12. Zimske Sindikalne igre Top – Terma Topusko, 29.01 do 02.02 2019.g.

Poštovani suradnici i prijatelji!

   Sa zadovoljstvom Vas možemo izvijestiti da su  u tijeku pripreme za 12. Zimske Sindikalne igre koje će se tradicionalno održati

                          u Top – Termama  Topusko od 29.siječnja do 02.veljače 2020.g.

   Igre organiziramo za zaposlenike u djelatnosti socijalne skrbi  sa ciljem zajedničkog druženja i opuštanja uz svoje kolege i suradnike. Igre će imati prvenstveno zabavno – rekreativni karakter pri ćemu imamo na raspolaganju sportsku dvoranu, bazen i odličan muzički bend do jutarnjih sati. Na zamolbu velikog broja sudionika, u Topuskom ćemo boraviti puna 4 dana uz plesnu večer do ranih jutarnjih sati.

 Smještaj sudionika organiziran je u dvokrevetnim i jednokrevetnim sobama(bračni ležaj) u hotelu sa dvije *.

 Nadoplata za jednokrevetnu sobu iznosi 50,00 kn po danu i plaća se na recepciji po dolasku.

Smještaj počinje 29. siječnja sa ručkom, a završava sa doručkom 02.veljače.

Prijevoz svojih sudionika organizira svaka ustanova samostalno.

Cijena :  

  1.  860,00 kn za članove
  2.  960 kn za ostale sudionike  
  3. za djecu do 3 god. besplatno
  4. za djecu od 3.do 12. god. 50% ukupnog iznosa
  5. djeca iznad 12 godina – puna cijena pansiona

Cijena uključuje: 4 puna pansiona, boravišnu pristojbu, osiguranje gosta, uporabu bazena, sportske dvorane,  te sadržaje zabavnog karaktera. Cijena punog pansiona za članove Sindikata iznosi 220,00 kn a za ostale sudionike 240,00 kn po osobi.

Plaćanje:

1.rata – 300 kn   do 20.11.2019. za članove Sindikata

          – 350 kn za ostale sudionike

2.rata – 300 kn   do 20.12.2019. za članove Sindikata

          – 350 kn za ostale sudionike

3.rata –   260 kn  do 15.01.2020. za članove Sindikata

          –    260 kn za ostale sudionike

 Način prijave: 

Sindikalni povjerenik ili za to zadužena osoba u ustanovi, putem obrazaca u privitku, prijavljuje sudionike iz svoje podružnice i dostavlja ih Sindikatu najkasnije do 20.prosinca 2019.g. na br. faxa 01/ 3692-415 odnosno e- mailom na adresu:sindikat.szdssh@gmail.com

Molimo Vas da postupite u skladu sa naznačenim rokom za prijavu kako bismo mogli pravovremeno izvršiti rezervaciju smještaja. Za kasnije pristigle prijave, ne možemo garantirati smještaj obzirom na ograničene kapacitete (300 ležajeva).

Sudionici koji odustanu do 20. siječnja 2020.g. imaju pravo na povrat ukupno do tada uplaćenog iznosa, a nakon tog datuma povrat iznosa se umanjuje za 10% do tada uplaćenog iznosa.

Slobodni dani: Sukladno odredbama Kolektivnog ugovora sudionici imaju pravo godišnje ukupno na tri dana plaćenog dopusta (2 za sudjelovanje na sindikalnim susretima i 1 za sudjelovanje na sportskim susretima).

U prilogu Vam dostavljamo obrasce poimeničnih prijava i primjerak uplatnice.

Prijave za zabavno- sportska natjecanja( takmičenja u bazenima, konop, kuglana i sl.) obavljat će se u Topuskom o ćemu ćete biti izvješćeni putem oglasnih ploča prilikom dolaska u hotel.

Za sve dodatne informacije, možete se obratiti članovima Organizacijskog odbora:

Krešo Posedi 099 303 3038

Zvonimir Petrović 098 416 565,

Dražan Kovačević 099 315 1316

U očekivanju Vaših prijava, srdačno Vas pozdravljam,

Predsjednica, Jadranka Dimić

PRILOZI:

POPIS SUDIONIKA

KONAČNI DOGOVOR Pogledajte što sve službenici i namještenici u javnim službama dobivaju uz povećanje osnovice od 6,12 posto

U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava u utorak je usuglašen tekst Dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama, kojim su utvrđena njihova povoljnija prava u idućoj godini, priopćeno je iz Ministarstva.

Dodatkom se osnovica za obračun plaće povećava u idućoj godini tri puta po 2 posto, i to 1. siječnja (plaća u veljači), 1. lipnja (plaća u srpnju) i 1. listopada (plaća u studenome). To čini ukupno povećanje osnovice na godišnjoj razini za 6,12 posto, kaže se u priopćenju.

Također, utvrđeno je da se visina godišnje nagrade za božićne blagdane, kao i regres za korištenje godišnjeg odmora u 2020. godini povećava sa 1250 kuna na 1500 kuna (povećanje od 20 posto).

Dar u prigodi dana Sv. Nikole Dodatkom je povećan s 500 kuna na 600 kuna (povećanje od 20 posto).

Također, službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu prema Dodatku otpremnina se više neće računati u visini tri proračunske osnovice, već u visini dvije osnovice za obračun plaće.

Potpisivanje Dodatka planirano je u četvrtak u popodnevnim satima, najavljeno je u priopćenju.

Na sastanku su sudjelovali potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović, te predstavnici sindikata znanosti i visokog obrazovanja, učitelja, srednjih škola, Preporoda, državnih i lokalnih službenika, socijalne skrbi, zdravstvenog osiguranja, zdravstva i socijalne skrbi, djelatnika u kulturi i medicinskih sestara.

IZJAŠNJAVANJE ČLANSTVA

Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske proveo je izjašnjavanje o prihvaćanju predloženog dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.

Dostavljamo rezultate izjašnjavanja :

 Izjašnjavanje članova  je provedeno u 84% sindikalnih podružnica SZDSSH-

ZA prihvaćanje predloženog dodatka izjasnilo se  81% članova SZDSSH

PROTIV  prihvaćanja predloženog dodatka  izjasnilo se  18% članova SZDSSH

NEVAŽEĆIH LISTIĆA  bilo je 1%

S poštovanjem.

Jadranka Dimić, predsjednica


Ministar Marić potvrdio: Ako sindikati ne pristanu na Vladinu ponudu, javni sektor neće dobiti povećanje plaća

Vlada je učiteljima na stol stavila posljednju ponudu prema kojoj bi plaće zaposlenima u obrazovanju rasle ukupno 10,4 posto. Sada se čeka izjašnjavanje zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. S ministrom financija Zdravkom Marićem o ovoj je temi u Dnevniku Nove TV razgovarao Mislav Bago.


Posljednja ponuda Vlade učiteljima nudi rast plaće za ukupno 10,4 posto kroz temeljni kolektivni ugovor. O tome se sada učitelji moraju izjasniti, a njihova odluka trebala bi biti u narednim danima.

Na temu Vladine ponude o povećanju plaća u javnom sektoru danas je održan i sastanak pregovaračkih odbora Vlade i sindikata javnih službi nakon kojeg je ministar rada Josip Aladrović kazao da je postignut dogovor, odnosno kompromisno rješenje sa sedam sindikata iz javnog sektora, ali ne i sa četiri sindikata iz sektora obrazovanja.

O tome je u Dnevniku Nove TV govorio i ministar financija Zdravko Marić. Ministar kaže da ukoliko sindikati u obrazovanju ne pristanu na posljednju Vladinu ponudu, niti jedan drugi sindikat neće moći potpisati temeljni kolektivni ugovor i povećanje osnovice po modelu 2+2+2.

”Ta četiri sindikata imaju u ukupnoj glasačkoj snazi više od 50 posto. Drugim riječima, bez obzira što je nominalno više sindikata se izrazilo ‘za’ povećanje osnovice, sad imamo situaciju da nemamo izlaza”, objasnio je Marić. ”Nećemo moći potpisati dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru. Hoće li biti neke alternative, to ćemo još vidjeti”, rekao je.

”Koeficijenata se moramo dotaknuti, ali ne sada”

Do sada ste u pregovorima uglavnom davali sve više i više. Niste dirali jedino koeficijente. Zašto su ti koeficijenti Sveto pismo? Zašto to ne možete? Jednom je u pregovorima, zapravo, ponuđeno i to, no sindikati su odbili, ali uglavnom ste bildali dodatke i osnovicu. Zašto se ne želite dotaknuti koeficijenata?

Koeficijenata se moramo dotaknuti, ali ne u ovom trenutku jer očito nismo spremni. Dakle, za koeficijente, vidimo sada situaciju s učiteljima i prosvjetom, ima i drugih koji će iskazati svoje nezadovoljstvo tim relativnim odnosima među koeficijentima. Zato stalno govorimo da bez obzira na to što tema koeficijenata nije predmet pregovora između sindikata i Vlade, mi smo spremni otvoriti tu temu, ali nakon jedne kvalitetne analize.

Ovi su sindikati možda gledali kako Ministarstvo unutarnjih poslova, vanjskih poslova i obrane na sjednicama Vlade povećava koeficijente, bilo zbog predsjedanja Europskom unijom, bilo da se izjednače plaće policajca sa svima u uniformi. Zašto se oni onda ne bi poveli tim slučajem ako se to već radilo? A inspektorima ste, primjerice, skidali koeficijente. Znači da ste mogli i jednu i drugu situaciju raditi, a njima baš nećete.

Došlo smo do jedne točke gdje je evidentno da takvo stanje nije održivo. Jako puno toga je bilo u prošlosti.

Koliko zapravo u milijunima kuna iznosi prvi zahtjev za povećanjem koeficijenata za 6,11 posto?

Koliko se ja sjećam to je bilo negdje oko 500 milijuna kuna.

Koliko ste izračunali da će vas sada već i to koštati i 2+2+2 za sve koji primaju plaću u proračunu?

Ja kao ministar financija smatram da plaće trebaju rasti i liječnicima, medicinskim sestrama, tehničarima, zaposlenima u socijalnoj skrbi, policajcima, državnim službenicima, carinicima i tako dalje. 2+2+2 je milijardu i 200.000 kuna za iduću godinu. Naravno, još će biti efekt i u 2021. godini jer to nije kumulativni efekt, nije odmah 6 posto nego ima kaskadni učinak. Nakon toga govorimo i ovom efektu koji je sinoć kasno prezentiran javnosti, to je još sigurno još nekih 300 milijuna kuna.

To je još uvijek manje od 400 milijuna kuna koje su na početku tražili zaposleni u obrazovanju.

Ali ponavljam još jednom – danas govorimo obrazovanju, sutra ćemo govoriti o policiji, prekosutra o pravosuđu. Ja ću se odsad, kao i svi zajedno, zalagati da se konačno otvori tema koeficijenta.

Ako je bilo za policiju, zbog Schengena i da se izjednače sa svima ostalima u uniformi, ako je bilo za Ministarstvo vanjskih poslova zbog predsjedanja Europskom unijom, za Ministarstvo obrane – zašto učitelji ne bi rekli: ‘Zašto nema za nas? Mi provodimo najvažniju reformu’?


Upravo to i govorim. Ako bih sada izdvajao policajca, carinika, učitelja, liječnika, medicinsku sestru – svatko od njih ima određen, i ja bih rekao i legitiman, razlog da iskaže svoje nezadovoljstvo jer tamo netko ima više. Zato i je potrebno da se nakon dugog niza godina, nakon jako puno probijanja i bušenja sustava, i s dodacima i intervencijama druge vrste sjedne za stol. I u ovoj Vladi je početkom mandata prosječna plaća bila 6300-6400 kuna. Dakle, u četiri godine učitelju raste za 1500 godine.

Bili ste u Vladi i znate da vjerojatno sindikati pušu na hladno jer se u krizi, ne izazivam je, dodaci i osnovica uglavnom se skidaju. Koeficijenti se rijetko diraju. Do sada je tako bilo.

Ponavljam, koeficijenti nisu tema pregovora. Imate iskustvo prethodnih Vlada koje su jednostrano to napravile.

Imate li kalkulaciju koliko će vas ovaj štrajk koštati?

Nemam. Puno puta sam rekao da je resorno ministarstvo vodi brigu o tome.

Je li vam ministarstvo predočilo hoće li se skraćivati praznici? I nadoknade vikendima koštaju.

Moram priznati da tu, ne samo kao ministar, nego roditelj i građanin imam svoje mišljenje i meni osobno ne bi bilo prihvatljivo da se radi subotama.

A i kao ministru bi vam to bio dodatan trošak.

Ne samo to, ovo više govorim kao roditelj. Zato što mislim da nije korektno ni prema obiteljima da se vikendi i raznorazne aktivnosti koje se stave za subotu ipak mogu održati.

”Ne odgovaramo za propuste prijašnjih Vlada”

Svaka je ponuda do sada bila sve veća, a u sjeni svega je predsjednička kampanja. Bojite li se da ćete zbog predsjedničke kampanje, i da učitelje vratite u učionicu, zadovoljiti Predsjednicu pa platiti sve što sindikati traže?

Najvažnije je da je proračun izglasan, sutra u raspravu ide četvrti krug porezne reforme i u petak je glasanje.

I za sve ovo imate novca?

Ne ne, dodaci koji se tiču obrazovanja, to nije ukalkulirano. U proračun je ukalkulirano 2+2+2.

A dodaci su kao pismo namjere?

Ono što sam rekao i jučer jednom sindikalnom predstavniku na sastanku je da ova je Vlada isporučila sve što je do sada bilo dogovoreno. Mi ne odgovaramo za propuste prijašnjih Vlada i ispravljanje nekakvih pogrešaka.



Pozivamo Vas na seminar “Aktualnosti u sustavu socijalne skrbi” u organizaciji SZDSSH, 18. – 19.12. 2019.

Poštovani,
pozivamo Vas na seminar “Aktualnosti u sustavu socijalne skrbi” koji će se u organizaciji Sindikata zaposlenika u sustavu socijalne skrbi Hrvatske u suradnji sa Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku održati 18.-19. prosinca u Zagrebu, Hotel Panorama, Trg Krešimira Čosića 9.

Kotizacija: 1.050,00 kn

Za članove SZDSSH: 850,00 kn

Popust 25% za sve sudionike iz iste ustanove kod prijave 4(četiri) i više sudionika

Plaćanje kotizacije izvršiti na: 
Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Zagreb, Baštijanova 48

OIB: 38729324054

IBAN HR2123400091110017896

Rezervacija smještaja: OVDJE ili tel: 01 5802 53


Program seminara možete preuzeti u poveznici ispod teksta, a prijavu možete napraviti u nastavku.

Prijavnica za seminar:

Popis sudionika

Ministar Aladrović: Sindikatima ne možemo povećati osnovicu na 3+3+3

MINISTAR rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović rekao je da je vlada blizu dogovora o dodacima Temeljnom kolektivnom ugovoru sa sindikatima državnih službenika, ali da u ovom trenutku ne može prihvatiti zahtjev sindikata javnih službi koji žele povećanje osnovice po principu 3+3+3.

“Nudimo im ono što smo nudili u početku”

Sindikatima državnih službi odgovara povećanje osnovice za 6,12 posto (2+2+2), ali još žele dogovoriti dinamiku po kojoj bi bila povećana.

“S državnim službama u visokoj smo fazi finalizacije dogovora i očekujem da na idućem sastanku izdefiniramo cijeli dogovor o osnovici i materijalnim pravima za sljedeću godinu. Našli smo određeni kompromis, mislim da bi obje strane trebale biti zadovoljne”, rekao je danas Aladrović novinarima.

“Zahtjev sindikata javnih službi za povećanjem osnovice 3+3+3 posto u ovom trenutku ne možemo prihvatiti”, poručio je Aladrović pa dodao: “Nudimo im ono što smo nudili u početku uz eventualno neke ustupke u materijalnim pravima.”

Što se tiče dogovora sa sindikatima oko mini analize odnosa plaća u gospodarstvu i javnim službama, dogovoren je sastanak idućeg četvrtka, 21. studenog.

Sindikati tvrde da plaće u javnom sektoru zaostaju za realnim sektorom 18,3 posto, no Aladrović ne vjeruje u to.

“Sigurno ne može biti zaostatak za 18 posto, to su nerealni zahtjevi. Mislim da su i sindikati javnih službi reteriranjem od njih na današnjem sastanku shvatili da su to nerealni zahtjevi”, kazao je.

Zasad su pregovaračke pozicije sindikata javnih službi i vlade prilično udaljene, ali pregovori će se nastaviti dok se ne postigne dogovor. 

Sastanak sa sindikatima obrazovanja sutra, ponuda vlade ostaje ista

“Imat ćemo sastanaka koliko bude potrebno, dok ne dođemo do kompromisnog rješenja”, poručio je ministar.

Danas neće biti pregovora sa sindikatima prosvjete u štrajku zbog izvanrednih obaveza ministra, tako da će se održati sutra.

“Sutra ćemo razgovarati, ali naši stavovi su i dalje isti, očekujemo da ćemo kroz Temeljni kolektivni ugovor riješiti pitanje plaća i u sektoru prosvjete”, istaknuo je Aladrović.

Što se tiče moguće zabrane štrajka, rekao je da prvo treba vidjeti kako će završiti sutrašnji sastanak, no u ovom trenutku odbacuje sve spekulacije o represivnom djelovanju prema sindikatima.

“I dalje apeliramo na okončanje štrajka, smatramo da je ponuda porasta osnovice za 6,12 posto uz mogućnost povećanja koeficijenata za 2 posto nakon 30. lipnja razumna ponuda”, kazao je.

Štrajkaši će zasad biti plaćeni

Potvrdio je da će štrajkašima vrijeme provedeno u štrajku za listopad biti plaćeno, a za ubuduće će vidjeti, to ovisi o nastavku pregovora.  

Na novinarsko pitanje znači li to da prosvjetnim radnicima, ako nastave štrajkati, vrijeme provedeno u štrajku više neće biti plaćeno, Aladrović je odgovorio: “Možemo to i tako gledati, ali vidjet ćemo nakon pregovora.”

Ribić: Tražimo i 2500 kuna božićnice i 600 kuna dara za djecu…

U MINISTARSTVU rada i mirovinskog sustava u ponedjeljak su nastavljeni pregovori predstavnika vlade i sindikata javnih službi o sklapanju dodatka Temeljnome kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.

Na današnjem sastanku očekuje se posljednja ponuda vlade sindikatima prosvjetnih radnika u štrajku, koji traže izjednačavanje koeficijenta složenosti poslova na 1,406 postotna boda.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izjavio je uoči sastanka s predstavnicima vlade da ne znaju što će biti danas na sastanku i da će to tek vidjeti. 

Ribić traži i veće božićnice i veći dar za djecu

“Idemo s jednom pozicijom, znamo što je fiskalno realno i što je politički realno. Politički relativno loše stojimo jer vlada ne da, a fiskalno bi se moglo razgovarati o varijantama, a kako će to ispasti, vidjet ćemo”, kazao je.

Ribić je sada rekao da ne traže samo povećanje plaća, nego i povećanje božićnica i dara za djecu. 

“Zahtjev za rast osnovice 3+3+3, 2.500 kuna božićnica, povećanje proračunske osnovice na 5.000 kuna i povećanje dara za djecu s 500 na 600 kuna. Dogovorili smo se da se detektira zajednički stav oko toga koliko plaće u javnom sektoru zaostaju za drugim dijelovima društva”, rekao je Ribić, a prenosi N1

Ribić: Treba naći varijantu u kojoj ljudi koji su u štrajku nisu povrijeđeni i poniženi

Ribić je dodaoe i da su danas trebali imati sastanak s ministricom obrazovanja Blaženkom Divjak vezano za zahtjeve sindikata u štrajku, no nikakav poziv još nisu dobili.

Smatra kako bi bilo razumno da se nađe neki dogovor kako bi se štrajk okončao, no ne zna hoće li on završiti ovaj tjedan. “Treba naći varijantu u kojoj ljudi koji su u štrajku nisu povrijeđeni i poniženi. Oni moraju imati neko svoje zadovoljstvo, a s druge strane vlada ne bi trebala biti gubitnik”, poručio je.

Ministar rada Josip Aladrović naglasio je da će plaće u prosvjeti i ostalim javnim službama, dok u Ministarstvu budu analizirali sustav plaća u idućih šest mjeseci, porasti kroz dizanje osnovice za 6,12 posto, po principu 2+2+2, i to početkom, sredinom i krajem sljedeće godine. 

Sindikati će dati dogovor učiteljima na referendum

Ako sustav plaća ne bude uređen do kraja lipnja, prosvjetarima će koeficijenti biti povećani za dva posto.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec najavio je da će sindikati pisanu ponudu vlade, nakon što je dobiju, poslati na referendum svojim članovima koji će se tako očitovati prihvaćaju li je ili ne.

Koje škole danas štrajkaju

Štrajk u sustavu osnovnog i srednjeg školstva i dalje traje, a danas štrajkaju škole u Splitsko-dalmatinskoj i Požeško-slavonskoj županiji.

Otkrivamo: Koliko je državnih službenika otišlo iz Hrvatske

Položajem i plaćom u državnoj službi najnezadovoljniji su policajci. prema neslužbenim podacima u zadnje tri godine otišlo ih je oko 700

Uprotekle tri godine iz Hrvatske se odselilo najmanje 170 tisuća ljudi, a analiza podataka o odlascima iz državne i javne službe pokazuje da je u inozemstvo otišlo najviše pet tisuća ljudi iz državnog i javnog sektora. Ili preciznije, podaci koje smo prikupili pokazuju da je iz javne i državne službe pouzdano u inozemstvo otišlo blizu 3000 ljudi, a moglo ih je otići još najviše tisuću-dvije s obzirom na broj onih koji su izašli iz državnog i javnog sektora, a za koje nema podataka kamo su otišli.

Najviše odlaze poreznici

Iz javne službe koja broji 170 tisuća zaposlenih u inozemstvo su uglavnom odlazile medicinske sestre, liječnici, zaposleni iz sustava socijalne skrbi, a iz državne policajci. Iz ministarstava isključujući MUP, pouzdano su samo dvojica državnih službenika u protekle tri godine otišla vani. Iako se mnogi zaposleni u državnom i javnom sektoru, koji prema podacima Ministarstva uprave bez MORH-a broji 231 tisuću ljudi, žale na plaće koje su male, osobito za one koji savjesno i profesionalno rade, ipak su im sigurnost i prava neusporedivi sa zaposlenima u privatnom sektoru. U tri godine je iz ministarstava koja su nam poslala podatke sporazumno otišlo 311 službenika, a od toga najviše (82) iz Porezne uprave, a devet ih je dalo otkaz. Za službenike koji su sporazumno prekinuli radni odnos ministarstva uglavnom navode da ne znaju kamo su otišli. Otkazi u državnoj službi su iznimka, u tri godine bila su 33 u ministarstvima, od toga 21 u Poreznoj i Carinskoj upravi. Položajem i plaćom u državnoj službi najnezadovoljniji su policajci.

U protekle tri godine prema neslužbenim podacima iz policije je otišlo oko 700 policajca. Nitko ne želi raditi u policiji jer je početna plaća 3800 kuna, policajci u najboljim godinama odlaze u druge zemlje EU, Njemačku, Irsku, Italiju i rade kao kuhari, keramičari, vozači autobusa. Mi smo najpotplaćeniji u Hrvatskoj od svih državnih i javnih službenika, a naš posao je rizičan, nosimo glavu u torbi, moramo reagirati od 0 do 24 sata, imamo oko sebe migrantske krize… Dobar i zadovoljan policajac može biti ako je dobro plaćen i ako sustav stoji iza njega. Radimo ovaj posao iz ljubavi, ali dokad? Moramo i živjeti i otplaćivati kredite. Prosječna plaća policajca s 20 godina staža sa svim dodacima je 5800 kuna, što je sramota – kaže predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić.

Iz sustava socijalne skrbi samo u ovoj godini otišlo je 400 zaposlenih.

– U ustanovama socijalne skrbi kojima je osnivač RH 2014. zaposlenih je bilo 8880, a 2018. 7236. To je rezultat odluke Vlade o zabrani zapošljavanja i odlaska u inozemstvo osobito medicinskih sestara i njegovateljica. Nemam točan podatak o broju socijalnih radnika koji su otišli u inozemstvo, ali se svakodnevno susrećem s informacijama o odlasku mladih socijalnih radnica, osobito iz Centara za socijalnu skrb u kojima je najveća stručna potkapacitiranost.

U 10 godina otišlo 212 sudaca

Velika je fluktuacija socijalnih radnika u druge sustave, udruge, tijela vještačenja… Nedostaje oko 20% stručnih radnika u CZSS-u, a u domovima socijalne skrbi kronično nedostaje medicinskih sestara, kuhara, njegovatelja. Imam neslužbeni podatak da je 2019. oko 400 zaposlenika napustilo sustav socijalne skrbi – navodi predsjednica Sindikata zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Jadranka Dimić.

Iz zdravstva, najvećeg javnog resora sa 67.684 zaposlenih, otišlo je u inozemstvo 1068 medicinskih sestara prema podacima Hrvatske komore medicinskih sestara te 850 liječnika od 2013. prema podacima Hrvatske liječničke komore.

Iz školstva, koje broji 65.650 zaposlenih, od 2017. do 2019. otišlo je 1626 nastavnog osoblja iz osnovnih i srednjih škola. No, kako podatke o zaposlenima koji su prekinuli radni odnos u OŠ i SŠ Ministarstvo obrazovanja temelji na sustavu COP, iz njih ne mogu utvrditi zbog kojeg su razloga sporazumno otišli iz škola, jesu li dali otkaz ili ga dobili.

Nužna je dodatna analiza da bi se utvrdilo koliko ih sad radi u nekom drugom resoru. Iz visokog obrazovanja otišla su 162 zaposlena, iz znanosti 28. U 10 godina iz sudstva je na vlastiti zahtjev otišlo 212 sudaca (12%). Iako nije dobro što u zemlji sve starijeg stanovništva ljudi odlaze iz resora socijalne skrbi, policije i zdravstva, tim više što smo školovanje liječnika skupo platili, na dulji rok i javni i državni sektor najviše ugrožava iseljavanje vojske građana koji su pobjegli iz privatnog sektora i od nezaposlenosti. Samo u Njemačku je u tri godine otišlo više od 152 tisuće naših građana prema preciznoj njemačkoj statistici, 16 tisuća njih u Irsku i više od 2000 u Švedsku,

Otvoreno: Žustra rasprava oko visine plaća u obrazovanju

Za sada se štrajku u osnovnim i srednjim školama, a koji traje već dva tjedna, ne nazire kraj. Sindikati optužuju Vladu za ignoriranje, a od HNS-a traže da prestane samoinicijativno pregovarati u njihovo ime.

Zašto još nema pregovora o povećanju koeficijenata za plaće, na čemu inzistiraju sindikati iz prosvjete? Hoće li sindikati javnih i državnih službenika koji također traže povećanje koeficijenata, pristati na ponudu Vlade – osnovicu veću za 6,12%? Treba li za izmjene koeficijenata angažirati strane savjetnike?

Gosti emisije “Otvoreno” bili su ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec, predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa Davor Huić, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Boris Pleša te pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić.   

Medijske spekulacije pojavile su se oko toga da se proračun za 2020. neće naći na sjednici Vlade u četvrtak.

– Proračun bi trebao biti na sjednici, koliko ja imam informacije. Nekoliko smo ga puta usuglašavali, korigirali… Ono što bi trebalo biti ili u četvrtak ili do 15.11. do kada je rok, trebao bi biti rebalans za 2019. i proračun za 2020. godinu, kaže ministar rada Josip Aladrović komentirajući napise pojedinih medija.

– Aladrović: Do četvrtka ćemo odlučiti hoćemo li platiti štrajk
– Sutra štrajk u Zagrebu i Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Podsjetimo, Vlada do 15. studenog utvrđuje prijedlog proračuna i projekcija te ih dostavlja Saboru na donošenje, a parlament do kraja godine donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu.

Davor Huić, komentirajući mogućnost da proračuna ne bude na sjednici Vlade, kaže sljedeće.

– To bi evidentno značilo izbore, ako Vlada neće naći potporu u parlamentu. Imamo i tu spekulaciju da bi parlamentarni bili s predsjedničkim izborima. Mislim da ima još vremena za pregovore, pretpostavljam da će se pokušati dogovoriti.

Potom o štrajku prosvjetara.

– Naši su zahtjevi od početka vrlo jasni. Došlo je vrijeme da zaposleni u sustavu odgoja i obrazovanja dostignu ostale javne službe. Svi pokazatelji pokazuju da su najniže plaće u odgoju i obrazovanju. Mi ne tražimo kruha preko pogače, ističe sindikalni čelnik Branimir Mihalinec dodajući da će se u učionice vratiti “kada s Vladom postignu zadovoljavajući sporazum”.

Davor Huić ističe da novca za povećanje plaća ima, ali tako da se on uzme poreznim obveznicima.

– Prema izračunu svaki od 1,5 milijun zaposlenih bi, ako dođe do rasta plaća, trebamo izdvojiti 2.400 kuna više. To je rast koji je brži od rasta ekonomije, mi sada javni sektor plaćamo 44 milijarde kuna. Imamo i sustav u kojem ima 20ak posto viška zaposlenih.

Olako se barata s tezom da ima viška zaposlenih, kaže Boris Pleša.

– Radi se o tome da se može napraviti funkcionalna analiza radnih mjesta te koeficijenata. Što se tiče poreznih obveznika i državni službenici su porezni obveznici. Svi smo mi porezni obveznici. Teza da jedni uplaćuju, a drugi troše, jednostavno ne stoji.

Svi se slažemo da je sustav u Hrvatskoj konfuzan, dodaje ministar Aladrović.

– Je li velik ili ne, to bi trebali dati nekome tko nije unutar sustava da ocijeni gdje je velik, a gdje ne. Imamo dijelove gdje imamo deficite, a imamo i tamo gdje imamo viškove. Ideja Vlade je da ćemo u 2020. povećati linearno plaće 2+2+2 posto. Idemo razgovarati i vidjeti trebaju li nam stotine tih dodataka. Mi stavljamo sve na stol i vidjet ćemo što ćemo dobiti. Idemo razgovarati s neovisnim stručnjacima da damo prijedlog plaća u RH.

Postavlja se i pitanje koliko treba biti zaposlenih u obrazovanju. Izneseni su podaci da je u odnosu na 1991. u Hrvatskoj za 150 tisuća manje osnovnoškolaca, a trend jakog pada zabilježen je i u srednjim školama.

Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić ponavlja da su, kada se sve zbroji, primanja u obrazovanju porasla 20ak posto u odnosu na prije tri godine.

– Imamo štrajk zato što je netko zamislio da se treba pregovarati o koeficijentima, a o čemu se nikada nije pregovaralo.

Došlo je i do žešćeg verbalnog obračuna Mihalinca, Mamića te Huića oko visine plaća.

– Mi za plaće ljudi u javnom sektoru plaćamo 12 posto BDP-a, Njemačka 7 posto, Češka 9 posto. Mi smo o udjelu BDP-a koji izdvajamo za plaće, najskuplji u Europi.

Boris Pleša kaže da je ponuda Vlade od 6,12 posto dobra polazna osnova za daljnje pregovore oko drugih jednokratnih materijalnih prava definiranih s Temeljnim kolektivnim ugovorom.

– Razgovarat ćemo o božićnicama, regresu…Ne bi bilo loše da se svi ti koeficijenti analiziraju kada vidimo cijelu ovu problematiku.

Branimir Mihalinec kaže da Vlada ne želi razgovarati i da ignoriraju problem.

– Gospodine Mihalinec, vi ste danas vrlo teatralno napustili pregovarači stol. Na sastanku se vidjelo da vi ne želite konstruktivno razgovarati. Vi ste, usudio bih se reći, napravili performans da je nekima od vaših kolega bila i određena razina nelagode. Mi želimo sjesti i razgovarati, ali u okvirima u kojima to možemo financijski i da je najpravednije u ovom trenutku, odgovara mu ministar Aladrović.

Branimir Mihalinec ponovio je da su oni još prošloga petka tražili termin za razgovor s Vladom oko njihovih zahtjeva, ali da to nisu dobili te da je to razlog zašto su otišli s današnjih pregovora oko osnovice plaća.

– Masa plaća ne bi se trebala povećavati, a pogotovo ne brže od rasta ekonomije od tri posto. To je dugoročno neodrživo, zaključuje Huić.

Mamić se slaže da bi plaće trebale biti veće, ali dodaje da one ovise o mogućnostima proračuna.

– Kroz adekvatne plaće sustav može bolje profunkcionirati. Zadovoljni ljudi znače bolju kvalitetu rada, zaključuje Boris Pleša.

Vlada je pokazala želju da riješi ovaj problem, da podigne plaće svima te da analizira sustav i predloži redizajn.

– To ćemo i napraviti u sljedećem razdoblju, kaže za kraj ministar.

Mihalinec je pak ponovio da su njihovi zahtjevi pravedni i moralni te da novca ima, ali volje nema.

Plenković: Iduće godine povećanje plaća svim javnim i državnim službenicima za 6,12 posto

Premijer Andrej Plenković najavio da će Vlada ponuditi povećanje plaća u idućoj godini od 6,12 posto svim državnim i javnim službenicima, u tri vala povećanja po 2 posto, zbog čega se odgađa smanjenje stope PDV-a za jedan postotni bod koje je bilo planirano od 1. siječnja.

“Istodobno, svjesni smo da su brojni koeficijenti nepravedni i da su se godinama nekonzistentno mijenjali. Želimo riješiti i to pitanje, i za to ćemo angažirati stručnjake koji će na temelju detaljne analize precizno utvrditi realnu složenost svih poslova”, rekao je premijer u Saboru i poručio kako je Vlada otvoreni za dijalog o tome sa socijalnim partnerima  kako bi se pronašlo rješenje na godinama nagomilane probleme, koji su uzrok brojnih nelogičnosti.

“Isto tako, osobni odbitak, kao neoporezivi dio dohotka, podižemo s 3800 na 4000 kuna. Ujedno, najavljujem daljnje značajno povećanje minimalne plaće nakon konzultacija sa socijalnim partnerima”, naglasio je Plenković. 

Podsjetio je kako je njegova Vlada povećala osnovicu za izračun plaće državnih i javnih službenika, koja se nije povećala za kunu od 2012. do 2016., za 587 kuna, odnosno za 11,5 posto.

Pohvalio se i povećanjem mirovina. Iako smo bili obećali povećanje mirovina za 5 posto do kraja mandata, već smo ih sada povećali za 12 posto što je dvaput više nego u mandatu prethodnih triju vlada, kazao je. 

 “Dakle, zdravim gospodarskim rastom i smanjenjem poreza građanima i poduzećima osigurali smo u svega tri godine triput veće povećanje prosječne plaće i dvaput veće povećanje minimalca i mirovina nego u mandatu prethodnih triju vlada”, istaknuo je te izrazio razumijevanje nestrpljenja zaposlenih u obrazovanju, zdravstvu i drugim javnim službama, poštujući  njihov stav da bi plaće trebale biti još veće.

“Međutim, držimo da nakon povećanja plaća svim državnim službenicima od 11,5 posto u tri godine i ponude za dodatno povećanje od 4 posto – štrajk učitelja nije bio opravdan”, kazao je  premijer.

Premijer Plenković podnoseći izvješće o radu Vlade poručio je kako je njegova Vlada svakog trenutka spremna izaći pred hrvatske birače pa neka birači odluče kome žele povjeriti budućnost Hrvatske i svoje djece kritizirajući pritom prethodnu SDP-ovu Vladu.

“Kao Vlada koja probleme rješava, svakog trenutka spremni smo ići pred hrvatske birače, pa neka oni odluče kome žele povjeriti budućnost Hrvatske i svoje djece – da li onima koji se u svakom rješenju trude pronaći problem, a nemaju mogućnost okupiti većinu i voditi Hrvatsku, ili onima koji su pokazali da nisu kadri voditi odgovornu ekonomsku politiku i podizati standard građana?”, kazao je Plenković.

Istaknuo je da njegova Vlada u protekle tri godine, unatoč brojnim pokušajima destabilizacije, lažnim optužbama, predano radila na ostvarivanju svih predizbornih obećanja na dobrobit hrvatskih građana i ostvarivala brojna postignuća.

“Bilo je onih koji su imali priliku voditi Hrvatsku na put gospodarskog oporavka, ali nisu se pokazali na visini zadatka: Podijelili su društvo, nisu znali iskoristiti članstvo u Europskoj uniji za razvoj Hrvatske i jačanje njenog položaja, zamrznuli su plaće i mirovine i postigli rekordnu nezaposlenost, povećali poreze, a istodobno zadužili Hrvatsku. Tako da je jedini rezultat njihova mandata bio da su svakog hrvatskog građanina zadužili za dodatnih 17.500 kuna”, kazao je Plenković kritizirajući prethodnu SDP-ovu Vladu.

“Za razliku od njih mi znamo kamo vodimo Hrvatsku i kako se vodi država. U svojem djelovanju vođeni smo domoljubljem, solidarnošću prema najpotrebitijim, vrijednostima slobode i odgovornosti svakog pojedinca”, naglasio je.

Premijer je ocijenio i kako je u mandatu njegove Vlade postignut značajan napredak u smanjenju broja neriješenih pravosudnih predmeta.  “Prije tri godine, zatekli smo ih gotovo 530 tisuća, a do svibnja ove godine broj im je pao na 350 tisuća”, kazao je navodeći da Vlada ulaže i u bolju opremljenost i efikasniju organizaciju sudova i državnih odvjetništava. 

Naglasio je kako su danas ulazak u pravosudnu profesiju, imenovanje pravosudnih dužnosnika, proces donošenja odluka prepušteni isključivo struci, bez sudjelovanja izvršne vlasti i mogućnosti političkog utjecaja.

 “Izvršna vlast ne može ni na koji način ulaziti u konkretne postupke za koje su nadležna pravosudna tijela, kao i u odluke koje se tim povodom donose”, kazao je premijer te poručio kako neovisnost pravosuđa ne isključuje i odgovornost pravosudnih dužnosnika za odluke koje donose, a koje trebaju biti nepristrane te se uvijek temeljiti na zakonima i činjenicama.

 Kad je riječ o blokiranima, velikom problemu koji je zatekla njegova Vlada, podsjetio je kako je donijet paket zakona za rješavanje tog pitanja, omogućen otpis dugova građanima …, a kao posljedica tih mjera, broj blokiranih građana smanjen je s 325 tisuća u ožujku 2018. na 251 tisuću u kolovozu ove godine, naglasio je Plenković.

Izvješće o radu Vlade Plenković je predstavio je kroz četiri glavne teme, pravna sigurnost, konkurentnije gospodarstvo i ravnomjerniji razvoj, zaštita obitelji, tolerantnog i pravednog društva, te jača i sigurnija Hrvatska u Europi i svijetu.