‘Nismo ubojice!‘: socijalni radnici u čitavoj Hrvatskoj sutra prosvjeduju šutnjom, u pripremi je i štrajk

“Napadi i prijetnje postali su naša svakodnevica, radi se u atmosferi straha od mogućih fizičkih i verbalnih napada. Sve smo više izloženi govoru mržnje i pozivima na linč, poručuje nam se da smo ubojice.

Vlasti nisu čule naše molbe i vapaje za unaprjeđenjem sustava socijalne skrbi. Možda će čuti našu šutnju, ali to neće biti kraj našim aktivnostima.”

Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske tim je riječima pozvao sve zaposlenike u sustavu socijalne skrbi da danas, točno u podne, izađu ispred svojih ustanova i prosvjeduju – šutnjom. Taj je prosvjed prvi u nizu akcija u sustavu socijalne skrbi koje u nadolazećem vremenu priprema taj sindikat, a u planu je i štrajk.

NA RUBU SNAGA

– Iscrpljeni smo, radimo na rubu snaga. Godinama upozoravamo nadležne institucije na nedovoljnu zaštitu zaposlenika, na probleme potkapacitiranosti sustava, loše radne uvjete, pretjerano administriranje i niz drugih problema. Niti jedan ministar nije našao za shodno uhvatiti se u koštac s tim problemima, a i kako bi kada se samo izmjenjuju kao na traci. Đakovo, Nova Gradiška, Ivanić-Grad, Kaštela, što se još mora dogoditi da se netko trgne? – pita se Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske.

Kaže kako će zaposlenici tijekom polusatnog prosvjeda u srijedu ispred svojih ustanova u tišini, uz pokoju pisanu poruku, time poslati odgovor nadležnim institucijama na njihovo ignoriranje gorućih problema u sustavu i nespremnost da se on uredi na dobrobit radnika i korisnika.

Sustavu, koji posljednjih godina ne silazi s novinskih naslovnica zbog brutalnih i nemilih događaja koji su ga obilježili, u ovom trenutku nedostaje najmanje 1700 radnika – kaže Jadranka Dimić – i to oko 700 socijalnih radnika te oko tisuću defektologa, psihologa, pravnika, medicinskih sestara i drugog osoblja.

– U javnim i državnim službama još od 2014. godine, ali i ranije, na snazi je zabrana zapošljavanja koja se samo produžava. Ali, nije svaka služba ista. Zaposleni u zdravstvu i socijalnoj skrbi odgovorni su za živote svojih sugrađana, ne možete u ovim resorima donositi paušalne odluke bez ikakve ozbiljne analize stanja – upozorava Dimić.

Nadalje, problematični su radni i materijalni uvjeti. Na primjer, u centrima za socijalnu skrb na jedan stručni tim (od tri člana) dolazi i po 200 obitelji.

– To je prevelika odgovornost, naši radnici rješavaju najteže životne probleme, od skrbi za djecu do palijative. Kada nemate dovoljno kadra, događaju se i nemile situacije. Tragični događaji ne samo da su mogući, nego ih je posve realno očekivati – otvoreno kaže Jadranka Dimić. U kakvim uvjetima socijalni radnici rade ilustrira s nekoliko primjera.

– Uredi su takve veličine da kada jednom radniku dođe na razgovor bračni par s djetetom, a kako biste osigurali diskreciju, dvije kolegice moraju izaći iz kancelarije. Imate centre u Zagrebu koji nemaju osiguran pristup invalidima pa socijalna radnica mora izaći van kako bi mogla razgovarati s korisnikom koji je u kolicima – prepričava Dimić.

Pretrpanost administracijom je tolika, kaže, da radnici 70 posto radnog vremena popunjavaju papire „za koje nismo svjesni čemu služe“. Nema mogućnosti napredovanja u zvanju – od oko 9000 zaposlenika u sustavu socijalne skrbi u ustanovama kojima je osnivač resorno ministarstvo, od kojih 70 posto ima VSS, samo je 20-ak mentora a savjetnik – nijedan.
Stručni radnici dodatno su opterećeni nametnutim skrbništvom, to jest svaki od njih ima u prosjeku po pet korinika (osobe o kojima inače nema tko brinuti), što donosi veliku odgovornost jer su skrbnici odgovorni za život, zdravlje i imovinu korisnika.

– Prema prijašnjem Obiteljskom zakonu, kada je stručni radnik obavljao poslove skrbnika za to je bila odgovorna njegova ustanova, a danas sam taj radnik. Tako se događaju situacije da se, ako neki korisnik dođe u situacije ovrhe, automatski blokira i račun skrbnika – prepričava J.Dimić.

A to su samo kapi u moru problema u sustavu koje odgovorni moraju početi rješavati. Alarm je odavno upaljen, a J. Dimić kaže kako su zaposlenici u socijali ovaj put odlučni u namjeri da se stvari pokrenu s mjesta. Očekuju i da ih primi resorni ministar.

– Ovo je prvi u nizu prosvjeda koji pripremamo. S akcijama, uključujući i štrajk, nećemo stati dok god ne vidimo ozbiljnu namjeru i čvrst papir koji će jamčiti da će se problemi početi rješavati – poručuje Jadranka Dimić.

Socijalne radnice: Kod nas se proglasi krivac pa utvrđuje odgovornost

Nedopustivo je da se unaprijed traži odgovornost bez da se proveo nadzor i utvrdilo je li bilo povreda. Mislim da svi trebamo stati na loptu, ne osuditi nekoga ako nije kriv i zaštititi profesiju socijalnih radnika koja je sada na udaru kao netko tko ne radi svoj posao, a zapravo radi vrlo težak i odgovoran posao. Brinem se tko će u budućnosti to htjeti raditi, ako mi unaprijed znamo da su socijalni radnici osuđeni na linč, rekla je Silvija Kancijan, iz Hrvatske komora socijalnih radnika, gostujući u emisiji “Studio 4”.

– Medijski prostor dobivamo u onom trenutku kad nešto nije dobro, a ne možemo ga dobiti za ono što kvalitetno radimo. Svatko tko se odlučio baviti socijalnim radom daje svoj maksimum. Mi se nismo odlučili obogatiti ili tražiti medijski prostor, mi kvalitetno i odgovorno nastojimo objektivno obavljati svoj posao, poručila je Silvija Kancijan, iz Hrvatske komora socijalnih radnika.

Osvrnula se i na tragičan slučaj smrti dvoipolgodišnje djevojčice iz Nove Gradiške. Nadzor komore socijalnih radnika očekuje se danas.

– Kolegice su obavile nadzor i sada je zadatak da se napravi nalaz i mišljenje dostavi povjerenstvu komore koji će naručitelju izvanrednog nadzora uputiti dostavljeno izvješće i javnost će biti pravovremeno izvještena, rekla je.

– Kada se provodi stručni nadzor, on obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja djelatnosti socijalnog rada, kao i kvalitetu i opseg izvršenih usluga, u skladu s time se ocjenjuje je li bilo propusta ili ne. Ukoliko se utvrde eventualne teže povrede u obavljanju djelatnosti, poduzimaju se daljnje mjere, obavještava se osim naručitelja – u ovom slučaju ministarstvo – poslodavac i ovlašteni radnici nad kojima je obavljen nadzor, te tijela komore. Disciplinski sud isto može donijeti svoje rješenje kojim se može utvrditi mjera privremene zabrane ili prestanak obavljanja djelatnosti, pojasnila je Kancijan.

Jadranka Dimić, predsjednica Hrvatskog sindikata socijalnih radnika, rekla je kako već duže vrijeme upozoravaju da su, s obzirom na uvjete rada, ovakvi propusti mogući.

– Kod nas se u sustavu prvo proglasi krivac, a onda utvrđuju okolnosti. To je neprofesionalno i treba prekinuti s takvom politikom jer se nanosi šteta sustavu. Sustav socijalne skrbi je nakon svakog tragičnog događaja patio, on se osjeća nezaštićen, usamljen, on se osjeća da ga se ne razumije dovoljno, podložan je javnom linču i govoru mržnje, rekla je.

– Prema istraživanju instituta u Manchesteru socijalni radnik je treće najstresnije zanimanje, iza zatvorskog čuvara i policajca. To je zabrinjavajuće podatak koji nadležne institucije upozorava da treba voditi računa o mentalnom zdravlju, a ne na ovakav način nam zagorčavati život i onemogućavati profesionalni rad, dodala je Dimić.

Smatra da je javnost nedovoljno senzibilizirana i upućena u ono što socijalni radnici rade. Također, napominje da nemaju podršku resornog ministarstva.

– Dodatno smo istraumatizirani činovničkim odnosnom resornog ministarstva kada imamo žalbeni postupak za dječji doplatak ili invalidninu gdje se čeka godina ili dvije, korisnik u to vrijeme može i umrijeti.

Kancijan je rekla kako socijalni radnici nemaju čarobni štapić niti mogu vidjeti što se u svakoj obitelji događa.

– Nastojimo saslušati i jednu i drugu stranu. Mora se raditi na dobrobiti djeteta i zaštititi ih. Često stručnjaci govore koliko su roditelji skloni u svojim sukobima manipulirati djecom, a kako neće sa socijalnim radnicima. Nas trebate kad je ona zadnja opcija, mi smo na margini društva. Klijent vas unaprijed može optužiti da ste na tuđoj strani. Treba raditi na osnaživanju socijalnih radnika, treba nam supervizija, sustavna podrška. Nismo od čelika, i mi smo samo ljudi, rekla je.

– Ne želimo čekati da se krene u reformu sustava socijalne skrbi, koji stoji u ladici nekog ministra od 2003. godine. Godinama upozoravamo da je nemoguće raditi u ovako potkapacitiranom sustavu, koji je prenormiran, da je nemoguće raditi gdje nemamo dobru koordinaciju s ostalim sustavima. Godinama apeliramo da imamo problem nenapredovanja stručnih radnika. Ispada da ovaj sustav nema vrhunske stručnjake, a imamo. Tražimo od ministra da sjedne s njima za stol, dodala je Dimić.

U srijedu će održati prosvjed.

– Ovo je simbolički prosvjed gdje po prvi put na nezadovoljstvo, na šutnju administracije odgovaramo šutnjom. Ovo je prvi prosvjed, prvi u nizu sindikalnih aktivnosti koje će uslijediti, uključujući štrajk. Prosvjedovat ćemo i štrajkati dok ne vidimo ozbiljnu namjeru ministarstva i papir koji će biti garancija da ćemo nagomilane probleme riješiti, rekla je Dimić.

POZIV NA PROSVJED “ČUJETE LI NAŠU ŠUTNJU?”

Nakon učestalih napada i prijetnji radnicima u sustavu socijalne skrbi izražavamo duboku zabrinutost za sigurnost zaposlenika u sustavu socijalne skrbi. Pravodobni izostanak odgovornih na govor mržnje i poziva na linč socijalnih radnika polučio je ogromnu i nenadoknadivu štetu svim radnicima u sustavu, a napadi i prijetnje postali su naša svakodnevnica.

Gotovo je nemoguće u našem humanom sustavu raditi ovaj izuzetno težak, kompleksan i zahtjevan posao u atmosferi straha od mogućih fizičkih i verbalnih napada. Takvo ponašanje korisnika, a i šire javnosti sasvim sigurno ne doprinosi kvaliteti profesionalnog rada zaposlenika u sustavu socijalne skrbi i kvaliteti pružanja socijalnih usluga.

Godinama upozoravamo nadležne institucije na nedovoljnu zaštitu zaposlenika, na probleme podkapacitiranosti sustava, loše radne uvjete, međuresorsku nekoordiniranost, prekomjerne ovlasti i pretjerano administriranje, probleme napredovanja stručnih radnika, centralizirano vođenje sustavom, problem nametnutog skrbništva itd.

Niti jedan ministar nije našao za shodno upustiti se u rješavanje navedenih problema i svaka najava reforme sustava ima deklaratorni karakter bez stvarnih rezultata.

Stoga pozivamo sve zaposlenike u sustavu socijalne skrbi da u srijedu 21. travnja 2021. godine u 12,00 sati održe ispred svojih ustanova polusatni prosvjed u tišini koja će biti odgovor nadležnim institucijama za ignoriranje gorućih problema u sustavu i nespremnost da se sustav uredi na dobrobit radnika i korisnika.

Iskreno vjerujemo da bi promjene koje tražimo doprinjele smanjenju tragičnih događaja u našem sustavu.

Nisu nas čuli kad smo pričali i upozoravali, sada im odgovaramo na isti način,

ŠUTNJOM, kao odgovor na zanemarivanje i ignoriranje sustava.

Sindikat nakon novog napada: Zahtijevamo žuran plan aktivnosti u cilju zaštite i sigurnosti zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi

Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske reagirao je nakon posljednjeg, ne i jedinog, napada na zaposlenike Centara za socijalnu skrb.

“Potaknuti serijom napada na stručne radnike Centara za socijalnu skrb izražavamo duboku zabrinutost za sigurnost i daljnje obavljanje profesionalnog rada u atmosferi linča, neprimjerenoj civiliziranoj državi.

Najoštrije osuđujemo svaki govor mržnje, prijetnje i neprimjerene poruke koje su ovih dana upućene zaposlenicima koji požrtvovno i sa velikim entuzijazmom pomažu najugroženijoj populaciji građana.

Posebno zabrinjava inertnost i nedovoljna angažiranost onih od kojih se očekuje da žurno poduzmu mjere i aktivnosti u zaštiti osobnog i profesionalnog, ali i integriteta sustava.

Status službene osobe dobili smo nakon mučkog napada na stručne radnike CZSS Đakovo. Nismo ga tražili sa namjerom da nas se još dodatno penalizira, nego zbog zaštite od prijetnji i napada korisnika koji su zahvaljujući neefikasnosti i nerazumijevanja težine i složenosti poslova koje obavljamo od strane nadležnih institucija, postali naša svakodnevnica.

Zahtijevamo od Vlade RH i resornog ministarstva žuran plan aktivnosti u cilju zaštite i sigurnosti zaposlenika u sustavu socijalne skrbi”, stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednica Sindikata Jadranka Dimić.

U Kaštelima napadnuti socijalni radnici. Ravnatelj: Otvorena je sezona lova na nas

TRI djelatnika kaštelanskog Centra za socijalnu skrb napadnuta su u četvrtak popodne, a kako se doznaje u splitskoj policiji, lakše su ozlijeđeni prilikom obavljanja poslova na terenu.

“Zatražili su liječničku pomoć u Domu zdravlja u Kaštelima te su im konstatirane lakše ozljede”, rekla je za Hinu Sanja Nazlić iz splitske policije.

Privedene tri osobe

Dodala je da se napad dogodio oko 13:30 i da su u službene prostorije policije privedene tri osobe. Djelatnici Centra napadnuti su na adresi na kojoj su obavljali svoj posao, neslužbeno se doznaje.

Također se neslužbeno doznaje da su fizički napadnuti od strane dva muškarca i jedne žene.

“Kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja svih činjenica je u tijeku”, rekla je Nazlić.

“Naši djelatnici su u šoku”

“Što da vam kažem? Naši djelatnici su u šoku, isprepadani su. Nadam se da će se svi oporaviti uspješno od ove traume, ali sad je najvažnije da nitko nije teško tjelesno ozlijeđen i da nitko nije u životnoj opasnosti. Naši ljudi samo su radili svoj posao, izašli su na teren kod klijenata i doživjeli su napad”, rekao je za Večernji list Ante Bjažević, ravnatelja splitskog Centra za socijalnu skrb, u čijem sastavu djeluje i podružnica u Kaštelima.

“Otvorena je sezona lova na nas”

Bjažević je za Slobodnu Dalmaciju prepričao još jednu neugodnu situaciju koju je proživio upravo danas, a nije vezana za spomenuti napad.

“S obzirom na cijelu aktualnu situaciju u društvu i percepciju javnosti, mogu slobodno reći da je otvorena sezona lova na nas i da je svaki odlazak djelatnika na teren postao jako riskantan.

Evo, danas smo kolegica i ja imali također neugodnu situaciju i to na pješačkom prijelazu neposredno ispred zgrade Centra kada nam je, dok smo prelazili prijelaz, iz jednog sivog Mercedesa A muškarac vikao da smo ubojice i razbojnici.

Sreća da je ispred njega bio zaustavljen još jedan automobil, strah me i pomisliti što bi bilo da je on bio prvi, bi li odolio iskušenju da ne stisne gas i pregazi nas”, kaže Bjažević.

Komora socijalnih radnika osudila napad, apelirali da ih se zaštiti

Hrvatska komora socijalnih radnika najoštrije je osudila napad na djelatnike sustava socijalne skrbi.

“Hrvatska komora socijalnih radnika najoštrije osuđuje napade na radnike i djelatnike sustava socijalne skrbi. Nasilje, kako fizičko tako i govor mržnje, kao i neprimjerene izjave javnih osoba, koje ne pridonose poboljšanju kvalitete rada djelatnika sustava socijalne skrbi”, poručio je u priopćenju Antun Ilijaš, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika.

Uputio je apel predsjedniku, premijeru, Vladi i resornom ministru, kao i nadležnim institucijama, “da sukladno svojim ovlastima naprave sve da zaštite radnike i stručne djelatnike u cijeloj Republici Hrvatskoj”.

Napad osudilo i resorno ministarstvo, pozvalo javnost na smirivanje tenzija

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike putem priopćenja najoštrije je osudilo današnji napad na djelatnike Centra za socijalnu skrb u Kaštel Kambelovcu.

“Ponovno pozivamo sve na smirivanje tenzija u javnom prostoru i senzibilizaciju uloge i važnosti djelatnika centara za socijalnu skrb, koja je poljuljana nedavnim nemilim događajima u Novoj Gradiški.

I današnji događaj govori koliko važnu i nezamjenjivu, a ponekad i nezavidnu zadaću radnici u sustavu socijalne skrbi obavljaju u želji da zaštite najranjivije članove našega društva.

Nasilje nikad nije opravdanje stoga je naša zadaća da zaštitimo najizloženije i kaznimo počinitelje”, priopćeno je.

Zapisnik sa sastanka održanog 09.04.21. u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

Na sastanku održanom 09. travnja 2021. godine u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike sudjelovali su ispred Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske predsjednica Jadranka Dimić i Mato Zovkić podpredsjednik, a ispred ministarstva, ministar Josip Aladrović te državna tajnica Marija Pletikosa.

Ministar je sazvao sastanak s ciljem upoznavanja s predstojećim aktivnostima ali i prikupljanja informacija i podataka kako bi što kvalitetnije mogao usmjeriti donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi, a promjene se planiraju u značajnijem obimu u odnosu na djelatnost socijalne skrbi odnosno opseg poslova i ustroj, što bi se trebalo reflektirati i na efikasnost djelatnosti u odnosu na korisnike odnosno građane Republike Hrvatske. Povod je svakako niz tragičnih događaja koji su se dogodili zadnjih dana odnosno želje i nastojanja da se takve tragedije ubuduće izbjegnu ili smanje do najmanje moguće razine.

Ministar je uvodno istaknuo kako je značajnija promjena sustava socijalne skrbi započela još 2018. godine za mandata ministrice Nade Murganić kada smo ispregovarali Kolektivni ugovor koji ima ugrađene nove i kvalitetnije odredbe i mehanizme zaštite radnika u sustavu i kada smo zajednički uspjeli bitno povećati plaće za sve zaposlenike za koje je to bilo moguće i na taj način nadoknaditi zaostajanje za drugim sustavima kroz godine, čime je zapravo započela „tiha reforma“ sustava odnosno značajnije promjene koje bi u konačnici trebale rezultirati potrebnom transformacijom  do modernog i efikasnog sustava socijalne skrbi.

U uvodnom djelu sastanka  izložio je jedan ambiciozni plan žurnog restrukturiranja sustava u okviru nužne reforme sustava.

Upoznali smo ministra sa gorućim problemima u sustavu koji su prepreka obavljanju naše  društvene uloge u modernim društvima, kakvima držimo da pripadamo. Problemi su prisutni praktički od 1998. godine i primjene prvog Zakona o socijalnoj skrbi uz njegove kasnije nebrojene izmjene i dopune i nove Zakone. Sustav je sustavno zanemarivan i zapuštan kroz godine, a nebriga za njega se očituje kroz:

  • uvijek prisutni i nikada dosegnut minimum stručnog kadara odnosno broja stručnih radnika kao nositelja djelatnosti (dakle, govorimo o minimumu), a koji će moći efikasno i u skladu s postavljenim standardima najviše razine adekvatno odgovoriti na društvene potrebe vremena  u kojemu živimo,
  • problem preopterećenosti stručnih radnika ne samo stručnim poslovima i brojem tih poslova (raznovrsnost)  već i  osobito u pogledu administrativnog i drugog „pratećeg“ rada stručnih radnika kao nositelja djelatnosti, na račun neposrednog rada s korisnicima i kvalitete, a koji se kreću i do 50% utroška radnog vremena pojedinog stručnjaka,
  • loši ili nedostatni uvjeti rada gdje imamo jedan broj dobrih i zadovoljavajući uvjeta, ali ima i takvih ustanova koje su potpuno neprimjerene za rad s korisnicima na tako zahtjevnoj razini konkretno npr. kada su centri za socijalnu skrb u pitanju, više osoba sjedi u jednoj prostoriji što je nedopustivo s aspekta struke, ali i tajnosti podataka pa smo naglasili potrebu osiguranja radnih uvjeta sukladno potrebama i poslovima koji se obavljaju i to ne zbog samih radnika već radi korisnika odnosno građana i njihovih potreba jer su često u pitanju takvi poslovi koji su na najvišoj ljestvici osjetljivosti čovjeka kao pojedinca,
  • problem međuresorske suradnje, odnosno izvršavanja poslova drugih sustava i preuzimanje odgovornosti iz djelokruga njihove djelatnosti te s tim u svezi sumnju u mogućnost bitnije promjene ukoliko drugi sustavi ne budu na očekivanoj razini uloga i zadaća koje imaju i preuzimanja odgovornosti za svoj djelokrug rada,
  • probleme koji se tiču nepoštivanja ugovorenih prava iz Kolektivnog ugovora , a pri tome smo se posebno osvrnuli na probleme napredovanja stručnih radnika, koji je povezan s ocjenjivanjem odnosno napredovanjem kroz ocjenjivanje u zvanje mentora i savjetnika jer je to predviđeno u Zakonu o socijalnoj skrbi donesenom 1997. godine sve do danas što je eklatantan primjer kršenja Zakona i na taj način penalizacija kvalitetnijih kadrova.

Naglašeno je da ravnatelji svojim neizvršavanjem zakonske obveze sprječavaju stručnjake ali i sustav u napredovanju te je radi zaštite prava radnika odredba o napredovanju sastavni dio Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi

  • skrenuta je i pozornost na stalnu priču o edukacijama; s jedne strane zaštitnici digniteta stručnih radnika prigovaraju za izgovorene riječi odgovornih ljudi u sustavu kojima ostavljaju dojam kako su stručnjaci nekompetentni, uz istovremenu pretjeranu i prenaglašenu priču o potrebi educiranja stručnjaka što također šalje poruku javnosti kako na „pravim mjestima ne sjede pravi ljudi“ kada je u pitanju stručnost unutar sustava. Naime, razumna edukacija je potrebna ali edukacija koja će imati praktičnu vrijednost u radu, npr. usvajanje novih tehnologija ili novih metodologija koje su životne svakako, ali ne i edukacije koje su neprimjenjive i stvarno opterećujuće za stručnjake koji su ionako opterećeni na raznorazne načine dakle, selektivan pristup edukacijama,
  • i na kraju iskazan je i stav da je zakonskim rješenjima moguće izbjeći do sada stalna opterećenja i pritisak na stručne radnike koji po 6 mjeseci ali i godinu dana nakon donošenja novih zakona, ili izmjena, ne mogu popratiti zadano im, a zapravo su promjene kozmetičke naravi, a ne suštinska promjena, te se na taj način fokus stručnog rada prebacuje s bitnijeg na manje bitno, i dodatno se iscrpljuju (zamaraju već ionako preforsirani) ljudski i stručni potencijali. Osim toga, neke je promjene i uštede moguće ostvariti i u postojećim zakonskim okvirima uz drukčiji pristup tumačenju pojedinih članaka odnosno prepuštanje stručnim radnicima, koji imaju položen stručni ispit i licencu za samostalan rad da primjenjuju Zakon uistinu samostalno kao voditelj postupka uz naravno, preuzimanje i odgovornosti za vlastiti rad sukladno stupnju naobrazbe. Naglašen je preveliki utjecaj na neovisnost stručnjaka u radu od strane ravnatelja i ministarstva uz istovremeno terećenje za odgovornost što je potpuno neproporcionalno.

Ministar je s osobitim interesom pratio naša izlaganja te smo dojma kako je visokomotiviran i zainteresiran usmjeriti aktivnosti ministarstva na kvalitativne promjene. Ipak, temeljem dosadašnjih iskustava, svjesni smo kako takav ambiciozni plan koji je ministar u kratkim crtama izložio, traži vrijeme i financije ali svakako podržavamo svaku promjenu koja će ići u smjeru poboljšanja ukupnih uvjeta rada u sustavu što bi rezultiralo dobrobiti za korisnike odnosno građane. Podržali smo plan osnivanja Zavoda koji bi imao za cilj pružanje stručne i savjetodavne uloge zaposlenicima u sustavu uključujući edukacije i cjeloživotno učenje (selektivno i u skladu s potrebama) dok bi resorno ministarstvo  imalo u svojoj nadležnosti upravne poslove i poslove upravljanje financijama.

U izradi plana restrukturiranja sustava i u postupku donošenja nove zakonske regulative uključili bi se prvenstveno stručni radnici s dugogodišnjim iskustvom u sustavu, dakle ljudi s terena koji znaju i mogu razumjeti i one nevidljive poteškoće, koji znaju što je ono što treba mijenjati u sustavu i na koji način.

Smatramo kako je to, nakon praktički dva desetljeća, početak jednog drugačijeg i modernijeg pristupa kreiranju socijalnih politika koji će svakako zahtijevati i dodatna financijska sredstva ali držimo da je svako ulaganje u sustav socijalne skrbi ulaganje u zdravije društvo, a to bi trebao bit prioritet Vlade Republike Hrvatske

S poštovanjem                                                                                                            

 Predsjednica Sindikata
Jadranka Dimić, dipl. soc. radnica

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE 08.04.2021.

Povodom napada na djelatnike Centra za socijalnu skrb Ivanić Grad izražavamo duboku zabrinutost za sigurnost zaposlenika u sustavu socijalne skrbi.

Pravodobni izostanak odgovornih na govor mržnje i pozive na linč socijalnih radnika polučio je ogromnu i nenadoknadivu štetu svim radnicima u sustavu.

Gotovo je nemoguće u našem humanom sustavu raditi ovaj izuzetno težak, kompleksan i zahtjevan posao u atmosferi straha od mogućih fizičkih i verbalnih napada. Takvo ponašanje korisnika, a i šire javnosti sasvim sigurno ne doprinosi kvaliteti profesionalnog rada zaposlenika u sustavu socijalne skrbi.

Zahtijevamo da se žurno procesuira svaki govor mržnje, poticanje na nasilje i fizičko nasilje nad zaposlenicima u sustavu socijalne skrbi, te da se poduzmu sve mjere zaštite kako bi svi zaposlenici u sustavu mogli neometano i bez pritiska mogli raditi svoj izuzetno težak i zahtijevan posao na dobrobit korisnika i društvene zajednice.

Pozivamo sve članove Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske da nam prijave svaki verbalni ili fizički napad ili prijetnju. U tom slučaju sindikat će im osigurati svu pravnu pomoć i zaštitu.

S poštovanjem,

Predsjednica Sindikata
Jadranka Dimić, dipl. soc radnik

U Ivanić-Gradu napadnuti socijalni radnici

MINISTAR rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović rekao je uoči sjednice vlade kako je jutros bio napad u Centru za socijalnu skrb u Ivanić-Gradu.

“Korisnik je napao socijalne radnike, zaštitarka ga je spriječila”, rekao je ministar.

Policija je Indexu potvrdila da se napad dogodio oko 10 sati. Muškarac je razbijao inventar u Centru.

“Ovakvo ponašanje upućuje na to da imamo visoke društvene tenzije u sustavu socijalne skrbi”, kazao je Aladrović.

“Molim vas da se pokušamo svi suzdržati od neprimjerenih komentara ili djelovanja”, dodao je. 

Ministar kaže kako će imati niz sastanaka vezanih za sustav socijalne skrbi kao i proteklih dana.

“Želim poručiti, da bismo reorganizirali sustav i učinili bi ga boljim, svi moramo aktivno sudjelovati u tome. Želim zaštititi fokus korisnika, korisnike općenito, ali i svi moramo stati iza svih radnika koji vrijedno rade u sustavu socijalne skrbi. Nažalost, izolirane tragedije ne mogu biti povod za napad na socijalne radnike”, kazao je.

Na pitanje što je izazvalo muškarca da napadne socijalne radnike, rekao je:

“Prema onome što znamo, izdvajanje djece iz obitelji je bio okidač”.

Tvrdi kako je slučaj u Novoj Gradiški bio okidač za napad.

“Fizički nasrtaji nisu nešto što možemo prihvatiti. Idući tjedan će nadzor biti isporučen ministarstvu i tad ćemo znati što se sa stručne strane dogodilo u slučaju Nove Gradiške”, rekao je Aladrović.

Ravnateljica Centra: Nadam se da se neće ponoviti ono što se dogodilo u Đakovu

Ravnateljica Centra za socijalnu skrb Ivanić Grad Martina Cuvaj ispričala je za Dnevnik.hr što se točno dogodilo.

“Danas u jutarnjim satima je bila izrečena žurna mjera izdvajanja dvoje djece iz jedne obitelji. Nakon izvršenja mjere, majka je s djecom bila tu u Centru, napustila je prostorije Centra pa su ih napustili i policajci koji su tamo bili preventivno pozvani”, opisala je.

“U prostorije Centra je navalio i fizički nasrnuo otac djece koji je zaustavljen pribranošću zaštitarke. Ona ga je sprječavala ući. Razvalio je vrata i detektor metala, bacio je zaštitarku na njezin stol koji je i razbio, a ona ga je zadržavala da ne uđe u urede”, dodaje Cuvaj.

“Kolegice su bile zaključane po prostorijama, mi smo mali centrar. Reakcije policije je bila vrlo brza, minute su nas dijelile od toga da se dogodi veliko zlo. Mi smo svi u šoku, potreseni, unezvijereni i svjesni smo da je ovo danas posljedica poruka koje su poslane u javnost, a u kojima se socijalne radnice karakterizira kao otimače djece i ubojice”, rekla je Cuvaj.

“Ovo je nešto što smo mi očekivali na neki način. Ja se samo nadam da se neće ponoviti ono što se dogodilo u Đakovu, a danas se moglo ponoviti. Mi smo navikli na ljute i nesretne stranke jer ova služba – njezina svrha je da radi s takvim ljudima. No, porukama koje se šalju, nama se crta meta na leđima. Ovo je izravna posljedica toga što se dogodilo”, zaključila je Cuvaj.

Reorganizacija ministarstva

Ministar Aladorvić osvrnuo se na prozviku predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je poručio da nije trebalo spajati ministarstva.

“Što se toga tiče, svatko može imati različite stavove. Neću dovoditi u pitanje funkcioniranje vlade na ovaj način. 15 od 27 zemalja u EU ima spojena ovakva ministarstva, nismo izuzetak. Ne mogu se složiti da reorganizacija ministarstva može imati direktnu uzročno-posljedičnu vezu sa slučajem u Novoj Gradišci”, rekao je.

“Domovi nisu pretrpani”

Ministar Aladrović rekao je da nije istina da su domovi pretrpani i da će ovih dana javno objaviti podatke o kapacitetima.

Ravnateljica Centra o smrti bebe u Osijeku: Majka je direktno ugrozila njezin život

BEBA, stara ni dva mjeseca, preminula je u nedjelju u domu Klasje u Osijeku. Osječka policija potvrdila je tu informaciju.

Ravnateljica Centra za socijalnu skrb u Osijeku Ivka Kaurinović kazala je na presici da su složili događanja kronološkim redom, prenosi Dnevnik.hr.

“3. ožujka 2021. CZSS zaprimio je obavijest Zavoda za neonatologiju i intenzivnu medicinu KBC-a Osijek o nedonoščetu koje je rođeno nakon komplicirane trudnoće zbog dijabetesa majke”, rekla je.

“Majka je tijekom trudnoće u više navrata hospitalizirana u akutnom pogoršanju. Konzultirani su psihijatar i socijalni radnik zbog nesuradnje majke tijekom trudnoće. Procijenjeno je da je majka tijekom trudnoće direktno ugrozila život i zdravlje svojeg djeteta. U sklopu osnovne bolesti razvila je i konvulzije”, rekla je Kaurinović.

“Prisutno je bilo i oštećenje mozga zbog krvarenja. Dijete je rođeno kao neurorizično s višestrukim dijagnozama”, dodala je Kaurinović.

Općinski sud je donio rješenje o premještanju djeteta u Centar za pružanje usluga u zajednici Klasje.

Istraga i oko ostale djece

“Vezano za ostalu djecu u obitelji, jedno je upućeno na promatranje. Za dvoje djece je upućen zahtjev za dnevnim boravkom u centru Klasje”, rekla je Kaurinović.

Navodi da je CZSS kontaktirala osječka bolnica zbog visokorizične trudnoće i djeteta.

“Kontaktirali su nas zbog majke, njezina stanja i visokorizične trudnoće. Kada su stručnjaci procijenili stanje djeteta, mi smo morali reagirati i odlučiti hoće li dijete biti otpušteno roditeljima ili na neki drugi smještaj. Mi smo procijenili da je za dijete sigurniji smještaj u ustanovi”, rekla je Kaurinović.

“Nije bilo velikog otpora roditelja, koliko znam. Oni su dijete mogli posjećivati u Klasju. Nije bilo situacija, kako to nekad zna biti, da smo morali zvati policiju”, rekla je Kaurinović.

Dodaje da stoji iza stručne procjene stručnog tima i odluke da se beba smjesti u ustanovu.

“Majka nije surađivala”

Na upit novinara koliko je sigurna da je odluka o oduzimanje djeteta bila prava, s obzirom na to da roditelji tvrde kako nije bilo za tim potrebe, navodi da je i dalje činjenica da majka nije surađivala tijekom trudnoće.

“Mjera je bila privremenog karaktera. Sud je donio odluku o 30 dana. Njezino produljenje bi ovisilo o razvoju djeteta”, rekla je Kaurinović.

Na pitanje novinara je li istina da je majka preminule bebe bila odgovorna u pažnji oko svojeg zdravlja, Kaurinović je rekla: “To nije istina.”

Ponavlja da stoji iza odluke stručnog tima centra, i da je majka bila u sustavu cijelo vrijeme, godinama.

“Obitelj je u dugogodišnjem tretmanu i dugogodišnjem praćenju”, istaknula je Kaurinović.

Ravnateljica Centra za pružanje usluga u zajednici – Klasje, Miranda Glavaš-Kul kazala je kako je dvomjesečna beba preminula u nedjelju ujutro.

“Radnica je uočila da dijete ne reagira na podražaje. Djelatnice su nastavile s reanimacijom, no nisu ga uspjele spasiti”, rekla je Glavaš-Kul.

Beba je više puta bila u bolnici

Navodi da je beba u četiri navrata vožena u bolnicu. “Na sve zdravstvene preglede bili su pozvani i roditelji. Prisustvovali su jednom od četiri pregleda, za ostale su se ispričali”, dodala je Glavaš-Kul.

Navodi da informaciju o uzroku smrti djeteta ima iz medija.

“Po pravilima struke popunjavaju se određeni obrasci. Prema dostupnim informacijama, dijete nije imalo temperaturu. Temperatura se mjeri ujutro i navečer. Respiratornih smetnji nije imalo”, rekla je.

“Dvije su stručne osobe bile tamo tijekom jutra, dvije popodne i jedna u noći. Odgovorno tvrdim da i na najmanju situaciju reagiramo i zovemo nadležnog pedijatra, uvijek. Posebno ne bismo zanemarili ovako visokorizično dijete, uredno je hranjeno. Ništa nije ukazivalo na ovu situaciju”, objasnila je Glavaš-Kul.

“Dijete je bilo pod terapijom koju je svakodnevno dobivalo. Trebalo je početi s vježbanjem jer je neurorizično, jedna od kolegica je završila kratku edukaciju kako bi krenulo s tim”, rekla je Glavaš-Kul.

Za upalu pluća navodi da je dijete rođeno dva mjeseca ranije pa je pitanje koliko su pluća razvijena.

“Nisam stručna, ali pitanje je koliko je dijete uspjelo razviti reakciju na bolest, pitanje je i bi li dobilo temperaturu. Sve smo iščitavali i gledali, uvijek se provjeravaju detalji. Odgovoran čovjek kad ima vlastito dijete reagira odmah, kad imate tuđe – reagirate triput”, rekla je Glavaš-Kul.

Navodi da je djelatnica Centra Klasje koja je pronašla dijete bez reakcije medicinska sestra s trideset godina radnog staža.

“Njoj nije dijete s ljuljačke palo do sada, ona je u šoku”, dodala je.

“Posebice je bilo teško kad su se djeca počela buditi. Idu prema darovima, mašu policajcima, a mi smo svi izvan sebe zbog onoga što se dogodilo”, rekla je Glavaš-Kul.

Centar za socijalnu skrb iz Osijeka u veljači je dijete oduzelo roditeljima i predalo ga na skrb u dom. Dijete je rođeno prerano, a nakon što je mjesec dana bilo u osječkoj bolnici, prebačeno je u dom.

Majka je navodno imala dijabetes, a Centar je odlučio da se dijete izdvoji jer majka navodno nije uredno vodila terapiju, a izašla je iz bolnice na vlastitu odgovornost što roditelji objašnjavaju brigom o još šestero djece koje imaju.

Obdukcija djeteta napravljena je u utorak u poslijepodnevnim satima, a rezultati ukazuju na sumnju da je dijete umrlo od upale pluća.

Tragedija djevojčice ponovno otvara stare i duboke probleme sustava

Pretučena djevojčica iz Nove Gradiške izgubila je bitku za život. Unatoč svim naporima liječnika došlo je do pogoršanja i utvrđena je moždana smrt, priopćeno je iz dječje Klinike u Klaićevoj. Slučaj pretučene djevojčice iz Nove Gradiške zgrozio je javnost. Roditelji su od jučer u istražnom zatvoru. Premda je ministar najavio izmjene zakona do ljeta, u sustavu socijalne skrbi kažu – problemi su puno složeniji i dok je tako, propusta će sigurno biti.

Dvoipolgodišnja djevojčica četiri dana borila se za život. Tijekom dana prošla je novu diganostiku, nakon čega je bolnica poslala tužno priopćenje.

“S velikom tugom i žaljenjem moramo vas izvjestiti da je kod naše male pacijentice, unatoč svim poduzetim terapijskim mjerma i izuzetnim naporima intenzivističkog tima, došlo do kritičnog kliničkog pogoršanja. U skladu s tim, prema protokolu proveden je postupak za utvrđivanje moždane smrti, što je nažalost potvrđeno. Počivala u miru.”

Izmjena u istrazi majke

Teške ozljede od kojih je naposljetku preminula, sumnja tužiteljstvo, zadala joj je majka, i to udarajući je neprimjerenom silom. Dosad su je teretili za teško ozljeđivanje, sada mijenjaju kvalifikaciju kaznenog djela.

“Tijekom poslijepodneva dobivena je informacija da je oštećena djevojčica preminula. S obzirom na novonastale okolnosti doći do izmjene kvalifikacije kaznenog djela koje se osumnjičenoj ženskoj osobi stavlja na teret tako da će se istraga u odnosu na nju sad voditi u odnosu na kazneno djelo članka 120. Kaznenog zakona, a to je Teška tjelesna ozljeda s posljedicom smrti”, rekla je županijska državna odvjetnica u Slavonskom Brodu Mirela Šmital.

Stručna odgovornost i problemi sustava

Istovremeno preispituje se stručna odgovornost socijalne radnice i psihologice iz Centra za socijalnu skrb koje su djevojčicu vratile roditeljima nakon što je dvije godine provela u udomiteljskoj obitelji. Čekaju se rezultati stručnih nadzora komora Psihološke i Komore socijalnih radnika.

“Mi smo izuzeli dokumentaciju i to iz razloga što je kolegica na bolovanju. Mi nismo uspjeli provesti razgovor s njom. Ono što je u pravilniku predviđeno, a to je razgovor sa socijalnim radnikom, to je jedan od obaveznih djelova. Dok ne obavimo razgovor s njom, tek onda ćemo imati konkretne razgovore”, poručili su.

A to, kažu, može i ne mora biti govotovo idućeg tjedna, bez obzira što nalaze ministar očekuje u utorak ili srijedu. Za to vrijeme Upravni nadzor Ministarstva je već smijenio ravnatelja Centra jer su zaključili da je procjena obiteljskog tima da se djevojčica iz udomiteljske obitelji vrati u biološku bila kriva.

“Ministar Aladrović je sve rekao. Mislim da je pokrenut cjelokupan sustav, dogodile su se smjene. Nažalost to se dogodilo i vjerujemo da se više nikad dogoditi. Uspostavimo takav sustav i organizaciju koji će garnatirati da se to više nikad ne dogodi”, rekao je ministar Tomo Medved.

Ministar Josip Aladrović priznao je probleme sustava i obećao izmjene Zakona u lipnju, a između ostalog najavio je i smanjenje broja ovlasti za socijalne radnike. No, to neće, smatraju u Sindikatu, riješiti sve probleme. Podsjećaju da svaki socijalni radnik nadzire po 200 obitelji, umjesto 100. A zapošljavaju se, kažu, na kapaljku.

“Moram reći, od 2015. on je četvrti ministar koji ide u izmjene zakona, kao da se piše sveto pismo. Ukoliko mi vrlo brzo ne vidimo rezultate, s obzirom na stanje u sustavu, s obzirom da nam nedostaje 1.700 radnika, mi moramo upozoriti ministra, i Sindikat upozorava ministra da bilo kakvi propusti u radu ne samo da su moguči nego su i vjerojatni ”, upozoravaju iz Sindikata.

A propusti mogu dovesti do tragedija koje onda zgroze javnost. Kod svakog novog slučaja kao što je ovaj djevojčice iz Nove Gradiške, na površinu se vraćaju stari i duboki problemi. Obećaju se promjene koje se onda ne dogode. Ili dolaze presporo.

Psihologinja Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece, u Dnevniku N1 također je istaknula da je sustav zakazao i da se tragedija mogla spriječiti. Rekla je da postoje kriteriji prema kojima se određuje stupanj rizika za dijete u obitelji i iznijela prilično zabrinjavajuće podatke:

“Ne znam zašto se uopće roditeljima koji se pokazuju rizični, među kojima postoji nasilje, koji su ostavljali djecu, zašto se tako olako vraćaju djeca u te obtielji jer mi se čini da često smatramo da je obitelj bolja ikakva neko nikakva. Već 40 godina radim s obiteljima i znam koliko opasne mogu biti po djecu. U Hrvatskoj je preko 20% djece fizički zlostavljano, preko 20% emocionalno, a 20% seksualno. Ne možemo reći da su za tu djecu obitelji bolje od udomiteljskih.”