Osvrt Sindikata na najavu ministrice Murganić za otvaranje komunikacijskog kanala za pritužbe na rad socijalnih radnika

U ovih nešto manje od tri godine mandata, ministrica Murganić je u nekoliko navrata svojim izjavama „šokirala“ javnost. Posljednjom najavom o otvaranju komunikacijskog kanala za pritužbe građana na rad socijalnih radnika „šokirala“ je sve socijalne radnike i sve ostale zaposlenike u sustavu socijalne skrbi. Ministrica koja je i sama socijalna radnica, pa onda će se valjda na tom kanalu moći ostavljati pritužbe od strane zaposlenika i na njen rad, i dolazi iz sustava dobro je upoznata sa svim problemima koji muče sustav socijalne skrbi. Ukoliko je zaboravila podsjetiti ćemo ju:

– da je sustav potkapacitiran i da pojedini socijalni radnici imaju višestruko više predmeta od broja predmeta propisanih normativima koje je donijelo samo ministarstvo

– da je sustav preopterećen prekomjernim administriranjem na račun stručnog rada sa korisnicima

– da socijalni radnici rade u neadekvatnim prostorima koji ne udovoljavaju zahtjevima rada sa osjetljivom populacijom korisnika

– da izostaje kvalitetna podrška resornog ministarstva u podizanju kvalitete stručnog rada.

– i da unatoč svim problemima i preprekama sa kojima se svakodnevno susreću u sustavu rade izuzetno humani i požrtvovani zaposlenici i prije svega ljudi sa velikim srcem.

Smatramo da se otvaranjem komunikacijskog kanala za pritužbe građana na rad socijalnih radnika ministrica želi skrenuti nezadovoljstvo građana sa radom ministarstva i nje osobno na zaposlenike koji svoj posao obavljaju pošteno i ne mogu riješiti nagomilane probleme u sustavu. Za nerješavanje problema u sustavu ministrica Murganić i njeni najbliži suradnici trebaju preuzeti objektivnu odgovornost i već danas početi poduzimati konkretne korake u rješavanju tih problema.

Najviše od svega nas je začudilo kojom lakoćom je ministrica Murganić odmah prihvatila jednu tako populističku ideju osobe koja sa socijalnim radom nema nikakve dodirne točke i koja je skroz nekompetentna za davanje izjava o stručnom radu socijalnih radnika, a na zahtjeve struke za poboljšanje sustava ne reagira uopće.

Gđa Veljača je u socijalnim radnicima našla najslabiju kariku, koje nitko ne štiti, u borbi protiv nasilja u obitelji. Kako to da se ne otvara komunikacijski kanal za pritužbe građana na rad policije koja na pozive žena koje trpe nasilje ni ne izlaze na teren ili ako izađu nasilnika u pravilu ne izdvajaju iz obitelji?

Kako to da se ne otvara komunikacijski kanal za pritužbe na rad sudaca koji nasilnike ne zatvaraju nego im daju blage kazne, najčešće neke prekršajne ili samo opomene? Čak i kada nekog osude kao nedavno „Daruvarca“ onda u žalbenom postupku se smanjuje kazna.

Predlažemo ministrici Murganić da se ugleda u svoje kolege, ministre zdravstva i prosvjete koji ne dopuštaju linč javnosti na zaposlenicima iz sustava na čijem su čelu, a ne da pada pod utjecaj nekih nekompetentnih udruga i poruka sa raznih društvenih mreža.

Sindikat će i u ovom slučaju stati u zaštitu svojih članova i neće dozvoliti da se krše ljudska i radna prava zaposlenika u sustavu socijalne skrbi.

Za kraj apeliramo na ministricu Murganić da odustane od ideje otvaranja komunikacijskog kanala za pritužbe građana jer u suprotnom će Sindikat biti primoran otvoriti komunikacijski kanal za pritužbe zaposlenika u sustavu socijalne skrbi na rad zaposlenika u ministarstvu.


Jadranka Dimić,
predsjednica SZDSSH

Komora socijalnih radnika: Prestanite izvoditi populističku predstavu u medijima

Hrvatska komora socijalnih radnika reagirala je na najavu resorne ministrice Nade Murganić da se otvara komunikacijski kanal putem kojeg će žrtve nasilja moći uputiti primjedbe vezane za rad socijalnih radnika u centrima za socijalnu skrb.

“Nakon najave da se otvara posebna linija za pritužbe na socijalne radnike, socijalnim radnicima je sada uistinu previše. Dosta nam je da nestručna javnost uporno procjenjuje naš rad i stoga poručujemo: Stop nasilju nad socijalnim radnicima od strane javnosti! Bolja podrška žrtvama obiteljskog nasilja neće se osigurati linijom za pritužbe već ulaganjem u kapacitete i uvjete u kojima rade djelatnici centara za socijalnu skrb kao i u edukaciju stručnjaka. Komunikacijska linija za pritužbe moguće je najjeftinija stavka u državnom proračunu, samo je pitanje kakvu opću atmosferu stvaramo u javnosti o radu socijalnih radnika na terenu”, reagirao je na najave ministrice predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš.

“Hrvatska komora socijalnih radnika u ime svih socijalnih radnika Hrvatske ovim putem poručuje da smo voljni saslušati i čuti sve kritike i probleme na koje nailaze korisnici. Svi korisnici koji imaju prigovor na rad socijalnog radnika mogu se, kao i do sada, obratiti Hrvatskoj komori socijalnih radnika telefonom, mailom ili pisanim putem. Svi kontakt podaci dostupni su na stranici hksr.hr. Upravo je Hrvatska komora socijalnih radnika tijelo koje procjenjuje stručnost rada socijalnih radnika o čemu se, namjerno ili nenamjerno uporno izbjegava govoriti u javnosti. Stojimo iza svog rada i molimo korisnike da jasno izraze svoje nezadovoljstvo, kako bismo kontinuirano radili na poboljšanju socijalnih usluga, te naročito sigurnosti žrtava nasilja”, stoji u priopćenju. 

‘Socijalni radnici odbijaju biti taoci loših sustava, zakona i užasnih uvjeta rada’

“U javnom mnijenju stalno dolazi do prebacivanja odgovornosti isključivo na socijalne radnike kao dio sustava koji se bavi žrtvama nasilja, a ostali, jednako važni su pravosuđe, policija i školstvo. Socijalni radnici nisu jedina struka koja radi sa žrtvama nasilja, već zajedno s njima u Centrima za socijalnu skrb radi tim stručnjaka u sastavu: socijalni radnik, psiholog i pravnik. Odluke donose zajednički. Razočarani smo činjenicom što nitko ne spominje sporost sudova i potrebu bolje educiranosti policijskog osoblja o čijem radu ovise i odluke koje se donose u Centru za socijalnu skrb. Nadalje, nitko ne spominje kako socijalni radnik nije čarobnjak koji može za žrtvu nasilja pronaći mjesto u skloništu koje ne postoji. Stoga, socijalni radnici apsolutno odbijaju biti taoci loših sustava, zakona i užasnih uvjeta rada. Kome da se obrate socijalni radnici koji su 
žrtve nasilja od strane korisnika kada nemaju ni status službene osobe”, pitaju se iz Komore.

“Pored ostalih oblika zaštite, sustav socijalne skrbi postoji i za žrtve nasilja, a insinuacije nestručnjaka koji se bave ovom tematikom u medijima podliježu kleveti. Pozdravljamo svaki entuzijazam i humanitarno djelovanje, ali zbog svih žrtava obiteljskog nasilja potrebno je da osobe koje nisu stručne i koje poduzimaju mjere isključivo iz osobnih razloga, prestanu izvoditi ovu populističku predstavu u medijima, jer nikome ne čine dobro”, kažu.

‘Važno je prestati s paušalnim procjenama rada socijalnih radnika’

“Ministrica Nada Murganić navodi kako je važno da se razluči tko to toliko griješi i radi propuste kojima se čini šteta žrtvama. Radi dobrobiti naših korisnika važno je prestati s paušalnim procjenama rada socijalnih radnika. Ovim putem molimo našu ministricu da sukladno svojim ovlastima poveća broj radnika, osigura veća sredstva u proračunu za ulaganja u prostorne uvjete u kojima socijalni radnici i svi drugi djelatnici rade, poveća kapacitete za žrtve nasilja, pojača brojnost edukacija za rad s počiniteljima nasilja i zalaže se za bolja zakonska rješenja”, zaključuju u priopćenju.

Nada Murganić najavila otvaranje kanala za pritužbe na socijalne radnike

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić najavila je u ponedjeljak, nakon sastanka s predstavnicama inicijative Spasi Me, otvaranje komunikacijskog kanala putem kojeg će žrtve nasilja moći uputiti primjedbe vezane za rad socijalnih radnika u centrima za socijalnu skrb.

Silj ove inicijative je prepoznavanja rizika i kritičnih točaka te otkrivanja pojedinaca koji griješe.

“Danas smo se dogovorile da ćemo otvoriti jedan komunikacijski kanal gdje će sve žrtve nasilja moći uputiti svoja viđenja, žalbe i sve one informacije koje će nam koristiti, a vezane su za njihove pojedinačne slučajeve. Napravit ćemo analizu tih pritužbi s ciljem da s jedne strane otkrijemo rizične točke, a s druge strane i osobe koje rade ovakve drastične pogreške”, kazala je Murganić nakon sastanka.

Uvjerena je da je to izuzetno važno jer, kaže, ljaga na cijeli sustav ne može i ne smije ostati. Poručila je da je velika većina socijalnih radnika predana svom poslu te se radi o jednoj “savjetodavnoj, pomagačkoj djelatnosti koja nosi brojne terete, usmjerena je na pomoć građanima i zaslužuje i takav status u društvu”.

Osvrćući se na navode kako su žrtve imale i imaju pritužbe na rad socijalnih radnika i ostalih stručnjaka u centrima za socijalnu skrb, Murganić je ocijenila da se radi o ozbiljnom problemu te je kazala da žele razjasniti o čemu se zaista radi s ciljem da se vrati vjera u sustav i da žrtve imaju povjerenja u stručne radnike centra za socijalnu skrb.

Istaknula je kako im je važno da sve nepravilnosti budu jasno detektirane i prepoznate i da se “ako je ikako moguće, isprave nepravde koje su učinjene prema žrtvi, ali i da se isto tako prepoznaju rizici i one kritične točke gdje se najviše griješi”. Važno im je, kaže, i da se razluči tko to toliko griješi i radi propuste kojima čini štetu žrtvama, a onda i cijelom sustavu i građanima.

Murganić je naglasila je da se u srijedu na Vladi donosi novi Protokol o postupanju u slučaju nasilja, u kojem su pobrojane obaveze kod prijavljivanja i postupanja u slučaju nasilja, ne samo kod saznanja da postoji nasilje, već i kod sumnje na nasilje.

“Protokol smo digli na višu razinu, pojačali smo obaveze i odgovornosti svih nosilaca aktivnosti u Protokolu, a po stupanju Protokola na snagu, Ministarstvo će poslati jasno upozorenje svima da ga se striktno drže, kao i obavezu educiranja svih stručnih radnika iz obiteljsko-pravne zaštite koji se bave nasiljem da ga dobro prouče i da ga se pridržavaju u radu”, istaknula je.

Odjelu za stručni nadzor Ministarstva za demografiju, dodala je, skrenut će pažnju na to da bez obzira kada i po kojim pitanjima idu u nadzor, provjere kako se primjena Protokola provodi u praksi.

Glavna organizatorica inicijative Spasi Me Jelena Veljača poručila je da socijalni sustav mora postati prijatelj žrtvama obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja te izrazila ponos što je “trenutno nekakav most između žrtava koje su se njima javile i tog sustava”.

“U tom smislu svaka žrtva obiteljskog nasilja koja je osjetila sekundarnu viktimizaciju od strane centara, a nama se javila tijekom ova tri mjeseca, sad će njihova pritužba biti proslijeđena”, kazala je Veljača koja smatra da će ta analiza dobro doći svima u procesu, poglavito centrima.

“Imamo vjeru u protokol koji je na Vladi u srijedu i nadamo se da će kroz nekoliko mjeseci, poglavito zbog analize koju smo dogovorili, stvari ići na bolje, da će sustav u jednom trenutku prestati trebati facebook grupe i građanske inicijative te da će zaista početi raditi za svoje žrtve”, poručila je Veljača.

Iz inicijative kažu kako su s jedne strane zadovoljni, a s druge nezadovoljni napretkom koji je napravljen u nekoliko mjeseci otkad je inicijativa započela.

Nisu, kažu, zadovoljni jer su uočeni veliki propusti, ali svjesni su da nisu nastali tijekom noći i da će trebati neko vrijeme da se isprave. S druge strane su zadovoljni jer uočavaju pomake i od samog premijera i resornih ministara i ministrice.

25. SINDIKALNO – SPORTSKI SUSRETI TROGIR – RASPORED NATJECANJA I DRUŠTVENIH DOGAĐANJA

SRIJEDA 22. svibnja

22:00 – VEČERNJI PROGRAM – Restoran app Medena:

  • Otvaranje sindikalno sportskih susreta
  • Ples i zabava uz sastav „Fest“

►ČETVRTAK 23. svibnja

10:00 – BOĆANJE M/Ž – Voditelj: Miro Labrović 098 993 0203

10:00 – TENIS M/Ž – Voditelj: Vedran Dereta 095 856 4552

14:00 – STOLNI TENIS M/Ž – Voditelj: Dražen Kavur 095 573 2073

17:00 – BELOT & BRIŠKULA I TREŠET – Voditelj: Sanjin Komarčević: 095 354 4522

22:00 – VEČERNJI PROGRAM  – Restoran app Medena:

  • Ples, animacija i zabavne igre uz sastav „Fest“

PETAK 24. svibnja

10:00 – BOĆANJE M/Ž

10:00 – TENIS M/Ž

11:00 – BADMINTON – parovi mix M i Ž – Voditelj Mirta Stanišić: 099 836 4243

16:30  – KUGLANJE (viseća kuglana) M/Ž – Voditelj: Mario Švajda: 098 136 3675

17:00 – SINDIKAT PARTY (Pronađite nas negdje u naselju gdje se čuje glazba i krčka kotlić)

  za zabavu zadužen sastav „Fest“

 za meso i tekuća pitanja zaduženi Krešo 099 303 3038 i Dražan (Kova)  099 315 13116 

22:00 – VEČERNJI PROGRAM – Restoran app Medena

  • Ples, animacija i zabavne igre uz sastav „Fest“

SUBOTA 25. svibnja

10:30 –  ODBOJKA – mix 3M i 3Ž – Voditelj: Ivan Bjelokapić: 099 723 4397

14:00 – PIKADO M/Ž – Voditelj: Sandra Orlić 099 286 7769

18:00 – NOGOMET – KUP REGIJA – M – Voditelj: Dražen Kavur 095 573 2073

19:00 – KONOP – mix 3M i 4Ž – Voditelj: Zvonimir Petrović 098 416 565

22:00 – VEČERNJI PROGRAM – Restoran app Medena:

  • Podjela medalja i pehara
  • Svečano zatvaranje Sportskih susreta
  • Ples, zabava i animacija uz sastav „Fest“

PRIJAVE ZA SPORTOVE POLA SATA PRIJE POČETKA KOD VODITELJA SPORTA

67 JE PREVIŠE’ – SKUPLJENO VIŠE OD 600.000 POTPISA Sindikati otkrili kad bismo mogli na referendum, kažu da su im potpise davali i oni koji su već u penziji

Oganizatori sindikalne inicijative “67 je previše” u ponoć su na središnjem zagrebačkom trgu objavili da su prikupili više od 600.000 potpisa građana za raspisivanje referenduma kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina, a održavanje referenduma očekuju početkom rujna.

Točno u ponoć 12. svibnja, kada je službeno završilo dvotjedno prikupljanje potpisa, na Trgu bana Josipa Jelačića je nacionalna koordinatorica inicijative “67 je previše” Mirela Bojić na konferenciji za novinare objavila da je inicijativa “67 je previše” uspjela.

Istaknula je da su prema podacima koji su joj pristigli prije dva sata prikupili više od 600.000 potpisa građana, i dodala da potpisi stižu i dalje a stizat će i u narednim danima cijeli tjedan.

Rekla je da sindikati zahvaljuju svim građanima koji su im dali svoj potpis na inicijativu – mladima, umirovljenicima. Kazala je da su ljudi tražili njihove štandove, prelazili iz jednog dijela grada u drugi da bi ostavili svoj potpis na njihovim potpisnim knjižicama.

Zahvala građanima i volonterima

“Umirovljenici, stari ljudi sa drhtavim rukama su potpisivali na naše potpisne knjižice. Dakle, i mladi i stari i oni srednjih godina su shvatili koliko je ovo važno za sve nas, koliko je ovo važno za cijelu našu državu i za budućnost svih nas”, rekla je Bojić.

Zahvalila je i svim volonterima, aktivistima na štandovima, svim građanima koji su se pridružili, volontirali s njihovim kolegama na štandovima. Rekla je kako je “vrijeme bilo ružno, stajali su i po kiši, ništa im nije smetalo, svaki potpis je bio važan te je upravo zbog toga i taj broj od više od 600.000 potpisa, jer da nije bilo njih, da nije bilo građana koji su ovo prepoznali kao svoje pitanje, kao ono što je jedino važno u ovome trenutku, ništa od ovoga se ne bi dogodilo”.

“Ponovno se zahvaljujem svima koji su svojim potpisom, svojim stajanjem na štandu, svim drugim što su napravili za ovih 15 dana omogućili da hrvatski građani izađu na referendum i da izaberu ono što je za njih bolje, a ne nešto što im se nameće. Želimo da ovo bude primjer da hrvatski građani mogu napraviti nešto, da mogu napraviti promjenu, da mogu dići svoj glas, da ga mogu pokazati. Više od 600.000 potpisa u Republici Hrvatskoj puno govori o ovoj inicijativi i o svemu drugome”, rekla je Bojić te poručila: “Građani, uspjeli smo, nešto možemo zajedno pokrenuti, nešto možemo promijeniti”.

Nakon toga, Bojić je simbolički u zrak pustila balon na kojem je pisalo 67, kako bi, kako je rekla, “ova 67-ica odletjela što dalje i da se nikada više ne vrati”. Nakon toga rekla je kako se sada stvarno lakše diše i simbolički uzela Bronhi bombon.

Na kraju je zahvalila i medijima koji su ih, kako je rekla, jako dobro, objektivno, korektno, s puno informacija i s puno priloga pratili kroz 15 dana prikupljanja potpisa, te im poručila da su i oni doprinijeli da je ta brojka ovako visoka.

Potpisi će biti predani za deset dana ili dva tjedna

Na pitanje kada će se s potpisima zaputiti u Hrvatski sabor, Bojić je rekla kako ne može reći točan dan kada će to biti, ne zna hoće li to biti za deset dana ili za dva tjedna, jer sve ovisi o tome koliko potpisa preko 600.000 bude i koliko zapravo posla budu imali.

Sindikalna inicijativa “67 je previše” je 27. travnja u ponoć na Trgu bana Jelačića počela prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina.

Ministarstvo uprave utvrdilo je da je u registru birača 27. travnja 2019. bilo upisano ukupno 3.735.680 birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj te da je za raspisivanje sindikalnog referenduma “67 je previše” potrebno skupiti najmanje 373.568 potpisa.

Bojić je objasnila je kako očekuju da će do kraja idućeg tjedna sve liste iz cijele Hrvatske doći u Zagreb u njihov ured, kada će onda prvo oni, kao Organizacijski odbor, pregledati sve liste i napraviti prvu korekciju jer ne žele nositi potpise koji nisu korektni, odnosno ispravni.

“Mi ćemo sve liste pregledati, spremit ćemo ih, pripremiti u kutije pitanje, obrazloženje i onda ćemo se uputiti u Hrvatski sabor, kako to i sam Zakon o referendumu nalaže. Kada će to biti – je li to deset dana, je li to dva tjedna, sve ovisi o tome koliko lista na kraju bude, koliko tih potpisa preko tih 600.000 bude i koliko zapravo posla budemo imali. Mi ćemo se potruditi, naravno, da to što prije učinimo, ali, evo, to je veoma onako velik, težak fizički posao, dat ćemo sve od sebe. To je ono baš mukotrpan posao”, kazala je.

Upitana je li se boje opstrukcija, Bojić je kazala da su opstrukcije u ovoj državi na žalost postale “kao nekakvo pravilo”.

“Ali, ono što mislim u ovom trenutku kad izgovaram da je prikupljeno više od 600.000 potpisa, ja mislim da to ni jedna Vlada ne može ni ne smije ignorirati. To je toliko velika brojka hrvatskih građana koji su svojim potpisom zapravo rekli da ovakvu mirovinsku reformu ne žele. Ni jedna Vlada, pa ni hrvatska Vlada, ne smije ovo ignorirati i mora pustiti svoje građane da imaju onaj institut, da koriste institut koji im Zakon o referendumu daje – a to je da izađu na referendum koji su sami htjeli”, poručila je Bojić.

Rujan optimalan za referendum

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel rekao je da bi početak rujna bilo optimalno vrijeme za održavanje referenduma.

“Po nekakvim realnim procjenama sukladno procedurama koje su bile u prethodnim inicijativama, početak rujna bilo bi optimalno vrijeme”, kazao je.

Novosel kaže da i sindikati, ali i svi građani očekuju opstrukcije zato jer su se već naučili na opstrukcije, imali su ih svih dva tjedna prikupljanja potpisa, a imali su ih i u pripremi.

“Opstrukcije će oni pokušati, međutim, ako taj broj od više od 600.000 potpisa, a koji će biti sigurno još i veći, neće biti dovoljan nekome da odustane od opstrukcija, onda definitivno će otpiliti sam sebi granu na kojoj sjedi”, poručio je Novosel, jedan od trojice čelnika sindikalnih središnjica koje su pokrenule referendumsku inicijativu.

Na konferenciji za novinare bili su i njegove kolege, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.


Plenković: Poštujem akciju, odluka je na Saboru
Hrvatski premijer Andrej Plenković u nedjelju ujutro je, upitan za komentar informacije da su sindikati skupili više od 600.000 potpisa za referendum, dao kratku izjavu.
– Poštujem referendumsku akciju kao i ostale slične akcije. Nakon procedure provjere potpisa, o referendumu će odluku donijeti Hrvatski sabor, rekao je Plenković.

#67jepreviše: Potpiši za referendum! Promijenimo uvjete za mirovinu!

Tri sindikalne središnjice Savez samostalnih sindikata Hrvatske ( SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS), organizirane u Inicijativu 67 je previše, zajednički su pokrenule akciju prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Prikupljanje potpisa odvijat će se u razdoblju od 27. travnja do 11. svibnja 2019. godine.

SSSH, kao dio Inicijative 67 je previše, aktivno sudjeluje u svim aktivnostima vezano za akciju prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma u sljedećim tjednima. Prije akcije prikupljanja potpisaSSSH, zajedno s ostale dvije središnjice, organizirat će i skupove povjerenika u svim većim gradovima Hrvatske.

Mirovinski sustav pitanje je koje se izravno tiče svih nas, radnica i radnika, umirovljenika, naših roditelja, djece, supružnika, partnera, rođaka i prijatelja. Ovo je akcija svih onih koji smatraju da hrvatski građani zaslužuju dostojanstvenu starost, i spremni su se za to boriti.

U akciji trebamo pomoć svih sindikalnih povjerenika i članova sindikata.
 

Zašto tražimo referendum?

Kao sindikati, pokušali smo razgovarati i pregovarati s Vladom o mirovinskoj reformi. Nisu htjeli saslušati naše argumente, niti na njih odgovoriti. Nisu nam htjeli dati čak ni argumente za mjere koje su proveli.

Kad nije išlo za stolom, organizirali smo prosvjed (Doživi mirovinu – I tebe se tiče, 20. listopada 2018.). Tisuće građana su nas podržale, ali nas vlasti još jednom nisu shvatile ozbiljno. Pokazali su da su vlada koja ne sluša svoje građane, i ne mari za to što misle radnici.

Nakon svega, nije nam preostalo drugo nego pokušati ovim putem – omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i da sami sudjeluju u donošenju odluka koje određuju kako će provesti svoju starost.
 

Referendumsko pitanje

Pitanje je napisano u obliku prijedloga zakona. Ako referendum bude uspješan, građani će izravno svojim glasanjem donijeti zakon kojim će se:

  • stjecanje prava na starosnu mirovinu postaviti na 65 godina, odnosno poništiti podizanje uvjeta dobi na 67 godina starosti,
  • stjecanje prava na prijevremenu mirovinu postaviti na 60 godina, odnosno poništiti podizanje uvjeta dobi na 62 godine,
  • stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika postaviti na 60 godina života i 41 godinu staža, odnosno onemogućiti podizanje uvjeta dobi na 61 godinu starosti,
  • smanjiti postotak trajnog umanjenja (penalizacije) prijevremenih starosnih mirovina s 0,3 na 0,2 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, odnosno smanjiti najveće umanjenje prijevremene mirovine s 18 na 12 posto,
  • produljiti prijelazno razdoblje za izjednačavanje žena i muškaraca u pogledu uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu.

Ne zaboravite – stjecanje prava na mirovinu ne znači nužno obavezu odlaska u mirovinu!
 

Možemo li uspjeti?

Sigurni smo da možemo uspjeti. Iza sebe imamo iskustvo tri uspješne referendumske inicijative – 2010. g. protiv izmjena Zakona o radu, te 2014. g. protiv tzv. outsourcinga u javnim službama i protiv monetizacije autocesta („Ne damo naše autoceste“).

Svakog puta uspjeli smo prikupiti više od dovoljnog broja potpisa. Svakog puta Vlada je odustala od svojih namjera, što znači da su sve tri akcije ostvarile svoj cilj.
 

Što možeš osobno učiniti?

U akciji trebamo pomoć svih sindikalnih povjerenika i članova sindikata.

Svatko od vas može dati osoban i važan doprinos ovoj akciji, na jedan ili više od ovih načina:

  • informirati članove sindikata u svojoj podružnici, ali i radnike koji nisu članovi sindikata, članove obitelji, prijatelje i poznanike,
  • motivirati članove i druge radnike da daju svoj potpis – objasniti im važnost ove, i podsjetiti ih na ranije uspješne akcije,
  • pratiti i dijeliti sadržaje Inicijative na internetu i društvenim mrežama,
  • prijaviti se za prikupljanje potpisa na štandovima,
  • pronaći dodatne volontere za prikupljanje potpisa na štandovima.

Za detalje kontaktirajte koordinatora za svoj grad odnosno županiju ili se obratite svojem sindikatu.

 

Više informacija o akciji možete pogledati na kanalima Inicijative:

www.67jeprevise.hr

www.facebook.com/67jeprevise

www.instagram.com/67jeprevise.hr

Počelo je prikupljanje potpisa za referendum ’67 je previše

U prikupljanje potpisa uključeno je 4000 aktivista, štandovi će se pomicati sukladno potrebama kako bi došli do što više građana, a sindikalni čelnici uvjereni su da će prikupiti i više potpisa

Sindikalna inicijativa “67 je previše” u ponoć je na Trgu bana Jelačića počela prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina.

Diljem Hrvatske u iduća dva tjedna bit će otvoreno oko 300 štandova na kojima građani mogu dati svoj potpis za raspisivanje referenduma, a da bi do toga došlo bit će potrebno prikupiti oko 385.000 potpisa.

Prikupljanje potpisa do 11. svibnja organiziraju tri sindikalne središnjice – Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, a glavni cilj je vraćanje granice za odlazak u punu mirovinu na 65 godina starosti.

U prikupljanje potpisa uključeno je 4000 aktivista, štandovi će se pomicati sukladno potrebama kako bi došli do što više građana, a sindikalni čelnici uvjereni su da će prikupiti i više potpisa nego je potrebno. 

Štandovi će u Zagrebu uglavnom raditi od osam do 20 sati, a njihove lokacije moći će se naći na web stranici inicijative koja ima i svoju Facebook stranicu  

Na njima će građani moći ispuniti upitnik formuliran u obliku prijedloga izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu početkom godine.

Sindikati traže da se granica za odlazak u starosnu mirovinu vrati na 65 godina, dob za stjecanje prava na prijevremenu mirovinu bude 60 godina, a penalizacija zbog prijevremene mirovine smanji s 0,3 na 0,2 posto.

Iako se zalažu za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, protive se kažnjavanju svih onih koji ne mogu ili ne žele raditi dulje od 65 godina.

Ujedno, traže  dostojanstvenu mirovinu za one koji su prisiljeni svijet rada napustiti nekoliko godina ranije zato što ne mogu više raditi ili im društvo to ne omogućuje.

– Vjerujemo i znamo da Hrvatska može i mora omogućiti dostojanstvenu starost svojim građanima. Znamo da novaca za mirovine ima, samo što nisu pravedno raspoređeni. Znamo da ima boljih, važnijih i hitnijih rješenja za to kako poboljšati mirovinski sustav i učiniti ga pravednijim, poručuju iz sindikalne inicijative “67 je previše”.

Sindikalisti ističu da su lani u tri navrata tražili dubinske analitičke podloge kako bi se znalo kojim smjerom mirovinska reforma treba ići, ali komunikacija s vlastima je izostala.

No, resorni ministar Marko Pavić preko medija je upozorio građane da će eventualna realizacija sindikalnih zahtjeva stajati državni proračun 45 milijardi kuna do 2040. godine, te će mirovine posljedično biti niže pet do sedam posto.

Pismo povjerenicima 26.03.2019.

Poštovane kolegice i kolege,

Inicijativa 67 je previše

Tri sindikalne središnjice: Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS), organizirane u Inicijativu 67 je previše, zajednički su pokrenule akciju prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Prikupljanje potpisa odvijat će se u razdoblju od 27. travnja do 11. svibnja 2019. godine.

Prije akcije prikupljanja potpisa  organizirat će se i skupovi povjerenika u svim većim gradovima Hrvatske. Mirovinski sustav pitanje je koje se izravno tiče svih nas, radnica i radnika, umirovljenika, naših roditelja, djece, supružnika, partnera, rođaka i prijatelja. Ovo je akcija svih onih koji smatraju da hrvatski građani zaslužuju dostojanstvenu starost, i spremni su se za to boriti.

U akciji trebamo pomoć svih sindikalnih povjerenika i članova sindikata.
 

Zašto tražimo referendum?

Sindikati su pokušali  razgovarati i pregovarati s Vladom o mirovinskoj reformi. Vlada nije htjela saslušati argumente Sindikata, niti na njih odgovoriti. Nije željela niti ponudili argumente za mjere koje su proveli.

Obzirom da je izostao socijalni dijalog „za stolom“, organiziran je prosvjed (Doživi mirovinu – I tebe se tiče, 20. listopada 2018.). Tisuće građana su izišli na ulicu i podržali inicijativu. Unatoč velikom odazivu građana Vlada i dalje ignorira sindikate i građane. Na taj način šalju nam povratnu informaciju da imamo Vladu koja ne sluša svoje građane, i ne mari za to što misle radnici.

Nakon svih provedenih aktivnosti, preostalo je jedina mogućnost da se građanima omogućit da se njihov glas čuje i da sami sudjeluju u donošenju odluka koje određuju kako će provesti svoju starost, prikupljanjem potpisa za raspisivanje referenduma.
 

Referendumsko pitanje

Pitanje je napisano u obliku prijedloga zakona. Ako referendum bude uspješan, građani će izravno svojim glasanjem donijeti zakon kojim će se:

*stjecanje prava na starosnu mirovinu postaviti na 65 godina, odnosno poništiti podizanje uvjeta dobi na 67 godina starosti,

*stjecanje prava na prijevremenu mirovinu postaviti na 60 godina, odnosno poništiti podizanje uvjeta dobi na 62 godine,

*stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika postaviti na 60 godina života i 41 godinu staža, odnosno onemogućiti podizanje uvjeta dobi na 61 godinu starosti,

*smanjiti postotak trajnog umanjenja (penalizacije) prijevremenih starosnih mirovina s 0,3 na 0,2 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, odnosno smanjiti najveće umanjenje prijevremene mirovine s 18 na 12 posto,

*produljiti prijelazno razdoblje za izjednačavanje žena i muškaraca u pogledu uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu.

Ne zaboravite – stjecanje prava na mirovinu ne znači nužno obavezu odlaska u mirovinu!
 

Možemo li uspjeti?

Sigurni smo da možemo uspjeti. Iza sebe imamo iskustvo tri uspješne referendumske inicijative – 2010. g. protiv izmjena Zakona o radu, zatim 2014. g. protiv tzv. outsourcinga u javnim službama i posljednje protiv monetizacije autocesta („Ne damo naše autoceste“).

Svakog puta uspjeli smo prikupiti više od dovoljnog broja potpisa. Svakog puta Vlada je odustala od svojih namjera, što znači da su sve tri akcije ostvarile svoj cilj.
 

Što možeš osobno učiniti?

U akciji trebamo pomoć svih sindikalnih povjerenika i članova sindikata.

Svatko od vas može dati osoban i važan doprinos ovoj akciji, na jedan ili više od ovih načina:

*informirati članove sindikata u svojoj podružnici, ali i radnike koji nisu članovi sindikata, članove obitelji, prijatelje i poznanike,

*motivirati članove i druge radnike da daju svoj potpis – objasniti im važnost ove, i podsjetiti ih na ranije uspješne akcije,

*pratiti i dijeliti sadržaje Inicijative na internetu i društvenim mrežama,

*prijaviti se za prikupljanje potpisa na štandovima,

*pronaći dodatne volontere za prikupljanje potpisa na štandovima.

U privitku, dostavljamo Vam plakat te Vam molimo da ga izvjesite na oglasne ploče Sindikata.

O svim daljnjim aktivnostima, redovito ćemo Vas izvještavati.

Zaslužujemo više i bolje

Zahvaljujemo još jedanput svim podružnicama Sindikata koje su se i 19.ožujka uključile u prosvjedne aktivnosti, uvelike pridonijele senzibiliziranju građana o problemima u sustavu, iskazali nezadovoljstvo stanjem u sustavu i podržali zahtjeve Sindikata:

1.Žurno zapošljavanje stručnog i sveg ostalog kadra koji nedostaje u sustavu.
2. Poštivanje Pravilnika o normativima koje je donijelo resorno ministarstvo i usklađivanje normativa sukladno standardima EU
3. Plaćanje prekovremenog rada
4. Rješavanje nezakonitih ugovora o radu na određeno vrijeme do donošenja akata u zakonite ugovore o radu na neodređeno vrijeme.
5. Primjerena plaća za prateće službe u ustanovama socijalne skrbi (administrativni,računovodstveni i drugi radnici koji rade u sustavu socijalne skrbi)

U vezi gorućih gore navedenih zahtijeva, održan je danas 26. ožujka sastanak predsjednice sindikata Jadranke Dimić s ministricom gđom. Nadom Murganić i državnom tajnicom gđom. Majom Pletikosa na kojem je dogovoreno sljedeće:

  1. Ministrica će tijekom narednih dana uputiti naputak ravnateljima kojim će obavezati ravnatelje da radnicima koji imaju ugovore o radu na određeno do usvajanja akata ponude izmjene ugovora u ugovore o radu na neodređeno.
  2. Prihvaćena je inicijativa sindikata o izmjeni Pravilnika o minimalnim uvjetima prostora, opreme i broja potrebnih stručnih i drugih radnika centra za socijalnu skrb i podružnica.
  3. Prekovremene sate ravnatelji su dužni isplaćivati u skladu sa tumačenjem Zajedničkog povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi  od 23. listopada 2018. god.
  4. U svezi čl. 16. st. 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi (čl. 16 st. 3. Javni natječaj nije potreban u slučajevima rada na određeno vrijeme radi zamjene odsutnog zaposlenika ili privremenog povećanja opsega poslova.) nije potrebna suglasnost resornog ministarstva.
  5. Dogovorena je dinamika kontinuiranog rješavanja aktualnih problema u sustavu socijalne skrbi.

Prosvjed Mijenjajmo sustav zajedno

Sindikat je 21.ožujka zaprimio poziv na prosvjed „Mijenjajmo sustav zajedno“ koji je zakazan za  dan 30.ožujka 2019. godine u Zagrebu a  o čijem održavanju je odluku donijelo Povjerenstvo podružnice SZDSSH  Centra za socijalnu skrb Split, zajedno sa HUSR Splitsko-dalmatinske županije.

Središnji odbor Sindikata cijeni  i pozdravlja svaku pa i privatnu inicijativu koja je usmjerena na poboljšanje uvjeta i kvalitete stručnog rada u sustavu socijalne skrbi. Žao nam je što navedena inicijativa nije imala potrebu zajedno sa ostalim kolegama u sustavu pružiti podršku, kroz prosvjed, kolegicama i kolegama CZSS Zadar i u suradnji sa Sindikatom koji je pružao logističku potporu svim podružnicama koje su se obratile za pomoć, pridonijeti još jačem odjeku  i senzibiliziranju javnosti na probleme u sustavu.

Smatramo da je nakon davanja javne podrške našim zahtjevima kroz brojna okupljanja naših podružnica vrijeme za socijalni dijalog sa resornim ministarstvom koji je započeo danas 26. ožujka 2019. konkretnim dogovorom koji je rezultat organizirane akcije sindikata „Zaslužujemo više i bolje“.

Stoga Središnji odbor donosi odluku da Sindikat neće podržati ovu inicijativu koja u ovom trenutku nije sastavni dio provođenja daljnjeg programa i aktivnosti Sindikata.

U Zagrebu, 26. ožujka 2019.                                                             

PREDSJEDNICA

                                                                                                            Jadranka Dimić, dipl. soc radnik

Djelatnici Doma na Baniji i članovi Sindikata zaposlenika u socijalnoj skrbi dali podršku vodstvu u akciji “Zaslužujemo više i bolje”

Djelatnici karlovačkog Doma za odgoj djece i mladeži, odnosno članovi Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske obilježili su jučer Svjetski dan socijalnog rada, te izrazili nezadovoljstvo stanjem u sustavu socijalne skrbi.

Kako nam je javio član Središnjeg odbora ovog sindikata Miroslav Delić, dali su podršku vodstvu Sindikata u provođenju akcije “Zaslužujemo više i bolje”.

– Na skupu je pročitano pismo predsjednice sindikata i i zahtjevi upućeni resornom ministarstvu, te Mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava, vezano za ugovore o radu na određeno vrijeme, što je jedan od zahtjeva upućenih ministarstvu, rekao je Delić.