Vlada i sindikati bez pomaka oko plaća u javnim i državnim službama

Sindikati javnih i državnih službi odbili su u srijedu Vladin prijedlog suspenzije rasta plaća, nazivajući to štetnim i sramotnim, dok je resorni ministar poručio da Vlada ne predlaže smanjenje plaća već da se zbog neizvjesne ekonomske situacije odustane od dogovorenog rasta plaća.

Predstavnici sindikata javnih službi poručili su nakon sastanka u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava da neće pristati na smanjenje prava zaposlenih u javnim službama, upozoravajući na štetne posljedice ustraje li Vlada u toj namjeri.

Vlada predlaže da se zbog gospodarske krize uzrokovane epidemijom koronavirusa zaposlenima u javnim i državnim službama ne poveća osnovica u lipnju i listopadu za po dva posto, kao i da ostanu bez božićnice i regresa za ovu godinu.

Ribić: Hrvatska ide obrnutim putem od cijelog EU-a

Glavni tajnik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić ustvrdio je da ni jedan ozbiljan ekonomist ne podržava smanjivanje ukupne potražnje ni primanja ljudi u javnim službama, ni jedna zemlja EU-a ne smanjuje primanja, a neke i podižu plaće u javnom sektoru.

No, hrvatska Vlada, kaže Ribić, ide obrnutim putem jer dolaze izbori pa želi zadovoljiti pritisak utjecajnih poslodavaca i dijela medija.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec poručio je da Vlada nema moralno pravo tražiti smanjenje plaća i materijalnih prava u javnim službama, a još manje ima prava tražiti da se ne povećaju plaće zaposlenima u odgoju i obrazovanju koji tek trebaju dostići razinu plaća ostalih u javnim službama.

– Ako  Vlada ostane na tom prijedlogu, to znači da je ponovno zabetonirala zaposlene u odgoju i obrazovanju na najnižu moguću plaću visoke stručne spreme u sustavu javnih i državnih službi, kaže Mihalinec.

Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka poručio je da javni sektor izvlači zemlju iz krize, dok je dio sustava znanosti prenapregnut te u izvanrednim okolnostima radi izuzetno dobro.

– Ovo bi svakako bilo shvaćeno kao kazna”, kazao je.

– Tražili smo da povuku prijedlog, da još jednom dobro razmisle kuda to vodi, rekao je Radeka i najavio da će se sindikati o svemu očitovati kad pisanim putem dobiju prijedloge.

Sindikat policije ne želi ni razmatrati “sramotne prijedloge”

Sindikati državnih službi također se oštro protive smanjivanju materijalnih prava policajcima, vatrogascima i carinicima, a Vladine prijedloge smatraju sramotnim.

– Sindikat policije Hrvatske ne pristaje ni na jedan prijedlog Vlade, rekao je čelnik tog sindikata Dubravko Jagić ustvrdivši da su policajci, vatrogasci, pravosudni policajci i carinici uvijek na prvoj crti.

– Dobri smo dok je panika, a sad nam se hoće rezati plaće, ogorčen je Jagić.

Poručio je da ne traže nikakve povišice već samo žele da Vlada ispoštuje kolektivni ugovor i dodatak koji su već potpisani.

Vladine prijedloge neće ni ponuditi članovima, jer je sramotno da je Vladi uopće palo na pamet smanjivati bilo kakva materijalna prava policajcima, koji imaju najriskantniji posao, a najniže koeficijente.

Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Iva Šušković također drži kako nema prostora za smanjenje prava njezina članstva.

– Ako Vlada već ne može nagraditi ljude koji su podnijeli najveći teret epidemije na svojim leđima, ne bi bilo dobro ni da im smanjuje materijalna prava, rekla je Šušković.

Aladrović: Ne predlažemo smanjenje plaća već suspenziju dogovorenog rasta

Ministar Josip Aladrović izjavio je nakon sastanka sa sindikatima da Vlada ne predlaže smanjenje plaća već da se zbog neizvjesne ekonomske situacije suspendira dogovoreni rast plaća dva puta po dva posto do kraja godine.

– Očekivana povećanja plaća, koja smo dogovarali u trenutku kada nismo mogli predvidjeti krizu prouzročenu pandemijom, stavili bi do 31. prosinca u suspenziju. Predlažemo da se odustane od najavljenog povećanja osnovice dva puta po dva posto, uz pripadajuća materijalna prava, dakle božićnice, regres i jubilarne nagrade, kazao je Aladrović.

Pojasnio je da bi fiskalni učinci tog koraka doveli do uštede od preko milijardu kuna, a s obzirom na ekonomsku situaciju svi se mogu složiti kako su ekonomski pokazatelji i projekcije pada PDV-a takvi da se moraju raditi uštede.

No, sindikati su to odbili, a Aladrović najavljuje nastavak pregovora.

– Nastavit ćemo pregovore u kontekstu toga da će se ipak shvatiti težina situacije i da ono što smo ponudili ne podrazumijeva smanjenje već isključenje povećanja plaća, rekao je Aladrović.

Na opasku novinara da tu milijardu uštede naspram državnom zaduženju sindikati ocjenjuju besmislenom, Aladrović je odgovorio kako najbolji uvid u situaciju ima ministar financija.

– Činjenica je da je predviđeni deficit 25 milijardi kuna, a pad BDP-a 9,4 posto. Već smo imali preraspodjelu proračuna, gdje svi resori traže uštede. Do sada nismo ulazili u uštede u materijalnim pravima, ali u idućem periodu to će biti nužno kako bi ustabilili javne financije, poručio je.

Stipić: Stav svih sindikata – neprihvatljivo

– Mi na današnjem sastanku nismo doznali ništa više osim onoga što se jutros moglo pročitati u novinama, a to je da su u Vladi zamislili moratorij na povećanje osnovice plaće koje bi se trebalo dogoditi u javnim službama tijekom ove godine i da materijalna prava, oni su ih spomenuli tri – regres, božićnica i jubilarna nagrada, ove godine ne bili isplaćeni, rekao je nakon sastanka Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu – Preporod.

Dodao je kako je stav svih sindikata kako je to neprihvatljivo.

– Ne znam na koji način Vlada misli ukinuti jubilarnu nagradu. Imali smo presedan 2013. za koji smo imali tužbe vezano za jubilarne nagrade. Nije prihvatljivo da su neki radnici do sada već dobili isplatu jubilarne nagrade. Ona se događa svakih 5 godina, tako da je to za nas neprihvatljivo, rekao je Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

Predstavljene nove mjere ublažavanja u sustavu socijalne skrbi

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković na konferenciji za medije Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske predstavila je mjere ublažavanja u sustavu socijalne skrbi.

U svom uvodnom obraćanju zahvalila je svim zaposlenicima u sustavu socijalne skrbi koji su od početka izbijanja epidemije korona virusa, prateći preporuke mijenjali svoju praksu i primjenjivali različite preporučene organizacijske oblike rada kako bi zaštitili zdravlje korisnika i smanjili rizik širenja virusa, što, s obzirom na prostorne i kadrovske kapacitete, nije bilo lako izvedivo.

“I to je bio, i još uvijek je, veliki izazov za cijeli sustav u kojemu uslugu socijalne skrbi pruža ukupno 1164 pružatelja usluga, ne samo u domovima za starije i nemoćne, nego i u domovima koji skrbe o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, osobama s invaliditetom i osobama s intelektualnim i drugim poteškoćama, ali i u udomiteljskim obiteljima koje skrbe za djecu i za osobe starije dobi. Svi oni su dali maksimum od sebe. I stoga im upućujem izraz dubokog poštovanja i zahvalnosti”, izjavila je ministrica Bedeković.

 Svim radnicima u domovima čiji je osnivač Republika Hrvatska, koji su radili u otežanim uvjetima Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je u plaći za mjesec travanj isplatilo prekovremene sate i dodatke za smjenski rad, sukladno dostavljenim izvješćima, za što je osigurano dodatnih 1,7 milijuna kuna.

 S obzirom na povoljnu epidemiološku situaciju koja je omogućila ublažavanje mjera u svim područjima koja su ključna za život građana, sustav socijalne skrbi također se postupno prilagođava, stavljajući pritom i dalje glavni naglasak na zaštitu zdravlja korisnika, što podrazumijeva fizičko, ali i mentalno zdravlje korisnika svih životnih dobi, koji su jedna od najranjivijih skupina, i kojoj je bilo izuzetno teško nositi se sa svim dosada propisanim mjerama.

Ministrica Bedeković posebno je zahvalila i svim korisnicima i njihovim obiteljima na razumijevanju, strpljenju i pridržavanju svih do sada propisanih mjera.

“Iznimno važno je istaknuti koliko je života spašeno upravo tim mjerama”, naglasila je ministrica.

Zahvaljujući povoljnom epidemiološkom stanju, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u suradnji s epidemiolozima i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pripremilo je nove mjere prilagođavanja za pružatelje usluga u sustavu socijalne skrbi kako bi se olakšao svakodnevni život korisnicima i ublažio pritisak na zaposlenike u ustanovama u sustavu socijalne skrbi.

 Nove mjere u sustavu socijalne skrbi

Nove mjere odnose se na domove i različite korisničke skupine, dostupnost izvaninstitucijskih usluga i na rad centara za socijalnu skrb.

 Od 11. svibnja 2020. korisnicima će biti omogućena dostava higijenskih potrepština, namirnica i ostalih potrepština od strane članova obitelji i prijatelja u domovima za starije i nemoćne, pružanje fizikalne terapije, posjet djeci koja su smještena u domovima i kod drugih pružatelja usluga uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera, šetnje i boravak u prirodi i odlazak djece na dječja igrališta samostalno ili u pratnji stručnih radnika, ovisno o dobi i procjeni stručnih radnika. Pritom će se i nadalje vršiti prijam korisnika na privremeni smještaj u kriznim situacijama (žurni smještaj).

Od 18. svibnja 2020. dozvoljen je prijam novih korisnika u domove za starije i nemoćne prema listi čekanja, posjet starijim i nemoćnim korisnicima i korisnicima s invaliditetom uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera te izlazak starijih osoba i osoba s invaliditetom izvan prostora ustanove u kojemu se pruža usluga smještaja u pratnji zaposlenika doma i uz poštivanje mjera zaštite i fizičke udaljenosti.

Organizacija rada zaposlenika

S preporuke o sedmodnevnoj radnoj izolaciji prelazi se na preporuku organizacije rada u četverodnevnim smjenama radi smanjivanja broja radnika koji se u danu izmjenjuju kod pružatelja usluge.

Ostale epidemiološke mjere pružatelja usluge smještaja ostaju na snazi, a u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, mjere će se postrožiti u dogovoru s epidemiološkim službama.

Izvaninstitucijske usluge pružat će se u puno većem opsegu nego što je to bilo moguće do sada, također uz strogo pridržavanje mjera zaštite.

Mjere popuštanja odnose se na veći obuhvat korisnika poludnevnog i cjelodnevnog boravka, osim on-line i rada na daljinu neke od usluga ponovno će se pružati u ustanovama, u prostorima ostalih pružatelja usluga, i u domu korisnika, također uz strogo pridržavanje mjera zaštite.

Rad u centrima socijalne skrbi

Centri za socijalnu skrb neposredno će primati sve nove korisnike u prijemnom uredu, a korisnici koji su već u tretmanu dolazit će u dogovorenom terminu.

Stručni radnici centara će neposredno odlaziti u obitelji korisnika u svim situacijama kada je to potrebno.

Obiteljski centri će pružati usluge savjetovanja i pomaganja i obiteljske medijacije neposredno u svojim prostorijama i/ili on-line, prema dogovorenom terminu uz mjere zaštite.

Centar za posebno skrbništvo nastavlja rad neposrednim kontaktom sa štićenicima i članovima njihovih obitelji uz sve mjere zaštite.

“Naglašavam, ovo su mjere koje su usmjerene na olakšavanje svakodnevnog života korisnicima te smanjenje pritiska na zaposlenike u ustanovama u sustavu socijalne skrbi. Međutim, pritom ne smijemo zaboraviti da je najvažnije da i dalje budemo disciplinirani i solidarni i da ostanemo odgovorni”, istaknula je u svom obraćanju ministrica Vesna Bedeković.

Relaksacija mjera u sustavu socijalne skrbi

Poštovana ministrice.

već gotovo dva mjeseca zaposlenici ustanova socijalne skrbi, zbog pandemije Covida 19, rade po Vašim preporukama u četrnaestodnevnim smjenama ili u tzv sedmodnevnoj radnoj izolaciji. Za sustav koji je godinama podkapacitiran ovakav režim rada ozbiljno se odražava fizičko ali i psihičko zdravlje zaposlenika. Na rubu snaga su naše medicinske sestre, spremačice, pralje i ostalo tehničko osoblje. Osobit teret ove krize su, doslovno na svojim leđima, iznijele naše njegovateljice. To su majke i supruge koje su tijekom mjesec dana odvojene od svoje djece i obitelji po 14 dana.

Zaposlenici su pokazali izuzetnu požrtvovnost radeći i po 24 sata, ponegdje i do 40 sati neprekidno, boraveći u neadekvatnim uvjetima bez posebnih sanitarnih čvorova, spavajući na improviziranim krevetima bez prostora za osobne potrebe i ispod svakog životnog standarda. Uz sve to dodatno su opterećeni nesigurnošću isplate prekovremenih sati koje su pošteno odradili, čestim promjenama režima rada i sl.

Postoji opravdana bojazan za njihovo zdravlje jer su premoreni i istraumatizirani, te zbog toga podložniji eventualnoj zarazi Covidom 19 ili bilo kojoj drugoj bolesti, što bi moglo rezultirati povećanim brojem bolovanja u slijedećem periodu i problemom organizacije rada u tim ustanovama. Vjerujem da ćete se složit sa mnom da su svi zaposlenici pokazali izuzetnu senzibiliziranost i odgovornost za zdravlje naših korisnika radeći u uvjetima bez dovoljno zaštitne opreme, provedenih testiranja na Covid 19, bez dovoljno kadra.

Preporuke koje ste uputili kao i preporuke stožera bile su usmjerene u cilju zaštite korisnika i uložen je nadljudski napor da  se spriječi ulazak Covida 19 u ustanove. Prema trenutnim izvješćima Nacionalnog stožera oboljelih je nekolicina na dnevnoj bazi i rad u skladu sa ovakvim preporukama i strogim uvjetima pokazuje se bespotrebnim imajući u vidu da u svim djelatnostima dolazi do relaksacije mjera. Od 11.05.2020. kreče druga faza relaksacije mjera u kojoj se otvaraju škole, vrtići, dječja igrališta, restorani, kafići, dozvoljavaju se okupljanja većeg broja ljudi, što govori u prilog tome da je epidemiološka slika dobra.

Molim Vas da i Vi iskoristite trenutak relaksacije mjera i izdate nove preporuke u skladu sa novim preporukama Nacionalnog stožera. Vrijeme je da ustanove počnu raditi u redovitim uvjetima uz pridržavanje nužnih mjera zaštite, te da se zaposlenike vrate svojim obiteljima i  normalnom životu i radu. Visoka odgovornost, predanost i požrtvovnost naših zaposlenika su najveći štit naših korisnika od bilo kakvih bolesti, a ne rad u nehumanim uvjetima.U očekivanju nove upute koja će biti u skladu sa trenutnom epidemiološkom slikom srdačno Vas pozdravljam.

U očekivanju nove upute koja će biti u skladu sa trenutnom epidemiološkom slikom srdačno Vas pozdravljam.

                                                                                    Predsjednica Sindikata zaposlenika u
djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske

                                                                                                Jadranka Dimić dipl. soc. radnik

Dopis ministrici 08.05.2020. relaksacija mjeraPreuzmi

Sindikati odbili odustati od božićnica, regresa, jubilarnih nagrada i povišica, propao prvi krug pregovora: Vladin zahtjev nam je neprihvatljiv

Danas je u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava održan prvi krug pregovora između pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske i predstavnika sindikata javnih i državnih službi o sklapanju dodataka kolektivnim i temeljnim kolektivnim ugovorima.

Pregovori su se održali kroz tri sastanka, s predstavnicima sindikata javnih službi, zatim s predstavnicima sindikata znanosti i visokog obrazovanja, učitelja i zaposlenih u srednjim školama te na kraju s predstavnicima državnih službi.

Vlada je zatražila od sindikata da odustanu od isplata božićnica, regresa i jubilarnih nagrada u ovoj godini i zatražila da prihvate suspenziju rasta osnovice prema kojoj je plaća u 2020. trebala rasti za 4 posto, piše HRT.

Sindikati su iznijeli jedinstven stav – za njih je Vladin zahtjev neprihvatljiv.

– Mi na današnjem sastanku nismo doznali ništa više osim onoga što se jutros moglo pročitati u novinama, a to je da su u Vladi zamislili moratorij na povećanje osnovice plaće koje bi se trebalo dogoditi u javnim službama tijekom ove godine i da materijalna prava, oni su ih spomenuli tri – regres, božićnica i jubilarna nagrada, ove godine ne bili isplaćeni, rekao je nakon sastanka Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu – Preporod.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak izjavio je da ne zna na koji način Vlada misli ukinuti jubilarnu nagradu.

– Imali smo presedan 2013. za koji smo imali tužbe vezano za jubilarne nagrade. Nije prihvatljivo da su neki radnici do sada već dobili isplatu jubilarne nagrade. Ona se događa svakih 5 godina, tako da je to za nas neprihvatljivo, rekao je Topolnjak, prenosi HRT.

Čelnik Sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec rekao je da je Vlada od njih tražila da pristanu na trajnu suspenziju dodataka koje su postigli nakon štrajka.

– Sindikati odgoja i obrazovanja odmah su odbili takav prijedlog vlade. Ta povećanja imala su cilj da zaposleni u obrazovanju dostignu standard koji su imali i ostali u javnom sektoru, dodaje Mihalinec, prenosi N1.

Mihalinec smatra kako Vlada nema pravo prema zaposlenima u obrazovanju koji rade i preko mjere ići s takvim zahtjevom.

– Sindikati će odbiti bilo kakvu pomisao o odustajanju ili suspenziji nadoknada plaće u sustavu odgoja i obrazovanja, rekao je.

Upitan radi li se tu možda o privremenoj suspenziji, Mihalinec je kazao:

– Ova Vlada je izrijekom rekla suspenzija, što bi značilo da nema više povećanja. To bi bio jedan dodatni udar za zaposlene u sustavu odgoja i obrazovanja. Forsiranje privida nastave od 11. svibnja je dodatni udar na zaposlene u odgoju i obrazovanju. Kao da cijelo obrazovanje može nadoknaditi teta Đurđa na trećom. Privid nastave – to nećemo prihvatiti. Odustajanje i trajna suspenzija povećanja plaća bi bila dodatni čavao u sustav odgoja i obrazovanja.

Kaže kako nijedan prijedlog Vlade nema pravog ekonomskog opravdanja.

– Niti prijedlog da se ne isplati regres. Tko će ove godine ići na more? Nepravedno je da jubilarnu nagradu ne dobije netko tko 35 godina radi u sustavu obrazovanju. Povećanje plaća u javnim službama nije naš prijedlog. 2+2+2 je predložio sam premijer u Saboru, ističe Mihalinec.

Mihalinec ističe kako novca ima.

– Vlada daje novac poduzećima da pomogne firmama koje nisu radile u krize. Svjesni smo da su mnogi poslodavci dobili novac od Vlade, a svjesni smo da nisu smanjivali svoje dividende. I sad bi spremačica u školi koja nikad neće dostići plaću od 4 tisuće kuna trebala biti solidarna s nekim drugim. Ukoliko Vlada ostane na tome prijedlogu, to znači da je ponovno zabetonirala zaposlene u odgoju i obrazovanju na najnižu moguću plaću, poručuje Mihalinec.

Ravnateljica doma o maskama: ‘Pričat ćemo, neka ovo prođe’

Ozbiljne optužbe sjedaju na račun Marije Lelas (HDZ) ravnateljice makarskog Doma za starije i nemoćne, a ona tvrdi da se svi trude posao odrađivati što kvalitetnije…

“Marija Lelas, ravnateljica Doma za starije i nemoćne u Makarskoj koji je trenutno među većim žarištima koronavirusa, još davno dobila je zaštitnu opremu, ali je, umjesto da je podijeli djelatnicama – zaključala u ured. Uz objašnjenje da to čini “za crne dane”. Koji su itekako već bili tu. Ravnateljica je istovremeno od pralje zatražila da sašije krpene maske. Uz njen redovni posao.” Tvrdnja je ovo koju smo nebrojeno puta čuli u komunikaciji s osobama vezanim uz tu makarsku ustanovu, a u intervjuu za 24sata izrekla je i Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika djelatnika u socijalnoj skrbi.

Upravo ona nam je poslala dopise koje je Sindikat slao prošle godine Županiji Splitsko-dalmatinskoj, osnivaču tog Doma, a gdje se vidi da su upozoravali na probleme u njegovom radu kao što je nedostatak djelatnika ili pogreške pri obračunu plaća. Na njih bi župan Blaženko Boban (HDZ) jednostavno odgovorio kako, parafraziramo, “ravnateljica kaže da ti problemi ne postoje”. Marija Lelas, inače, gradska je vijećnica HDZ-a u Gradu Makarskoj gdje je u čak četiri odbora, a domom rukovodi već 22 godine. 

Šefica Sindikata potvrdila nam je i da u Runovićima, gdje je ispostava ovog doma, radi jedna (brojkom: 1) njegovateljica na 38 nepokretnih korisnika. A njegovateljica nije isto što i medicinska sestra, ona ne može davati injekcije i obavljati medicinske radnje za koje je potrebna ozbiljnija edukacija. 

Također, u jeku afere s korona virusom, u centralnoj zgradi makarskog doma dogodilo se da je na čitavu ustanovu radila samo jedna medicinska sestra, što nam je i službeno potvrđeno iz Županije.

Je li točno da zaštitna oprema koju je država poslala domu u Makarskoj nije dana djelatnicama i da je umjesto toga zaključana? Kojeg je datuma stigla, kojeg datuma su je zaposlenici dobili? Je li točno da i čistačice i kuharice rade danima bez prestanka, točnije, već dva tjedna, a uz to i spavaju u domu? Je li točno da je u domu u Runovićima već godinama na 38 nepokretnih korisnika u smjeni tek jedna njegovateljica? Zašto je to tako?

Ova i mnoga druga pitanja uputili smo gospođi Lelas, a ona je poslala odgovor koji prenosimo u cijelosti: 

– Doslovno svi domovi u Republici Hrvatskoj “krvavo rade” (radna izolacija, izolacija, odrađivati posao, snalaziti se za prostore izolacije…) tako i zaposlenici Doma za starije i nemoćne osobe – Makarska i podružnice ustanove Dom za starije i nemoćne osobe “Sv. Obitelj” Runović rade ne pitajući što su njihove radne obveze. Imamo samo jednu želju da prođemo u svemu ovome sa što manje bolesnih korisnika i radnika. U ovim specifičnim okolnostima, s istima se zajednički dogovaramo za obavljanje svih vrsta poslova (uobičajenih i novo nastalih zbog novonastale situacije).

Zbog situacije koja je trenutno u Hrvatskoj, a u svrhu sprječavanja širenja virusa COVID 19 organizirali smo se u timove, kako bi se posao odrađivao što kvalitetnije na zadovoljstvo naših korisnika, članova njihovih obitelji i zaposlenika. U dogovoru s radnicama i bez ikakve prisile raspored se izrađivao i prema njemu se radi u suradnji s epidemiolozima. Još jedom vas svi skupa molimo (radnici, korisnici i članovi obitelji – za što postoje pisana očitovanja) da dovedemo ovaj teški posao do kraja, a potom možemo dalje razgovarati – poručila je Lelas. 

Još neka od naših pitanja glasila su “Koliko dugo je jedna medicinska sestra sama radila na čitavom domu? Koliko je sada medicinskih sestara i njegovateljica u domu i do kada će one tu biti?”, zanimalo nas je i je li pralja dobila zadatak da šije maske od tkanine, dok istovremeno oprema nije dana djelatnicama na korištenje… Koliko možemo primIjetiti, ništa od toga nije odgovoreno. 

Podsjetimo, šefica Sindikata upravo je za ovaj dom izjavila da kako “misli da će ljudi tamo kolabirati, to se više ne može izdržati”.

– Od tamo sam dobila sliku jedne žene koja je doslovce zaspala vani na zidu ispred doma. Zaspala od umora s maskom na licu – govorila je Dimić, a evo i njene izjave vezano za maske koje ravnateljica navodno nije podijelila osoblju: 

– Pralja je šivala ove krpene, a ravnateljica je dobila 1100 maski i to je čuvala, zaključala, da štedi. To su one maske koje se svako dva tri sata moraju skidati. Zamislite. I onda su se meni zaposlenici javili da nemaju opreme. Ja sam reagirala i tražila od Ministarstva. Onda je došla oprema. A glavni problem kod domova što su se ljudi (djelatnici domova, op.a.) tek sad počeli testirati. Bojim se da će to pokazati da zaraženih ima i puno više.  

Njegovatelji spavaju u ostavama, a čistačica šiva zaštitne maske

Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata djelatnika u socijalnoj skrbi: Sustav socijalne skrbi niz je godina potkapacitiran, a sada je iscrpljen

Umjesto da Vlada, krizni stožer, javnost i resorno ministarstvo zahvali zaposlenima u sustavu socijalne skrbi što su toliko dugo, kao ni u jednoj drugoj državi na svijetu, uspjeli zadržati agresivni virus izvan ustanova, oni ih puštaju da se sami nose sa stigmatizacijom, javnim linčem, prijeti im se na društvenim mrežama, prijeti im se kaznenim prijavama, obrađuje ih policija i državno odvjetništvo. Ti ljudi to nisu zaslužili. Oni ne traže javnu hvalu, iako su ju zaslužili, međutim traže da oni koji bi trebali znati koliko i kako rade u ovim iznimno teškim vremenima cijene i poštuju njihov rad – oštro poručuje Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u socijalnoj skrbi, nakon što je prošli tjedan infekcija covid-19 potvrđena u nekoliko domova za starije.  

Ističe da režim sedmodnevne karantene u brojnim domovima traje već mjesec dana: u domu u Osijeku, Gospiću, na Josipovcu, u Filip Jakovu, u Centru Stančić… 

– Mnogi rade u sedmodnevnoj izolaciji, dakle rade, borave i spavaju u ustanovama odvojeni od svojih obitelji po tjedan dana. Takav režim rada u nekim domovima traje gotovo mjesec dana. Očito je da je jednostavniji način radnice, žene i majke držati u karantenama, odvojene od obitelji nego ih redovito testirati i nabaviti dezinfekcijske tunele – kaže J. Dimić i opisuje kako su zaposleni u domovima spavaju tih sedam dana u improviziranim krevetima na podu ureda i spremišta, dijeleći tuš s korisnicima. Po završetku tjedne “smjene”, nerijetko sljedećih sedam dana moraju na prisilni godišnji. Pritom se i često sami snalaze za zaštitnu opremu koje više nema nego ima. 

Čistačica makarskog doma za starije po struci je švelja pa je kod kuće šivala platnene maske za domske medicinske sestre i njegovatelje, a kada je buknula zaraza, ispostavilo se da se zaštitna oprema čuvala pod ključem u ispostavi u Runovićima “za slučaj kad dođe korona”?!  Pedesetak korisnika u Makarskoj ostalo je na brizi jedne medicinske sestre, koja je nakon tri dana kolabirala. 

– Čekajući da tromo resorno ministarstvo donese upute o postupanju u ovim izvanrednim okolnostima, a poučeni iskustvima iz Španjolske, Italije, Slovenije i mnogih drugih gdje je koronavirus ušao u ustanove za stare i nemoćne, pribjegli su modelu samopomoći. Snalazili su se s nabavom zaštitne opreme putem privatnih veza, zaposlenici sami šivaju zaštitne maske jer su dostavljene količine nedostatne. Snalaze se na razne načine da zaštite sebe i korisnike. Rade pod velikim pritiskom, izloženi su povećanoj mogućnosti da se zaraze koronavirusom i usprkos svemu poduzimaju sve mjere kako virus ne bi ugrozio život i zdravlje naših korisnika. Nažalost, sustav socijalne skrbi koji je dugi niz godina potkapacitiran, iscrpljen je. Usprkos svim naporima zaposlenika,  virus je ušao u domove – navodi ona i ističe kako nitko ne bi ni spominjao domove da nije došlo do proboja virusa “kao što se ne spominju ni ostali domovi u sustavu socijalne skrbi – domovi za psihički bolesne osobe, osobe s posebnim potrebama i domovi za djecu i mladež, gdje osim stalnih korisnika gotovo svakodnevno primaju i djecu imigranata.

U domovima za djecu i mladež, kaže, nema plana kako raditi s djecom s posebnim potrebama.  – Gotovo svakodnevno se priča o smanjenju plaća u sustavu socijalne skrbi, a ovim bi ljudima trebalo platiti bar ono što im i po kolektivnom ugovoru pripada za rad u ovakvim uvjetima, prije svega plaćanjem prekovremenih sati. Ministarstvo bi trebalo zatražiti od ravnatelja da, bar dok traje izvanredna situacija, ne tjeraju zaposlenike na godišnje odmore ukoliko oni to ne žele. Umjesto toga trebalo bi im omogućiti stalna testiranja na covid-19 jer postoji opravdana bojazan da je brojka zaraženih u ustanovama daleko veća od službene – upozorava J. Dimić i podsjeća da su zaposlenici koji rade u neposrednom kontaktu s korisnicima su najvažniji kotačić u sustavu i bez tih vrijednih i humanih ljudi ovaj sustav ne može opstati.

Zaposlenici u domovima socijalne skrbi su premoreni!

Zaposlenici sustava socijalne skrbi rade u izvanrednim okolnostima nametnutim pandemijom Covida 19. Mnogi rade u sedmodnevnoj izolaciji, dakle rade, borave i spavaju u ustanovama odvojeni od svojih obitelji po tjedan dana. Takav režim rada u nekim domovima traje gotovo mjesec dana. Očito je da je jednostavniji način radnice, žene i majke držati u karantenama, odvojene od obitelji nego ih redovito testirati i nabaviti dezinfekcijske tunele.

Domovi za starije i nemoćne su trenutno medijski eksponirani, iako sumnjam da bi ih itko spominjao da, nažalost, Corona virus nije ušao u domove. Ovakvo razmišljanje temeljim na tome da u sustavu socijalne skrbi osim domova za starije i nemoćne postoje i domovi za psihički bolesne osobe, osobama sa posebnim potrebama, te posebno u domovima za djecu i mladež, gdje osim stalnih korisnika gotovo svakodnevno primaju i djecu imigranata.

Posebno bi se osvrnula na domove za djecu i mladež gdje nije na jednak način kao za ostalu školsku djecu omogućeno praćenje nastave. O djeci sa intelektualnim teškoćama bolje da ni ne pričam. U vremenima prije Corone svima su usta bila puna djece sa intelektualnim teškoćama, a sad kao da su nestali, kao da ih nema. Ministarstvo nema razrađen plan i nije poslalo upute domovima kako raditi sa djecom sa posebnim potrebama. Mislim da ne bih trebala i da to svi znaju, ali ipak da podsjetim: pravo na školovanje jedno je od osnovnih ljudskih prava opisano u našem Ustavu, u svim deklaracijama UN-a, EU-a i svih ostalih organizacija.

Što se pak zaštite korisnika i zaposlenika od Corona virusa tiče, zaposlenici su čekajući da tromo resorno ministarstvo donese upute  o postupanju u ovim izvanrednim okolnostima, a poučeni iskustvima iz Španjolske, Italije, Slovenije i mnogih drugih gdje je Corona virus ušao u ustanove za stare i nemoćne, pribjegli modelu „pomoći od samopomoći“ . Snalazili su se sa nabavom zaštitne opreme putem privatnih veza, zaposlenici sami šivaju zaštitne maske jer su dostavljene količine nedostatne. Snalaze se na razne načine da zaštite sebe i korisnike. Rade pod velikim pritiskom, izloženi su povećanoj mogućnosti da se zaraze Corona virusom i usprkos svemu poduzimaju sve mjere kako Corona virus ne bi ugrozio život i zdravlje naših korisnika. Nažalost, sustav socijalne skrbi koji je dug niz godina potkapacitiran, je iscrpljen. Usprkos svim naporima koje su zaposlenici uložili, Corona virus je ušao u domove za starije i nemoćne, zarazili su se štićenici i zaposlenici, nažalost bilo je i nekoliko smrtnih slučajeva.

Vlada, krizni stožer, javnost, a resorno ministarstvo prije svega, umjesto da zahvali zaposlenima u sustavu socijalne skrbi što su toliko dugo, kao ni u jednoj drugoj državi na svijetu, uspjeli zadržati taj agresivni virus izvan ustanova, oni ih puštaju da se sami nose sa stigmatizacijom,  javnim linčem, prijeti im se na društvenim mrežama, prijeti im se kaznenim prijavama, obrađuje ih policija i državno odvjetništvo. Ti ljudi to nisu zaslužili. Oni ne traže javnu hvalu, iako su ju zaslužili, međutim traže da oni koji bi trebali znati koliko i kako rade u ovim iznimno teškim vremenima cijene i poštuju njihov rad.

Gotovo svakodnevno se priča o smanjenju plaća u sustavu socijalne skrbi, a ovim bi ljudima trebalo platiti bar ono što im i po Kolektivnom ugovoru pripada za rad u ovakvim uvjetima, prije svega plaćanjem prekovremenih sati. Ministarstvo bi trebalo zatražiti od ravnatelja da, bar dok traje izvanredna situacija, ne tjeraju zaposlenike na godišnje odmore ukoliko oni to ne žele.  Umjesto toga trebalo bi im omogućiti stalna testiranja na Covid 19 jer postoji opravdana bojazan da je brojka zaraženih u ustanovama daleko veća od službene.

Još jednom apeliram na ministricu Bedeković i na sve zaposlenike u ministarstvu da se zaposlenicima u sustavu socijalne skrbi vrati dignitet, da osjete da Ministarstvo brine o njima, da se ljude koji ukazuju na manjak zaštitne opreme i sredstava, na propuste u organizaciji posla sasluša, a ne da ih se omalovažava i šikanira, jer zaposlenici koji rade u neposrednom kontaktu sa korisnicima su najvažniji kotačić u sustavu i bez tih vrijednih i humanih ljudi ovaj sustav ne može opstati.


Jadranka Dimić, predsjednica  SZDSSH

Tko je odgovoran za širenje korone u domovima? Dokumenti pokazuju neshvatljive propuste ministarstva

Nadležna ministrica Vesna Bedeković posljednjih desetak dana ulaže silan trud u nastojanju da skine odgovornost sa sebe

Proteklog tjedna bili smo svjedoci prepucavanja između nacionalnog i zagrebačkog stožera o tome tko je i kada domovima isporučio ili trebao isporučiti zaštitnu opremu. Tako smo na kraju saznali da još uvijek nema dovoljno zaštitne opreme jer je ista “u dolasku” te da zapravo nitko ne zna kakvo je stanje u više od 600 domova čiji osnivači nisu jedinice lokalne uprave nego posluju isključivo po tržišnim principima.

Na službenim stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nalazi se i adresar ustanova za koje je to ministarstvo i nadležno. U tom adresaru evidentirano je 50 domova za stare i nemoćne čiji su osnivači jedinice lokalne uprave, 108 domova kojih su vlasnici “drugi osnivači” i preko 500 “obiteljskih domova”.

U posljednjih desetak dana ministrica demografije i socijalne politike Vesna Bedeković, u nastojanju da skine odgovornost s vlastitog ministarstva za širenje zaraze u domovima za stare i nemoćne, koristi frazu „privatni domovi“ za one ustanove koje nisu osnovale jedinice lokalne uprave, a s kojima ona i njeno ministarstvo, kao, nemaju nikakve veze.

Budući da tih domova u Hrvatskoj ima preko 600, postavlja se pitanje tko im je trebao propisati način rada za vrijeme epidemije koronavirusa, tko je trebao osigurati odgovarajuću zaštitnu opremu njihovim zaposlenicima te na kraju, tko treba provoditi nadzor nad radom domova u vrijeme epidemije?

NERED U SUSTAVU

Kada je prije tri mjeseca šest teško pokretnih i vremešnih osoba izgorjelo u nelegalnom dijelu obiteljskog doma za stare i nemoćne u Andraševcu, pokazalo se kakav tragični nered vlada u sustavu skrbi za stare i nemoćne.

Tada smo i saznali da nije postojala inspekcijska kontrola nad radom obiteljskih domova u kojima je smješteno više od 5000 štićenika. Ministrica Bedeković, u skladu s boljim hrvatskim običajima, nije nakon zgarišta u Andraševcu podnijela ostavku nego je obećala kako će biti doneseni novi pravilnici i pojačan inspekcijski nadzor nad radom domova.

VIRUS KRENUO IZ WUHANA

U vrijeme kada je ministrica davala ta obećanja novi koronavirus krenuo je na svoj put iz Wuhana. Za gospođu Bedeković i njeno ministarstvo COVID-19 uopće nije postojao sve do 12. ožujka 2020. Toga dana njeno ministarstvo na svojim službenim mrežnim stranicama objavljuje dokument Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) od 27. veljače 2020. pod nazivom “Preporuka postupanja u ustanovama socijalne skrbi”.

U tom dokumentu na dvije stranice A4 formata opisane su “Specifične mjere zaštite vezano uz COVID-19” i “Opće mjere zaštite” kao što su pranje ruku sapunom, provjetravanje prostorija, preporuka da štićenici ne putuju u Kinu, Hong Kong, Japan, Iran, Singapur, Južnu Koreju te u pokrajine sjeverne Italije, ali da i dalje mogu putovati unutar granica Hrvatske pod uvjetom da na tim putovanjima ne sudjeluju štićenici s “respiratornim simptomima” te da se cijelo vrijeme štićenike potiče da što više borave na svježem zraku.

NAPUTAK KOJI NIJE OBJAVLJEN

Zašto na mrežnim stranicama nije objavljen i “Naputak Ministarstva zdravstva” od 29. veljače 2020. u kojem se među ostalim navodi da je “opravdana zabrana posjeta u ustanovama za starije i nemoćne osobe, djecu i mlade”, nije razvidno. Zanimljivo je da taj “Naputak” ne postoji ni na internetskim stranicama Ministarstva zdravstva gdje s istim datumom postoje upute vezane za rad hotela, ustanova za bolesnike, odgojno-obrazovnih ustanova, sveučilišta te za čišćenje i dezinfekciju prostora.

Ministarstvo socijalne skrbi objavilo je ovu “Preporuku HZJZ-a”, u kojoj nema ni riječi o zabrani posjeta domovima, obaveznom testiranju štićenika i osoblja ili nabavi zaštitne opreme, dvanaest dana nakon što je zabrana posjeta domovima trebala biti provedena.

KONFUZAN I INDOLENTAN ODNOS

Preporuka je objavljena na dan kada se u Italiji broj zaraženih popeo na preko 15.000, broj preminulih na više od 1000, a dobar dio zaraženih i žrtava bio je upravo iz domova za stare i nemoćne.

Potpuno je nejasno zbog čega su se oni koji trebaju nadzirati rad sustava skrbi za starije i nemoćne ovako površno, konfuzno, olako i indolentno odnosili prema smrtonosnoj epidemiji u hrvatskom susjedstvu i činjenici da je dan ranije Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju.

Dva tjedna kasnije HZJZ je dostavio Ministarstvu socijalne skrbi “Upute za sprečavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 u domovima za starije osobe i u drugim ustanovama u sustavu socijalne skrbi” koje je ministarstvo i objavilo 28. ožujka pod nazivom “Protokol za domove” gdje se preporučuje zabrana posjeta domovima, ali i dalje nema ni riječi o zaštitnoj opremi osoblja, organizaciji radnih smjena ili o nužnom testiranju svih štićenika i zaposlenika.

PRAVOVREMENE MJERE?

HZJZ je preporučio testiranje samo onih za koje postoji sumnja da su zaraženi koronavirusom i to nakon dogovora s nadležnom epidemiološkom službom. Do toga dana u Europi je zabilježeno više od 360.000 slučajeva zaraze, a preminula je najmanje 21.000 ljudi, od čega najmanje 5000 u domovima za stare i nemoćne. Na dan kada HZJZ i nadležno ministarstvo objavljuju svoje preporuke, u Hrvatskoj je bilo 657 zaraženih i pet preminulih.

Budući da je na dnevnim konferencijama Stožera civilne zaštite više puta ponovljena tvrdnja kako su “pravovremeno zabranjene posjete domovima za stare i nemoćne”, bilo bi dobro saznati odnosi li se tvrdnja “pravovremeno” na Uputu od 27. ožujka 2020. ili Naputak Ministarstva zdravstva od 29. veljače 2020. koji nije vidljiv ni na njegovim stranicama ni na stanicama Ministarstva socijalne skrbi ili Stožera civilne zaštite. Isto tako trebalo bi objasniti kakve su točno bile obaveze domova u provedbi “preporuke” i “uputa”, i kakve sankcije mogu biti poduzete protiv onih ravnatelja koji su te preporuke zbog ovih ili onih razloga jednostavno zanemarili.

VIRUS JE VEĆ UŠAO U DOM U SPLITU

Prve detaljne Upute za rad domova ministarstvo je objavilo tek 11. travnja, znači nakon što je koronavirus već poharao dom u Splitu i ušao u nekoliko drugih domova. Te upute HZJZ je mijenjao i dopunjavao u pet navrata, a zadnja verzija objavljena je tek u četvrtak 16. travnja nakon što je zaraženo i dvadeset štićenika te četiri zaposlenika doma na zagrebačkom Bukovcu.

Koliko je istinita tvrdnja da su sve mjere donesene pravovremeno najbolje govori činjenica da je “Odluka o nužnoj mjeri pojačane kontrole provođenja Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije Covid-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi” objavljena u petak 17. travnja. Temeljem te Odluke bit će formirani timovi koji će kontrolirati rad 680 domova za starije i nemoćne. Timovi su sastavljeni od socijalnog radnika, sanitarnog inspektora, inspektora civilne zaštite i policijskog službenika.

Nemam nikakvu naročitu želju remetiti opće oduševljenje nacije svekolikim hrvatskim uspjesima u zauzdavanju širenja zaraze koronavirusom, ali me ipak zanima zašto je ta Odluka donesena tek dva mjeseca nakon desetkovanja štićenika talijanskih domova.

IZOSTANAK UPUTE O 14-DNEVNIM SMJENAMA ZA DOMOVE

Zbog čega je Odluka o organizaciji rada u centrima za socijalnu skrb, kojom je osoblje podijeljeno u dvije skupine od kojih svaka radi 14 dana, donesena još 19. ožujka, a ista takva odluka za osoblje koje radi u domovima nije donesena ni do danas? Naime, HZJZ je za domove i svojom petom verzijom Uputa samo preporučio rad osoblja u sedmodnevnim ili četrnaestodnevnim smjenama. Inače, u toj Uputi nije samo sporan izostanak obavezne primjene, nego i preporuka rada u sedmodnevnom ciklusu za zarazu koja ima četrnaestodnevnu karantenu i inkubaciju.

Svjetska zdravstvena organizacija još je 21. ožujka preporučila da se osoblje koje radi u domovima za starije i nemoćne redovno testira te da bude zaštićeno kao da radi u COVID-19 bolnici. Proteklog tjedna bili smo svjedoci prepucavanja između nacionalnog i zagrebačkog stožera o tome tko je i kada domovima isporučio ili trebao isporučiti zaštitnu opremu. Tako smo na kraju saznali da još uvijek nema dovoljno zaštitne opreme jer je ista “u dolasku” te da zapravo nitko ne zna kakvo je stanje u više od 600 domova čiji osnivači nisu jedinice lokalne uprave nego posluju isključivo po tržišnim principima.

ZAŠTO NITKO NIJE TESTIRAO ZAPOSLENIKE?

Nije sporno da su novi koronavirus i u hrvatske domove za starije i nemoćne uglavnom unijeli zaposlenici. Zanimljivo da se nitko nije zapitao gdje su se u “dobroj epidemiološkoj situaciji” svi ti zaposlenici zarazili i zašto ih nitko nije prije detektirao i redovno testirao. Bojim se da smo u silnom samozadovoljstvu “izvrsnim rezultatima” borbe protiv širenja zaraze namjerno previdjeli sve propuste i zakašnjele odluke te da smo zbog toga osuđeni na njihovo ponavljanje.

U svim usporedivim državama masovno testiranje jedan je od osnovnih preduvjeta za barem privremeno ukidanje pojedinih zabrana i ograničenja te više-manje sve države postavljaju ciljeve koliko testiranja dnevno žele napraviti. Taj podatak je kod nas i dalje strogo čuvana tajna, ali nas to ni najmanje ne ometa u tome da umjesto masovnog testiranja, koje će nam biti potrebno u uspješnom savladavanju drugog vala zaraze, sanjamo ovoljetni masovni češki zračno-kopneni desant na Jadran.

 

Potresna ispovijest: ‘Moja majka bila je štićenica Doma u Splitu, preminula je u četvrtak…’

Splićanka Ankica Piteša u potresnoj ispovijesti za Večernji list iznosi detalje iz Doma za starije i nemoćne u Splitu, a koji je posljednjih dana u fokusu javnosti zbog proboja koronavirusa među štićenike, a što je otvorilo niz drugih pitanja o zakazivanju sustava i kontroverznom ravnatelju Ivanu Škaričiću.

Mojoj majci je jučer u Sinju bio sprovod. Preminula je u četvrtak od komplikacija povezanih s urinaronom infekcijom u bolnici na Križinama, a tamo je bila prebačena uslijed one prve evakucije štićenika iz Doma za starije i nemoćne u Vukovarskoj ulici. Punih osam godina moja majka bila je korisnica tog Doma, a čitavo vrijeme prije nego su na snagu stupile mjere Stožera, ja sam dolazila u posjete, pomagala joj, razgovarala s njom… Jedva bih i sada na prste jedne ruke prebrojala dane kad nisam fizički bila prisutna u Domu. Samo pokušajte izbrojiti koliko sam puta u tom periodu kročila nogom u tu ustanovu, koliko sam sati tamo provela… Upravo zbog takvih nesretnih prilika, silom prilika upoznala sam gotovo cjelokupno osoblje Doma ali i način na koji se radi i brine o štićenicima”, započela je svoju potresnu ispovijest Ankica Piteša, gospođa koja je Večernjem listu odlučila ispričati svoju priču, detaljno i iskreno s punim imenom i prezimenom.

‘Ovo je najmanje što mogu učiniti’

Jako je boli, kaže, što već puna dva tjedna u jednom splitskom listu izlaze neprovjerene informacije te reportaže u kojima tobožnji anonimni izvori direktno pokušavaju kompromitirati i dovesti u pitanje rad i stručnost medicinskih sestara, njegovatelja ali i ostalog osoblja – od spremačice, tehničara i kuhara. 

“Jako me boli to što se piše. Tužno je gledati kakvom su javnom linču i prijeziru zbog nekih tekstova izložene žene koje pošteno i profesionalno obavljaju svoj posao nadljudskim naporima u ovim teškim vremenima”, priča gospođa Ankica.

Iz toga proizlazi kako se kontroverze oko ravnatelja doma u javnosti pokušavaju sada na jedan način prelomiti preko leđa djelatnika kroz nasumične i neistinite priče o lošoj skrbi prema štićenicima.

“Ja uopće ne želim pričati o ravnatelju Doma. U političke priče ne želim ulaziti. Ja samo želim ispričati samo ono što znam i što sam vidjela, a to je rad osoblja”, kaže naša sugovornica nastavljajući dalje priču o svojoj majci.

“Čujte, moja majka bila je duže vrijeme teško bolesna. Jučer sam je ukopala i svjesna sam da možda nije trenutak za ovakvo istupanje, ali jako je važno u ovoj priči naglasiti da sigurno ne bi poživjela koliko je poživjela, dakle osam godina, da u domu nije imala najbolju moguću skrb. Iako sam trenutno slomljena i tužna, progutala sam knedlu i shvatila da je najmanje što mogu učiniti – zahvaliti medicinskim sestrama i njegovateljicama koji su se prema majci odnosile kao prema punopravnom članu svoje obitelji. Moja majka preminula je dostojanstveno – oprana, nahranjena i u čistoj odjeći”, govori uplakana Ankica koja je i sama prošla kroz teže zdravstvene probleme i to baš u trenutku kad je njezina majka završila u domu.

“Ona je otišla u Dom za starije i nemoćne 2012. godine. Prije toga borila se s parkinsonom, trombozom i preboljela je nekoliko teških upala pluća. Obitelj i ja skrbili smo o njoj koliko smo mogli. Prilagodili smo svoje živote tome da joj ugodimo, da je očuvamo i konstantno bdijemo nad njom. No, stanje joj se naglo pogoršalo. Primjerice, kad bismo je kupali, ona više nije mogla stajati u kadi. Počela je padati. Uskoro je posljedično od svih bolesti koje je imala upala u komu zbog čega je gotovo dva mjeseca nepokretna ležala na odjelu kardiologije u bolnici Firule. Tamo je uspješno izliječena zahvaljujući iznimno stručnom timu liječnika i medicinskih sestara, a i dan danas sam zahvalna na nesebičnom angažmanu i doprinosu mlade liječnice Anite Jukić koja mi je majku tada doslovno podigla iz mrtvih. Baš u to vrijeme oboljela sam i ja. Fizički i psihički sam bila iscrpljena i nisam se toliko predano mogla brinuti o njoj kao nekada. Zbog toga smo odlučili da ide u Dom u Vukovarskoj”, prepričava nam Splićanka.

O radu i disciplini u Domu, tvrdi, ne treba posebno trošiti riječi. Kaže kako njezinoj majci doslovno nije nedostajalo, narodski rečeno, ni ptičjeg mlijeka.

“Od prvog dana njoj je pružena skrb kao u hotelu. Nikad, ali nikad mi nije kazala da je gladna ili žedna. Uvijek je bila presvučena, oprana i svježeg izgleda. Mali milijun puta telefonski sam kontaktirala Dom, a nikad nisam doživjela da mi se netko nije javio ili je bio neljubazan. Nekoliko puta naletjela sam u posjete ranije od predviđenog termina pa bi tamo često zatekla medicinske sestre kako mi pričaju majkom, ohrabruju je, daju joj životni optimizam… Zadnjih mjeseci nije mogla normalno jesti, već preko sonde. Nazočila sam tim procesima hranjenja. Nevjerojatno je bilo strpljenje i energija koje su sestre ulagale u odnos s mojom majkom, a kako sam vidjela i sa svakim drugim štićenikom. Uvijek su svi tamo bili na dispoziciji, u svako doba dana i večeri. Velika je sreća kad u takvim trenucima možete biti sigurni da vam je vlastiti roditelj u sigurnim rukama”, zaključuje Ankica Piteša dodavši kako se kao čovjek divi osoblju.

U svemu tome što je iznijela, naglasila je i velike zasluge glavne medicinske sestre, Zdravke Đapić Kolak, a o čijem je slučaju prvi pisao Večernji list i dokazao kako je kontaktirala epidemiologe još 29. ožujka, dakle puno prije nego je došlo do evakuacije štićenika zbog prisutnosti virusa COVID-19. Detaljnu priču o tom slučaju možete pročitati ovdje. 

Djelatnice: ‘Razočarane smo neistinima koje se plasiraju’

“Riječ je o osobi bez čijeg truda, stručnost i entuzijazma taj starački dom ne bi bio ni blizu onoga što je danas. To sam vidjela na svoje oči, a isto će vam potvrditi svatko tko je poznaje. I o njoj je taj splitski list prvotno pisao loše, ali kad je cijela istina izašla na vidjelo pokazalo se kako se radi o besprijekornoj ženi koja uživa bezuvjetnu podršku svog osoblja, a to, vjerujte, u životu nije lako postići”, kaže naša sugovornica napominjući kako u ovom trenutku u Domu radi tek desetak djelatnica, na četiri kata, pružajući skrb stotinama štićenika.

Nekoliko djelatnica nam je to i potvrdilo dodajući kako padaju s nogu jer je veliki dio ljudstva ili zaražen koronavirusom ili u samoizolaciji. Upitali smo ih i za tekst koji je u petak objavila Slobodna Dalmacija, a u kojem su prenešene teze anonimnog štićenika koji tvrdi kako mjesec dana nije opran te da mu 12 dana nitko nije promijenio odjeću. 

“Po opisu anonimnog izvora iz tog teksta odmah se dalo prepoznati o kome je riječ. Mi smo uvijek svim korisnicima pristupali s razumijevanjem i poštovanjem. Tako pristupamo i pristupat ćemo prema njemu jer je to naš posao i naš poziv. No, nije lijepo objavljivati neprovjerene informacije koje je novinarima u Splitu prepričao čovjek ozbiljno narušenog psihičkog i fizičkog zdravlja. On je po ulasku u dom vrlo brzo počeo pokazivati nepoštovanje, nerazumijevanje i agresivnost prema drugim korisnicima ali i prema osoblju. Znao se zaletavati s kolicima u druge korisnike, a jednoj djelatnici tako je nanio fizičku ozljedu. Zbog njega je često intervenirala i policija”, ispričalo nam je više djelatnica Doma za starije i nemoćne u Splitu ne skrivajući razočarenje spomenutim tekstom.

“Taj čovjek je nepokretan, riječ je o teškom invalidu koji ima psihičkih problema i koji uopće ne može suvislo komunicirati i stoga ostaje nejasno kako je uopće došao baš do te medijske kuće koja danima putem anonimnih izvora lažno umanjuje naš rad nizom izmišljenih optužbi. Kada su uvedene mjere zabrane posjeta opet je došlo do problema s njim. Naime, nije se htio okupati. Više puta smo pokušavali udobrovoljiti korisnika da ga okupamo ali bezuspješno jer je bio agresivan i nije htio surađivati. Nadamo se da će netko prepoznati problem koji imamo i gospodina sukladno tome smjestiti u odgovarajuću zdravstvenu instituciju. U ovoj situaciji kad su najteži korisnici s najvećim potrebama u Domu, zar nije vrijeme da se netko upita kako uopće nekolicina žena uspije podijeliti terapiju, podijeliti obroke, nahraniti ljude, davati im piti, napraviti njegu, pratiti vitalne parametre, dezinficirati objekt, naručiti lijekove, puniti dozatore…. I tako 24 sata, a neke djelatnice iz Doma nisu izašle više od deset dana jer nakon smjene tu ostanu iscrpljene spavati”, kazale su nam djelatnice.

Upute za sprečavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi (Zadnja izmjena: 14.4.2020.)

Uputa se odnosi na domove za starije i nemoćne osobe i druge pružatelje socijalnih usluga smještaja i organiziranog stanovanja (ustanove, obiteljski domovi, udomiteljske obitelji i drugi pružatelji sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi).


Do daljnjeg su zabranjene sve posjete korisnicima, donošenje hrane i sl., a korisnicima je zabranjeno da odlaze kući u posjet kako se za vrijeme boravka izvan smještaja u sustavu scijalne skrbi ne bi inficirali i prilikom povratka infekciju prenijeli na ostale korisnike.

Odlasci u drugi smještaj izvan sustava socijalne skrbi moraju biti opravdani iz medicinskih razloga i prethodno organizirani. Prije otpusta iz bolnice provodi se testiranje na SARS-CoV-2 i korisnika se otpušta tek po primitku negativnog nalaza na SARS-Cov-2. U slučajevima hitnog prijema korisnika se smješta u samoizolaciju uz obveznu provedbu testiran

Do daljnjeg su zabranjene sve posjete korisnicima, donošenje hrane i sl., a korisnicima je zabranjeno da odlaze kući u posjet kako se za vrijeme boravka izvan smještaja u sustavu socijalne skrbi ne bi inficirali i prilikom povratka infekciju prenijeli na ostale korisnike.
Odlasci u drugi smještaj izvan sustava socijalne skrbi moraju biti opravdani iz medicinskih razloga i prethodno organizirani.


Organizacija rada pružatelja socijalnih usluga


Preporuča se 

Do daljnjeg su zabranjene sve posjete korisnicima, donošenje hrane i sl., a korisnicima je zabranjeno da odlaze kući u posjet kako se za vrijeme boravka izvan smještaja u sustavu socijalne skrbi ne bi inficirali i prilikom povratka infekciju prenijeli na ostale korisnike.
Odlasci u drugi smještaj izvan sustava socijalne skrbi moraju biti opravdani iz medicinskih razloga i prethodno organizirani.


Organizacija rada pružatelja socijalnih usluga


Preporuča se 

rad zaposlenika organizirati na slijedeći način:
Ako je moguće organizirati turnusni rad u radnoj izolaciji na način da zaposlenici rade u sedmodnevnim ili četrnaestdnevnim smjenama za vrijeme kojih dolaze na radno mjesto i odlaze s radnog mjesta organiziranim prijevozom.


Tijekom smjene zaposlenici borave u organiziranom izoliranom smještaju tzv. radnoj izolaciji u krugu ustanove ili u nekom drugom obliku smještaja, također ako je moguće organizirati.

Prije dolaska u sedmodnevnu ili četrnaestdnevnu smjenu djelatnika za koje je organiziran rad iz radne izolacije obavlja se testiranje na SARS-CoV-2. Testiranje se provodi uoči početka turnusnog rada.

Ako nije moguća organizacija rada iz radne izolacije, također se preporučuje organizirati turnusni rad u sedmodnevnim ili četrnaestdnevnim smjenama.


Mjerenje temperature i praćenje pojave simptoma kod zaposlenika

 

Svakodnevno  kod  dolaska  i  odlaska  s  posla,  zaposlenicima  se  beskontaktnim  toplomjerom mjeri tjelesna  temperatura  i  utvrđuje  se  imaju  li respiratornih  simptoma.  Kod  osobe  s  povišenom temperaturom (37.2oC i veća) mjeri se temperatura i standardnim toplomjerom pod pazuhom. Evidenciju o vrijednostima izmjerene tjelesne temperature i eventualnom postojanju respiratornih simptoma upisuje se u zasebnu evidencijsku knjigu. S temperaturom nije dozvoljeno raditi, pružati socijalnu uslugu niti dolaziti u prostor poslodavca odnosno pružatelja usluge.

Svaki zaposlenik koji tijekom radnog vremena posumnja ili utvrdi da ima povišenu temperaturu ili bilo kakve respiratorne ili druge simptome bolesti obvezno ih mora prijaviti voditelju ustrojbene jedinice/ravnateljstvu, nadležnom domskom liječniku i nadležnom liječniku obiteljske medicine te se treba udaljiti s radnog mjesta. Nadležni domski liječnik ili nadležni liječnik obiteljske medicine u dogovoru s voditeljem ustrojbene jedinice /ravnateljstvom u domu odnosno smještaju, obavještava nadležnog epidemiologa i nadležni centar za socijalnu skrb ako se radi o sumnji na COVID-19 kod zaposlenika. Član  udomiteljske  obitelji,  predstavnik  obiteljskog  doma  i  članovi  njegove  obitelji  obvezni  su pridržavati se svih mjera propisanih za zaposlenike domova vezano uz nadzor tjelesne temperature i respiratornih simptoma te obavještavanja nadležnih liječnika primarne zdravstvene zaštite, epidemiologa i centra za socijalnu skrb.
 

U slučaju sumnje na kontakt sa zaraženim ili oboljelim od COVID-19, telefonom se odmah mora javiti nadležnom epidemiologu ili u COVID ambulantu ako je ustrojena na razini lokalne zajednice te nadležnom domskom liječniku i nadležnom liječniku obiteljske medicine.
U slučaju saznanja za mogućeg prenositelja /mogući izvor infekcije svaki zaposlenik odnosno pružatelj usluge dužan je odmah obavijestiti ravnateljstvo i neposrednog voditelja, predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.
 

Ulazna vrata otvaraju se na poziv telefonom ili zvonom od 7-15 sati radnim danom.
Vikendom/blagdanom/ radnim danom poslijepodne vrata otvara dežurni djelatnik. Na ulazu u ustanovu postaviti dozatore s dezinficijensom za dezinfekciju ruku.
Dostavu za potrebe ustanove preuzimaju nadležni radnici doma na vanjskim vratima, a ulaz je dozvoljen iznimno serviserima i ostalim službama za čijim uslugama postoji neodgodiva potreba, uz obveznu mjeru dezinfekcije ruku i po potrebi nošenja zaštitne maske i zamjenske obuće.

Kupovinu za potrebe pokretnih i orijentiranih korisnika obavlja svaki drugi dan za to dodijeljeni djelatnik. Sve korisnike potrebno je petkom upozoriti da nabava neće biti moguća u vrijeme blagdana i neradnih dana. Dnevne tiskovine korisnicima donosi dežurni djelatnik/ neradnim danom spremačica u jutarnjoj smjeni ili dežurni djelatnik.
 
Svim osobama koje ulaze u prostor poslodavca, odnosno pružatelja socijalne usluge (radnik, član obitelji pružatelja usluge, korisnik, dostavljač, ili bilo koja druga osoba) dužna je obvezno dezinficirati ruke sredstvom za dezinfekciju odmah po ulasku i mora im se izmjeriti tjelesna temperatura na isti način kao i zaposlenicima. Za pridržavanje mjere odgovorna je osoba zadužena za otključavanje vrata koja je u slučaju nepoštivanja dužna zabraniti ulaz i obavijestiti neposredno nadređenog voditelja / dežurnu medicinsku sestru i ravnateljstvo ili predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.
Svi radnici i pružatelji socijalnih usluga moraju se pridržavati mjera fizičke udaljenosti i ukoliko borave u zajedničkim prostorima moraju poštivati mjeru razmaka od 2 metra te da ih u istom prostoru ne boravi više od petero odnosno manje, ovisno o veličini prostora.

Zajedničke prostore obvezno je prozračivati dva puta dnevno uz nadzor ulaznih vrata tamo gdje je potrebno, radi zabrane ulaska. Odgovorna: spremačica u domu.
Sobe korisnika obvezno prozračivati nakon svake njege u trajanju od minimalno pola sata odnosno primjereno zdravstvenom stanju korisnika i vremenskim prilikama. Odgovorna: dežurna medicinska sestra/njegovatelj, predstavnik obiteljskog doma, udomitelj.
Kvake na ulaznim vratima obvezno dezinficirati svaka 2 sata.
Odgovorna: čistačica u smjeni uz potpis i naznaku vremena u bilježnici za evidenciju, predstavnik obiteljskog doma i udomitelj.

Najmanje jednom dnevno obavezno dezinficirati električne prekidače u prostorijama, kvake u svim sobama i kupaonicama korisnika te rukohvate u hodnicima (spremačice), telefone (po mogućnosti i mobitele) u svim sobama korisnika (njegovateljice), kvake i telefone u kuhinji i skladištima (pomoćne radnice u kuhinji/kuharice), kvake u praonici rublja (pralje-glačare) kao i kvake i telefone u uredima (radnici svaki u svom uredu). Svi zaposleni obavezno moraju odmah po ulasku dezinficirati vlastite mobitele.

Na samom ulazu u prostor smještaja treba osigurati zaseban prostor za oblačenje radne obuće svim zaposlenicima. Svima ostalima koji ulaze u prostor smještaja treba osigurati korištenje zamjenske obuće. Alternativno, tamo gdje nije moguće organizirati zaseban prostor za oblačenje radne obuće kod ulaza u ustanovu, postavljaju se dezinfekcijske barijere (dezbarijere). Dezbarijere su posebno pripremljene površine (posude, spužve i sl.) preko kojih moraju proći ljudi prije ulaska u ustanovu s ciljem sprječavanja unosa mikroorganizama u unutarnji prostor.

Dezbarijere moraju biti postavljene tako da se ne mogu zaobići ili preskočiti, a debljine najmanje 6 cm do 8  cm. Kao  dezbarijere za dezinfekciju obuće  ljudi  najbolje  je  postaviti  sintetske spužve prelivene otopinom dezinficijensa. Dezinficijensi koji se koriste za dezbarijeru trebaju biti agresivniji, pa su prikladne klorne otopine jače koncentracije npr. 0,5 % Na-hipoklorita (izbjeljivač koji se može naći u kućanstvu razrijeđen 1:10). Za održavanje dezbarijere zadužena je spremačica. Dezbarijeru svakih 3 sata prati i ponovno natapati s dezinfekcijskom otopinom ili sukladno dinamici ulazaka unutar prostora smještaja. Ako dezbarijere nisu smještene ispod natkrivenog prostora, nakon svake kiše moraju se preliti novom količinom otopine.
Obavezno dodijeliti za svaki zadatak jednu odgovornu osobu.

Zabranjuje se donošenje namirnica i ostalih potrepština korisnicima usluge smještaja i organiziranog stanovanja od strane članova obitelji i prijatelja za vrijeme trajanja pandemije. Nepridržavanje navedenih mjera od strane zaposlenih i nepridržavanje od strane korisnika i/ili rodbine može imati teške, pa i fatalne posljedice po korisnike koji zbog svojih godina i bolesti pripadaju najrizičnijoj skupini.


Korisnici

 

Preporučuje se privremeno ograničiti korisnicima izlazak izvan prostora u kojem se pruža usluga smještaja i organiziranog stanovanja    (nekretnina s okućnicom) izuzev u medicinskim i izvanrednim/opravdanim okolnostima te svaki kontakt s ostalim korisnicima osim kada je to neizbježno i pri tome se moraju poštivati mjere fizičke udaljenosti.


Za sve korisnike obveza je pridržavanje mjere fizičke udaljenosti a ukoliko borave u zajedničkim prostorima mora se držati razmak od 2 metra te poštivati mjeru da ih nema više od petero odnosno manje u istom prostoru, ovisno o veličini prostora.
Korisnici su dužni dezinficirati ruke prije svakog obroka, a ukoliko je moguće tijekom trajanja
epidemije preporuča se da svaki korisnik objeduje u svojoj sobi. Za pridržavanje mjere u odnosu na korisnike odgovorna je dežurna medicinska sestra ili drugi dežurni djelatnik odnosno drugi pružatelj usluge.


Organizacija funkcioniranja vezano uz ostale medicinske usluge 


Županijski stožeri civilne zaštite dužni su iz postojećeg sustava zdravstvene zaštite organizirati uspostavu mobilnih uroloških timova, mobilnih timova za promjenu nazogastrične sonde i trahealne kanile, odnosno osigurati kontinuirano pružanje svih postupaka zdravstvene skrbi na razini primarne
zdravstvene  zaštite  i  dostupnost  nadležnog  liječnika  obiteljske  medicine  te one skrbi s razine specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite koja se može pružiti izvan bolničke ustanove, uz pridržavanje svih mjera prevencije.
 
Medicinski djelatnik doma pozvati će hitnu medicinsku službu kada je korisniku životno ugroženo zdravstveno stanje na broj 194. O potrebi za intervencijom odlučit će djelatnik medicinske prijavno- dojavne jedinice a sukladno hrvatskom indeksu prijema poziva. U ostalim slučajevima zadužuje se lokalna zajednica za organiziranje provedbe zdravstvene skrbi i njeno kontinuirano pružanje na razini primarne zdravstvene zaštite i za kućne posjete koje su u nadležnosti liječnika obiteljske medicine.

Ako u domovima postoje ambulante, za pružanje zdravstvene skrbi na razini primarne zdravstvene zaštite za druge osiguranike a ne samo za korisnike smještaja, potrebno ih je izmjestiti izvan doma za vrijeme trajanja pandemije. Organizacija bolničke skrbi u nadležnosti je županijskih stožera civilne zaštite.

Za sve korisnike kojima su potrebni redoviti odlasci u bolnicu zbog liječenja (npr. hemodijaliza, kemoterapija i dr.) obveza je da se za njih u domu/smještaju organizira samoizolacija za vrijeme trajanja pandemije. Ako nije moguće u smještaju osigurati samoizolaciju, korisnike se smješta u bolnicu.

Nakon dugotrajnog bolničkog liječenja provodi se testiranje na SARS-CoV-2 i korisnika se otpušta u 14-dnevnu samoizolaciju u smještaju, a nakon primitka negativnog nalaza na SARS-CoV-2. Ako tijekom samoizolacije korisnik razvije simptome koje upućuju na COVID-19 potrebno je organizirati testiranje na SARS-CoV-2.

U slučajevima hitnog prijema korisnika se smješta u 14-dnevnu samoizolaciju uz obveznu provedbu testiranja na SARS-CoV-2.​


Postupanje kod sumnje na COVID-19 i kod povratka u smještaj i organizirano stanovanje u sustavu socijalne skrbi


Izolirati korisnika ili korisnike u zaseban smještaj predviđen za izolaciju bilo da postoji sumnja na COVID-19 kod korisnika ili da se korisnik vraća u ustanovu, odnosno pri hitnom prijemu kada još nisu poznati rezultati testiranja na SARS-Cov-2.
Postupci prema korisnicima koji su bili u visokom riziku od izlaganja infekciji COVID-19 provode se sukladno mjerama samoizolacije u trajanju od 14 dana.
Korisnik s respiratornim smetnjama, ukoliko nije u jednokrevetnoj sobi, smješta se u sobu za izolaciju koju ne smije napuštati niti biti u ikakvom socijalnom kontaktu s drugim korisnicima.
 
Svaku sumnju na infekciju COVID-19 prijavljuje se nadležnom domskom liječniku te se u dogovoru s njim obavještava nadležna epidemiološka služba i dogovara postupak testiranja i daljnja obrada, a eventualno bolničko liječenje dogovara se uz telefonsku najavu.

U slučaju teže kliničke slike ili značajnijeg pogoršanja bolesti poziva se hitna medicinska služba (194) te se osobu upućuje na bolničko liječenje.
Korisnike kod kojih je utvrđena zaraza COVID-19 (neovisno o težini kliničke slike) liječi se u odgovarajućoj bolničkoj ustanovi radi sprječavanja širenja zaraze novim koronavirusom unutar ustanove, pri čemu se poziva hitna medicinska služba (194) te se osobu upućuje na bolničko liječenje. U samoizolaciji su korisnici koji ne pokazuju simptome zaraze (u suprotnom primjenjuje se postupak s korisnicima sa sumnjom na infekciju COVID-19).
U samoizolaciji o korisniku brinu zaposlenici koji su raspoređeni za pružanje usluga isključivo za takve korisnike.

U slučaju nemogućnosti organizacije posla zbog većeg broja zaposlenika koji su u samoizolaciji, stožeri civilne zaštite (državni i lokalni) u koordinaciji s osnivačima mogu preraspodijeliti zaposlenike drugih ustanova i organizacija, a kako bi se osigurala kontinuirana skrb o korisnicima domova.


Umrli sa sumnjom na COVID-19


Ako je osoba umrla a sumnja se da je bila zaražena virusom SARS-CoV-2, osoblje ne smije premještati tijelo umrlog već pozvati mrtvozornika kojeg prethodno mora upozoriti na opasnost od zaraze i obavijestiti nadležnu epidemiološku službu. Ostale upute o postupanju s umrlima dostupne su na www.hzjz.hr.


Ostalo

 

Omogućiti češće i duže telefoniranje radi ublažavanja posljedica ograničenja posjeta korisnicima. Do daljnjeg se obustavlja prijam novih korisnika osim na privremeni smještaj u kriznim situacijama uz obveznu izolaciju korisnika u trajanju od 14 dana i prethodno uzimanje brisa za testiranje na SARS- CoV-2.
Obustavlja  se  pružanje  usluge  dnevnog  boravka  korisnika  i  za  korisnike  za  koje  je  potrebno zamjenjuje se uslugom pomoći u kući ili drugom odgovarajućom uslugom. Usluga pomoći u kući osigurava se korisnicima kojima je nužno potrebna skrb i to kroz dostavu gotovog obroka ili dostavu namirnica i lijekova dok se ostali elementi pomoći u kući koji zahtijevaju ulazak u kuću pružaju na način da ih obavljaju djelatnici koji su do daljnjega oslobođeni svih poslova koji zahtijevaju kontakt sa štićenicima doma te pri pružanju usluge koriste svu potrebnu zaštitnu opremu.

Intenzivira se individualan rad s korisnicima te psihosocijalna podrška kako bi se ublažile posljedice ograničenja posjeta te olakšao život kod pružatelja usluge za vrijeme trajanja epidemije.
Sve aktivnosti kod pružatelja usluge organiziraju su na način uvažavanja fizičke udaljenosti.

 

Osigurava se:
 

  • Testiranje korisnika po isteku 14-dnevne samoizolacije (uzimanje briseva) kod pružatelja usluge, u sljedećim slučajevima:

1. prilikom povratka korisnika socijalne usluge smještaja i organiziranog stanovanja kod svih pružatelja socijalnih usluga (ustanova, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i drugi pružatelji socijalnih usluga):

a. iz zdravstvene ustanove,

b. nakon bijega od pružatelja socijalne usluge,

2. prilikom privremenog smještaja u kriznim situacijama korisnika kod svih pružatelja socijalnih usluga (ustanova, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i drugi pružatelji socijalnih usluga):

a. prilikom povratka iz zdravstvene ustanove

b. nakon bijega od pružatelja socijalne usluge.

  • Zaštitna oprema koja je prvenstveno namijenjena za one koji su u bliskom kontaktu s oboljelim korisnicima, a koju osigurava stožer Civilne zaštite županije.
  • Najbolja dostupna skrb za oboljele korisnike u domu do prijema u zdravstvenu ustanovu.
  • Kontinuirana suradnja s liječnikom primarne zdravstvene zaštite (liječnikom obiteljske medicine odnosno nadležnim domskim liječnikom) te epidemiološkom službom.
  • Kontinuirana nužna suradnja s osnivačem.​

HZJZ u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Cijelu uputu možete preuzeti OVDJE.

rad zaposlenika organizirati na slijedeći način:
Ako je moguće organizirati turnusni rad u radnoj izolaciji na način da zaposlenici rade u sedmodnevnim ili četrnaestdnevnim smjenama za vrijeme kojih dolaze na radno mjesto i odlaze s radnog mjesta organiziranim prijevozom.


Tijekom smjene zaposlenici borave u organiziranom izoliranom smještaju tzv. radnoj izolaciji u krugu ustanove ili u nekom drugom obliku smještaja, također ako je moguće organizirati.

Prije dolaska u sedmodnevnu ili četrnaestdnevnu smjenu djelatnika za koje je organiziran rad iz radne izolacije obavlja se testiranje na SARS-CoV-2. Testiranje se provodi uoči početka turnusnog rada.

Ako nije moguća organizacija rada iz radne izolacije, također se preporučuje organizirati turnusni rad u sedmodnevnim ili četrnaestdnevnim smjenama.


Mjerenje temperature i praćenje pojave simptoma kod zaposlenika

 

Svakodnevno  kod  dolaska  i  odlaska  s  posla,  zaposlenicima  se  beskontaktnim  toplomjerom mjeri tjelesna  temperatura  i  utvrđuje  se  imaju  li respiratornih  simptoma.  Kod  osobe  s  povišenom temperaturom (37.2oC i veća) mjeri se temperatura i standardnim toplomjerom pod pazuhom. Evidenciju o vrijednostima izmjerene tjelesne temperature i eventualnom postojanju respiratornih simptoma upisuje se u zasebnu evidencijsku knjigu. S temperaturom nije dozvoljeno raditi, pružati socijalnu uslugu niti dolaziti u prostor poslodavca odnosno pružatelja usluge.

Svaki zaposlenik koji tijekom radnog vremena posumnja ili utvrdi da ima povišenu temperaturu ili bilo kakve respiratorne ili druge simptome bolesti obvezno ih mora prijaviti voditelju ustrojbene jedinice/ravnateljstvu, nadležnom domskom liječniku i nadležnom liječniku obiteljske medicine te se treba udaljiti s radnog mjesta. Nadležni domski liječnik ili nadležni liječnik obiteljske medicine u dogovoru s voditeljem ustrojbene jedinice /ravnateljstvom u domu odnosno smještaju, obavještava nadležnog epidemiologa i nadležni centar za socijalnu skrb ako se radi o sumnji na COVID-19 kod zaposlenika. Član  udomiteljske  obitelji,  predstavnik  obiteljskog  doma  i  članovi  njegove  obitelji  obvezni  su pridržavati se svih mjera propisanih za zaposlenike domova vezano uz nadzor tjelesne temperature i respiratornih simptoma te obavještavanja nadležnih liječnika primarne zdravstvene zaštite, epidemiologa i centra za socijalnu skrb.
 

U slučaju sumnje na kontakt sa zaraženim ili oboljelim od COVID-19, telefonom se odmah mora javiti nadležnom epidemiologu ili u COVID ambulantu ako je ustrojena na razini lokalne zajednice te nadležnom domskom liječniku i nadležnom liječniku obiteljske medicine.
U slučaju saznanja za mogućeg prenositelja /mogući izvor infekcije svaki zaposlenik odnosno pružatelj usluge dužan je odmah obavijestiti ravnateljstvo i neposrednog voditelja, predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.
 

Ulazna vrata otvaraju se na poziv telefonom ili zvonom od 7-15 sati radnim danom.
Vikendom/blagdanom/ radnim danom poslijepodne vrata otvara dežurni djelatnik. Na ulazu u ustanovu postaviti dozatore s dezinficijensom za dezinfekciju ruku.
Dostavu za potrebe ustanove preuzimaju nadležni radnici doma na vanjskim vratima, a ulaz je dozvoljen iznimno serviserima i ostalim službama za čijim uslugama postoji neodgodiva potreba, uz obveznu mjeru dezinfekcije ruku i po potrebi nošenja zaštitne maske i zamjenske obuće.

Kupovinu za potrebe pokretnih i orijentiranih korisnika obavlja svaki drugi dan za to dodijeljeni djelatnik. Sve korisnike potrebno je petkom upozoriti da nabava neće biti moguća u vrijeme blagdana i neradnih dana. Dnevne tiskovine korisnicima donosi dežurni djelatnik/ neradnim danom spremačica u jutarnjoj smjeni ili dežurni djelatnik.
 
Svim osobama koje ulaze u prostor poslodavca, odnosno pružatelja socijalne usluge (radnik, član obitelji pružatelja usluge, korisnik, dostavljač, ili bilo koja druga osoba) dužna je obvezno dezinficirati ruke sredstvom za dezinfekciju odmah po ulasku i mora im se izmjeriti tjelesna temperatura na isti način kao i zaposlenicima. Za pridržavanje mjere odgovorna je osoba zadužena za otključavanje vrata koja je u slučaju nepoštivanja dužna zabraniti ulaz i obavijestiti neposredno nadređenog voditelja / dežurnu medicinsku sestru i ravnateljstvo ili predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.
Svi radnici i pružatelji socijalnih usluga moraju se pridržavati mjera fizičke udaljenosti i ukoliko borave u zajedničkim prostorima moraju poštivati mjeru razmaka od 2 metra te da ih u istom prostoru ne boravi više od petero odnosno manje, ovisno o veličini prostora.

Zajedničke prostore obvezno je prozračivati dva puta dnevno uz nadzor ulaznih vrata tamo gdje je potrebno, radi zabrane ulaska. Odgovorna: spremačica u domu.
Sobe korisnika obvezno prozračivati nakon svake njege u trajanju od minimalno pola sata odnosno primjereno zdravstvenom stanju korisnika i vremenskim prilikama. Odgovorna: dežurna medicinska sestra/njegovatelj, predstavnik obiteljskog doma, udomitelj.
Kvake na ulaznim vratima obvezno dezinficirati svaka 2 sata.
Odgovorna: čistačica u smjeni uz potpis i naznaku vremena u bilježnici za evidenciju, predstavnik obiteljskog doma i udomitelj.

Najmanje jednom dnevno obavezno dezinficirati električne prekidače u prostorijama, kvake u svim sobama i kupaonicama korisnika te rukohvate u hodnicima (spremačice), telefone (po mogućnosti i mobitele) u svim sobama korisnika (njegovateljice), kvake i telefone u kuhinji i skladištima (pomoćne radnice u kuhinji/kuharice), kvake u praonici rublja (pralje-glačare) kao i kvake i telefone u uredima (radnici svaki u svom uredu). Svi zaposleni obavezno moraju odmah po ulasku dezinficirati vlastite mobitele.

Na samom ulazu u prostor smještaja treba osigurati zaseban prostor za oblačenje radne obuće svim zaposlenicima. Svima ostalima koji ulaze u prostor smještaja treba osigurati korištenje zamjenske obuće. Alternativno, tamo gdje nije moguće organizirati zaseban prostor za oblačenje radne obuće kod ulaza u ustanovu, postavljaju se dezinfekcijske barijere (dezbarijere). Dezbarijere su posebno pripremljene površine (posude, spužve i sl.) preko kojih moraju proći ljudi prije ulaska u ustanovu s ciljem sprječavanja unosa mikroorganizama u unutarnji prostor.

Dezbarijere moraju biti postavljene tako da se ne mogu zaobići ili preskočiti, a debljine najmanje 6 cm do 8  cm. Kao  dezbarijere za dezinfekciju obuće  ljudi  najbolje  je  postaviti  sintetske spužve prelivene otopinom dezinficijensa. Dezinficijensi koji se koriste za dezbarijeru trebaju biti agresivniji, pa su prikladne klorne otopine jače koncentracije npr. 0,5 % Na-hipoklorita (izbjeljivač koji se može naći u kućanstvu razrijeđen 1:10). Za održavanje dezbarijere zadužena je spremačica. Dezbarijeru svakih 3 sata prati i ponovno natapati s dezinfekcijskom otopinom ili sukladno dinamici ulazaka unutar prostora smještaja. Ako dezbarijere nisu smještene ispod natkrivenog prostora, nakon svake kiše moraju se preliti novom količinom otopine.
Obavezno dodijeliti za svaki zadatak jednu odgovornu osobu.

Zabranjuje se donošenje namirnica i ostalih potrepština korisnicima usluge smještaja i organiziranog stanovanja od strane članova obitelji i prijatelja za vrijeme trajanja pandemije. Nepridržavanje navedenih mjera od strane zaposlenih i nepridržavanje od strane korisnika i/ili rodbine može imati teške, pa i fatalne posljedice po korisnike koji zbog svojih godina i bolesti pripadaju najrizičnijoj skupini.


Korisnici

 

Preporučuje se privremeno ograničiti korisnicima izlazak izvan prostora u kojem se pruža usluga smještaja i organiziranog stanovanja    (nekretnina s okućnicom) izuzev u medicinskim i izvanrednim/opravdanim okolnostima te svaki kontakt s ostalim korisnicima osim kada je to neizbježno i pri tome se moraju poštivati mjere fizičke udaljenosti.


Za sve korisnike obveza je pridržavanje mjere fizičke udaljenosti a ukoliko borave u zajedničkim prostorima mora se držati razmak od 2 metra te poštivati mjeru da ih nema više od petero odnosno manje u istom prostoru, ovisno o veličini prostora.
Korisnici su dužni dezinficirati ruke prije svakog obroka, a ukoliko je moguće tijekom trajanja
epidemije preporuča se da svaki korisnik objeduje u svojoj sobi. Za pridržavanje mjere u odnosu na korisnike odgovorna je dežurna medicinska sestra ili drugi dežurni djelatnik odnosno drugi pružatelj usluge.


Organizacija funkcioniranja vezano uz ostale medicinske usluge 


Županijski stožeri civilne zaštite dužni su iz postojećeg sustava zdravstvene zaštite organizirati uspostavu mobilnih uroloških timova, mobilnih timova za promjenu nazogastrične sonde i trahealne kanile, odnosno osigurati kontinuirano pružanje svih postupaka zdravstvene skrbi na razini primarne
zdravstvene  zaštite  i  dostupnost  nadležnog  liječnika  obiteljske  medicine  te one skrbi s razine specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite koja se može pružiti izvan bolničke ustanove, uz pridržavanje svih mjera prevencije.
 
Medicinski djelatnik doma pozvati će hitnu medicinsku službu kada je korisniku životno ugroženo zdravstveno stanje na broj 194. O potrebi za intervencijom odlučit će djelatnik medicinske prijavno- dojavne jedinice a sukladno hrvatskom indeksu prijema poziva. U ostalim slučajevima zadužuje se lokalna zajednica za organiziranje provedbe zdravstvene skrbi i njeno kontinuirano pružanje na razini primarne zdravstvene zaštite i za kućne posjete koje su u nadležnosti liječnika obiteljske medicine.

Ako u domovima postoje ambulante, za pružanje zdravstvene skrbi na razini primarne zdravstvene zaštite za druge osiguranike a ne samo za korisnike smještaja, potrebno ih je izmjestiti izvan doma za vrijeme trajanja pandemije. Organizacija bolničke skrbi u nadležnosti je županijskih stožera civilne zaštite.

Za sve korisnike kojima su potrebni redoviti odlasci u bolnicu zbog liječenja (npr. hemodijaliza, kemoterapija i dr.) obveza je da se za njih u domu/smještaju organizira samoizolacija za vrijeme trajanja pandemije. Ako nije moguće u smještaju osigurati samoizolaciju, korisnike se smješta u bolnicu.

Nakon dugotrajnog bolničkog liječenja provodi se testiranje na SARS-CoV-2 i korisnika se otpušta u 14-dnevnu samoizolaciju u smještaju, a nakon primitka negativnog nalaza na SARS-CoV-2. Ako tijekom samoizolacije korisnik razvije simptome koje upućuju na COVID-19 potrebno je organizirati testiranje na SARS-CoV-2.

U slučajevima hitnog prijema korisnika se smješta u 14-dnevnu samoizolaciju uz obveznu provedbu testiranja na SARS-CoV-2.​


Postupanje kod sumnje na COVID-19 i kod povratka u smještaj i organizirano stanovanje u sustavu socijalne skrbi


Izolirati korisnika ili korisnike u zaseban smještaj predviđen za izolaciju bilo da postoji sumnja na COVID-19 kod korisnika ili da se korisnik vraća u ustanovu, odnosno pri hitnom prijemu kada još nisu poznati rezultati testiranja na SARS-Cov-2.
Postupci prema korisnicima koji su bili u visokom riziku od izlaganja infekciji COVID-19 provode se sukladno mjerama samoizolacije u trajanju od 14 dana.
Korisnik s respiratornim smetnjama, ukoliko nije u jednokrevetnoj sobi, smješta se u sobu za izolaciju koju ne smije napuštati niti biti u ikakvom socijalnom kontaktu s drugim korisnicima.
 
Svaku sumnju na infekciju COVID-19 prijavljuje se nadležnom domskom liječniku te se u dogovoru s njim obavještava nadležna epidemiološka služba i dogovara postupak testiranja i daljnja obrada, a eventualno bolničko liječenje dogovara se uz telefonsku najavu.

U slučaju teže kliničke slike ili značajnijeg pogoršanja bolesti poziva se hitna medicinska služba (194) te se osobu upućuje na bolničko liječenje.
Korisnike kod kojih je utvrđena zaraza COVID-19 (neovisno o težini kliničke slike) liječi se u odgovarajućoj bolničkoj ustanovi radi sprječavanja širenja zaraze novim koronavirusom unutar ustanove, pri čemu se poziva hitna medicinska služba (194) te se osobu upućuje na bolničko liječenje. U samoizolaciji su korisnici koji ne pokazuju simptome zaraze (u suprotnom primjenjuje se postupak s korisnicima sa sumnjom na infekciju COVID-19).
U samoizolaciji o korisniku brinu zaposlenici koji su raspoređeni za pružanje usluga isključivo za takve korisnike.

U slučaju nemogućnosti organizacije posla zbog većeg broja zaposlenika koji su u samoizolaciji, stožeri civilne zaštite (državni i lokalni) u koordinaciji s osnivačima mogu preraspodijeliti zaposlenike drugih ustanova i organizacija, a kako bi se osigurala kontinuirana skrb o korisnicima domova.


Umrli sa sumnjom na COVID-19


Ako je osoba umrla a sumnja se da je bila zaražena virusom SARS-CoV-2, osoblje ne smije premještati tijelo umrlog već pozvati mrtvozornika kojeg prethodno mora upozoriti na opasnost od zaraze i obavijestiti nadležnu epidemiološku službu. Ostale upute o postupanju s umrlima dostupne su na www.hzjz.hr.


Ostalo

 

Omogućiti češće i duže telefoniranje radi ublažavanja posljedica ograničenja posjeta korisnicima. Do daljnjeg se obustavlja prijam novih korisnika osim na privremeni smještaj u kriznim situacijama uz obveznu izolaciju korisnika u trajanju od 14 dana i prethodno uzimanje brisa za testiranje na SARS- CoV-2.
Obustavlja  se  pružanje  usluge  dnevnog  boravka  korisnika  i  za  korisnike  za  koje  je  potrebno zamjenjuje se uslugom pomoći u kući ili drugom odgovarajućom uslugom. Usluga pomoći u kući osigurava se korisnicima kojima je nužno potrebna skrb i to kroz dostavu gotovog obroka ili dostavu namirnica i lijekova dok se ostali elementi pomoći u kući koji zahtijevaju ulazak u kuću pružaju na način da ih obavljaju djelatnici koji su do daljnjega oslobođeni svih poslova koji zahtijevaju kontakt sa štićenicima doma te pri pružanju usluge koriste svu potrebnu zaštitnu opremu.

Intenzivira se individualan rad s korisnicima te psihosocijalna podrška kako bi se ublažile posljedice ograničenja posjeta te olakšao život kod pružatelja usluge za vrijeme trajanja epidemije.
Sve aktivnosti kod pružatelja usluge organiziraju su na način uvažavanja fizičke udaljenosti.

 

Osigurava se:
 

  • Testiranje korisnika po isteku 14-dnevne samoizolacije (uzimanje briseva) kod pružatelja usluge, u sljedećim slučajevima:

1. prilikom povratka korisnika socijalne usluge smještaja i organiziranog stanovanja kod svih pružatelja socijalnih usluga (ustanova, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i drugi pružatelji socijalnih usluga):

a. iz zdravstvene ustanove,

b. nakon bijega od pružatelja socijalne usluge,

2. prilikom privremenog smještaja u kriznim situacijama korisnika kod svih pružatelja socijalnih usluga (ustanova, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i drugi pružatelji socijalnih usluga):

a. prilikom povratka iz zdravstvene ustanove

b. nakon bijega od pružatelja socijalne usluge.

  • Zaštitna oprema koja je prvenstveno namijenjena za one koji su u bliskom kontaktu s oboljelim korisnicima, a koju osigurava stožer Civilne zaštite županije.
  • Najbolja dostupna skrb za oboljele korisnike u domu do prijema u zdravstvenu ustanovu.
  • Kontinuirana suradnja s liječnikom primarne zdravstvene zaštite (liječnikom obiteljske medicine odnosno nadležnim domskim liječnikom) te epidemiološkom službom.
  • Kontinuirana nužna suradnja s osnivačem.​

HZJZ u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Cijelu uputu možete preuzeti OVDJE.

ja na SARS-CoV-2.

Do daljnjeg su zabranjene sve posjete korisnicima, donošenje hrane i sl., a korisnicima je zabranjeno da odlaze kući u posjet kako se za vrijeme boravka izvan smještaja u sustavu socijalne skrbi ne bi inficirali i prilikom povratka infekciju prenijeli na ostale korisnike.
Odlasci u drugi smještaj izvan sustava socijalne skrbi moraju biti opravdani iz medicinskih razloga i prethodno organizirani.


Organizacija rada pružatelja socijalnih usluga


Preporuča se 

rad zaposlenika organizirati na slijedeći način:
Ako je moguće organizirati turnusni rad u radnoj izolaciji na način da zaposlenici rade u sedmodnevnim ili četrnaestdnevnim smjenama za vrijeme kojih dolaze na radno mjesto i odlaze s radnog mjesta organiziranim prijevozom.


Tijekom smjene zaposlenici borave u organiziranom izoliranom smještaju tzv. radnoj izolaciji u krugu ustanove ili u nekom drugom obliku smještaja, također ako je moguće organizirati.

Prije dolaska u sedmodnevnu ili četrnaestdnevnu smjenu djelatnika za koje je organiziran rad iz radne izolacije obavlja se testiranje na SARS-CoV-2. Testiranje se provodi uoči početka turnusnog rada.

Ako nije moguća organizacija rada iz radne izolacije, također se preporučuje organizirati turnusni rad u sedmodnevnim ili četrnaestdnevnim smjenama.


Mjerenje temperature i praćenje pojave simptoma kod zaposlenika

 

Svakodnevno  kod  dolaska  i  odlaska  s  posla,  zaposlenicima  se  beskontaktnim  toplomjerom mjeri tjelesna  temperatura  i  utvrđuje  se  imaju  li respiratornih  simptoma.  Kod  osobe  s  povišenom temperaturom (37.2oC i veća) mjeri se temperatura i standardnim toplomjerom pod pazuhom. Evidenciju o vrijednostima izmjerene tjelesne temperature i eventualnom postojanju respiratornih simptoma upisuje se u zasebnu evidencijsku knjigu. S temperaturom nije dozvoljeno raditi, pružati socijalnu uslugu niti dolaziti u prostor poslodavca odnosno pružatelja usluge.

Svaki zaposlenik koji tijekom radnog vremena posumnja ili utvrdi da ima povišenu temperaturu ili bilo kakve respiratorne ili druge simptome bolesti obvezno ih mora prijaviti voditelju ustrojbene jedinice/ravnateljstvu, nadležnom domskom liječniku i nadležnom liječniku obiteljske medicine te se treba udaljiti s radnog mjesta. Nadležni domski liječnik ili nadležni liječnik obiteljske medicine u dogovoru s voditeljem ustrojbene jedinice /ravnateljstvom u domu odnosno smještaju, obavještava nadležnog epidemiologa i nadležni centar za socijalnu skrb ako se radi o sumnji na COVID-19 kod zaposlenika. Član  udomiteljske  obitelji,  predstavnik  obiteljskog  doma  i  članovi  njegove  obitelji  obvezni  su pridržavati se svih mjera propisanih za zaposlenike domova vezano uz nadzor tjelesne temperature i respiratornih simptoma te obavještavanja nadležnih liječnika primarne zdravstvene zaštite, epidemiologa i centra za socijalnu skrb.
 

U slučaju sumnje na kontakt sa zaraženim ili oboljelim od COVID-19, telefonom se odmah mora javiti nadležnom epidemiologu ili u COVID ambulantu ako je ustrojena na razini lokalne zajednice te nadležnom domskom liječniku i nadležnom liječniku obiteljske medicine.
U slučaju saznanja za mogućeg prenositelja /mogući izvor infekcije svaki zaposlenik odnosno pružatelj usluge dužan je odmah obavijestiti ravnateljstvo i neposrednog voditelja, predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.
 

Ulazna vrata otvaraju se na poziv telefonom ili zvonom od 7-15 sati radnim danom.
Vikendom/blagdanom/ radnim danom poslijepodne vrata otvara dežurni djelatnik. Na ulazu u ustanovu postaviti dozatore s dezinficijensom za dezinfekciju ruku.
Dostavu za potrebe ustanove preuzimaju nadležni radnici doma na vanjskim vratima, a ulaz je dozvoljen iznimno serviserima i ostalim službama za čijim uslugama postoji neodgodiva potreba, uz obveznu mjeru dezinfekcije ruku i po potrebi nošenja zaštitne maske i zamjenske obuće.

Kupovinu za potrebe pokretnih i orijentiranih korisnika obavlja svaki drugi dan za to dodijeljeni djelatnik. Sve korisnike potrebno je petkom upozoriti da nabava neće biti moguća u vrijeme blagdana i neradnih dana. Dnevne tiskovine korisnicima donosi dežurni djelatnik/ neradnim danom spremačica u jutarnjoj smjeni ili dežurni djelatnik.
 
Svim osobama koje ulaze u prostor poslodavca, odnosno pružatelja socijalne usluge (radnik, član obitelji pružatelja usluge, korisnik, dostavljač, ili bilo koja druga osoba) dužna je obvezno dezinficirati ruke sredstvom za dezinfekciju odmah po ulasku i mora im se izmjeriti tjelesna temperatura na isti način kao i zaposlenicima. Za pridržavanje mjere odgovorna je osoba zadužena za otključavanje vrata koja je u slučaju nepoštivanja dužna zabraniti ulaz i obavijestiti neposredno nadređenog voditelja / dežurnu medicinsku sestru i ravnateljstvo ili predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.
Svi radnici i pružatelji socijalnih usluga moraju se pridržavati mjera fizičke udaljenosti i ukoliko borave u zajedničkim prostorima moraju poštivati mjeru razmaka od 2 metra te da ih u istom prostoru ne boravi više od petero odnosno manje, ovisno o veličini prostora.

Zajedničke prostore obvezno je prozračivati dva puta dnevno uz nadzor ulaznih vrata tamo gdje je potrebno, radi zabrane ulaska. Odgovorna: spremačica u domu.
Sobe korisnika obvezno prozračivati nakon svake njege u trajanju od minimalno pola sata odnosno primjereno zdravstvenom stanju korisnika i vremenskim prilikama. Odgovorna: dežurna medicinska sestra/njegovatelj, predstavnik obiteljskog doma, udomitelj.
Kvake na ulaznim vratima obvezno dezinficirati svaka 2 sata.
Odgovorna: čistačica u smjeni uz potpis i naznaku vremena u bilježnici za evidenciju, predstavnik obiteljskog doma i udomitelj.

Najmanje jednom dnevno obavezno dezinficirati električne prekidače u prostorijama, kvake u svim sobama i kupaonicama korisnika te rukohvate u hodnicima (spremačice), telefone (po mogućnosti i mobitele) u svim sobama korisnika (njegovateljice), kvake i telefone u kuhinji i skladištima (pomoćne radnice u kuhinji/kuharice), kvake u praonici rublja (pralje-glačare) kao i kvake i telefone u uredima (radnici svaki u svom uredu). Svi zaposleni obavezno moraju odmah po ulasku dezinficirati vlastite mobitele.

Na samom ulazu u prostor smještaja treba osigurati zaseban prostor za oblačenje radne obuće svim zaposlenicima. Svima ostalima koji ulaze u prostor smještaja treba osigurati korištenje zamjenske obuće. Alternativno, tamo gdje nije moguće organizirati zaseban prostor za oblačenje radne obuće kod ulaza u ustanovu, postavljaju se dezinfekcijske barijere (dezbarijere). Dezbarijere su posebno pripremljene površine (posude, spužve i sl.) preko kojih moraju proći ljudi prije ulaska u ustanovu s ciljem sprječavanja unosa mikroorganizama u unutarnji prostor.

Dezbarijere moraju biti postavljene tako da se ne mogu zaobići ili preskočiti, a debljine najmanje 6 cm do 8  cm. Kao  dezbarijere za dezinfekciju obuće  ljudi  najbolje  je  postaviti  sintetske spužve prelivene otopinom dezinficijensa. Dezinficijensi koji se koriste za dezbarijeru trebaju biti agresivniji, pa su prikladne klorne otopine jače koncentracije npr. 0,5 % Na-hipoklorita (izbjeljivač koji se može naći u kućanstvu razrijeđen 1:10). Za održavanje dezbarijere zadužena je spremačica. Dezbarijeru svakih 3 sata prati i ponovno natapati s dezinfekcijskom otopinom ili sukladno dinamici ulazaka unutar prostora smještaja. Ako dezbarijere nisu smještene ispod natkrivenog prostora, nakon svake kiše moraju se preliti novom količinom otopine.
Obavezno dodijeliti za svaki zadatak jednu odgovornu osobu.

Zabranjuje se donošenje namirnica i ostalih potrepština korisnicima usluge smještaja i organiziranog stanovanja od strane članova obitelji i prijatelja za vrijeme trajanja pandemije. Nepridržavanje navedenih mjera od strane zaposlenih i nepridržavanje od strane korisnika i/ili rodbine može imati teške, pa i fatalne posljedice po korisnike koji zbog svojih godina i bolesti pripadaju najrizičnijoj skupini.


Korisnici

 

Preporučuje se privremeno ograničiti korisnicima izlazak izvan prostora u kojem se pruža usluga smještaja i organiziranog stanovanja    (nekretnina s okućnicom) izuzev u medicinskim i izvanrednim/opravdanim okolnostima te svaki kontakt s ostalim korisnicima osim kada je to neizbježno i pri tome se moraju poštivati mjere fizičke udaljenosti.


Za sve korisnike obveza je pridržavanje mjere fizičke udaljenosti a ukoliko borave u zajedničkim prostorima mora se držati razmak od 2 metra te poštivati mjeru da ih nema više od petero odnosno manje u istom prostoru, ovisno o veličini prostora.
Korisnici su dužni dezinficirati ruke prije svakog obroka, a ukoliko je moguće tijekom trajanja
epidemije preporuča se da svaki korisnik objeduje u svojoj sobi. Za pridržavanje mjere u odnosu na korisnike odgovorna je dežurna medicinska sestra ili drugi dežurni djelatnik odnosno drugi pružatelj usluge.


Organizacija funkcioniranja vezano uz ostale medicinske usluge 


Županijski stožeri civilne zaštite dužni su iz postojećeg sustava zdravstvene zaštite organizirati uspostavu mobilnih uroloških timova, mobilnih timova za promjenu nazogastrične sonde i trahealne kanile, odnosno osigurati kontinuirano pružanje svih postupaka zdravstvene skrbi na razini primarne
zdravstvene  zaštite  i  dostupnost  nadležnog  liječnika  obiteljske  medicine  te one skrbi s razine specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite koja se može pružiti izvan bolničke ustanove, uz pridržavanje svih mjera prevencije.
 
Medicinski djelatnik doma pozvati će hitnu medicinsku službu kada je korisniku životno ugroženo zdravstveno stanje na broj 194. O potrebi za intervencijom odlučit će djelatnik medicinske prijavno- dojavne jedinice a sukladno hrvatskom indeksu prijema poziva. U ostalim slučajevima zadužuje se lokalna zajednica za organiziranje provedbe zdravstvene skrbi i njeno kontinuirano pružanje na razini primarne zdravstvene zaštite i za kućne posjete koje su u nadležnosti liječnika obiteljske medicine.

Ako u domovima postoje ambulante, za pružanje zdravstvene skrbi na razini primarne zdravstvene zaštite za druge osiguranike a ne samo za korisnike smještaja, potrebno ih je izmjestiti izvan doma za vrijeme trajanja pandemije. Organizacija bolničke skrbi u nadležnosti je županijskih stožera civilne zaštite.

Za sve korisnike kojima su potrebni redoviti odlasci u bolnicu zbog liječenja (npr. hemodijaliza, kemoterapija i dr.) obveza je da se za njih u domu/smještaju organizira samoizolacija za vrijeme trajanja pandemije. Ako nije moguće u smještaju osigurati samoizolaciju, korisnike se smješta u bolnicu.

Nakon dugotrajnog bolničkog liječenja provodi se testiranje na SARS-CoV-2 i korisnika se otpušta u 14-dnevnu samoizolaciju u smještaju, a nakon primitka negativnog nalaza na SARS-CoV-2. Ako tijekom samoizolacije korisnik razvije simptome koje upućuju na COVID-19 potrebno je organizirati testiranje na SARS-CoV-2.

U slučajevima hitnog prijema korisnika se smješta u 14-dnevnu samoizolaciju uz obveznu provedbu testiranja na SARS-CoV-2.​


Postupanje kod sumnje na COVID-19 i kod povratka u smještaj i organizirano stanovanje u sustavu socijalne skrbi


Izolirati korisnika ili korisnike u zaseban smještaj predviđen za izolaciju bilo da postoji sumnja na COVID-19 kod korisnika ili da se korisnik vraća u ustanovu, odnosno pri hitnom prijemu kada još nisu poznati rezultati testiranja na SARS-Cov-2.
Postupci prema korisnicima koji su bili u visokom riziku od izlaganja infekciji COVID-19 provode se sukladno mjerama samoizolacije u trajanju od 14 dana.
Korisnik s respiratornim smetnjama, ukoliko nije u jednokrevetnoj sobi, smješta se u sobu za izolaciju koju ne smije napuštati niti biti u ikakvom socijalnom kontaktu s drugim korisnicima.
 
Svaku sumnju na infekciju COVID-19 prijavljuje se nadležnom domskom liječniku te se u dogovoru s njim obavještava nadležna epidemiološka služba i dogovara postupak testiranja i daljnja obrada, a eventualno bolničko liječenje dogovara se uz telefonsku najavu.

U slučaju teže kliničke slike ili značajnijeg pogoršanja bolesti poziva se hitna medicinska služba (194) te se osobu upućuje na bolničko liječenje.
Korisnike kod kojih je utvrđena zaraza COVID-19 (neovisno o težini kliničke slike) liječi se u odgovarajućoj bolničkoj ustanovi radi sprječavanja širenja zaraze novim koronavirusom unutar ustanove, pri čemu se poziva hitna medicinska služba (194) te se osobu upućuje na bolničko liječenje. U samoizolaciji su korisnici koji ne pokazuju simptome zaraze (u suprotnom primjenjuje se postupak s korisnicima sa sumnjom na infekciju COVID-19).
U samoizolaciji o korisniku brinu zaposlenici koji su raspoređeni za pružanje usluga isključivo za takve korisnike.

U slučaju nemogućnosti organizacije posla zbog većeg broja zaposlenika koji su u samoizolaciji, stožeri civilne zaštite (državni i lokalni) u koordinaciji s osnivačima mogu preraspodijeliti zaposlenike drugih ustanova i organizacija, a kako bi se osigurala kontinuirana skrb o korisnicima domova.


Umrli sa sumnjom na COVID-19


Ako je osoba umrla a sumnja se da je bila zaražena virusom SARS-CoV-2, osoblje ne smije premještati tijelo umrlog već pozvati mrtvozornika kojeg prethodno mora upozoriti na opasnost od zaraze i obavijestiti nadležnu epidemiološku službu. Ostale upute o postupanju s umrlima dostupne su na www.hzjz.hr.


Ostalo

 

Omogućiti češće i duže telefoniranje radi ublažavanja posljedica ograničenja posjeta korisnicima. Do daljnjeg se obustavlja prijam novih korisnika osim na privremeni smještaj u kriznim situacijama uz obveznu izolaciju korisnika u trajanju od 14 dana i prethodno uzimanje brisa za testiranje na SARS- CoV-2.
Obustavlja  se  pružanje  usluge  dnevnog  boravka  korisnika  i  za  korisnike  za  koje  je  potrebno zamjenjuje se uslugom pomoći u kući ili drugom odgovarajućom uslugom. Usluga pomoći u kući osigurava se korisnicima kojima je nužno potrebna skrb i to kroz dostavu gotovog obroka ili dostavu namirnica i lijekova dok se ostali elementi pomoći u kući koji zahtijevaju ulazak u kuću pružaju na način da ih obavljaju djelatnici koji su do daljnjega oslobođeni svih poslova koji zahtijevaju kontakt sa štićenicima doma te pri pružanju usluge koriste svu potrebnu zaštitnu opremu.

Intenzivira se individualan rad s korisnicima te psihosocijalna podrška kako bi se ublažile posljedice ograničenja posjeta te olakšao život kod pružatelja usluge za vrijeme trajanja epidemije.
Sve aktivnosti kod pružatelja usluge organiziraju su na način uvažavanja fizičke udaljenosti.

 

Osigurava se:
 

  • Testiranje korisnika po isteku 14-dnevne samoizolacije (uzimanje briseva) kod pružatelja usluge, u sljedećim slučajevima:

1. prilikom povratka korisnika socijalne usluge smještaja i organiziranog stanovanja kod svih pružatelja socijalnih usluga (ustanova, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i drugi pružatelji socijalnih usluga):

a. iz zdravstvene ustanove,

b. nakon bijega od pružatelja socijalne usluge,

2. prilikom privremenog smještaja u kriznim situacijama korisnika kod svih pružatelja socijalnih usluga (ustanova, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i drugi pružatelji socijalnih usluga):

a. prilikom povratka iz zdravstvene ustanove

b. nakon bijega od pružatelja socijalne usluge.

  • Zaštitna oprema koja je prvenstveno namijenjena za one koji su u bliskom kontaktu s oboljelim korisnicima, a koju osigurava stožer Civilne zaštite županije.
  • Najbolja dostupna skrb za oboljele korisnike u domu do prijema u zdravstvenu ustanovu.
  • Kontinuirana suradnja s liječnikom primarne zdravstvene zaštite (liječnikom obiteljske medicine odnosno nadležnim domskim liječnikom) te epidemiološkom službom.
  • Kontinuirana nužna suradnja s osnivačem.​

HZJZ u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Cijelu uputu možete preuzeti OVDJE.

Organizacija rada pružatelja socijalnih usluga

Preporučuje se rad zaposlenika organizirati na slijedeći način:
Ako je moguće organizirati rad na način da zaposlenici rade u sedmodnevnim smjenama za vrijeme kojih dolaze na radno mjesto i odlaze s radnog mjesta organiziranim prijevozom.
Tijekom sedmodnevne smjene zaposlenici borave u organiziranom izoliranom smještaju tzv. radnoj izolaciji u krugu ustanove ili u nekom drugom obliku smještaja, također ako je moguće organizirati.

Prije dolaska u sedmodnevnu smjenu obavlja se testiranje na SARS-CoV-2 i kod završetka sedmodnevne smjene- na posljednji dan zaposlenici se testiraju na SARS-CoV-2.

Svakodnevno kod dolaska na posao i pri odlasku iz smjene, zaposlenicima se bezkontaktnim toplomjerom mjeri tjelesna temperatura i utvrđuje se imaju li respiratornih simptoma. Izjavu o tome imaju li respiratorne simptome ili druge simpotme bolesti zaposlenici svjedoče potpisom u posebnu evidencijsku knjigu.

Svaki zaposlenik koji tijekom radnog vremena posumnja ili utvrdi da ima povišenu temperaturu ili bilo kakve respiratorne ili druge simptome bolesti obvezno ih mora prijaviti voditelju ustrojbene jedinice/ravnateljstvu i javiti se telefonom nadležnom epidemiologi i nadležnom liječniku obiteljske medicine i nadležnom centru za socijalnu skrb.

Član udomiteljske obitelji, predstavnik obiteljskog doma i članovi njegove obitelji također su obvezni prijaviti sve simptome nadležnom epidemiologu, nadležnom liječnikuobiteljske medicine i nadležnom centru za socijalnu skrb.
U slučaju sumnje na kontakt sa zaraženim ili oboljelim od COVID-19, telefonom se odmah javiti nadležnom epidemiologu ili u COVID ambulantu ukoliko je ustrojena na razini lokalne zajednice.

S temperaturom nije dozvoljeno raditi, pružati socijalnu uslugu niti dolaziti u prostor poslodavca odnosno pružatelja usluge.

Svaka osoba koja ulazi u prostor poslodavca, odnosno pružatelja socijalne usluge (radnik, član obitelji pružatelja usluge, korisnik, dostavljač, ili bilo koja druga osoba) dužna je obvezno dezinficirati ruke sredstvom za dezinfekciju odmah po ulasku. Za pridržavanje mjere odgovorna je osoba zadužena za otključavanje vrata koja je u slučaju nepoštivanja dužna zabraniti ulaz i obavijestiti neposredno nadređenog voditelja / dežurnu medicinsku sestru i ravnateljstvo ili predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.

U slučaju saznanja za mogućeg prenositelja /mogući izvor infekcije svaki zaposlenik odnosno pružatelj usluge dužan je odmah obavijestiti ravnateljstvo i neposrednog voditelja, predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.

Svi radnici i pružatelji socijalnih usluga moraju se pridržavati mjera socijalne distance i ukoliko borave u zajedničkim prostorima moraju poštivati mjeru da ih ne boravi više od petero u istom prostoru.

Zajedničke prostore obvezno je prozračivati dva puta dnevno uz nadzor ulaznih vrata radi zabrane ulaska. Odgovorna: spremačica u domu.

Sobe korisnika obvezno prozračivati nakon svake njege u trajanju od minimalno pola sata odnosno primjereno zdravstvenom stanju korisnika i vremenskim prilikama. Odgovorna: dežurna medicinska sestra/njegovatelj, predstavnik obiteljskog doma, udomitelj.

Kvake na ulaznim vratima obvezno poprskati dezinfekcijskim sredstvom svaka 2 sata. Odgovorna: čistačica u smjeni uz potpis i naznaku vremena u bilježnici za evidenciju, predstavnik obiteljskog doma i udomitelj.

Najmanje jednom dnevno obavezno dezinficirati električne prekidače u prostorijama, kvake u svim sobama i kupaonicama korisnika te rukohvate u hodnicima (spremačice), telefone (po mogućnosti i mobitele) u svim sobama korisnika (njegovateljice), kvake i telefone u kuhinji i skladištima (pomoćne radnice u kuhinji/kuharice), kvake u praonici rublja (pralje-glačare) kao i kvake i telefone u uredima (radnici svaki u svom uredu). Svi zaposleni obavezno moraju odmah po ulasku dezinficirati vlastite mobitele.

Ulazna vrata otvaraju se na poziv telefonom ili zvonom radnim danom od 7 – 15 prema dogovorenom rasporedu zaduženja.

Kod ulaza u ustanovu postavljaju se dezinfekcijske barijere (dezbarijere). Dezbarijere su posebno pripremljene površine (posude, spužve i sl.) preko kojih moraju proći ljudi prije ulaska u ustanovu s ciljem sprječavanja unosa mikroorganizama u unutarnji prostor.

Dezbarijere moraju biti postavljene tako da se ne mogu zaobići ili preskočiti, a debljine najmanje 6
cm do 8 cm. Kao dezbarijere za dezinfekciju obuće ljudi najbolje je postaviti sintetske spužve prelivene otopinom dezinficijensa. Dezinficijensi koji se koriste za dezbarijeru trebaju biti agresivniji, pa su prikladne klorne otopine jače koncentracije npr. 0,5 % Na-hipoklorita (izbjeljivač koji se može naći u kućanstvu razrijeđen 1:10). Za održavanje dezbarijere zadužena je spremačica. Dezbarijeru svakih 3 sata prati i ponovno natapati s dezinfekcijskom otopinom. Ako dezbarijere nisu smještene ispod natkritog prostora, nakon svake kiše moraju se preliti novom količinom otopine.

Na ulazu u ustanovu postaviti dozatore s dezinficijensom za dezinfekciju ruku. Vikendom/blagdanom/ radnim danom poslijepodne vrata otvara dežurni djelatnik.
Dnevne tiskovine korisnicima donosi dežuri djelatnik/ neradnim danom spremačica u jutarnjoj smjeni ili dežurni djelatnik.

Kupovinu za potrebe pokretnih i orijentiranih korisnika obavlja svaki drugi dan za to dodijeljeni djelatnik.

Sve korisnike potrebno je petkom upozoriti da nabava neće biti moguća u neradnih dana.

Zabranjuje se donošenje namirnica i ostalih potrepština korisnicima vrijeme blagdana i usluge smještaja i organiziranog stanovanja od strane članova obitelji i prijatelja za vrijeme trajanja pandemije.

Dostavu preuzimaju nadležni radnici doma na vanjskim vratima, a ulaz je dozvoljen iznimno serviserima i ostalim službama za čijim uslugama postoji neodgodiva potreba, uz obveznu mjeru dezinfekcije ruku i po potrebi nošenja zaštitne maske.

Obavezno dodijeliti za svaki zadatak jednu odgovornu osobu.

Nepridržavanje navedenih mjera od strane zaposlenih i nepridržavanje od strane korisnika i/ili rodbine može imati teške, pa i fatalne posljedice po korisnike koji zbog svojih godina i bolesti pripadaju najrizičnijoj skupini.

Korisnici

Preporučuje se da se korisnicima privremeno ograniči izlazak izvan prostora u kojem se pruža usluga smještaja i organiziranog stanovanja (nekretnina s okućnicom) izuzev u medicinskim i izvanrednim/opravdanim okolnostima te svaki kontakt s ostalim korisnicima osim kada je to neizbježno i pri tome moraju poštivati mjere socijalne distance.

Za sve korisnike obveza je pridržavanje mjere socijalne distance a ukoliko borave u zajedničkim prostorima mora se poštivati mjeru da ih nema više od petero u istom prostoru ako velična prostora dozvoljava.

Korisnici su dužni dezinficirati ruke prije svakog obroka a ukoliko je moguće tijekom trajanja
epidemije preporuča se da svaki korisnik objeduje u svojoj sobi.

Za pridržavanje mjere u odnosu na korisnike odgovorna je dežurna medicinska sestra ili drugi dežurni djelatnik odnosno drugi pružatelj usluge.

Organizacija funkcioniranja vezano uz ostale medicinske usluge

Županijski stožeri civilne zaštite dužni su iz postojećeg sustava zdravstvene zaštite organizirati uspostavu mobilnih uroloških timova, mobilnih timova za promjenu nazogastrične sonde i trahealne kanile, odnosno osigurati kontinuirano pružanje svih postupaka zdravstvene skrbi na razini primarne zdravstvene zaštite i dostupnost nadležnog liječnika obiteljske medicine te one skrbi s razine specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite koja se može pružiti izvan bolničke ustanove, uz pridržavanje svih mjera prevencije.

Medicinski djelatnik doma pozvati će hitnu medicinsku službu kada je korisniku životno ugroženo zdravstveno stanje na broj 194. O potrebi za intervencijom odlučit će djelatnik medicinske prijavno- dojavne jedinice a sukladno hrvatskom indeksu prijema poziva. U ostalim slučajevima zadužuje se lokalna zajednica za organiziranje provedbe zdravstvene skrbi i njeno kontinuirano pružanje na razini primarne zdravstvene zaštite i za kućne posjete koje su u nadležnosti liječnika obiteljske medicine. Organizacija bolničke skrbi u nadležnosti je županijskih stožera civilne zaštite. Za sve korisnike kojima je potrebna hemodijaliza obveza je da se smjeste u bolnice za vrijeme trajanja epidemije.

Postupanje kod sumnje na COVID-19 i kod povratka u smještaj i organizirano stanovanje u sustavu socijalnoj skrbi

Izolirati korisnika ili korisnike u zaseban smještaj predviđen za izolaciju bilo da postoji sumnja na COVID-19 kod korisnika ili da se korisnik vraća u ustanovu, odnosno pri hitnom prijemu kada još nisu poznati rezultati testiranja na SARS-Cov-2.

Postupci prema korisnicima koji su bili u visokom riziku od izlaganja infekciji COVID-19 provode se sukladno mjerama samoizolacije u trajanju od 14 dana.

Korisnik s respiratornim smetnjama, ukoliko nije u jednokrevetnoj sobi, smješta se u sobu za izolaciju koju ne smije napuštati niti biti u ikakvom socijalnom kontaktu s drugim korisnicima; te se postupa po posebnoj proceduri i smjernicama (liječnik, epidemiološka služba, bolnica).

Svaka sumnja na infekciju COVID-19 prijavljuje se nadležnoj epidemiološkoj službi te se dogovara postupak testiranja i daljnja obrada, a eventualno bolničko liječenje dogovara se uz telefonsku najavu;

u slučaju teže kliničke slike ili značajnijeg pogoršanja bolesti poziva se hitna medicinska pomoć (194) te se osobu upućuje na bolničko liječenje.

Osobe s respiratornim simptomima ili povišenom tjelesnom temperaturom kod kojih je utvrđena zaraza COVID-19 (neovisno o težini kliničke slike) liječi se u odgovarajućoj bolničkoj ustanovi radi sprječavanja širenja zaraze novim koronavirusom unutar ustanove pri čemu se poziva hitna medicinska služba (194) te se osobu upućuje na bolničko liječenje.

U samoizolaciji su korisnici koji ne pokazuju simptome zaraze (u suprotnom primjenjuje se postupak s korisnicima sa sumnjom na infekciju COVID-19).
U samoizolaciji o korisniku brinu zaposlenici koji su raspoređeni za pružanje usluga isključivo za takve korisnike.

U slučaju nemogućnosti organizacije posla zbog većeg broja zaposlenika koji su u samoizolaciji, stožeri civilne zaštite (državni i lokalni) u koordinaciji s osnivačima mogu preraspodijeliti zaposlenike drugih ustanova i organizacija, a kako bi se osigurala kontinuirana skrb o korisnicima domova.

Umrli sa sumnjom na COVID-19

Ako je osoba umrla a sumnja se da je bila zaražena virsom SARS-CoV-2, osoblje ne smije premještati tijelo umrlog već obavijestiti nadležnu epidemiološku službu i pozvati mrtvozornika kojeg prethodno mora upozoriti na opasnost od zaraze. Ostale upute o postupanju s umrlima dostupne su na www.hzjz.hr.

Ostalo

Omogućiti češće i duže telefoniranje radi ublažavanja posljedica ograničenja posjeta. Do daljnjeg se obustavlja prijam novih korisnika osim na privremeni smještaj u kriznim situacijama uz obveznu izolaciju korisnika u trajanju od 14 dana i prethodno uzimanje brisa za testiranje na SARS-CoV-2.

Obustavlja se pružanje usluge dnevnog boravka korisnika i za korisnike za koje je potrebno
zamjenjuje se uslugom pomoći u kući ili drugom odgovarajućom uslugom. Usluga pomoći u kući osigurava se korisnicima kojima je nužno potrebna skrb i to kroz dostavu gotovog obroka ili dostavu namirnica i lijekova dok se ostali elementi pomoći u kući koji zahtijevaju ulazak u kuću pružaju na način da ih obavljaju djelatnici koji su do daljnjega oslobođeni svih poslova koji zahtijevaju kontakt sa štićenicima doma te pri pružanju usluge koriste svu potrebnu zaštitnu opremu.

Intenzivira se individualan rad s korisnicima te psihosocijalna podrška kako bi se ublažile posljedice ograničenja posjeta te olakšao život kod pružatelja usluge za vrijeme trajanja epidemije.
Sve aktivnosti kod pružatelja usluge organiziraju su na način uvažavanja socijalne distance.

Osigurava se:

• Testiranje i grupiranje sumnjivih (uzimanje briseva) kod pružatelja usluge u sljedećim slučajevima:

  1. prilikom povratka korisnika socijalne usluge smještaja i organiziranog stanovanja kod svih pružatelja socijalnih usluga (ustanova, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i drugi pružatelji socijalnih usluga):
    a. iz zdravstvene ustanove,
    b. nakon bijega od pružatelja socijalne usluge,
  2. prilikom privremenog smještaja u kriznim situacijama korisnika kod svih pružatelja socijalnih usluga (ustanova, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i drugi pružatelji socijalnih usluga):
    a. prilikom povratka iz zdravstvene ustanove
    b. bili u bijegu od pružatelja socijalne usluge.
    Zaštitna oprema koja je prvenstveno namijenja za one koji su u bliskom kontaktu s oboljelim korisnicima, a koju osigurava stožer Civilne zaštite županije.
    Najbolja dostupna skrb za oboljele korisnike u domu do prijema u zdravstvenu ustanovu.
    Kontinuirana suradnja s liječnikom primarne zdravstvene zaštite (liječnikom obiteljske medicine odnosno pedijatrom) te epidemiološkom službom.
    Kontinuirana nužna suradnja s osnivačem.

HZJZ u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Cijelu uputu možete preuzeti OVDJE.