OBILAZAK USTANOVA SOCIJALNE SKRBI NA POTRESOM ZAHVAĆENOM PODRUČJU

Dana 14. siječnja, 2021. predstavnici Sindikata socijalne skrbi predsjednica Jadranka Dimić i član Središnjeg odbora Vlado Grujić obišli su domove socijalne skrbi, prvenstveno kako bi zaposlenicima pružili podršku i dali im do znanja da nisu sami te da će Sindikat i svi njegovi članovi pomoći koliko su u mogućnosti. Na licu mjesta uvjerili su se o razmjerima štete u ustanovama i kako ta novonastala situacije utiče na zaposlenike i njihova radna mjesta.

Prva ustanova koju su obišli bio je Dom za starije Petrinja gdje ih je dočekao povjerenik sindikalne podružnice gosp. Stevo Telar. Dom Petrinja je toliko stradao da su svi korisnici izmješteni u druge domove i ustanove diljem Hrvatske. U domu trenutno „radi“ pet, šest zaposlenika tehničke službe koji ustvari čuvaju dom, a i njihove kuće su uništene. Dio osoblja, njegovateljice i medicinske sestre, preraspoređene su, prvenstveno u Terme Topusko jer je tamo izmješten najveći broj korisnika. Dio zaposlenika ne dolazi na posao jer nemaju gdje doći i to Sindikat vidi kao problem koji će se javiti kroz neko vrijeme. Prvenstveno će se to odraziti na zaposlenike koji imaju ugovore o radu na određeno vrijeme. Iako su im domovi stradali u potresu, iako im je budućnost nesigurna, ljudi se ne predaju i nisu klonuli duhom. Posjeta središnjice Sindikata ih je iskreno razveselila, a predsjednica im je obećala svu moguću pomoć.

Nakon Petrinje posjetili su Dom za starije i nemoćne Sisak. Domaćin u Sisku bio je sindikalni povjerenik gosp. Davor Kostrić. Ova ustanova nije pretrpila tako velike štete kao dom u Petrinji, međutim i ovdje su pojedini odjeli neupotrebljivi za boravak korisnika. Dom je iz europskih sredstava napravio odjel za korisnike sa alzheimerovom bolesti koji je trebao biti useljen početkom ove godine, međutim uništen je u potresu. Zaposlenici ovog doma redovito dolaze na posao i tu neće biti problem radnih mjesta kao u Petrinji. Zaposlenici doma su sa šireg sisačkog područja i domovi su im stradali u potresu međutim i oni se dobro nose sa stresom i situacijom u kojoj su se našli. Posebno treba pohvaliti gosp. Kostrića i djelatnice iz kuhinje koji su nakon potresa korisnicima napravili pravi novogodišnji ručak i večeru.

Razmjere štete na ustanovama možete pogledati u galerijama u prilogu.

U razgovoru sa povjerenicima i članovima Sindikata iz ovih ustanova i na njihov prijedlog Sindikat će svim članovima sa stradalih područja pomoći jednakim financijskim iznosom.

Na današnji dan stanje na računu za pomoć stradalima je 104.923,38 kn.

Pozivamo Vas još jednom da, ukoliko niste, uplatite u skladu sa svojim mogućnostima na IBAN Sindikata:

HR95 2340 0091 5109 2988 3

Model: HR00 100

Svrha uplate: Pomoć stradalima od potresa.

Dom za starije i nemoćne osobe Sisak
Dom za starije i nemoćne osobe Petrinja

POMOZIMO STRADALIMA U PETRINJI I SISKU

Poštovane članice i članovi SZDSSH

Snažan potres pogodio je Petrinju i Sisak sa okolicom, a osjetio se u cijeloj Hrvatskoj i šire. Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske poziva sve svoje članove i sve zaposlenike u sustavu socijalne skrbi da pomognu zaposlenicima ustanova socijalne skrbi u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Ovim putem pozivam sve članove sindikata i sve ostale zaposlenike u sustavu socijalne skrbi da se, u skladu sa svojim mogućnostima, uključe u našu akciju.

Djelatnost socijalne skrbi javnost prepoznaje kao djelatnost koja pomaže ljudima u nevolji.  

Sada je vrijeme da pokažemo solidarnost, zajedništvo i snagu sindikata i njenih članova!

Sindikat je otvorio račun za pomoć stradalim zaposlenicima u sustavu socijalne skrbi

HR95 2340 0091 5109 2988 3
Model: HR00  100
Svrha: Pomoć stradalima od potresa

Unaprijed zahvaljujem na svakoj pomoći.

Predsjednica SZDSSH
Jadranka Dimić, dipl. soc. radnica

Vlada uvela bonuse za radnike koji brinu o covid bolesnicima

VLADA je donijela četiri odluke o posebnim nagradama za rad s oboljelima od covida-19 u iznosu od 10 posto osnovne plaće, i to za radnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, za službenike kaznenih tijela i pripadnike Oružanih snaga.

“Pravo na posebnu nagradu u sustavu zdravstva, sukladno odluci, ostvaruje radnik za vrijeme koje sukladno rasporedu poslodavca/ravnatelja doma zdravlja obavlja poslove u ustrojstvenim jedinicama/djelatnostima koje pružaju skrb oboljelima od bolesti covid-19”, rekao je na sjednici vlade u ponedjeljak ministar zdravstva Vili Beroš.

“Odlukom se također predlaže da radnik koji je privremeno raspoređen na obavljanje poslova vezano uz pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelim od bolesti covid-19 ima pravo, umjesto plaće za tekući mjesec koju je ostvario temeljem privremenog rasporeda uvećanu za posebnu nagradu, za to razdoblje ostvariti plaću u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca prije njegovog privremenog rasporeda ako je to za radnika povoljnije”, istaknuo je Beroš.

Isplata u skladu s tom odlukom počinje s obračunom plaće za studeni, što znači da će svim radnicima koji ostvaruju pravo na isplatu nagrade razlika plaće biti isplaćena s plaćom za prosinac.

Jednaku će nagradu dobiti i radnici u sustavu socijalne skrbi koji obavljaju poslove vezane za brigu o zdravlju i njegu korisnika usluge smještaja ili organiziranog stanovanja oboljelima od covida-19, kao i pripadnici zdravstvene službe Oružanih snaga RH koji obavljaju poslove vezane za pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelima od te bolesti, a također i službenici kaznenih tijela koji obavljaju poslove vezane za pružanje zdravstvene zaštite osobama lišenim slobode u zatvorskom sustavu, a oboljeli su od covida-19.

Javni sektor dogovorio božićnice i povišice od Nove godine

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u petak nakon pregovora sa sindikatima javnih i državnih službi da su dogovorili isplatu božićnica od 1500 kuna i prethodno dogovoreno povećanje osnovice plaće za četiri posto.

“Biti će isplaćena božićnica ove godine, osigurali smo sredstva. Isto tako ćemo preuzeti obveze što se tiče osnovice, koja je odgođena na 1. siječnja 2021. godine. To ćemo morati u proračunu osigurati, s 1. siječnjem ide povećanje osnovice od četiri posto”, rekao je Marić novinarima nakon pregovora.

Aladrović: Fiskalni kapaciteti ograničeni, ali osigurat ćemo sredstva

Povećanje od četiri posto povećat će ukupnu masu plaća za milijardu i 200 milijuna kuna na godišnjoj razini, dodao je.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović istaknuo je da su time ispunili sva ranija obećanja iz svibnja i lipnja.

“Povećanje osnovice od četiri posto, isplata božićnice, i sporazumi s policijom i obrazovanjem će se također ispuniti. Vjerodostojno smo išli prema pregovorima, naravno fiskalni kapaciteti su ograničeni, ali na neki način ćemo osigurati sredstva da ispoštujemo ranije obveze”, kazao je Aladrović.

Najavio je da će u drugom dijelu iduće godine otvoriti pitanje novih kolektivnih ugovora i temeljnog kolektivnog ugovora za iduće četverogodišnje razdoblje.

Jagić: Vlada ispunila ono što je morala

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić poručio je kako je Vlada ispunila ono što je morala, odnosno što je ispregovarala u lipnju, a sindikati državnih službi zadovoljni su isplatom božićnica i povećanjem osnovice.

I čelnik sindikata Preporod Željko Stipić ističe da je Vlada pristala na ono na što se i obvezala. “Nismo iznenađeni, Vlada je naprosto pokazala da stoji iza svog potpisa i mislim da je konačno vrijeme da se svi tako počnemo ponašati”, poručio je Stipić.

“Postoje poteškoće i za iduću godinu, ali smo bili čvrstog stava da se ne može dodatno prolongirati ono što je već prolongirano. Ono što smo izborili štrajkom u sustavu obrazovanja nije bilo predmetom ugovora, to će se i realizirati”, naglasila je čelnica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem.

Najavila je kako će nastaviti razgovore o ostalim problemima glede prava zaposlenika u samoizolaciji i bolovanju u javnom sektoru.

Čulinović Čaić: Očekujemo poziv u Vladu da dogovorimo način zahvale radnicima u bolnicama

Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić naglasila je kako je danas potvrđeno ono što je potpisano u sporazumu na proljeće, što zdravstveni sindikati i sindikati socijalne skrbi tada nisu potpisali jer su smatrali da je to neprihvatljivo u tadašnjim uvjetima.

“Na prošlom sastanku smo rekli da je prijedlog za daljnje odgađanje neprihvatljiv. Jedinstven stav sindikata bio je da tražimo da se ispoštuje potpisani sporazum i to smo se dogovorili”, kaže Čulinović Čaić.

Također očekuje od Vlade da pozove zdravstvene sindikate u Banske dvore kako bi se dogovorili o načinu zahvale ljudima koji rade u otežanim uvjetima u bolnicama.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak poručio je kako očekuju da ministar zdravstva Vili Beroš i Vlada napokon ispoštuju mišljenje i odluke Vrhovnog suda i isplate razliku za prekovremene sate.

“Koliko vidimo, Vlada premijera Plenkovića još uvijek pronalazi načine kako da to izbjegne, ali nadamo se da ćemo i to riješiti na zadovoljavajući način za radnike”, kaže Topolnjak.

Otvoreno: Hoće li rasti plaće u javnom sektoru?

Državnoj blagajni prijeti val tužbi javnog sektora težak dvije milijarde kuna zbog neprovedenih obveza iz prošlosti.

Ujedno, prosvjetari traže dogovoreno povećanje nakon velikog štrajka prošle godine, a liječnici dug za prekovremene sate.

Hoće li taj novac biti isplaćen? Što se događa u realnom sektoru? Hoće li u vremenu koronakrize biti povećanja plaća u javnom sektoru?
U emisiji “Otvoreno” gostovali su predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, potpredsjednica Hrvatskog sabora iz redova SDP-a Sabina Glasovac te glavni direktor HUP-a Damir Zorić.

Vilim Ribić je rekao da je Hrvatska izašla iz krize 2016. godine, a da se nakon toga počeo realizirati dogovor da će se dodatak plaći prihvatiti kada rast BDP-a bude barem 2% i to dva kvartala za redom.

– Tada je trebalo isplatiti povećanu osnovicu za 6%. Tadašnja vlada HDZ-a se na to oglušila, odlučili su prevariti 250 tisuća građana. Potom su počela tumačenja da sporazum nije valjan, a mi smo vidjeli da moramo ići na sud. Dobili smo sve presude, pravomoćne. Tada Vlada umjesto da poštuje odluke sudova, ona daje reviziju na Vrhovni sud. Oni donose nevjerojatne odluke, ističe sindikalist Vilim Ribić.

Ministar Aladrović kaže da se ne može složiti s tezom da su prevarili sindikate, vezano uz plaće za državne i javne službe.

– Plaće su povećane u javnom i državnom sektoru 13,5%. Sindikati su to prihvatili, otvorili smo pregovore o visini osnovice za 2021. godine. Očekujem da će sve strane biti svjesne situacije u kojoj se nalazimo.

– Povrh tih 13,5% imali smo dodatni sporazum s visokim obrazovanjem, srednjim i školskim obrazovanjem za 6%. Ista je situacija bila s djelatnicima MUP-a, a slična je situacija s djelatnicima socijalne skrbi. Prosječna plaća zapravo je povećana 39%, ističe ministar.

Damir Zorić ispred HUP-a kaže da rast plaća u realnom sektoru nije bio takav kao u državnom i da realni sektor to sve nosi na svojim leđima.

– Vlada nema svoje novce, sindikati nemaju svoje novce, a novce ima gospodarstvo koje radi.

Predviđa da će biti dodatna porezna presija u Hrvatskoj i porast javnoga duga u budućnosti. Sabina Glasovac kaže da se boji da bi se povijest mogla ponoviti, da se “lome” javne službe.

– Zaposlenici javnih službi pokazali su u ovoj krizi koliko su važni za hrvatsku državu, ističe.

U petak su pregovori oko plaća, Vilim Ribić kaže da ne zna što će se dogoditi i što je zapravo stav Vlade.

– Ako netko od nas traži odricanja, onda nam mora reći koji je to opći društveni razlog i interes. Mi ga ne vidimo, ističe dodajući da čekaju da se isplati ono što je dogovoreno.

HUP-ov Damir Zorić kaže “da ako nema zraka za gospodarstvo” da neće biti sredstava niti za državu niti za sindikate.

– Mi smo svi u istom košu i sada vidimo na ovim primjerima koliko nam vežu stvari koji su se događale u prošlosti. Rep nas dostiže danas i vući će se još i sutra, ističe.

Što se tiče povećanja plaća prosvjetarima koji su bili u štrajku, ministar Aladrović kaže da se u petak nastavljaju pregovori i da će sva pitanja biti na stolu.

– Poprilično sam siguran da ćemo naći dogovor, ističe.

Svi gosti se slažu da je potrošnja jako važan dio hrvatskog BDP-a, no Zorić upozorava da bi za državu bilo još bolje kada bi potrošnja bila vezana uz hrvatsku robu, no da se kupuje strana roba.

Vilim Ribić ističe da sindikati sumnjaju da postoji sprega između sudske i izvršne vlasti na najvišoj razini.

– Europska komisija je izdala da je od 2015. do 2020. godine percepcija neovisnosti pravosuđa od politike u Hrvatskoj najniža u Europskoj uniji.

– Nema nikakve sprege Vrhovnog suda i izvršne vlasti, tvrdi ministar Aladrović.

S obzirom na to da je kraj godine, ministar je odgovarajući na pitanje hoće li biti božićnica, rekao je “da se može računati s time”. Zorić dodaje da će biti i božićnica u realnom sektoru.

– Ne smijemo činiti što bi umanjilo optimizam. Svugdje gdje se mogu isplatiti, to će se napraviti.

Sabina Glasovac se nada da će se naći sredstva za sve one koji su održavali sustav u najgoroj krizi, kako na proljeće, tako i danas.

– Bojim se da se neće odustajati od nekih projekata, a s obzirom na to da idu lokalni izbori, a kojima će Vlada pomoći lokalnim čelnicima da postignu što bolji rezultat. Ta sredstva bi se ipak mogla preusmjeriti onima o kojima ovisi i naš život kad smo bolesni, životima djece te ljudima koji su prepušteni socijalnoj skrbi, zaključila je.

Uočljivo je da Ministar Aladrović objašnjava koliko je porasla plaća u sektoru socijalne skrbi. 

Sindikati javnih službi odbili Vladine prijedloge

Sindikati zaposlenih u zdravstvu, socijalnoj skrbi i obrazovanju odbili su u srijedu prijedlog Vlade da se odgodi planirano povećanje osnovice plaća i da se ne isplate božićnice, smatrajući to neprimjerenim u ovom trenutku.

Predstavnici pregovaračkog odbora Vlade i sindikata javnih i državnih službi sastali su se danas kako bi razgovarali o sklapanju dodataka Kolektivnim ugovorima.

Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama je izašao pred novinare i rekao kako je održan prvi sastanak pregovaračkih odbora.

– Vlada je ponudila protokol, sindikati su odbili u ovom trenutku jer i do sada smo pregovarali bez protokola tako da se ne opterećujemo s administrativnim pitanjima koja su bespredmetna. Drugo, Vlada je predložila da sindikati razmotre odgodu povećanja osnovice koja je dogovorena za 1. siječnja 2021., godine i da se raspravlja o visini božićnice kao jednog od materijalnih prava. Svi sindikati su složni u tome odgode povećanja osnovice ne prihvaćamo jer smo u poznatim uvjetima kad su bile projekcije proračuna puno lošije nego sada prihvatili odgodu povećanja osnovice za 1. siječnja 2021, rekao je Mihalinec.

Mihalinec je istaknuo kako se smatra da nema nikakvih ekonomskih i gospodarskih osnova da bi sindikati na to pristali.

– Božićnica će se sigurno potrošiti u Hrvatskoj i vrlo brzo će se vratiti ogroman novac u proračun, nismo spremni razgovarati da uopće nema božićnice. Božićnica od 1500 kuna je opravdani iznos koji će pomoći pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, rekao je Mihalinec.  

Mihalinec se dotaknuo i situacije u obrazovnom sustavu te rekao kako su ljudi preopterećeni u sustavu obrazovanja.

– Radi se redovna nastava po A modelu. Ide se raditi po B modelu koji je vrlo nedefiniran i često prevelika opterećenja za nastavnike ili po C modelu na koji prelaze neke škole.Mješoviti model je najteži za nastavnike jer to sve ovisi o interpretaciji ravnatelja što to znači rad s učenicima koji su kod kuće u samoizolaciji ili su oboljeli od koronavirusa, rekao je Mihalinec.

Branimir Mihalinec je rekao kako modelu C – online treba pristupati selektivno, čak ne po cijeloj županiji, nego po gradovima.

– Nije jednako u Gradu Zagrebu i Varaždinu. Nastava u školi je najkvalitetnija za učenike, ali i za održavanje mentalnog zdravlja cijele nacije, rekao je Mihalinec.

Novinarima su se obratili i predstavnici sindikata zdravstva i socijalne skrbi te rekli kako prijedlog Vlade o odgodi planirane povišice osnovice i ne isplati božićnica smatraju neprihvatljivim.

– U ovim okolnostima s nikad gorom epidemiološkom situacijom, treba razmišljati što dati više, kako ljudima zahvaliti za ono što rade. Nikad više nisu radili, nego rade sada. Situacija je gora nego što je bila u proljeće i bojim se da će biti još gora. U takvoj situaciji predlagati odgode ili što je već bilo planirano, neisplatiti božićnicu. O tome ne možemo razgovarati ozbiljno, istaknula je predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata (HLK) Renata Čulinović-Čaić.

Predsjednica Glavnog Vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara Anica Prašnjak također smatra Vladinu ponudu neprihvatljivom.

– U ime medicinskih sestara mi smo tražili stimulaciju, dodatno nagrađivanje, ovo nam je neprihvatljivo i mislimo da nije dobra ponuda. O tome se prekasno razgovara, kazala je Prašnjak.

I predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak upozorava da su radnici u sustavu zdravstva i socijalne skrbi najviše izloženi.

– Ovakav stav Vlade nema smisla, naši radnici to neće prihvatiti. Vlada bi trebala konačno shvatiti što je prioritet, naglasio je Topolnjak.

Predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dimić također je izvijestila da njezin sindikat odbio Vladinu ponudu.
I socijalna skrb je pred kolapsom

– Svjesni smo da je zdravstvo pred kolapsom, ali predviđamo isti scenarij i za socijalnu skrb. Predložili smo Vladi selektivni pristup povećanju osnovice, smatramo da bi na taj način pokazala poštovanje prema svim zaposlenicima koji sada krvare na svojim radnim mjestima, a znamo da ih nema dovoljno, istaknula je Dimić.

Predstavnici sindikata državnih službi izašli su pred novinare i rekli kako nisu dobili konkretan pisani prijedlog, bit će dostavljen nakon uvodnog sastanka. Teme su otvorene.

Smatraju da zbog Covid situacije i situacije u proračunu imaju razumijevanje.

– Međutim, obzirom na izloženost državnih službenika, kako policajaca tako i drugih državnih službenika koji cijelo ovo vrijeme pandemije rade u povećanom opsegu posla, smatramo da bi to bila svojevrsna nagrada, istaknuli su.

Zdravko Marić je rekao nakon sastanka kako nije ni bila namjera danas donijeti zaključke.

– Generalno, prezentirali smo naš koncept i stanje kako ga vidimo na gospodarskom i proračunskom djelu. Što se tiče proračuna, situacija za ovu godinu je nešto lošija jer je u odnosu na originalni deficit 6,7 posto, zadnja projekcija 8 posto BDP-a, deficit proračuna opće države. U svim tim projekcijama nedostaje ključna varijabla, a to je pitanje cjepiva i sve vezano uz epidemiološku sliku. Postoje dominantno negativni rizici i postoje pozitivni rizici. S naše strane, uputit ćemo prijedlog za dinamiku rasta osnovice, rekao je Marić.

Naglasio je kako, s njihove strane, nije bio prijedloga o smanjivanju plaća, već razgovor o dinamici povećanja. Očekuje da se prolongat stavi na neodređeno i nedefinirano vrijeme.

Na pitanje što će biti s božićnicama, rekao je kako su još lani rekli da će razmatrati mogućnost njihovog povećanja s 1250 na 1500 kn, ali kompletna problematika isplate božićnica je bila jedna od tema razgovora. Svjestan je da sindikati očekuju isplatu božićnica, ali o tome će se također razgovarati.

Smatra kako je inicijalna reakcija sindikata, koji su odbili Vladine prijedloge, njihovo legitimno pravo, ali će nastaviti dijalog.

– Niti jednog trenutka isplata plaća ni mirovina nije došla pod znak pitanja. Činit ćemo sve da niti neće dolaziti pod znak pitanja, poručio je Marić.

Dok postoji ova razina neizvjesnosti s obzirom na korona krizu i njezin utjecaj na gospodarstvo, ideja je da se visina i dinamika povećanja plaća dodatno razmotri, a prijedlog Vlade ne ide u smjeru smanjenja plaća.

– Moramo biti maksimalno spremni za bilo kakve nove okolnosti, naglasio je Marić.

Kreće val tužbi jer država nije na vrijeme javnim službenicima podigla plaće. Može izgubiti 2,5 milijardi kuna

Do kraja godine, hrvatski bi sudovi mogli biti doslovno zatrpani masovnim brojem tužbi radnika javnih službi, koji će na taj način od države tražiti isplatu duga za plaće. Taj se dug akumulirao od prosinca 2015. do siječnja 2017. kada je u obračunu njihovih plaća za 14 mjeseci izostalo ugovoreno povećanje osnovice za šest posto. Još od 2016. sindikati su sa svojim su članovima podigli 400-tinjak probnih, pilot tužbi; sve pravomoćne presude dosad su donesene u korist radnika.

Upravo je to zamah i poticaj za veću akciju koja je u pripremi, govori za Telegram Željko Stipić, šef školskog Sindikata Preporod. Kada bi se svih 180.000 zaposlenika javnih službi odlučilo za ulazak u spor, objašnjava, naravno uz pretpostavku da će se nastaviti dosadašnja unisona sudska praksa pravomoćnih presuda u korist radnika, država bi mogla izgubiti dvije do dvije i pol milijarde kuna.

DOGOVOR IZ 2006. GODINE

“Ako računamo da bi prosječno, po osobi, isplata duga bila desetak tisuća kuna, onda dolazimo do 1,8 milijardi. Morate imati na umu i da su u znanosti i visokom obrazovanju, zdravstvu, pojedinačni iznosi još i veći pa bi raspon za državu mogao biti i do dvije, dvije i pol milijarde kuna”, govori Stipić. Ti će troškovi, ističe, dodatno rasti ako sporovi budu dugotrajni pa mnogo toga ovisi o tome i kako će se postaviti druga strana, odnosno država. A geneza ovoga spora između sindikata i države seže još u 2006. godinu.

Tada je, a radi se o vremenu Vlade Ive Sanadera, dogovoren rast osnovice po stopi od šest posto za godine 2007., 2008. i 2009. godinu. Međutim, povećanje za 2009. izostalo je zbog financijske krize. Vlada i sindikati potom su se usuglasili da će se zaostatak realizirati nakon što rast BDP-a dosegne dva ili više posto tijekom dva uzastopna tromjesečja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Takav rast BDP-a konačno je ostvaren 2015.

SVI RADNICI DOBIVAJU PRESUDE

“Međutim, tada to iz Vlade osporavaju i govore da se nisu stekli uvjeti, to su bila ona izmotavanja na dvije decimale kada se rast BDP-a zaokruživao na 1,99 posto i oni ne povećaju osnovicu pa do prve korekcije povećanja dolazi tek u siječnju 2017.”, podsjeća Stipić. Tu je, kaže, od prosinca 2015. do siječnja 2017., nastalo spornih 14 mjeseci za koje djelatnici javnih službi sada traže (i dobivaju) isplate duga za plaće. Pilot tužbe, koje su radnici i sindikati podizali od 2016., uspostavile su vrlo jasnu sudsku praksu.

Općinski sudovi, govori Stipić, uglavnom su presuđivali u korist radnika. Bilo je pojedinačnih presuda protiv radnika, no svi oni u konačnici su sporove dobivali u drugome stupnju pred županijskim sudovima. “To je ono što je unikatno, što dosad nikad nismo imali; sve su pravomoćne presude u korist radnika i u takvoj situaciji, sindikati nemaju izbora nego sada ići u masovne sporove”, govori šef Preporoda.

Kaže i kako, s druge strane, država i dalje ne čini ništa da se cijeli spor riješi mirnim putem, da eventualno ponudi nagodbu, dogovori se sa sindikatima. U Preporodu su u opsežnim pripremama kako bi do kraja godine, kada počinje teći rok zastare, podnijeli tužbe. Točan broj tužbi njegovih članova, ali i umirovljenika koji su u bili članovi u trenutku nastanka duga, Stipiću će biti poznat tijekom idućeg tjedna.

OPSEŽNE PRIPREME ZA MASOVNE SPOROVE

U njihovim sindikalnim podružnicama diljem zemlje prikuplja se potrebna dokumentacija, sve je organizirano regionalno i angažirano je osam odvjetničkih ureda. Iznosi koje su učitelji i nastavnici dosad na sudovima dobivali u pilot postupcima varirali su između otprilike 5800 i 9000 kuna; to, naravno ovisi o godinama staža, o tome je li učitelj mentor ili savjetnik, a ti će iznosi s vremenom rasti zbog kamata. “No okvirno, iznosi će se kretati oko visine jedne plaće koju radnik prima”, pojašnjava Stipić.

Ukazuje na još jednu dimenziju sporova; naime, Vrhovni je sud u prvoj polovici ove godine prihvatio jedan pojedinačni zahtjev za pokretanjem postupka revizije. “Ako donesu presudu kojom potvrđuju dosadašnje presude županijskih sudova, očekujem da država promptno ponudi nagodbu. Ako bi, pak, presuda Vrhovnog suda išla protiv radnika, onda bi sindikati obustavili sve daljnje radnje”, objašnjava. Spornim smatra, međutim, što Vrhovni sud u donošenju pravorijeka nije ograničen nikakvim rokovima.

ULOGA VRHOVNOG SUDA

Kaže i kako su dobili pravna tumačenja prema kojima se Vrhovni sud ovdje zapravo uopće ne bi trebao uplitati jer nema različitih presuda županijskih sudova, a uloga je Vrhovnog suda ujednačavanje sudske prakse. “U nekoj uređenoj državi bilo bi nemoguće da Vrhovni sud poništi presude svih županijskih sudova, pazite koji je to šamar pravosuđu na nižoj razini”, govori predsjednik Preporoda. Zaključuje kako se država, dosad ignorirajući ovaj problem, ponaša kao kao da joj milijarda-dvije ne znači ništa.

S druge strane, smatra, sindikati su u cijelu ovu priču ušli “krajnje odgovorno prema radnicima i svojim članovima”. Iz resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja, ministar Radovan Fuchs obavijestio je škole, fakultete i institute o tome da je u jednom slučaju dopušten postupak revizije i uputio ih da redovito izvještavaju Ministarstvo o fazama sudskih postupaka koje radnici vode protiv poslodavaca radi isplate duga za plaće zbog izostanka uvećanja osnovice za šest posto.

‘DA OVO NE RADIMO, BILI BISMO NEVJERODOSTOJNI’

Pitamo Stipića i računa li na burnu reakciju javnosti s obzirom na masovne tužbe koje bi državu mogle skupo stajati u vrlo ozbiljnom, kriznom trenutku zbog pandemije koronavirusa. “Moj je stav da nema te krize koja bi mogla anulirati pravdu. Razumijemo da će dio javnosti ovo shvatiti kao da tražimo kruha preko pogače, međutim ako imamo pravo, a sudovi su nam zasad dali za pravo, onda nam to na što imamo pravo treba i pripasti”, govori.

Da sindikati nisu krenuli u sve ovo, dodaje, pokazali bi se nevjerodostojnima; ne namjeravaju, zaključuje, dovesti u pitanje niti vlastiti obraz niti ugroziti interese svojih članova.

OZBILJNE PRIPREME I U DRUGIM SINDIKATIMA

Da se do kraja godine zaista sprema velik broj tužbi, govore i podaci koje smo dobili od čelnika još dvaju sindikata javnih službi. Jadranka Dimić, šefica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Telegramu je kazala kako su imali petnaestak pilot tužbi i sve pravomoćne išle su u korist radnika. “Sada od članova prikupljamo dokumentaciju za masovnije sporove, očekujemo da ćemo do kraja godine podnijeti 4500 tužbi”, kaže Dimić.

Igor Radeka, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Telegramu je također potvrdio da i u njihovom sindikatu pravna služba ažurno priprema velik broj tužbi. “Imali smo 50 pilot tužbi, velika većina njih već je riješena i sve pravomoćne donesene su u korist tužitelja, odnosno radnika, naših članova”, istaknuo je Radeka. Poručuje i kako ignoranciju vlasti za ovaj problem, u situaciji u kojoj troškovi i kamate samo rastu, smatra tragičnom.

OBAVIJEST O OTKAZIVANJU 38. SINDIKALNO SPORTSKIH IGARA TROGIR 2020

Poštovane kolegice i kolege! Obavještavamo Vas da je Organizacijski odbor sportskih susreta u skladu sa odlukama Nacionalnog kriznog stožera civilne zaštite donio odluku o otkazivanju 38. Sindikalno sportskih susreta koji su se trebali održati od 09.–13. rujna 2020. god u Trogiru AP „Medena“.

Organizacijski odbor susreta dao je sve od sebe da se održe i ovi susreti, međutim epidemiološka slika u Hrvatskoj, a prvenstveno u Splitsko – dalmatinskoj županiji iz dana u dan sve je lošija stoga smatramo da je otkazivanje susreta jedina ispravna i odgovorna odluka. Time pokazujemo odgovornost, ne samo prema sudionicima Susreta, nego prvenstveno prema našim korisnicima.

Zahvaljujemo na razumijevanju svima koji su željeli i ove godine provesti nekoliko dana u druženju sa kolegama iz sustava.

Slijedeće susrete organizirati ćemo u neko zdravije vrijeme, a do tad svojim odgovornim ponašanjem, u skladu sa našim sportskim duhom, pobijedimo Coronu.

Za povrat novca obratite se agenciji Certitudo partner: mail: partner@certitour.com mob: 091 576 0486, Petra.

Sa poštovanjem i ostanite odgovorni,

PREDSJEDNICA
Jadranka Dimi
ć

Osvrt na pregovore

Zbog situacije u gospodarstvu izazvane pandemijom koja se odrazila na državni proračun Vlada RH odlučila je raditi uštede. Jednu od ušteda vidjela u smanjenju  plaća u javnim i državnim službama. Zbog iznimnog doprinosa, prvenstveno zdravstvenih djelatnika i zaposlenika u socijalnoj skrbi u javnim službama te policije i vatrogasaca koji spadaju u državne službe, te pritiska javnosti da se nagradi , a ne „kazni“, one koji su dali najveći obol u svim nedaćama koje su zadnjih mjeseci zadesile Hrvatsku, Vlada RH odustala je od smanjenja plaća te se odlučila za suspendiranje određenih materijalnih prava.

06.05. održan prvi sastanak pregovaračkih timova Vlade RH i sindikata koji zastupaju zaposlenike u javnim službama. Javne službe su: obrazovanje, zdravstvo, kultura, znanost, mirovinsko osiguranje i socijalna skrb. Na tom, kao i na drugom sastanku, prijedlozi vlade odbijeni su od svih čelnika sindikata javnih službi.

Nakon toga došao je prijedlog Vlade:

  • Suspendiraju se povećanja osnovice plaće koje su trebale biti 2% od 01.06. i 2% 01.10.2020. a povećanje osnovice bilo bi za 4% od 01.01.2021.
  • Regres u iznosu 1500,00kn bi se isplatio putem CRO kartice
  • Jubilarna nagrada bi se i dalje isplaćivala
  • O božićnici bi se pregovaralo u rujnu

Nama je to, osim CRO kartice bio prihvatljiv prijedlog, međutim tada saznajemo da su čelnici sindikata obrazovanja i znanosti na neformalnim sastancima u vladi napravili nacrt sporazuma kojim će se zaposlenicima u obrazovanju i znanosti plaća povećati za 1% od 01.06.2020. To povećanje izborili su prošlogdišnjim štrajkom. Očito je da je jedan od čelnika sindikata obrazovanja i znanosti dobio „zadatak“ da nas ostale uvjeri u to da potpišemo Dodatak II TKU, jer prema Zakonu o reprezantativnosti Dodatak II TKU važeći je ako ga potpišu predstavnici sindikata iz bar tri djelatnosti i da ti sindikati imaju više od 50% ukupnog broja članova sindikata koji pregovaraju. Kako sindikati obrazovanja i znanosti imaju oko 50% svih članova sindikata javnih službi, bio im je potreban još samo jedan sindikat iz ostalih djelatnosti. Tada je počela predstava u kojoj nas glavni glumac pokušava uvjeriti da je on dobar glumac, a da je predstava koju gledamo dobra predstava. Kao da mi sami ne znamo ocijeniti i glumca i predstavu.

Tu dolazimo do prvog problema koji več dugo muči sindikate javnih službi, Zakon o reprezentativnosti koji se i u ovim pregovorima pokazao kao značajan uteg na vagi u korist Vlade. Taj zakon omogućava Vladi da u predizborno vrijeme kada joj je potreban socijalni mir, bezbolno riješi javne službe i posveti se svojim političkim aktivnostima i idealan je za pregovore ispod stola . Treba napomenuti da je njegovom kreiranju sudjelovao glavni glumac naše predstave prilagodivši ga uskim interesima i osobnom animozitetu prema pojedinim sindikalnim čelnicima.

Jučer, 27. svibnja, održan je zadnji sastanak pregovaračkih timova Vlade RH i 11 sindikata koji zastupaju zaposlenike u javnim službama. Glavni glumac je uspio uvjeriti još dva čelnika sindikata da je predstava dobra i tako je došlo dogovora o Dodatku II TKU uz izmjenu da će regres biti isplaćen u novcu, a ne putem CRO kartice. Dogovoreno je da će predstavnici tih 5 sindikata koji čine oko 55% svih članova sindikata javnih službi u petak 29.05.2020. potpisati Dodatak II TKU i time onemogućiti, več prije ugovoreno, povećanje plaća zaposlenicima u javnim službama. Nas taj potpis ne amnestira od budućih, eventualnih, smanjenja plaća.

 Nakon toga će predstavnici sindikata obrazovanja i znanosti potpisati svoj sporazum po kojem će zaposlenici u obrazovanju i znanosti dobiti 1% povećanje plaće. Toliko o sindikalnoj solidarnosti i zajedničkim interesima kojih su puna usta glavnog glumca ove trečerazredne predstave.

Neki će reći da cjepidlačimo oko 1%, ili da smo zavidni onima koji su dobili povećanje plaće. NE, mi se ne obraćamo njima nego Vladi RH koja je rekla da je situacija teška i da novaca nema, a sad najednom novaca ima za one koji su posao odrađivali iz topline svoga doma, zaštićeni od ubojitog Corona virusa, a nema za one koji su bili na prvoj liniji obrane i koji su svoj posao vrhunski odradili i omogućili da Hrvatska bude na samom svjetskom dnu po broju oboljelih, a posebno umrlih od Covid 19.

U vrijeme svjetske pandemije kad su svi članovi Vlade pazili na socijalnu distancu, dezinficirali sebe i prostore gdje borave, zaposlenici u zdravstvu i socijalnoj skrbi bili su u direktnom kontaktu sa oboljelima, često i bez potrebne zaštitne opreme. Dokaz tome su oboljeli zaposlenici zdravstva i socijalne skrbi. U vrijeme pandemije niti jedna sjednica Vlade ili Kriznog stožera nije započela bez posebne zahvale zaposlenicima u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Trebala su samo dva dana bez zaraženih, što je zasluga prvenstveno zaposlenika u zdravstvu i socijalnoj skrbi, da se sve to zaboravi i postupi ovako ponižavajuće prema onima koji su se najviše žrtvovali.

Vlada je pokazala svu socijalnu neosjetljivost prema onima koji su podnijeli najveću žrtvu u borbi protiv Covida 19. Socijalna skrb je sa 87% posto odbila prijedlog Vlade RH. Rezultat je to krvavog rada u prepolovljenim smjenama u kojima se radilo 14 dana po 12 i više sata dnevno i u radnom režimu u kojem su nekoliko tjedana, po sedam dana, bili odvojeni od svojih obitelji i spavali u ustanovama na paletama, improviziranim krevetima, bez dovoljnog broja sanitetskih čvorova i često bez odgovarajuće zaštitne opreme.

Za taj rad nisu pošteno plaćeni, nisu im plaćeni prekovremeni sati, potkradalo ih se za slobodne dane i tjeralo na korištenje godišnjih odmora u dane prekida rada umjesto obračuna prekida rada zbog Covida 19 prema Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru.

Umjesto da ih se nagradi dobili su ovim prijedlogom Vlade poruku da im je sustav socijalne skrbi nevažan. Ukoliko se Covid 19 na jesen vrati,  socijalna skrb će opet biti na prvoj liniji obrane jer to su ljudi koja ovo nije posao nego poziv, to su ljudi koji žive sa svojim korisnicima, njima su korisnici kao članovi obitelji. Pitanje je tko će iz Vlade imati obraza pogledati te ljude u oči nakon svega.

Sa poštovanjem,
Jadranka Dimić, predsjednica

Vlada imenovala Majetića i Ribića u jedan od odbora Europske unije

DANAS je održana sjednica vlade, a izvješće sa zatvorenog dijela sjednice stiglo je nedavno.

Tako se vidi kako se danas, između ostalog, odlučivalo o Europskom gospodarsko-socijalnom odboru. Radi se o odboru koji je savjetodavno tijelo Europske unije, a za njega su danas na vladi imenovani članovi.

Imenovani Majetić i Ribić

Članovi su imenovani za period od 21. rujna 2020. do 20. rujna 2025. na mandat od pet godina. 

Imenovano je devetero predstavnika iz Hrvatske, a među njima su nam za oko zapala dva imena, Davor Majetić iz Hrvatske udruge poslodavaca i Vilim Ribić, šef Hrvatske matice sindikata.

Imenovani su, dakle, Davor Majetić, Vilim Ribić, Dragica Martinović Džamonja, Violeta Jelić, Marija Hanževački, Anica Milićević Pezelj, Danko Relić, Svjetlana Marijon i Lidija Pavić-Rogošić.