Produžene mjere, ima nekih promjena. Plenković: Covid-potvrde nisu drama

ODRŽANA je sjednica vlade. Sve epidemiološke mjere su produžene do 31. prosinca, uz manje izmjene.

Sada dozvole za javna okupljanja na otvorenom daju županijski stožeri. Zabrana ulaska u državu se više ne odnosi na osobe koje dolaze iz Hong Konga. Donesena je nova odluka o uvođenju mjere u socijalnoj skrbi – obaveza covid-potvrda se uvodi i za korisnike centara i sve osobe koje dolaze u centre

“U Hrvatskoj je danas zabilježeno 4671 novozaraženih, a prije tjedan dana bilo ih je samo 80 više. Udio pozitivnih među testiranima je 35,6 posto, što je pad za 1,7 posto u odnosu na prošli tjedan, a 18 posto u odnosu na prije 14 dana. Vidimo da se pad novozaraženih usporava. U bolnicama su 2253 osobe. Bilježimo porast broja ljudi na intenzivnoj i na respiratorima”, rekao je ministar Beroš.

 

Izvor: index.hr

Držanje za trbuhe

Prema očekivanjima, Ministarstvo socijale nije imalo sluha za upozorenja ljudi i institucija upućenih u socijalnu zaštitu da centralizacija sustava nije baš najpametnije rješenje. Da sistem treba biti centraliziran negdje je već bilo odlučeno, posve svejedno da li u Banskim dvorima ili na Trgu žrtava fašizma. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću nakon toga je moglo biti samo farsa.  

Izvještaj s javne rasprave o novom Zakonu o socijalnoj skrbi završili smo prije petnaestak dana rečenicom: „Zamišljamo Josipa Aladrovića i Andreja Plenkovića kako se drže za trbuhe od smijeha.“ Uzrok zamišljenom smijehu sastojao se u prijedlogu radnika u socijalnoj zaštiti i njihovih organizacija Ministarstvu socijale da povuče iz javnog savjetovanja prijedlog novog Zakona, da propis koji je na snazi izmijeni povećanjem zajamčene minimalne naknade i osnovice za ostvarivanje prava na nju i da potom, uvažavanjem svih komentara, iznesenih u javnom savjetovanju i u suradnji s predlagačima  pristupiti izradi novog zakona o socijalnoj skrbi koji bi osigurao istinsku reformu u toj djelatnosti.

HDZ-ove vlade naime, od 1990. do danas, nisu praktički ništa odlučile uz uvažavanje načela inkluzivnosti, konzultiranje struke ili promišljanje različitih pristupa. Zahtjevi za tako nečim kod njih izazivaju samo jedno, a to je grohotan smijeh.

Prema očekivanjima, Ministarstvo socijale nije imalo sluha za upozorenja Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske udruge socijalnih radnika, Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, većeg broja radnika individualno, pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anke Slonjšak… da centralizacija sustav socijalne zaštite nije baš najpametnije rješenje. Da sistem treba biti centraliziran negdje je već odlučeno, svejedno da li u Banskim dvorima ili na Trgu žrtava fašizma. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću nakon toga je bilo samo farsa.

„Unutar sustava socijalne sigurnosti, jedino sustav socijalne skrbi nema jedan centralni zavod koji bi korisnicima usluga garantirao ujednačenost i jednak standard usluga gdje god se oni nalazili“, stav je Ministarstva socijale koji je osvanuo početkom prosinca na stranicama E-savjetovanja. Ministarstvo ističe da 82 postojeća centra za socijalnu skrb i 56 podružnica neujednačeno postupaju, pa bi upravo novi zavod za socijalni rad to trebao promijeniti. „Korisnici će i dalje imati na raspolaganju sve usluge na jednak način kao i do sada, ali kvalitetnije i pravovremene. Također, Zavod će stručnjake centara rasteretiti dijela posla, jer će jedinstvena služba Zavoda na sebe preuzeti obavljanje analitičkih, pravnih, ekonomskih i drugih poslova.“

Također nova bi Akademija trebala, očekuju u Ministarstvu, standardizirati edukacije i osigurati pristup stručnom usavršavanju i superviziji. „U provođenje timske, organizacijske, metodske i razvojno-integrativne supervizije biti će uključeni isključivo stručnjaci koji ispunjavaju uvjete sukladno postojećim propisima. Pod ujednačenim postupanjima podrazumijeva se ujednačavanje paradigme rada s korisnicima, korištenje stručnih metoda rada i standardiziranog instrumentarija i rad po principu ‘vođenja slučaja’, uz partnerski odnos korisnika i stručnjaka i individualizirani pristup uvažavajući pri tome specifične potrebe svakog korisnika i resurse lokalne zajednice“, kažu u Ministarstvu.

Ministarstvo ostaje i pri namjeri da Obiteljski centar formira kao zasebnu ustanovu, „radi dvostruke uloge centara za socijalnu skrb, kontrolne od preventivne, savjetodavne i tretmanske, i jačanja usluga za obitelj, osobito za obitelj u riziku“. „Jačanje kapaciteta obiteljskog centra, pretpostavlja provođenje preventivnih programa, individualnog i grupnog savjetovanja za razne korisničke skupine ili korisnike s različitim problemima, obiteljsku medijaciju, savjetodavni rad s udomiteljima i posvojiteljima, različite programe podrške roditeljstvu, psihosocijalni tretman radi prevencije nasilja i druge strukturirane tretmane. Dijagnostika, odnosno procjena potreba, vođenje slučaja i praćenje ishoda u nadležnosti je centara za socijalnu skrb, dok je provođenje svih savjetodavnih i tretmanskih usluga u nadležnosti obiteljskog centra.“ Na taj se način, očekuju u Ministarstvu postiže rasterećenje centara zasocijalnu skrb, razrješenje njihovih „sukoba uloga“, a također i bolje usluge.

Povjerenstvo za odlučivanje o pritužbama građana, nastavljaju u Ministarstvu, djelovat će kao neovisno tijelo koje ima cilj bolju zaštitu korisnika sustava. „U Povjerenstvo će biti imenovano pet predstavnika istaknutih građana, koje su na javni poziv predložile organizacije civilnog društva ili su se osobno javili, a imaju znanja i iskustvo osobito u području zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Nema mjesta neznanju i nekompetenciji, već naprotiv uključuju se ljudi koji iz svog iskustva posjeduju posebna znanja i kompetencije. Time otvaramo sustav prema građanima“, pohvalili su se u Ministarstvu.

Aladrovićevi momci i djevojke ustrajali su i na ideji formiranja jedinstvenog, centraliziranog Obiteljskog centra. „Dugogodišnjim praćenjem rada obiteljskih domova i inspekcijskim nadzorima vidljivo je da u velikom broju domova nije osiguran način života kao u zamjenskoj obitelji, jer je broj korisnika prevelik, nedostaje stručnih radnika unutar same obitelji, prostorni uvjeti su često loši, a sve to rezultira nekvalitetnom uslugom za korisnike.“

Što na odbijanje prijedloga iznesenih u javnom savjetovanju, kao i na ovakvu argumentaciju, kažu glavni sudionici savjetovanja sa zainteresiranom javnošću?

Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika: Kako je to moguće?

„Radi se o lošem propisu koji ne podržava nitko osim resornog ministarstva na što smo, nažalost bez uspjeha kao predstavnici strukovnih organizacija socijalnih radnika ukazivali još tijekom pripreme prijedloga Zakona“, kaže Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika. „To se i potvrdilo u javnom savjetovanju  u kojem Zakon o socijalnoj skrbi nije dobio podršku, nego je  na njega pristiglo gotovo 2000 komentara s pozivom da  se ovakav zakonski prijedlog povuče iz procedure, te da se pripremi novi Zakon o socijalnoj skrbi utemeljen na sveobuhvatnoj analizi  stanja, mogućnosti i potreba vremena i prostora u kojem živimo, ulozi ove djelatnosti u našem društvu  i potrebama naših građana. Nažalost, najvažnije primjedbe i prijedlozi na ovaj zakon upućeni u javnom savjetovanju uglavnom su odbačeni, te je u vrlo kratkom roku isti u svom gotovo izvornom obliku upućen u saborsku proceduru.

Iako je tijekom javnog savjetovanja iz više izvora argumentirano kako ovakav Zakon  nije u skladu s Ustavom RH, niti sa Nacionalnom razvojnom strategijom, a ni sa EU strategijama o socijalnoj skrbi jer se njime uvodi maksimalna centralizacija ove djelatnosti,  pokazalo se da to nikoga od nositelja politika uopće ne zanima, niti brine, pa se pitamo kako je to moguće.

Zakon je prošao prvo čitanje u Saboru bez prave/adekvatne  reakcije, ali i interesa  zastupnika. Što možemo očekivati dalje, kako potaknuti promjenu?  Kako djelovati na saborske zastupnike da se pokušaju zamisliti u ‘cipelama’ (da ne kažem u koži)  ranjivih, marginaliziranih, zlostavljanih, siromašnih, bolesnih, nemoćnih,  osamljenih, otpuštenih, napuštenih, invalidnih, obespravljenih, prevarenih, nevoljenih, nevidljivih i socijalno isključenih ljudi, odnosno preko pola milijuna građana ove zemlje koji koriste  različite vrste i oblike pomoći i usluga u sustavu socijalne skrbi? To su također građani koji su im na izborima dali svoj glas i koji s pravom očekuju da se u saborskim klupama zalažu i za njihovo dobro i njihova prava, a ne samo za politike kojima pripadaju.

Upravo zato apeliramo, jer to je dužnost svakog socijalnog radnika, na one koji odlučuju da te odluke donose po svojoj savjesti imajući uvijek u vidu brigu o ljudskim pravima  i brigu o općem dobru. Apeliramo i na saborske zastupnice, bivše ministrice socijalne skrbi da svojim osobnim autoritetom ukažu na moguće dugoročne štete ukoliko ovakav zakon bude usvojen.

Pozivamo ministra Aladrovića sa suradnicima da konačno promisle je li realno očekivati da reforma socijalne skrbi bude uspješna  ako ju  ne  podržavaju ni oni koji ju trebaju provesti (djelatnici ), niti oni koji koriste usluge sustava (korisnici).

Predlažemo da ministar  pozove neovisne stručnjake iz područja socijalne politike, socijalnog rada, prava  i drugih djelatnosti te da uključi predstavnike korisnika i da zajedno odrede smjer i korake nužne, dugo očekivane reforme sustava socijalne skrbi i pripreme novi Zakon o socijalnoj skrbi koji će dobiti podršku stručne prakse.“

Jadranka Dimić, predsjednica SZDSSH: Treba izbaciti stranačku politiku iz sustava

Ustaljena je praksa resornog ministarstva da se prilikom donošenja važnih dokumenata za sustav socijalne skrbi ne uvažavaju stavovi struke. Javno savjetovanje zapravo nema svrhu jer se od nacrta Akcijskog plana ne odstupa. Rezultat takvog pristupa su nezadovoljni stručnjaci, opravdani revolt prema resornom ministarstvu koji nije support „terenu“ i nepovjerenje prema rezultatima reforme.

Za pravu reformu potrebna je politička volja  u  pogledu zapošljavanja manjka stručnog kadra (700 stručnjaka nedostaje), smanjiti bespotrebno administriranje odnosno ukinuti neke ovlasti koje su predmet rješavanja drugih resora i iz ovog sustava izbaciti stranačku politiku u pogledu imenovanja na rukovodeća radna mjesta, politiku koja je možda pogodna za centralizaciju, ali pogubna za humani sustav kao što je socijalna skrb. Sustav socijalne skrbi je najcentraliziraniji sustav u javnim službama i vapi za decentralizacijom.

Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom: Razočarani smo i zabrinuti

U proteklim godinama slali smo niz prijedloga i preporuka nadležnom Ministarstvu vezano uz unaprjeđenje prava i izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju pa tako i tijekom e-Savjetovanja na Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi fokusirali smo se prvenstveno na područja Zakona koja se odnose na osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju. Također smo se osvrnuli u uvodnim napomenama i na odredbe koje se tiču strukturnih promjena sustava socijalne skrbi.

Činjenica da se Nacrtu prijedloga Zakona usprotivio veliki dio stručne i znanstvene zajednice, a posebno činjenica da strukovne komore niti djelatnici sustava, prema javno objavljenim podacima, nisu prethodno sudjelovali u kreiranju predloženih rješenja, zatim nisu uvažena mišljenja predstavnika osoba s invaliditetom svakako upućuje na oprez i potrebu kvalitetnog i zajedničkog promišljanja uz sudjelovanje svih zainteresiranih dionika kako bi se reformom na kvalitetan način odgovorilo na potrebe svih korisničkih skupina.

Razočarani smo i zabrinuti da će se posljedice mogućih loših rješenja teško ispraviti nakon što se  navedene odredbe prihvate i donesu.

Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica: Nastaviti razgovor sa stručnjacima

Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi pobudio je velik interes u javnosti, a pogotovo u stručnoj javnosti – vidjeli smo i velik broj komentara, od kojih je značajan broj bio i kritika, koji je došao u e-savjetovanju. Upravo zato je pravobraniteljica Ministarstvu predložila da osigura daljnju, širu i sveobuhvatnu raspravu, kako bi do konačnog donošenja novog Zakona veći broj komentara doista mogao i biti razmatran i uvažen kroz zakonodavni postupak.

Ključno je postaviti dobro organizirani sustav socijalne skrbi, s odgovarajućim kapacitetima, pri čemu prava i usluge moraju biti dostupne svima, uključujući i onima koji žive u ruralnim i izoliranim područjima i na otocima. Naknade bi trebale osigurati značajnije smanjenje siromaštva ili omogućiti izlazak iz siromaštva – a u fokusu reforme trebaju biti građani korisnici sustava socijalne skrbi.

Komentara je bilo iznimno puno, a rok nedovoljno dug da se sve doista raspravi, tako da je nažalost propuštena prilika prije usvajanja Zakona na Vladi odgovoriti na sve pristigle komentare. Mi inače već godinama ukazujemo kako je savjetovanje za zainteresiranom javnošću važan alat za dijalog sa građanima i strukom te stručnjacima, te za transparentnost, koji se u Hrvatskoj nedovoljno koristi. Važno je odgovarati na komentare zainteresirane javnosti u e-savjetovanju, jer nedostatak istoga ostavlja dojam da je savjetovanje samo formalan čin, a ne kontinuirani dijalog među dionicima u stvaranju javnih politika, što ne doprinosi izgradnji povjerenja u rad državne uprave. Jedan je to od zaključaka i iz Izvješća Europske komisije o vladavini prava za RH. Stoga vezano za konkretni Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi  ohrabruje najava da će se između dva čitanja Zakona nastaviti razgovor sa stručnjacima oko predložene reforme tako da se nadamo da će do konačnog donošenja novog Zakona veći broj komentara struke doista i biti uvažen. To bi bila dobra poruka onima koji će taj zakon provoditi u praksi – da ih se čuje, poštuje i uvažava.

 

IZVOR: h-alter.org

Novi apsurd: U poštu se ne može ući bez covid-potvrde, ali u dom za starije – može!

Dostavljač svaki dan dolazi u dom za starije i ne mora imati potvrdu, a zaposlenici moraju, kaže Jadranka Dimić

Zaposlenici ustanova socijalne skrbi na posao ne mogu bez važeće covid-potvrde ili negativnog testa na koronu, no svi korisnici (korisnicima se smatraju i dostavljači, vodoinstalateri itd. koji pružaju usluge tim ustanovama) koji trebaju neku uslugu u centrima za socijalnu skrb, domovima za djecu, domovima za starije i drugim ustanovama socijale to – ne trebaju!

Potvrdili su nam to u Ministarstvu rada i socijalne politike, kojem je na čelu Josip Aladrović.

– Korisnici i štićenici potvrde ne trebaju, ali posjetitelji u domovima trebaju – potvrdili su nam telefonski u Ministarstvu.

Takva apsurdna situacija – u kojoj osoba ne može otići bez potvrde na poštu ni u općinu, ali bez problema može u centar za socijalnu skrb ili u dom za starije, u kojima žive najranjivije skupine – izaziva ozbiljan bunt među zaposlenicima. Oni se svakodnevno susreću s ogromnim brojem ljudi – parovima koji se razvode, žrtvama obiteljskog nasilja, osobama koje se bore s ovisnostima, građanima koji trebaju socijalnu ili jednokratnu pomoć…

Zbunjujući odgovori

– A potvrdu moraju imati isključivo zaposlenici. To jednostavno nema smisla. Dostavljač svaki dan dolazi u dom za starije i ne mora imati potvrdu – kaže Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske. Nije joj, kaže, jasno kako je moguće da se odluka Stožera koja predviđa da svi koji koriste usluge ustanova i poduzeća u državnom ili lokalnom vlasništvu tumači tako da to jedino za socijalu ne vrijedi.

Neki su domovi, kaže, donijeli odluku da svi posjetitelji moraju imati potvrdu, ali to iz tumačenja koja su dobili, tvrdi, ne proizlazi.

– Poslali smo silne mailove Stožeru i Ministarstvu. Upravo odgovori Ministarstva unose dodatnu zbunjenost. Naime, oni govore o tome da potvrde moraju imati zaposlenici, ali nigdje se izrijekom ne govori ništa o korisnicima i posjetiteljima, pa većina ustanova ih ne traži potvrde – napominje Dimić i dodaje da je u pripremi izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, na temelju koje će se moći propisati kazna odgovornoj osobi u pravnoj osobi za nepridržavanje odluke o obaveznom posjedovanju covid-potvrde ili negativnog testa.

Odluke i preporuke

– Socijala i zdravstvo bili su prvi na redu za uvođenje covid-potvrda, testiranja za zaposlenike provodila su se cijelo vrijeme od početka epidemije, primjerice kada bi se ljudi vraćali s godišnjih odmora. Stalno se govori o najosjetljivijoj populaciji, a baš se u socijalnim ustanovama mjere ne provode – kaže Dimić.

U Ministarstvu, pak, ponavljaju da se radi o odlukama Stožera i preporukama HZJZ-a.

“Ustanove socijalne skrbi u svom radu primjenjuju Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije za centre za socijalnu skrb i Centar za posebno skrbništvo te Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije za pružatelje socijalne usluge smještaja za starije osobe i osobe s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi izdane od strane HZJZ-a. Sukladno navedenom, omogućuju se posjeti korisnicima”, stoji u odgovoru koji su nam dostavili.

Posjetitelje se obvezuje predočiti potvrdu ili odgovarajući dokaz o testiranju. Iznimno, omogućavaju se posjeti u unutarnjim prostorima bez ograničenja samo u izvanrednim opravdanim situacijama – znatno pogoršanje zdravstvenog stanja korisnika uz poštivanje mjera. Korisnike u odgovoru ne spominju. Sličan je odgovor upućen i Sindikatu, a potpisala ga je savjetnica ministra.

U Odluci o uvođenju sigurnosne mjere ne spominju se korisnici

Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj samoupravi te zaposlenika tvrtki i ustanova od 12. studenog 2021. ne odnosi se na zaposlenike i druge osobe u sustavu socijalne skrbi sukladno točki IX. alineji 1 – objašnjava savjetnica ministra Aladrovića Zvjezdana Bogdanović.

Ta alineja, pak, ne spominje korisnike: ona propisuje da se Odluka o obveznim covid-potvrdama ne odnosi na zaposlenike zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i na privatne zdravstvene radnike, na prijem pacijenata u zdravstvene ustanove, te na zaposlenike u djelatnosti socijalne skrbi na koje se primjenjuju posebne odluke.

Sustav socijalne skrbi u pandemiji pokazao je izrazito visok stupanj odgovornosti pridržavajući se svih odluka i uputa te će to zasigurno činiti i dalje, piše u odgovoru.

 

Izvor: jutarnji.hr

Vrhovni sud: Osnovica plaće državnim službenicima od 2016. do 2017. ostaje ista

Vrhovni sud odlučio je da se osnovica plaće državnim službenicima, za razdoblje od siječnja 2016. do siječnja 2017. godine, ne može izjednačiti s osnovicom plaće javnih službenika neovisno o sporazumima potpisanim između sindikata i vlade 2016.

Prema odluci najvišeg suda, osnovica plaće državnih službenika može se u razdoblju od siječnja 2016. do siječnja 2017. godine obračunavati samo primjenom osnovice u iznosu od 5.108,84 kune, a ne u iznosu od 5.415,37 kuna, neovisno o odredbama Izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i Sporazuma o izmjenama i dopunama Sporazuma sklopljenog 23. prosinca 2016. između sindikata i Vlade.

Činjenica da su osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika bile iste kao i osnovice za obračun plaće javnih službenika sve do izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici za plaće u državnim službama od 23. prosinca 2016. te izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 23. prosinca 2016., ne predstavlja osnovan razlog za njihovo izjednačavanje u razdoblju nakon potpisivanja navedenih akata, precizirao je sud.

Najviši sud ističe da je ovom odlukom donio donio pravno shvaćanje unaprijed te omogućio prvostupanjskim sudovima da brže i lakše donesu svoje odluke. Time će se, dodaje Vrhovni sud, povećati pravna sigurnost jer neće biti moguće da sudovi donesu različite odluke o postavljenim pravnim pitanjima, a strankama će se omogućiti pravo na suđenje u razumnom roku, uz manje troškove postupka.

Uz to, odlukom najvišeg suda smanjit će se opterećenost Vrhovnog suda istovrsnim predmetima zbog toga što više više neće biti potrebe za ujednačavanjem različite sudske prakse sudova nižeg stupnja.

Riječ je o sporu koji se vuče još iz razdoblja vlade Ive Sanadera iz 2006. kad je država obećala povećanje osnovice, ali su se pod pritiskom krize sindikati i vlada dogovorili da će im se osnovica smanjiti za 6 posto, a da će se povećati kad rast BDP-a dosegne dva i više posto tijekom dva uzastopna tromjesečja. To se dogodilo 2015., ali je Vlada tvrdila da rast BDP-a nije iznosio dva posto već – 1,9998 posto. Nakon toga javni sektor pokrenuo je tužbe, a naknadno su im se priključili i državni službenici.

Pred prvostupanjskim sudovima dosad je oko 2000 državnih službenika pokrenulo tužbe.

Ministarstvo o prvim otkazima zbog covid potvrda: ‘Dobili su upozorenje, ali oni su nastavili po svome‘

Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike potvrdili su informaciju o otkazima u Stančiću, te dodali da je ugovor raskinut s jednom zaposlenicom CZSS Vukovar, ali na njezin zahtjev.

– Što se tiče zaposlenika Centra za rehabilitaciju Stančić, četiri zaposlenika su odbijala postupiti sukladno Protokolu o provedbi Odluke Stožera civilne zaštite RH o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja svih zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi – kažu iz Ministarstva. Dodaju da s obzirom na to da zaposlenici nisu dostavili odgovarajući dokaz o cijepljenju protiv Covida 19 ili preboljenju, imali su obvezu testiranja koje su neprekidno odbijali.

– Stoga je radnicima 8. listopada upućeno pisano upozorenje o kršenju obveza iz radnog odnosa. Budući da su radnici nastavili postupati protivno Odluci, pokrenut je postupak otkazivanja ugovora o radu uz savjetovanje s Radničkim vijećem, koje je dalo suglasnost na planirane otkaze. Radnicima je s današnjim danom redovito otkazan ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja, poštujući sve obveze iz radnog odnosa – kažu iz Ministarstva te dodaju da je uz navedeno, i jednoj zaposlenici Centra za socijalnu skrb u Vukovaru je na njezin zahtjev otkazan ugovor o radu.

– Ovi otkazi su izuzetak u sustavu socijalne skrbi u kojem su zaposlenici od početka pandemije pokazali iznimno visoku raznu odgovornosti i profesionalnosti – zaključuju iz Ministarstva.

Inače, navode i da sustav socijalne skrbi od početka epidemije COVID-19 primjenjuje različite epidemiološke mjere i preporuke s ciljem sprječavanja i suzbijanja zaraze koronavirusom među korisnicima i zaposlenicima.

Od 150 ustanova socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska teškoće u primjeni Odluke o uvođenju posebne sigurnosne mjere testiranja zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi na SARS-CoV-2 su bile zanemarive, s obzirom na to da se radi o sustavu od 20 tisuća zaposlenih.

 

Izvor: jutarnji.hr

Prvi slučajevi otkaza zbog covid-potvrda: Nisu se htjeli ni testirati ni cijepiti, otpušteni su!

Riječ je o prvim otkazima vezanima uz odluku premo kojoj svi zaposleni u zdravstvenim i socijalnim ustanovama moraju imati covid-potvrdu.

Četirima zaposlenicima Centra za rehabilitaciju Stančić otkazan je ugovor o radu jer su odbili testiranje koje je uvjet za dolazak na posao u sustavu socijalne skrbi i zdravstva.

Riječ je o prvim otkazima vezanima uz odluku Nacionalnog stožera civilne zaštite prema kojoj od 4. listopada svi zaposleni u zdravstvenim i socijalnim ustanovama pri dolasku na posao moraju predočiti digitalnu covid-potvrdu, kojom dokazuju da su cijepljeni ili preboljeli virus. Ako nemaju jedan od ta dva uvjeta, dužni su se testirati dva puta tjedno. Logoped, psiholog, defektolog i jedan zaposlenik tehničkog osoblja to odbijaju već mjesec dana, što ih je stajalo radnog mjesta.

Žuborka Kadoić, predsjednica Radničkog vijeća Stančića i članica Izvršnog odbora Sindikata zaposlenih u socijalnoj skrbi, za Jutarnji list je potvrdila da će četvero zaposlenika dobiti otkaz.

– Ne znam je li ravnateljica već uručila otkaz, ali donesena je takva odluka. Od Radničkog vijeća zatraženo je mišljenje, a mi smo podržali Upravu u toj odluci – kaže Kadoić. Napominje da su više puta razgovarali sa zaposlenikom koji je jedini od četvero i član sindikata, no bio je odlučan u tome da odbija testiranje.

– Smatramo da je situacija ozbiljna, a oni koji rade s osjetljivim osobama pogotovo moraju paziti. Testiranje je najmanje što se može napraviti. Dapače, smatram i da bi upotreba covid-potvrda trebala biti šira od socijalne skrbi i zdravstva – kaže Kadoić. Navodi i da im je žao jer je uglavnom riječ o mladim ljudima, no smatraju da su napravili grešku.

– To su ljudi koji nam trebaju u sustavu. Pokušali smo razgovarati, u ime članova je zatražena i ocjena ustavnosti covid-potvrda, ali oni nisu htjeli čekati odluku – kaže Kadoić i zaključuje da je ravnateljstvo radilo prema Zakonu o radu.

Odmah je dano na znanje da će se odbijanje testiranja tretirati kao nedolazak na posao, neće biti plaćeno, a nakon tri dana nedolaska na posao može se uručiti otkaz.

Na Facebook profilu Ivana Pokupca, čovjeka koji se bori protiv odluka Stožera, a koji je nedavno dolazio ispred obiteljskih domova članova, postavljeno je pismo za koje navodi da su ga napisali djelatnici koji su dobili otkaz. U njemu, uz ostalo, piše:

“Ne pristajemo jer nikada nismo dali privolu za skupljanje naših medicinskih podataka, niti nas je itko ikada informirao o medicinskim postupcima koji se nad nama provode. Cijelu situaciju s covid-potvrdama smatramo apsurdnom i nezakonitom jer krši naša ustavna prava, naš ugovor o radu te brojne druge zakonske propise”.

Tvrde i da ne pristaju na testiranje jer je postupak bolan, dehumanizirajući i omalovažavajući te da je nekoliko njihovih kolegica pretrpjelo ozljede tijekom učestalih testiranja te sada imaju česte glavobolje i krvarenja iz nosa, što je prijavljeno liječnicima.

Predsjednica Sindikata zaposlenika u socijalnoj skrbi Jadranka Dimić upoznata je sa situacijom i kaže da joj je žao tih mladih ljudi, ali da su punoljetni i da oni nisu mogli djelovati na njihovu odluku.

– Nažalost, ovo je bilo očekivano. Od početka je jasno rečeno što će se dogoditi onima koji budu odbijali testiranje. U konačnici je jako malo onih koji su odbijali testirati se pa je, u odnosu na ostale, nepošteno prema drugim kolegama koji se pridržavaju pravila – kaže Dimić i zaključuje da će svi njihovi članovi dobiti pravnu i odvjetničku pomoć, ako je zatraže.

Pokušali smo kontaktirati i Sanju Grbavac, ravnateljicu Centra Stančić, ali do zaključenja broja nismo uspjeli.

Što se zdravstvenog sustava tiče, kako neslužbeno doznajemo, uskoro će i devet zaposlenika KBC-a Zagreb također dobiti otkaz. Nedolazak na posao više se neće tolerirati te je uprava poslala Radničkom vijeću namjeru o otkazima, a oni bi se trebali očitovati do kraja tjedna. Odluka Radničkog vijeća nije obvezujuća, odnosno Uprava ne mora poslušati stav RV-a. Ako pak RV ne odgovori unutar tjedan dana, smatra se da su suzdržani.

Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice, Davor Vagić, kaže da i dalje imaju mali broj onih koji se ne testiraju, ali da su oni na bolovanju.

– S obzirom na to da su otvorili bolovanje nakon što je uvedena obvezna covid-potvrda, zatražio sam od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje inspekciju bolovanja. Prema njihovim nalazima, sva bolovanja su opravdana – kaže Vagić.

Viktor Gotovac, stručnjak za radno pravo, kaže da je ovo ishod koji je očekivao, ali što će se u konačnici dogoditi, nije jednostavno pitanje.

– Da je riječ o zakonskoj odredbi, a ne o odluci Stožera, sve bi bilo bez ikakvih problema. No, mislim da će o ovome govoriti i Upravni sud, a za nekoliko godina i Vrhovni sud. Vjerujem da će za tih nekoliko godina pandemija biti iza nas i samim time vratit će se snažna osobna prava, tako da će se tek naknadno znati kako će sve ovo završiti – zaključuje Gotovac.

 

Izvor: jutarnji.hr

Covid potvrde i ocjena ustavnosti: Danas stigao i zahtjev sindikata, smatraju da krše pravo na jednakost i pravo na rad

Je li dolazak na posao s covid potvrdama ili negativnim testom u skladu sa zakonom, odlučit će Ustavni sud

Prvog tjedna obveznih COVID potvrda utrošeno je oko 16 tisuća testova u vrijednosti od 400 tisuća kuna. Ima i onih koji testiranje odbijaju, otvaraju bolovanje, a neke bolnice pokreću i kontrolu bolovanja.

Da covid potvrde odlaze na ocjenu ustavnosti jučer je ekskluzivno za RTL Danas potvrdio predsjednik Ustavnog suda, a već danas stiže i isti zahtjev sindikata.

Je li dolazak na posao s covid potvrdama ili negativnim testom u skladu sa zakonom, odlučit će Ustavni sud.

Prijedlog za ocjenu ustavnosti te odluke Stožera danas je podnio i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi. Smatraju – krši pravo na jednakost i pravo na rad.

“Da bismo vidjeli na koji način možemo svoje radnike zaštiti i tužbama ih obraniti od nečega što bi moglo uslijediti, prema najavama plaćanje testiranja ili otkazima koji bi mogli uslijediti ako radnici ne dođu odnosno ne budu mogli dolaziti na svoje radno mjesto”, kaže predsjednik Samostalnog sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak.

Nisu protiv cijepljenja niti protiv testiranja, ali to ne smije ići na štetu, odnosno trošak, radnika.

Ocjenu ustavnosti tražit će i Sindikat medicinske sestre i tehničari zajedno. Smatraju – odluka o covid potvrdama je diskriminatorna i nelogična jer COVID mogu prenositi i cijepljeni i necijepljeni.

“Ispada da su testirani daleko sigurniji za pacijente nego cijepljeni. Ja kao cijepljena osoba godinu dana imam COVID potvrdu i mogu nositi virus u svakom momentu i prenijeti ga na drugoga”, govori dopredsjednica Sindikata medicinske sestre i tehničari zajedno Srđana Fredotović.

Da COVID potvrde idu na ocjenu ustavnosti, za RTL je otkrio predsjednik Ustavnog suda, a zahtjev je prvi podnio odvjetnik iz Koprivnice.

“To zahtijeva proceduru, mora sada ići na očitovanje vladi to će trajati jedno 15ak dana, onda mi ispitujemo mišljenja druga. Sigurno prođe 2-3 mjeseca, teško je to riješiti prije”, kazao je Šeparović za RTL Danas.

Ustavni sud dosad je uglavnom potvrđivao odluke Stožera. Stručnjaci smatraju – bilo bi jednostavnije da je donesen zakon.

“Kada bi se neko pravo, a kako naš Ustav kaže, ograničilo zakonom, tada bi to bilo nešto što je nesporno. Tu raspravu smo imali na početku, kad se diskutiralo mora li to biti  zakon ili neka druga forma i s kakvom većinom treba te odluke donositi. Sada ovako nam se otvara dijapazon pitanja”, govori stručnjak za radno i socijalno pravo Viktor Gotovac.

Premijer Plenković poručuje – odluka o uvođenju COVID potvrda u zdravstvenom i socijalnom sustavu je logična i normalna.

“Ne znam što će odlučiti Ustavni sud, to nije na meni. Normalno je da se propitkuju sve odluke pa i ova. Jedni razlog za uvođenje je ove i bilo koje epidemiološke mjere je zdravlje naših sugrađana. Još jednom podsjećam cjepiva ima u izobilju, tko se hoće cijepiti dobro je došao”, kazao je Plenković.

U prva 4 dana obveznih covid potvrda, u bolnicama je izvršeno 11 567 testiranja, 41 nalaz je bio pozitivan, a testirati se odbilo 36-ero zaposlenika.

 

Izvor: rtl.hr

Prijedlog za ocjenu ustavnosti - Covid 19

Sindikat: Zbog poskupljenja goriva javni službenici su u bezizlaznoj situaciji

SINDIKAT zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod objavio je danas da su službenici i namještenici u javnim službama koji na posao putuju svojim automobilima, jer javnog prijevoza nema, zbog novog rasta cijena goriva dovedeni u bezizlaznu situaciju.

Preporod u priopćenju upozorava da se te radnike zakida na troškovima prijevoza već četiri godine, što je dovelo do smanjenja cijene njihova rada, a deseci tisuća radnika u školstvu, znanosti, zdravstvu, socijalnoj skrbi i kulturi nemaju više odakle “sufinancirati državu”:

Zakida ih se po više osnova, jer iako u kolektivnom ugovoru stoji utvrđena naknada troškova prijevoza od 1.34 kune po kilometru, od 2017. godine isplaćuje im se samo kuna po kilometru.

“Radnici putnici iz svog džepa doplatili više desetaka tisuća kuna za prijevoz”

“Do zakidanja dolazi i zbog neprestanog rasta cijene goriva. Početkom 2018. cijena litre benzina iznosila je 9.71 kunu, a dizela 9.09 kuna. Sada su obje vrste goriva skuplje od 11 kuna. Također, troškovi održavanja automobila su, prema izračunima stručnjaka, u korona-krizi porasli za više od 20 posto”, navodi se u priopćenju.

Svi pokazatelji ukazuju na to da se u javnim službama unatrag četiri godine nadoknađivalo između 40 i 50 posto stvarnog troška prijevoza te su “radnici putnici” iz vlastitog džepa doplatili više desetaka tisuća kuna za troškove prijevoza.

“Zbog toga, ali i činjenice da su sve povišice plaće iz 2020. obezvrijeđene inflacijom i porastom troškova života, sindikatima javnih službi predstoje teški i neizvjesni pregovori o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike”, poručuje Preporod.

 

Izvor: index.hr

Sindikati traže veću minimalnu plaću, zabranu rada nedjeljom… Primio ih Milanović

HRVATSKI predsjednik Zoran Milanović razgovarao je u petak s predstavnicima sindikalnih središnjica o problemima minimalne nadnice, neradne nedjelje i pametne migracijske politike te o budućnosti rada u post-covid razdoblju.

Milanović je u Uredu predsjednika razgovarao s predstavnicima Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnog hrvatskog sindikata i Matice hrvatskih sindikata povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada.

“Sindikalni lideri upoznali su predsjednika Milanovića s inicijativom da se minimalna plaća u Hrvatskoj poveća na barem 50 posto prosječne plaće i upozorili kako niska cijena rada ne smije biti perspektiva hrvatskih radnika jer u takvim uvjetima Hrvatska neće moći zadržati potrebnu radnu snagu”, istaknuto je.

I sigurno radno mjesto jedan je od problema koji treba riješiti, rekli su, a to se može riješiti samo tripartitnim socijalnim dijalogom i dogovorom. U tom kontekstu su ukazali na činjenicu kako kod hrvatskih poslodavaca nema stvarne volje za kolektivnim pregovaranjem.

Prema njihovim riječima, mnogi radnici otišli su iz Hrvatske upravo zbog nestalnog oblika rada i nesigurnog radnog mjesta i zato apeliraju da se to promijeni. Kao argument iznose i anketu prema kojoj 91 posto ispitanika smatra da su kolektivni ugovori koristan način uređivanja odnosa s poslodavcem.

Poseban je hrvatski problem, dodaju, mali broj mladih ljudi koji imaju stalno radno mjesto, po čemu je Hrvatska neslavni rekorder u EU.

Sindikati traže zabranu rada nedjeljom

Tema sastanka bio je i rad nedjeljom, odnosno zahtjev sindikata da se napokon zakonski riješi taj problem – da se nedjelja i blagdani urede kao neradni dani. Članstvo sindikata je zainteresirano da nedjelja bude neradna, rekli su predsjedniku Milanoviću, pogotovo zbog toga što dodatno plaćanje rada nedjeljom nikada nije zaživjelo na pravi način.

Svaki poslodavac sada sam odlučuje koliko će dodatno platiti rad nedjeljom, a većina ga plaća minimalno više od redovne satnice, upozorili su sindikalisti. Predsjednik Milanović složio se kako rad nedjeljom napokon treba regulirati, i to što prije, a ne da se ta tema uvijek otvara pred neke od izbora.

U razgovoru je otvoreno i pitanje uvođenja sindikalnog doprinosa solidarnosti. Njihov je prijedlog: ako sindikat kroz kolektivno pregovaranje uspije izboriti se za prava radnika iznad onih koja su normirana zakonom, svi radnici na koje se ta prava odnose, a nisu članovi sindikata, uplaćivali bi doprinos solidarnosti. Ali, prema prijedlogu sindikata, doprinos solidarnosti ne bi bio prihod sindikata, već bi bio korišten za razvoj institucije koja bi pomagala u kolektivnom pregovaranju, kao što su radničke komore u nekim državama. Sindikati tvrde da bi tako ojačali sindikalnu organiziranost i kolektivno pregovaranje.

Na sastanku s predsjednikom Milanovićem bili su predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel, izvršna tajnica SSSH-a za socijalni dijalog i javne politike Ana Milićević Pezelj, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske Nenad Leček.

Bili su tu i glavna tajnica Nezavisnih hrvatskih sindikata Marija Hanževački, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata Mirela Bojić i pomoćnik glavnog tajnika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin.

 

Izvor: index.hr

Desetak djelatnika Centra za socijalnu skrb i treći dan odbija testiranje

I TREĆI DAN desetak djelatnika splitskog Centra za socijalnu skrb ne želi se testirati kako bi mogli doći raditi. Nekoliko prosvjednika došlo ih je podržati, međutim djelatnici su ih zamolili da se maknu zahvaljujući im na podršci, javlja Dalmatinski portal.

“Tu smo kao i dosad, došlo smo na posao, vidjet ćemo što će biti, borimo se i dalje za naša prava kao radnika i građana i za nediskriminaciju”, rekla je jedna od djelatnica koje se ne želi cijepiti.

Tri dana je moguć izostanak s posla bez opravdanja, što ako vas ne puste?

“Današnji dan je kritičan. Vidjet ćemo što dalje, na koji način nastaviti bitku. Svatko će odlučiti sam za sebe. Sad je u pitanju naš posao, naša egzistencija”, rekla je.

Testiranje ne dolazi u obzir?

“Ja osobno zalažem se za sve ono što sam već navela”, odgovorila je.

Beroš: 32 zdravstvenih djelatnika odbilo testiranje

Covid-potvrde obavezne su u zdravstvu. Beroš je objavio koliko je među onima koji se moraju testirati jer se nisu cijepili ili preboljeli virus detektirano pozitivnih na koronu, ali i koliko je ukupno zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj odbilo obavezno testiranje.

“Jučer do kraja dana kod svih testiranih djelatnika zabilježeno je 26 pozitivnih. Od njih gotovo 7000 tek 32 je odbilo testiranje. Nove brojke iznova potvrđuju opravdanost covid-potvrda u bolnicama. Zaštita zdravlja pacijenata i zaposlenika imperativ je hrvatskog zdravstva i vlade RH”, poručio je Beroš.

Zbog divljanja pred bolnicom prijavljeni svećenik i vlasnik teretane

Policija je zbog prosvjeda koji se u ponedjeljak održao ispred KBC-a Rebro protiv obaveznih covid-potvrda i koji je bio na rubu incidenta prijavila tri osobe.

Policija je izvijestila da tijekom utorka ispred KBC-a Zagreb nije zabilježeno remećenje javnog reda i mira, ali da je zbog neprijavljenog prosvjeda ispred bolnice u ponedjeljak prekršajno prijavila 31-godišnjeg organizatora i dvojicu prosvjednika.

Policija je 31-godišnjaka prijavila zbog neprijavljivanja javnog okupljanja te održavanja zakonom zabranjenih prosvjeda ispred bolnice. Uz to, 31-godišnjak je prijavljen i zbog remećenja javnog reda i mira.

Zbog remećenja javnog reda i mira na prosvjedu u ponedjeljak prijavljeni su i 56-godišnjak te 51-godišnjak, kojem je zabranjeno posjećivanje KBC Zagreb osam dana, od 5. do 13. listopada.

Kako doznajemo, prijavljeni 56-godišnjak je svećenik Zdravko Knežević, koji je divljao pred bolnicom, urlao Berošu da je izdajnik, unosio se u lice i govorio da su “Hitlerovi suradnici završili na vješalima”.

Prijavljen je i 51-godišnji Andrija Klarić, vlasnik teretane koji nastupa na tzv. “Festivalima slobode”. On se također unosio Berošu u lice, no u onome što je izgovarao bio je neusporedivo umjereniji od svećenika.

Treći prijavljeni je, doznajemo, 31-godišnji Marko Penava, koji je medijima pred Rebrom rekao da je zaposlenik te bolnice. Njega je policija označila kao organizatora prosvjeda.

 

IZVOR: index.hr