OBILAZAK USTANOVA SOCIJALNE SKRBI NA POTRESOM ZAHVAĆENOM PODRUČJU

Dana 14. siječnja, 2021. predstavnici Sindikata socijalne skrbi predsjednica Jadranka Dimić i član Središnjeg odbora Vlado Grujić obišli su domove socijalne skrbi, prvenstveno kako bi zaposlenicima pružili podršku i dali im do znanja da nisu sami te da će Sindikat i svi njegovi članovi pomoći koliko su u mogućnosti. Na licu mjesta uvjerili su se o razmjerima štete u ustanovama i kako ta novonastala situacije utiče na zaposlenike i njihova radna mjesta.

Prva ustanova koju su obišli bio je Dom za starije Petrinja gdje ih je dočekao povjerenik sindikalne podružnice gosp. Stevo Telar. Dom Petrinja je toliko stradao da su svi korisnici izmješteni u druge domove i ustanove diljem Hrvatske. U domu trenutno „radi“ pet, šest zaposlenika tehničke službe koji ustvari čuvaju dom, a i njihove kuće su uništene. Dio osoblja, njegovateljice i medicinske sestre, preraspoređene su, prvenstveno u Terme Topusko jer je tamo izmješten najveći broj korisnika. Dio zaposlenika ne dolazi na posao jer nemaju gdje doći i to Sindikat vidi kao problem koji će se javiti kroz neko vrijeme. Prvenstveno će se to odraziti na zaposlenike koji imaju ugovore o radu na određeno vrijeme. Iako su im domovi stradali u potresu, iako im je budućnost nesigurna, ljudi se ne predaju i nisu klonuli duhom. Posjeta središnjice Sindikata ih je iskreno razveselila, a predsjednica im je obećala svu moguću pomoć.

Nakon Petrinje posjetili su Dom za starije i nemoćne Sisak. Domaćin u Sisku bio je sindikalni povjerenik gosp. Davor Kostrić. Ova ustanova nije pretrpila tako velike štete kao dom u Petrinji, međutim i ovdje su pojedini odjeli neupotrebljivi za boravak korisnika. Dom je iz europskih sredstava napravio odjel za korisnike sa alzheimerovom bolesti koji je trebao biti useljen početkom ove godine, međutim uništen je u potresu. Zaposlenici ovog doma redovito dolaze na posao i tu neće biti problem radnih mjesta kao u Petrinji. Zaposlenici doma su sa šireg sisačkog područja i domovi su im stradali u potresu međutim i oni se dobro nose sa stresom i situacijom u kojoj su se našli. Posebno treba pohvaliti gosp. Kostrića i djelatnice iz kuhinje koji su nakon potresa korisnicima napravili pravi novogodišnji ručak i večeru.

Razmjere štete na ustanovama možete pogledati u galerijama u prilogu.

U razgovoru sa povjerenicima i članovima Sindikata iz ovih ustanova i na njihov prijedlog Sindikat će svim članovima sa stradalih područja pomoći jednakim financijskim iznosom.

Na današnji dan stanje na računu za pomoć stradalima je 104.923,38 kn.

Pozivamo Vas još jednom da, ukoliko niste, uplatite u skladu sa svojim mogućnostima na IBAN Sindikata:

HR95 2340 0091 5109 2988 3

Model: HR00 100

Svrha uplate: Pomoć stradalima od potresa.

Dom za starije i nemoćne osobe Sisak
Dom za starije i nemoćne osobe Petrinja

POMOZIMO STRADALIMA U PETRINJI I SISKU

Poštovane članice i članovi SZDSSH

Snažan potres pogodio je Petrinju i Sisak sa okolicom, a osjetio se u cijeloj Hrvatskoj i šire. Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske poziva sve svoje članove i sve zaposlenike u sustavu socijalne skrbi da pomognu zaposlenicima ustanova socijalne skrbi u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Ovim putem pozivam sve članove sindikata i sve ostale zaposlenike u sustavu socijalne skrbi da se, u skladu sa svojim mogućnostima, uključe u našu akciju.

Djelatnost socijalne skrbi javnost prepoznaje kao djelatnost koja pomaže ljudima u nevolji.  

Sada je vrijeme da pokažemo solidarnost, zajedništvo i snagu sindikata i njenih članova!

Sindikat je otvorio račun za pomoć stradalim zaposlenicima u sustavu socijalne skrbi

HR95 2340 0091 5109 2988 3
Model: HR00  100
Svrha: Pomoć stradalima od potresa

Unaprijed zahvaljujem na svakoj pomoći.

Predsjednica SZDSSH
Jadranka Dimić, dipl. soc. radnica

Dopis sindikalnim povjerenicima – obavijest vezana uz povrat duga zaposlenicima u javnim službama po Sporazumu iz 2009. godine prema kojem je u 2016. godini trebalo povećati osnovicu za 6%.

Dostavljamo Vam obavijest vezanu uz povrat duga zaposlenicima  u javnim službama po Sporazumu iz 2009. godine prema kojem je u 2016. godini trebalo povećati osnovicu za 6%.

Tijekom 2016. godine svima u javnim službama plaće su isplaćivane prema osnovici od 5.108,84 kn umjesto 5.415,37 kn. Izmjenama i dopunama Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama iz 2011. godine, predviđeno je povećanje  osnovice kada se za to steknu ugovoreni uvjeti. Uvjeti za povećanje osnovice ispunjeni su  u 2016. godini.

U petak 18.prosinca 2020. zaprimili smo odluku Vrhovnog suda kojom je  odbijena revizija Republike Hrvatske kao umješača u sporu. Iz toga proizlazi da postoji pravna utemeljenost za podizanje tužbi za isplatu razlike plaće.

Sindikati koji djeluju u javnim službama, uključujući i naš Sindikat, su od 2016. do 2020. na sudovima podigli više stotina probnih tužbi. Iako je na općinskim sudovima bio manji broj  presuda protiv radnika, odnosno u korist poslodavca, nakon provedenih žalbenih postupaka,  pravomoćnim presudama županijskih sudova svi su sporovi riješeni u korist radnika. Nakon završetka sudskog postupka radnicima je isplaćen dosuđeni iznos novca i plaćeni su troškovi postupka. Bez obzira na ovo, važnim smatramo istaknuti kako uvijek postoji izvjestan rizik prilikom vođenja sudskih sporova.

Rizik proizlazi iz funkcioniranja pravosudnog sustava, dosadašnjih sindikalnih iskustava s podizanjem „masovnih“ sudskih sporova te postojanja mogućnosti pritiska izvršne vlasti na sudsku. Bez obzira na dosadašnju praksu,  moguće je da sudovi, pod  utjecajem izvršne vlasti ili iz nekih drugih razloga, započnu presuđivati protiv radnika.

Za koji period se podnosi tužba, tko može pokrenuti sudski spor , potrebna dokumentacija, rok i način dostave?

Tužba se podnosi za period od prosinca 2015. godine do siječnja 2017. godine.

Sindikat je donio odluku da svaki član sindikata, koji je u Sindikat učlanjen prije prosinca 2015. godine, uključujući i sve one koji su se učlanili u periodu za koji se utužuje te su kontinuirano članovi do trenutka podizanja tužbi, može podnijeti tužbu.

Podizanje tužbe je pod jednakim uvjetima omogućeno i umirovljenim radnicima koji su bili članovi sindikata kako je to gore navedeno, a i dalje su ostali članovi sindikata o čemu ćemo ih posebno izvijestiti.  

Napominjemo da svi  radnici koji su u ustanovama radili 2016. godine (a ne ispunjavaju gore navedene uvjete) mogu samostalno, angažirajući vlastitoga odvjetnika, pokrenuti sudski spor zbog isplate plaće prema smanjenoj osnovici u 2016. godini.

Što se tiče radnika koji su 2016. godine  bili na bolovanju duljem od 42 dana, rodiljnom ili roditeljskom dopust ili neplaćenom dopustu mogu podnijeti tužbu samo za onaj dio perioda koji se utužuje (od prosinac 2015. do siječnja 2017.) kada im je plaću isplaćivala Ustanova.Ako je veći dio spomenutog razdoblja radnik  proveo na bolovanju dužem od 42 dana, rodiljnom/roditeljskom dopust, odnosno neplaćenom dopustu, zbog male visine tužbenog zahtjeva, radniku se ne preporučuje pokretanje tužbe u ovim sporovima.

Nasljednici preminulog člana Sindikata  uz priloženo Rješenje o nasljeđivanju s klauzulom pravomoćnosti, mogu samostalno angažirati odvjetnika i pokrenuti sudski spor za preminulu osobu.

Zbog kratkoće rokova za podizanje tužbi , a kako se radi o  periodu od prosinca 2015. godine do siječnja 2017. godine, molimo da sindikalni povjerenici upute pismeni zahtjev službi računovodstva svoje ustanove o dostavi dokumentacije  te da žurno za članove sindikata dostave (putem e-maila, putem pošte ili dostavne službe) isplatne liste za mjesec prosinac 2015.godine koja je isplaćena u siječnju 2016.g. do uključujući isplatnu listu za siječanj 2017. godine koja je isplaćena u veljači 2017.g. i ispunjenu tablicu za obračun razlike plaće koja se nalazi na linku: http://szdssh.hr/wp-content/uploads/2020/12/Tablica-za-obracun-razlike-place.xlsx

Što sve ulazi u troškove postupka?

Troškovi postupka obuhvaćaju troškove odvjetnika koji zastupa radnika, troškove odvjetnika poslodavca i eventualno troškove vještačenja i angažiranje umješača (Državno odvjetništvo) što nije vjerojatno zbog donesenih odluka Vrhovnog suda

Troškovi odvjetnika ovise o broju poduzetih radnji i kreću se u rasponu od 625,00 kn do više tisuća kuna. Ove troškove plaća Sindikat.

Troškovi poslodavca ovise o tome hoće li ili neće poslodavac  angažirati odvjetnika, hoće li ili neće zatražiti angažiranje umješača (Državno odvjetništvo). Ako poslodavac ne angažira ni odvjetnika niti umješača – nisu nastali nikakvi troškovi.  Minimalni troškovi  odvjetnika kreću se u rasponu od 1.000 do 2.000 tisuće kuna. Identični su iznosi troškova umješača (Državno odvjetništvo). Dakle,  minimalni ukupni troškovi kreću se u rasponu od 2.000 do 4.000 tisuće kn. U slučaju gubitka spora,   ove troškove plaća radnik, odnosno tužitelj, a Sindikat će, sukladno mogućnostima, sudjelovati u plaćanju ovih troškova.

Isto tako ukoliko se naloži  vještačenje  koje je moguće izbjeći na način da se iznos tužbenog zahtjeva izračuna u računovodstvu ustanove / poslodavca ili da poslodavac ne prigovara izračunu radnika.  U dosadašnjim sporovima troškovi vještačenja, ispostavljeni od strane ovlaštenih vještaka, iznosili su pojedinačno  između 1.000,00kn i 2.000,00 knUkoliko se, iz bilo kojeg razloga, vještačenje mora provesti od strane ovlaštenog vještaka, radnik odnosno tužitelj, plaća troškove vještačenja.   

S obzirom na sve gore navedeno, a i činjenicu da se u  slučaju gubitka spora očekuje minimalni  trošak  Sindikata u rasponu između 2.000 i 5.000 tisuće kuna po članu, a što višekratno premašuje  mogućnosti plaćanja od strane Sindikata, ( radi se o periodu utuživanja za naše članove kada nismo bili korisnici „ARAG“ osiguranja), Izvršni odbor Sindikata  donio je odluku  o participaciji troškova od strane članova sindikata za koje se tužba podiže u iznosu od 200,00 kn.

Navedeni iznos po članu sindikata potrebno je uplatiti na račun sindikata:

IBAN HR97 2360 0001 1013 1344 1 kod Zagrebačke banke

te dostaviti dokaz o uplati ( preslik uplatnice) te u opisu plaćanja navesti uplatitelja i naziv ustanove.

Ako bi tijekom odvijanja ovih sudskih postupka Vlada RH radnicima koji su pokrenuli spor  ponudila  nagodbu, tužitelj, odnosno, radnik ne može prihvatiti nagodbu bez prethodne suglasnosti odvjetnika i Sindikata. Uvjet za prihvaćanje nagodbe reguliranje je plaćanja troškova koji su nastali tijekom postupka.

Sudski spor radnik isključivo vodi protiv Ustanove u kojoj radi, odnosno ima zasnovan radni odnos. Kada bi radnik zbog toga što mu je uskraćeno neko pravo iz radnog odnosa podigao tužbu protiv Vlade RH, Sud bi  radi tzv „pogrešne pasivne legitimacije“ tužbeni zahtjev  odbacio.

Ukoliko tužba bude riješena u korist radnika, „zaostatke“ radniku i troškove postupka plaća tuženik, odnosno Ustanova.  Naravno da će trošak poslodavca/ustanove  biti podmiren iz državnog proračuna.

Sindikat ne može znati hoće li Ustanova angažirati odvjetnika, odnosno umješača.  Ne treba isključiti tu mogućnost, da Ustanova  ima odvjetnika . Očekujemo da će uputa o postupanju ustanovama stići iz resornog ministarstva.  

Iz  nama dostupnih informacija proistječe da se dosuđeni iznosi značajno razlikuju, te da ovisi o visini radnikove plaće.  Razlika proistječe iz visine plaće i broja dospjelih plaća kroz razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017.

Iako su sindikati upozoravali na mogućnost podnošenja tužbi za veliki broj radnika, država koja nije htjela pristati na nagodbu, mogla bi ostati bez stotinjak milijuna kuna na ovim odštetama.

Dokumentacija:

U privitku dostavljamo punomoć za odvjetnika koju je potrebno potpisati ( čitko upisati ime i prezime, staviti vlastoručni potpis, upisati OIB i adresu , te kontakt telefon i e-mail adresu ). Ostalo na punomoći će ispuniti odvjetnik. Uz isplatne liste i punomoć odvjetniku, potrebno je dostaviti samostalan izračun visine tužbenog zahtjeva.

Tablicu preuzmite ovdje

http://szdssh.hr/wp-content/uploads/2020/12/Tablica-za-obracun-razlike-place.xlsx

Napomene:

  • Ispunjavaju se samo rubrike Ime i prezime, OIB, adresa i naziv ustanove i isplaćena bruto plaća.
  • Za one mjesece u kojima radnik nije primao plaću nego nadoknadu (nije radio ili je bio na bolovanju dužem od 42 dana, rodiljnom/roditeljskom dopustu ili neplaćenom dopustu), ne popunjavaju se rubrike Datum isplate i Isplaćena bruto plaća.
  • Popunjena tablica prilaže se dokumentaciji za podizanje tužbe!

Isplatne liste, punomoć i tablice izračuna potrebno je dostaviti do 31.12.2020. godine.

   S poštovanjem,

                                                                                                      Predsjednica SZDSSH
Jadranka Dimić, dipl. soc. radnica

Odbijena revizija Republike Hrvatske u postupku radi isplate razlike plaće na temelju odredbe članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama

Svojom odlukom poslovni broj Revd-535/2020-2 od 22. travnja 2020. Republici Hrvatskoj kao umješaču dopušteno je podnošenje revizije protiv odluke suda drugog stupnja zbog pravnih pitanja:

1. „Je li dan početka primjene uvećane osnovice iz čl. III. u javnim službama odgođen primjenom odredbe čl. VII. st. 1. Izmjena i Dopuna Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., za tri godine, ako je realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježio negativni rast, obzirom da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku takav pad evidentiran od listopada 2011. do rujna 2014., za 12. tromjesečja“?

2. “Je li ispunjenje uvjeta iz članka III. preduvjet primjene članka IV., a ispunjenje uvjeta iz članka III. i IV. preduvjet primjene članka V., i primjenjuje li se članak VII., na članak III. do V., na sve faze koje se odnose na buduća postupanja u vidu vraćanja osnovice za plaće koja su vrijedila za siječnju 2009., vraćanje pariteta (jednakosti) između plaća u javnim službama i prosječne plaće u privredi koji su bili u 2008., i dogovor o ostvarenju ciljane cijene rada i dinamici njenoga dosezanja (konvergenciji)“?

Svojom odlukom broj Rev-1111/2020-2 od 1. prosinca 2020. Vrhovni sud Republike Hrvatske odbio je reviziju Republike Hrvatske kao umješača te je odgovorio na postavljena pitanja kako slijedi:

Dan početka primjene uvećane osnovice iz čl. III u javnim službama nije odgođen primjenom Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

Prema tome, zaključak je ovog suda da odredbom čl. VII Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, zaključenog 26. listopada 2011., nije odgođena primjena odredbe čl. III o „povratu“ osnovice, jer se odredba čl. VII odnosi na način „usklađivanja pariteta“ (jednakosti) između plaća u javnim službama i prosječne plaće u privredi.

Detaljnije na poveznici:

– VSRH Rev 1111/2020

Vlada uvela bonuse za radnike koji brinu o covid bolesnicima

VLADA je donijela četiri odluke o posebnim nagradama za rad s oboljelima od covida-19 u iznosu od 10 posto osnovne plaće, i to za radnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, za službenike kaznenih tijela i pripadnike Oružanih snaga.

“Pravo na posebnu nagradu u sustavu zdravstva, sukladno odluci, ostvaruje radnik za vrijeme koje sukladno rasporedu poslodavca/ravnatelja doma zdravlja obavlja poslove u ustrojstvenim jedinicama/djelatnostima koje pružaju skrb oboljelima od bolesti covid-19”, rekao je na sjednici vlade u ponedjeljak ministar zdravstva Vili Beroš.

“Odlukom se također predlaže da radnik koji je privremeno raspoređen na obavljanje poslova vezano uz pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelim od bolesti covid-19 ima pravo, umjesto plaće za tekući mjesec koju je ostvario temeljem privremenog rasporeda uvećanu za posebnu nagradu, za to razdoblje ostvariti plaću u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca prije njegovog privremenog rasporeda ako je to za radnika povoljnije”, istaknuo je Beroš.

Isplata u skladu s tom odlukom počinje s obračunom plaće za studeni, što znači da će svim radnicima koji ostvaruju pravo na isplatu nagrade razlika plaće biti isplaćena s plaćom za prosinac.

Jednaku će nagradu dobiti i radnici u sustavu socijalne skrbi koji obavljaju poslove vezane za brigu o zdravlju i njegu korisnika usluge smještaja ili organiziranog stanovanja oboljelima od covida-19, kao i pripadnici zdravstvene službe Oružanih snaga RH koji obavljaju poslove vezane za pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelima od te bolesti, a također i službenici kaznenih tijela koji obavljaju poslove vezane za pružanje zdravstvene zaštite osobama lišenim slobode u zatvorskom sustavu, a oboljeli su od covida-19.

Očitovanje sindikata javnih službi na dopis predsjednika Vrhovnog suda

Poštovani  predsjedniče Vrhovnog suda Republike Hrvatske, gospodine Đuro Sessa!

Dana 11. studenoga 2020. godine uputili ste na adresu predsjednika Matice hrvatskih sindikata odgovor – očitovanje na dopis upućen od strane sindikata javnih službi dana 10. studenoga 2020. godine.

Svojim očitovanjem, nažalost, niste dali odgovore koji su zatraženi u dopisu.

Stoga Vas ovim putem, pozivajući se na pravo na pristup informacijama sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN br. 25/2013, 85/2015), opetovano pozivamo da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

  1. Je li točna informacija koja je prenijeta putem medija, a dana od glasnogovornika Vrhovnog suda RH g. Željka Pajalića, u kojem isti tvrdi da je odluka Vrhovnog suda RH o dopuštenju podnošenja revizije broj Revd-535/20, u postupku koji se vodi po tužbi zaposlenika obrazovne institucije protiv poslodavca, radi isplate povećanja osnovice plaće za 6%, donesena iz razloga što postoji različita praksa drugostupanjskih (županijskih) sudova u istovjetnim predmetima? Navedena odluka donesena je temeljem uloženog prijedloga za dopuštenje podnošenja revizije od strane Vlade RH, zastupane po nadležnom državnom odvjetništvu.

Naime, kako znate, sindikati javnih službi koji pokrivaju oko 180 tisuća ljudi ne raspolažu takvim informacijama, već upravo suprotno. Prema našim informacijama, u mnogobrojnim istovjetnim predmetima, svi nadležni drugostupanjski – županijski sudovi u RH, koji sude u drugom stupnju u radnim sporovima, zauzeli su identični pravni stav kojim usvajaju tužbene zahtjeve zaposlenika u javnim službama.

Međutim, ako to nije tako, onda Vas ljubazno molimo da nam pošaljete informaciju o točnom broju spisa, sudu i datumu odluke koja ukazuje na nejednaku sudsku praksu. Podsjećamo da su sve presude po Zakonu javne, a mi niti u jednom spisu niti jednog predmeta nismo uočili nejednaku praksu.  

  • Je li posebna služba Vrhovnog suda RH za vođenje evidencije postupila protivno odredbama čl. 37., st. 2., alineja 5., Poslovnika Vrhovnog suda RH, donesenog 16. veljače 2018. godine, a koji Poslovnik ste upravo Vi potpisali?

Navedena odredba, naime, propisuje da služba evidencije pregledava odluke i dopise Vrhovnog suda RH prije otpreme, tako da provjerava je li odluka u skladu s općim shvaćanjem i pravnim shvaćanjem donesenim na sjednici odjela ili izraženim u kojoj ranijoj ili istovremenoj odluci.

Kako Vam je poznato, Vrhovni sud RH donio je već ranije spomenutu odluku Revd-535/20 od 22. travnja 2020. godine kojom je prihvatio prijedlog RH za dopuštenje podnošenja revizije, dok je u predmetu Revd-91/20 od 10. lipnja 2020. godine odbacio prijedlog za podnošenje revizije, također podnesen od strane RH. Uvidom u navedene spise vidljivo je da se radi o sadržajno i tekstualno identičnim prijedlozima, podnesenim od strane RH te potpisanima od iste osobe – zamjenice ODO-a!

Iz navedenog bi proizlazilo da posebna služba za evidenciju nije postupala sukladno navedenom Poslovniku! Ili ste Vi kao predsjednik suda, sukladno odredbi čl. 37., st. 4. Poslovnika, donijeli odluku da posebna služba za evidencije ne mora pregledavati odluke donesene od strane Vrhovnog suda RH u konkretnim predmetima – isplate razlike povećanja osnovice plaće za 6% za zaposlenike u javnim službama.  Ako ste takvu odluku donijeli, molimo Vas i obrazloženje zbog čega je donesena. Ako takva odluka nije donesena, tada je očigledno da je posebna služba za vođenje evidencije u najmanju ruku zakazala i postupala protivno odredbama čl. 39. i dr. navedenog Poslovnika.

Kako je predmetna služba nadležna za praćenje i proučavanje prakse nižih sudova (čl. 37., st.2., alineja 7), ista je vjerojatno, a nadamo se da je tako, pogrešno informirala glasnogovornika Vrhovnog suda RH o navodnom postojanju različite prakse županijskih sudova u RH u konkretnim predmetima, no takva izjava nije demantirana s Vaše strane.

Temeljem odredbe čl. 54. predmetnog Poslovnika, glasnogovornik Vrhovnog suda RH daje službene obavijesti od strane Vrhovnog suda RH. Prema našim saznanjima i spoznajama, očigledno je da službena obavijest Vrhovnog suda RH nije istinita.

U očekivanju Vaših odgovora na zatražena konkretna pitanja i očitovanja na navedene činjenice, ponovno Vas informiramo da takvim postupanjima Vrhovni sud RH izaziva ogromnu pravnu i društvenu nestabilnost, pa i producira nepravdu, upravo suprotno onome za što je ovlašten.

Radi postupanja Vrhovnog suda RH koji je u medije iznio informacije o postojanu nejednake prakse drugostupanjskih sudova, članovi sindikata su dovedeni u zabludu. Upravo radi toga, neki od njih su tu informaciju prepoznali kao rizik te odustali od pokretanja tužbi, a radi čega posljedično neće moći ostvariti svoja nedvojbena prava koja su potvrđena od svih nadležnih županijskih sudova u RH.

Takva postupanja, naravno, dovode i do opće, neosnovane stigmatizacije cijelog sustava pravosuđa, kao sustava koji producira pravnu nesigurnost te time nanosi štetu cjelokupnom društvu u Republici Hrvatskoj, kao i ugledu Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici.

S poštovanjem!

sindikati javnih službi:

HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA:

Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća, v.r.

SINDIKAT HRVATSKIH UČITELJA:

Sanja Šprem, predsjednica, v.r.

NEZAVISNI SINDIKAT ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA:

Petar Pervan, v.d. predsjednika Velikog vijeća, v.r.

HRVATSKI SINDIKAT DJELATNIKA U KULTURI:

Domagoj Rebić, glavni tajnik, v.r.

NEZAVISNI SINDIKAT ZAPOSLENIH U HRVATSKOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU:

Antun Guljaš, predsjednik, v.r.

SAMOSTALNI SINDIKAT ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI HRVATSKE:

Stjepan Topolnjak, predsjednik, v.r.

NEZAVISNI SINDIKAT ZAPOSLENIH U SREDNJIM ŠKOLAMA HRVATSKE:

Branimir Mihalinec, predsjednik, v.r.

 SINDIKAT ZAPOSLENIKA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI HRVATSKE: Jadranka Dimić, predsjednica, v.r.


Javni sektor dogovorio božićnice i povišice od Nove godine

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u petak nakon pregovora sa sindikatima javnih i državnih službi da su dogovorili isplatu božićnica od 1500 kuna i prethodno dogovoreno povećanje osnovice plaće za četiri posto.

“Biti će isplaćena božićnica ove godine, osigurali smo sredstva. Isto tako ćemo preuzeti obveze što se tiče osnovice, koja je odgođena na 1. siječnja 2021. godine. To ćemo morati u proračunu osigurati, s 1. siječnjem ide povećanje osnovice od četiri posto”, rekao je Marić novinarima nakon pregovora.

Aladrović: Fiskalni kapaciteti ograničeni, ali osigurat ćemo sredstva

Povećanje od četiri posto povećat će ukupnu masu plaća za milijardu i 200 milijuna kuna na godišnjoj razini, dodao je.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović istaknuo je da su time ispunili sva ranija obećanja iz svibnja i lipnja.

“Povećanje osnovice od četiri posto, isplata božićnice, i sporazumi s policijom i obrazovanjem će se također ispuniti. Vjerodostojno smo išli prema pregovorima, naravno fiskalni kapaciteti su ograničeni, ali na neki način ćemo osigurati sredstva da ispoštujemo ranije obveze”, kazao je Aladrović.

Najavio je da će u drugom dijelu iduće godine otvoriti pitanje novih kolektivnih ugovora i temeljnog kolektivnog ugovora za iduće četverogodišnje razdoblje.

Jagić: Vlada ispunila ono što je morala

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić poručio je kako je Vlada ispunila ono što je morala, odnosno što je ispregovarala u lipnju, a sindikati državnih službi zadovoljni su isplatom božićnica i povećanjem osnovice.

I čelnik sindikata Preporod Željko Stipić ističe da je Vlada pristala na ono na što se i obvezala. “Nismo iznenađeni, Vlada je naprosto pokazala da stoji iza svog potpisa i mislim da je konačno vrijeme da se svi tako počnemo ponašati”, poručio je Stipić.

“Postoje poteškoće i za iduću godinu, ali smo bili čvrstog stava da se ne može dodatno prolongirati ono što je već prolongirano. Ono što smo izborili štrajkom u sustavu obrazovanja nije bilo predmetom ugovora, to će se i realizirati”, naglasila je čelnica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem.

Najavila je kako će nastaviti razgovore o ostalim problemima glede prava zaposlenika u samoizolaciji i bolovanju u javnom sektoru.

Čulinović Čaić: Očekujemo poziv u Vladu da dogovorimo način zahvale radnicima u bolnicama

Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić naglasila je kako je danas potvrđeno ono što je potpisano u sporazumu na proljeće, što zdravstveni sindikati i sindikati socijalne skrbi tada nisu potpisali jer su smatrali da je to neprihvatljivo u tadašnjim uvjetima.

“Na prošlom sastanku smo rekli da je prijedlog za daljnje odgađanje neprihvatljiv. Jedinstven stav sindikata bio je da tražimo da se ispoštuje potpisani sporazum i to smo se dogovorili”, kaže Čulinović Čaić.

Također očekuje od Vlade da pozove zdravstvene sindikate u Banske dvore kako bi se dogovorili o načinu zahvale ljudima koji rade u otežanim uvjetima u bolnicama.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak poručio je kako očekuju da ministar zdravstva Vili Beroš i Vlada napokon ispoštuju mišljenje i odluke Vrhovnog suda i isplate razliku za prekovremene sate.

“Koliko vidimo, Vlada premijera Plenkovića još uvijek pronalazi načine kako da to izbjegne, ali nadamo se da ćemo i to riješiti na zadovoljavajući način za radnike”, kaže Topolnjak.

Otvoreno: Hoće li rasti plaće u javnom sektoru?

Državnoj blagajni prijeti val tužbi javnog sektora težak dvije milijarde kuna zbog neprovedenih obveza iz prošlosti.

Ujedno, prosvjetari traže dogovoreno povećanje nakon velikog štrajka prošle godine, a liječnici dug za prekovremene sate.

Hoće li taj novac biti isplaćen? Što se događa u realnom sektoru? Hoće li u vremenu koronakrize biti povećanja plaća u javnom sektoru?
U emisiji “Otvoreno” gostovali su predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, potpredsjednica Hrvatskog sabora iz redova SDP-a Sabina Glasovac te glavni direktor HUP-a Damir Zorić.

Vilim Ribić je rekao da je Hrvatska izašla iz krize 2016. godine, a da se nakon toga počeo realizirati dogovor da će se dodatak plaći prihvatiti kada rast BDP-a bude barem 2% i to dva kvartala za redom.

– Tada je trebalo isplatiti povećanu osnovicu za 6%. Tadašnja vlada HDZ-a se na to oglušila, odlučili su prevariti 250 tisuća građana. Potom su počela tumačenja da sporazum nije valjan, a mi smo vidjeli da moramo ići na sud. Dobili smo sve presude, pravomoćne. Tada Vlada umjesto da poštuje odluke sudova, ona daje reviziju na Vrhovni sud. Oni donose nevjerojatne odluke, ističe sindikalist Vilim Ribić.

Ministar Aladrović kaže da se ne može složiti s tezom da su prevarili sindikate, vezano uz plaće za državne i javne službe.

– Plaće su povećane u javnom i državnom sektoru 13,5%. Sindikati su to prihvatili, otvorili smo pregovore o visini osnovice za 2021. godine. Očekujem da će sve strane biti svjesne situacije u kojoj se nalazimo.

– Povrh tih 13,5% imali smo dodatni sporazum s visokim obrazovanjem, srednjim i školskim obrazovanjem za 6%. Ista je situacija bila s djelatnicima MUP-a, a slična je situacija s djelatnicima socijalne skrbi. Prosječna plaća zapravo je povećana 39%, ističe ministar.

Damir Zorić ispred HUP-a kaže da rast plaća u realnom sektoru nije bio takav kao u državnom i da realni sektor to sve nosi na svojim leđima.

– Vlada nema svoje novce, sindikati nemaju svoje novce, a novce ima gospodarstvo koje radi.

Predviđa da će biti dodatna porezna presija u Hrvatskoj i porast javnoga duga u budućnosti. Sabina Glasovac kaže da se boji da bi se povijest mogla ponoviti, da se “lome” javne službe.

– Zaposlenici javnih službi pokazali su u ovoj krizi koliko su važni za hrvatsku državu, ističe.

U petak su pregovori oko plaća, Vilim Ribić kaže da ne zna što će se dogoditi i što je zapravo stav Vlade.

– Ako netko od nas traži odricanja, onda nam mora reći koji je to opći društveni razlog i interes. Mi ga ne vidimo, ističe dodajući da čekaju da se isplati ono što je dogovoreno.

HUP-ov Damir Zorić kaže “da ako nema zraka za gospodarstvo” da neće biti sredstava niti za državu niti za sindikate.

– Mi smo svi u istom košu i sada vidimo na ovim primjerima koliko nam vežu stvari koji su se događale u prošlosti. Rep nas dostiže danas i vući će se još i sutra, ističe.

Što se tiče povećanja plaća prosvjetarima koji su bili u štrajku, ministar Aladrović kaže da se u petak nastavljaju pregovori i da će sva pitanja biti na stolu.

– Poprilično sam siguran da ćemo naći dogovor, ističe.

Svi gosti se slažu da je potrošnja jako važan dio hrvatskog BDP-a, no Zorić upozorava da bi za državu bilo još bolje kada bi potrošnja bila vezana uz hrvatsku robu, no da se kupuje strana roba.

Vilim Ribić ističe da sindikati sumnjaju da postoji sprega između sudske i izvršne vlasti na najvišoj razini.

– Europska komisija je izdala da je od 2015. do 2020. godine percepcija neovisnosti pravosuđa od politike u Hrvatskoj najniža u Europskoj uniji.

– Nema nikakve sprege Vrhovnog suda i izvršne vlasti, tvrdi ministar Aladrović.

S obzirom na to da je kraj godine, ministar je odgovarajući na pitanje hoće li biti božićnica, rekao je “da se može računati s time”. Zorić dodaje da će biti i božićnica u realnom sektoru.

– Ne smijemo činiti što bi umanjilo optimizam. Svugdje gdje se mogu isplatiti, to će se napraviti.

Sabina Glasovac se nada da će se naći sredstva za sve one koji su održavali sustav u najgoroj krizi, kako na proljeće, tako i danas.

– Bojim se da se neće odustajati od nekih projekata, a s obzirom na to da idu lokalni izbori, a kojima će Vlada pomoći lokalnim čelnicima da postignu što bolji rezultat. Ta sredstva bi se ipak mogla preusmjeriti onima o kojima ovisi i naš život kad smo bolesni, životima djece te ljudima koji su prepušteni socijalnoj skrbi, zaključila je.

Uočljivo je da Ministar Aladrović objašnjava koliko je porasla plaća u sektoru socijalne skrbi. 

Sindikati javnih službi odbili Vladine prijedloge

Sindikati zaposlenih u zdravstvu, socijalnoj skrbi i obrazovanju odbili su u srijedu prijedlog Vlade da se odgodi planirano povećanje osnovice plaća i da se ne isplate božićnice, smatrajući to neprimjerenim u ovom trenutku.

Predstavnici pregovaračkog odbora Vlade i sindikata javnih i državnih službi sastali su se danas kako bi razgovarali o sklapanju dodataka Kolektivnim ugovorima.

Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama je izašao pred novinare i rekao kako je održan prvi sastanak pregovaračkih odbora.

– Vlada je ponudila protokol, sindikati su odbili u ovom trenutku jer i do sada smo pregovarali bez protokola tako da se ne opterećujemo s administrativnim pitanjima koja su bespredmetna. Drugo, Vlada je predložila da sindikati razmotre odgodu povećanja osnovice koja je dogovorena za 1. siječnja 2021., godine i da se raspravlja o visini božićnice kao jednog od materijalnih prava. Svi sindikati su složni u tome odgode povećanja osnovice ne prihvaćamo jer smo u poznatim uvjetima kad su bile projekcije proračuna puno lošije nego sada prihvatili odgodu povećanja osnovice za 1. siječnja 2021, rekao je Mihalinec.

Mihalinec je istaknuo kako se smatra da nema nikakvih ekonomskih i gospodarskih osnova da bi sindikati na to pristali.

– Božićnica će se sigurno potrošiti u Hrvatskoj i vrlo brzo će se vratiti ogroman novac u proračun, nismo spremni razgovarati da uopće nema božićnice. Božićnica od 1500 kuna je opravdani iznos koji će pomoći pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, rekao je Mihalinec.  

Mihalinec se dotaknuo i situacije u obrazovnom sustavu te rekao kako su ljudi preopterećeni u sustavu obrazovanja.

– Radi se redovna nastava po A modelu. Ide se raditi po B modelu koji je vrlo nedefiniran i često prevelika opterećenja za nastavnike ili po C modelu na koji prelaze neke škole.Mješoviti model je najteži za nastavnike jer to sve ovisi o interpretaciji ravnatelja što to znači rad s učenicima koji su kod kuće u samoizolaciji ili su oboljeli od koronavirusa, rekao je Mihalinec.

Branimir Mihalinec je rekao kako modelu C – online treba pristupati selektivno, čak ne po cijeloj županiji, nego po gradovima.

– Nije jednako u Gradu Zagrebu i Varaždinu. Nastava u školi je najkvalitetnija za učenike, ali i za održavanje mentalnog zdravlja cijele nacije, rekao je Mihalinec.

Novinarima su se obratili i predstavnici sindikata zdravstva i socijalne skrbi te rekli kako prijedlog Vlade o odgodi planirane povišice osnovice i ne isplati božićnica smatraju neprihvatljivim.

– U ovim okolnostima s nikad gorom epidemiološkom situacijom, treba razmišljati što dati više, kako ljudima zahvaliti za ono što rade. Nikad više nisu radili, nego rade sada. Situacija je gora nego što je bila u proljeće i bojim se da će biti još gora. U takvoj situaciji predlagati odgode ili što je već bilo planirano, neisplatiti božićnicu. O tome ne možemo razgovarati ozbiljno, istaknula je predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata (HLK) Renata Čulinović-Čaić.

Predsjednica Glavnog Vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara Anica Prašnjak također smatra Vladinu ponudu neprihvatljivom.

– U ime medicinskih sestara mi smo tražili stimulaciju, dodatno nagrađivanje, ovo nam je neprihvatljivo i mislimo da nije dobra ponuda. O tome se prekasno razgovara, kazala je Prašnjak.

I predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak upozorava da su radnici u sustavu zdravstva i socijalne skrbi najviše izloženi.

– Ovakav stav Vlade nema smisla, naši radnici to neće prihvatiti. Vlada bi trebala konačno shvatiti što je prioritet, naglasio je Topolnjak.

Predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dimić također je izvijestila da njezin sindikat odbio Vladinu ponudu.
I socijalna skrb je pred kolapsom

– Svjesni smo da je zdravstvo pred kolapsom, ali predviđamo isti scenarij i za socijalnu skrb. Predložili smo Vladi selektivni pristup povećanju osnovice, smatramo da bi na taj način pokazala poštovanje prema svim zaposlenicima koji sada krvare na svojim radnim mjestima, a znamo da ih nema dovoljno, istaknula je Dimić.

Predstavnici sindikata državnih službi izašli su pred novinare i rekli kako nisu dobili konkretan pisani prijedlog, bit će dostavljen nakon uvodnog sastanka. Teme su otvorene.

Smatraju da zbog Covid situacije i situacije u proračunu imaju razumijevanje.

– Međutim, obzirom na izloženost državnih službenika, kako policajaca tako i drugih državnih službenika koji cijelo ovo vrijeme pandemije rade u povećanom opsegu posla, smatramo da bi to bila svojevrsna nagrada, istaknuli su.

Zdravko Marić je rekao nakon sastanka kako nije ni bila namjera danas donijeti zaključke.

– Generalno, prezentirali smo naš koncept i stanje kako ga vidimo na gospodarskom i proračunskom djelu. Što se tiče proračuna, situacija za ovu godinu je nešto lošija jer je u odnosu na originalni deficit 6,7 posto, zadnja projekcija 8 posto BDP-a, deficit proračuna opće države. U svim tim projekcijama nedostaje ključna varijabla, a to je pitanje cjepiva i sve vezano uz epidemiološku sliku. Postoje dominantno negativni rizici i postoje pozitivni rizici. S naše strane, uputit ćemo prijedlog za dinamiku rasta osnovice, rekao je Marić.

Naglasio je kako, s njihove strane, nije bio prijedloga o smanjivanju plaća, već razgovor o dinamici povećanja. Očekuje da se prolongat stavi na neodređeno i nedefinirano vrijeme.

Na pitanje što će biti s božićnicama, rekao je kako su još lani rekli da će razmatrati mogućnost njihovog povećanja s 1250 na 1500 kn, ali kompletna problematika isplate božićnica je bila jedna od tema razgovora. Svjestan je da sindikati očekuju isplatu božićnica, ali o tome će se također razgovarati.

Smatra kako je inicijalna reakcija sindikata, koji su odbili Vladine prijedloge, njihovo legitimno pravo, ali će nastaviti dijalog.

– Niti jednog trenutka isplata plaća ni mirovina nije došla pod znak pitanja. Činit ćemo sve da niti neće dolaziti pod znak pitanja, poručio je Marić.

Dok postoji ova razina neizvjesnosti s obzirom na korona krizu i njezin utjecaj na gospodarstvo, ideja je da se visina i dinamika povećanja plaća dodatno razmotri, a prijedlog Vlade ne ide u smjeru smanjenja plaća.

– Moramo biti maksimalno spremni za bilo kakve nove okolnosti, naglasio je Marić.

Kreće val tužbi jer država nije na vrijeme javnim službenicima podigla plaće. Može izgubiti 2,5 milijardi kuna

Do kraja godine, hrvatski bi sudovi mogli biti doslovno zatrpani masovnim brojem tužbi radnika javnih službi, koji će na taj način od države tražiti isplatu duga za plaće. Taj se dug akumulirao od prosinca 2015. do siječnja 2017. kada je u obračunu njihovih plaća za 14 mjeseci izostalo ugovoreno povećanje osnovice za šest posto. Još od 2016. sindikati su sa svojim su članovima podigli 400-tinjak probnih, pilot tužbi; sve pravomoćne presude dosad su donesene u korist radnika.

Upravo je to zamah i poticaj za veću akciju koja je u pripremi, govori za Telegram Željko Stipić, šef školskog Sindikata Preporod. Kada bi se svih 180.000 zaposlenika javnih službi odlučilo za ulazak u spor, objašnjava, naravno uz pretpostavku da će se nastaviti dosadašnja unisona sudska praksa pravomoćnih presuda u korist radnika, država bi mogla izgubiti dvije do dvije i pol milijarde kuna.

DOGOVOR IZ 2006. GODINE

“Ako računamo da bi prosječno, po osobi, isplata duga bila desetak tisuća kuna, onda dolazimo do 1,8 milijardi. Morate imati na umu i da su u znanosti i visokom obrazovanju, zdravstvu, pojedinačni iznosi još i veći pa bi raspon za državu mogao biti i do dvije, dvije i pol milijarde kuna”, govori Stipić. Ti će troškovi, ističe, dodatno rasti ako sporovi budu dugotrajni pa mnogo toga ovisi o tome i kako će se postaviti druga strana, odnosno država. A geneza ovoga spora između sindikata i države seže još u 2006. godinu.

Tada je, a radi se o vremenu Vlade Ive Sanadera, dogovoren rast osnovice po stopi od šest posto za godine 2007., 2008. i 2009. godinu. Međutim, povećanje za 2009. izostalo je zbog financijske krize. Vlada i sindikati potom su se usuglasili da će se zaostatak realizirati nakon što rast BDP-a dosegne dva ili više posto tijekom dva uzastopna tromjesečja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Takav rast BDP-a konačno je ostvaren 2015.

SVI RADNICI DOBIVAJU PRESUDE

“Međutim, tada to iz Vlade osporavaju i govore da se nisu stekli uvjeti, to su bila ona izmotavanja na dvije decimale kada se rast BDP-a zaokruživao na 1,99 posto i oni ne povećaju osnovicu pa do prve korekcije povećanja dolazi tek u siječnju 2017.”, podsjeća Stipić. Tu je, kaže, od prosinca 2015. do siječnja 2017., nastalo spornih 14 mjeseci za koje djelatnici javnih službi sada traže (i dobivaju) isplate duga za plaće. Pilot tužbe, koje su radnici i sindikati podizali od 2016., uspostavile su vrlo jasnu sudsku praksu.

Općinski sudovi, govori Stipić, uglavnom su presuđivali u korist radnika. Bilo je pojedinačnih presuda protiv radnika, no svi oni u konačnici su sporove dobivali u drugome stupnju pred županijskim sudovima. “To je ono što je unikatno, što dosad nikad nismo imali; sve su pravomoćne presude u korist radnika i u takvoj situaciji, sindikati nemaju izbora nego sada ići u masovne sporove”, govori šef Preporoda.

Kaže i kako, s druge strane, država i dalje ne čini ništa da se cijeli spor riješi mirnim putem, da eventualno ponudi nagodbu, dogovori se sa sindikatima. U Preporodu su u opsežnim pripremama kako bi do kraja godine, kada počinje teći rok zastare, podnijeli tužbe. Točan broj tužbi njegovih članova, ali i umirovljenika koji su u bili članovi u trenutku nastanka duga, Stipiću će biti poznat tijekom idućeg tjedna.

OPSEŽNE PRIPREME ZA MASOVNE SPOROVE

U njihovim sindikalnim podružnicama diljem zemlje prikuplja se potrebna dokumentacija, sve je organizirano regionalno i angažirano je osam odvjetničkih ureda. Iznosi koje su učitelji i nastavnici dosad na sudovima dobivali u pilot postupcima varirali su između otprilike 5800 i 9000 kuna; to, naravno ovisi o godinama staža, o tome je li učitelj mentor ili savjetnik, a ti će iznosi s vremenom rasti zbog kamata. “No okvirno, iznosi će se kretati oko visine jedne plaće koju radnik prima”, pojašnjava Stipić.

Ukazuje na još jednu dimenziju sporova; naime, Vrhovni je sud u prvoj polovici ove godine prihvatio jedan pojedinačni zahtjev za pokretanjem postupka revizije. “Ako donesu presudu kojom potvrđuju dosadašnje presude županijskih sudova, očekujem da država promptno ponudi nagodbu. Ako bi, pak, presuda Vrhovnog suda išla protiv radnika, onda bi sindikati obustavili sve daljnje radnje”, objašnjava. Spornim smatra, međutim, što Vrhovni sud u donošenju pravorijeka nije ograničen nikakvim rokovima.

ULOGA VRHOVNOG SUDA

Kaže i kako su dobili pravna tumačenja prema kojima se Vrhovni sud ovdje zapravo uopće ne bi trebao uplitati jer nema različitih presuda županijskih sudova, a uloga je Vrhovnog suda ujednačavanje sudske prakse. “U nekoj uređenoj državi bilo bi nemoguće da Vrhovni sud poništi presude svih županijskih sudova, pazite koji je to šamar pravosuđu na nižoj razini”, govori predsjednik Preporoda. Zaključuje kako se država, dosad ignorirajući ovaj problem, ponaša kao kao da joj milijarda-dvije ne znači ništa.

S druge strane, smatra, sindikati su u cijelu ovu priču ušli “krajnje odgovorno prema radnicima i svojim članovima”. Iz resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja, ministar Radovan Fuchs obavijestio je škole, fakultete i institute o tome da je u jednom slučaju dopušten postupak revizije i uputio ih da redovito izvještavaju Ministarstvo o fazama sudskih postupaka koje radnici vode protiv poslodavaca radi isplate duga za plaće zbog izostanka uvećanja osnovice za šest posto.

‘DA OVO NE RADIMO, BILI BISMO NEVJERODOSTOJNI’

Pitamo Stipića i računa li na burnu reakciju javnosti s obzirom na masovne tužbe koje bi državu mogle skupo stajati u vrlo ozbiljnom, kriznom trenutku zbog pandemije koronavirusa. “Moj je stav da nema te krize koja bi mogla anulirati pravdu. Razumijemo da će dio javnosti ovo shvatiti kao da tražimo kruha preko pogače, međutim ako imamo pravo, a sudovi su nam zasad dali za pravo, onda nam to na što imamo pravo treba i pripasti”, govori.

Da sindikati nisu krenuli u sve ovo, dodaje, pokazali bi se nevjerodostojnima; ne namjeravaju, zaključuje, dovesti u pitanje niti vlastiti obraz niti ugroziti interese svojih članova.

OZBILJNE PRIPREME I U DRUGIM SINDIKATIMA

Da se do kraja godine zaista sprema velik broj tužbi, govore i podaci koje smo dobili od čelnika još dvaju sindikata javnih službi. Jadranka Dimić, šefica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Telegramu je kazala kako su imali petnaestak pilot tužbi i sve pravomoćne išle su u korist radnika. “Sada od članova prikupljamo dokumentaciju za masovnije sporove, očekujemo da ćemo do kraja godine podnijeti 4500 tužbi”, kaže Dimić.

Igor Radeka, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Telegramu je također potvrdio da i u njihovom sindikatu pravna služba ažurno priprema velik broj tužbi. “Imali smo 50 pilot tužbi, velika većina njih već je riješena i sve pravomoćne donesene su u korist tužitelja, odnosno radnika, naših članova”, istaknuo je Radeka. Poručuje i kako ignoranciju vlasti za ovaj problem, u situaciji u kojoj troškovi i kamate samo rastu, smatra tragičnom.