstva

 

Radi rješavanja teškoća u području zaštite dobrobiti djece u riziku i razvoja  usluga za djecu, mlade i obitelj dogovoreno je:

  1. Ponovno poslati uputu pružateljima usluga za djecu radi osiguranja kapaciteta za žurni smještaj djece
    rok: odmah
  2. Pokrenuti procese kojima će se osigurati dodatni kapaciteti za žurni smještaj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi i organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku.
    rok: odmah/kontinuirano
  3. Pokrenuti procese otvaranja novih stambenih zajednica
    rok: odmah/kontinuirano praćenje
  4. Promjene statuta i širenje djelatnosti domova/centara za pružanje usluga u zajednici radi osiguranja dodatnih kapaciteta
    rok: odmah
  5. Nastavak rada Povjerenstva za praćenje i analizu djece na smještaju
    rok: kontinuirano
  6. Prikupljanje podataka i analiza djece na smještaju/organiziranom stanovanju dužem od tri godine u skladu s najboljim interesom svakog pojedinog djeteta
    rok: odamh/kontinuirano
  7. Nastavak praćenja i analize udomiteljstva za djecu
    rok: kontinuirano
  8. Pružanje stručne podrške i jačanje suradnje između HZSR i područnih ureda i pružatelja usluga uz individualizirani pristup za svako dijete.
    rok: odmah/kontinuirano
  9. Pružanje dodatne stručne podrške područnim uredima HZSR koji imaju veći broj postupaka izdvajanja djece iz vlastite obitelji.
    rok: odmah/kontinuirano
  10. Suradnja s Ministarstvom pravosuđa i uprave radi efikasnijih postupanja kroz sudske postupke oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i lišenje roditeljskog prava
    rok: odmah/kontinuirano
  11. Suradnja s Ministarstvom zdravstva s ciljem jačanja suradnje u području zaštite interesa djece
    rok: odmh/kontinuirano

 

Kontinuirano održavanje sastanaka sa predstavnicima strukovne komore, udruge i sindikata radi izvještavanja, praćenja provedbe i koordinacije dogovorenih aktivnosti , te rješavanja problema u području smještaja odraslih osoba i skrbništva, otežane međuresorne suradnje i  nužnog smanjenja nadležnosti HZSR.

 

 

 

 

Zapisnik sa sastanka održanog u resornom Ministarstvu 16.2.2023.

Poštovani!

Nakon brojnih konzultacija sa radnicima Hrvatskog Zavoda za socijalni rad, održali smo 16.veljače 2023.g. sastanak u resornom ministarstvu u cilju rješavanja problema nastalih reformskim promjenama.

Sastanku su nazočili: ministar Marin Piletić, državna tajnica Marija Pletikosa, načelnica Sektora za podršku organizacije rada ustanova socijalne skrbi Marija Barilić, načelnica sektora za upravni i inspekcijski nadzor u socijalnoj skrbi Josipa Crnoja Bartolić, privremena ravnateljica Hrvatskog Zavoda za socijalni rad Tatjana Štritof, predsjednica SZDSSH Jadranka Dimić, potpredsjednik SZDSSH Mato Zovkić, članovi Središnjeg odbora SZDSS Božena Horvat -Alajbegović, Vlado Grujić i član SZDSSH Pavao Čota.

Sastanak u trajanju od tri sata otvorio je niz tema sa kojima se susreću stručni radnici Zavoda u svakodnevnom radu i za koje je potrebna adekvatna i učinkovita podrška resornog ministarstva te je zaključeno slijedeće:

  1. Registar postojećih smještajnih kapaciteta bit će dostupan stručnim radnicima ( predložili smo da se prenamjene postojeći prostori u vlasništvu države u prostore pogodne za smještaj i organizirano stanovanje)
  2. Sa voditeljima mjere nadzora sklapat će se sporazumi/ugovori kako bi se omogućilo provođenje istih bez zastoja u slučaju kada voditelj mjere odustane od daljnjeg vođenja nadzora
  3. Pravilnik o unutarnjem ustroju sistematizaciji poslova Hrvatskog Zavoda dostavit će se Sindikatu na savjetovanje. Prijedlog Pravilnika uputit ćemo Područnim uredima na davanje primjedbi i prijedloga temeljem kojih ćemo uputiti konačno mišljenje.
  4. Vezano uz našu primjedbu na način komunikacije i protok informacija na horizontalnoj i vertikalnoj razini rečeno je da će se isto raspraviti i danas konkretizirati na sastanku Udruge ravnatelja.
  5. Uredba o koeficijentima se upućuje na donošenje u Vladu. Uredbom se mijenjaju koeficijenti treće vrste zvanja čije povećanje neopravdano nije uvršteno Uredbom iz 2018.g. te je neznatno povećan koeficijent ostalih zvanja iz Uredbe koja je na snazi od 2018. Pripremljeni su i novi članci Uredbe za nova zvanja Zavoda i Obiteljskih centara. Iako Uredba nije predmet pregovora, uputili smo komentar na prijedlog Uredbe sa zahtjevom za značajnim povećanjem koeficijenata za stručne radnike obzirom na preopterećenost, kadrovsku podkapacitiranost , veliku profesionalnu odgovornost u radu sa korisnicima i teret reforme koje nose na „svojim leđima“
  6. Po donošenju Uredbe nastavljaju se pregovori za granski Kolektivni ugovor.
  7. Problematizirali smo ugovore o radu na određeno vrijeme kojima se čuvaju radna mjesta ravnatelja za vrijeme trajanja mandata što u praksi može trajati po dva i više mandata za koje vrijeme stručni radnik koji ga mijenja radi na određeno vrijeme. Daljnji radni odnos ravnatelja i ostalih položajnih zvanja po prestanku mandata se u skladu sa Zakonom u socijalnoj skrbi trebaju urediti aneksom ugovora o radu tijekom mandata istih.
  8. Sastanci ministarstva i Sindikata odvijat će se redovito barem jednom mjesečno, a po potrebi i češće. Slijedeći sastanak dogovoren je za slijedeći tjedan.

Zaključno, sastanak možemo ocijeniti konstruktivnim i dobrom podlogom za daljnju suradnju u cilju rješavanja teškoća u radu koje sa sobom donosi reforma sustava.

 

 

Sa poštovanjem,

Jadranka Dimić, predsjednica