Završio sastanak vlade i sindikata. Plenković: Dogovorili smo povišice

Premijer Andrej Plenković izjavio je večeras, nakon višesatnog pregovaračkog sastanka sa sindikatima javnih i državnih službi, da je dogovoreno povećanje osnovice za plaće od šest posto s 1. listopada i od travnja za još dva posto.

“Uz to, dogovoreno je povećanje božićnice s 1500 na 1750 kuna, povećanje regresa s 1500 na 1750 kuna te dara za dijete sa 600 na 754 kune”, iznio je premijer rezime razgovora zahvalivši sindikatima na kompromisu.

Dogovoreno je i da se formalni pregovori u idućoj godini nastave u trećem tjednu rujna. Sindikati su najavili da će provesti izjašnjavanje u četvrtak ili petak, a ako se potvrdi odluka, u ponedjeljak slijedi potpisivanje sporazuma.

Za prvi krug povišica 600 milijuna kuna, za drugi još 500 milijuna kuna

Rast osnovice od 6% od 1. listopada će državu koštati 600 milijuna kuna koje će se osigurati kroz rebalans i raspodijele unutar proračuna, a drugi krug povećanja osnovice, 2% u travnju, će državu koštati oko 500 milijuna kuna, rekao je Plenković.

Sindikati kreću u novu rundu pregovora s Vladom oko plaća: ‘Samo u jednom slučaju ćemo odustati od prosvjeda‘

Sindikati su složni u jednome, a to je da je dolazak premijera na popodnevne pregovore dobar znak

Samo izdašnija ponuda Vlade o povećanju osnovice plaća zaposlenika javnih službi može spriječiti prosvjede 8. studenoga (prosvjed upozorenja) i 15. studenoga, za kada je najavljen veliki prosvjed na Trgu bana Jelačića, poručili su iz sindikata javnih službi uoči današnjeg sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Kako doznajemo, kraj pregovora i obustava prosvjeda mogući su odmah samo u jednome slučaju – ako Vlada udovolji sindikalnom zahtjevu rasta osnovice od osam posto od 1. listopada te pet posto od 1. siječnja 2023. O svakoj drukčijoj ponudi Vlade odlučit će sindikalno članstvo narednih dana referendumom.

– Sastanak s premijerom označava kraj pregovora jer se po dosadašnjem iskustvu smatraju Vladinom konačnom ponudom. Očekivanja sindikata su velika, pripremamo industrijske akcije i samo zadovoljavajuća ponuda može spriječiti prosvjede, izjavila je Jutarnjem uoči sastanka u Banskim dvorima Sanja Šprem, glavna koordinatorica sindikalnih pregovarača, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja (SHU).

Sindikalna tijela posljednjih dana intenzivno raspravljaju o donjoj granici prihvatljivosti, a čvrste pozicije, kako doznajemo, zastupaju obrazovni sindikati s najbrojnijim članstvom i iskustvom u organizaciji prosvjeda.

– Naš je minimalni zahtjev osam plus pet, i to je za mene jedino zadovoljavajuće. O svemu drugome odlučit će naši članovi na referendumu, poručuje predsjednica SHU-a koji broji oko 23 tisuće članova.

Sindikati očekuju pomak od zadnje Vladine ponude rasta osnovice četiri plus dva (uz povišicu triju materijalnih prava – božićnice, regresa i dara za djecu), koju je jučer odbacilo svih 11 sindikata javnih službi, uz najavu prosvjeda.

Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama (više od deset tisuća članova), nada se da će pomak biti toliki da će članstvo prilikom izjašnjavanja procijeniti da je riječ o prihvatljivoj povišici, što bi značilo zaustavljanje priprema za prosvjed.

– Samo ponuda osam plus pet znači – hvala, potpisujemo odmah i obustavljamo akcije. Za bilo koju drugu ponudu teško je procijeniti hoće li je članstvo prihvatiti. No, bez izjašnjavanja članstva, potpisivanja neće biti. Pritom ćemo članstvo upozoriti na dobre i loše strane ponude, kaže Lovrić.

Posljednjih dana među sindikatima kola informacija kako Vlada djelatnicima javnih službi ovoga puta nema namjeru platiti dane u štrajku, koji je također opcija.

Sindikati su složni u jednome, a to je da je dolazak premijera na popodnevne pregovore dobar znak. S druge strane, muči ih rastezanje pregovora jer to dovodi u pitanje povišicu plaća koja bi zaposlenicima javnih službi trebala biti vidljiva na platnim listama u studenome.

– Ne vjerujem u čudo, ali vjerujem da će danas biti bijeli dim. Za naš bi sindikat jednokratna ponuda od osam posto, uz nastavak pregovora o plaćama za iduću godinu, bila zadovoljavajuća. Naši zaposlenicima novac treba sada, imamo brojne upite o tomu hoće li rasti plaće za listopad. Naš je prijedlog da se Vlada obveže da u drugom tromjesečju iduće godine pokrene pregovore s ponudom nove korekciju osnovice, kaže Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika socijalne skrbi, uz naglasak kako ljude „ubija“ čekanje povišice.

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Svih jedanaest sindikata javnih službi koji sudjeluju u pregovorima za osnovicu za plaće u javnim službama odbilo je ponudu Vlade Republike Hrvatske s 4. sastanka pregovaračkih odbora koji je održan 18. listopada 2022.

Sindikati javnih službi ostaju pri svojim zahtjevima koji za cilj imaju očuvanje cijene rada i kupovne moći zaposlenih u javnim službama u ovoj i idućoj godini.

Nezadovoljni trenutnom ponudom Vlade RH, sindikati su započeli s pripremama prosvjednih aktivnosti.

Dana 8. studenoga 2022. diljem zemlje biti će organizirani prosvjedi pred ustanovama u svim sustavima javnih službi, a za 15. studenoga 2022. planirano je održavanje velikog zajedničkog prosvjeda sindikata javnih službi u Zagrebu.

Sindikati očekuju da Vlada RH na idućem sastanku pregovaračkih odbora konačno izađe s primjerenom ponudom za povećanje osnovice za plaće jer će jedino pod tim uvjetom biti moguće zaustaviti planirane aktivnosti.

 

Sindikati javnih službi

Izjašnjavanje članstva o ponudi vlade RH

Poštovani,

na posljednjem sastanku pregovaračkog odbora Sindikata javnih službi održanom dana 18.10.2022. g., sindikati su ostali kod prethodnog zahtjeva za povećanje osnovice od 8% za 2022. g. i 5 % za 2023. g.

Prijedlog Vlade RH od 06. listopada 2022. g. koji se sastojao od dva modela :

1. – jednokratni iznos od 1.250,00 kn i 4% povećanja osnovice od 01.12.2022. g.
2. – rast osnovice 4 % od 01.11.2022. g. i 2% od 01. travnja 2023. g.

svi Sindikati javnih službi su jednoglasno odbili.

Na jučerašnjem sastanku Vlada RH je izmijenila svoju ponudu na način :

– rast osnovice za 4% od 01. listopada 2022. g. i 2% od 01. siječnja 2023. g.
– povećava se iznos za božićnicu za 2022. g. na 1.750,00 kn (232 EUR)
– dar u prigodi Dana sv. Nikole za 2022. g. na 750,00 kn (100 EUR)
– regres za 2023. g. na 1.750,00 kn (232 EUR)

Ovom ponudom osnovica plaće bi od mjeseca svibnja 2022. g. porasla za 10,32%.
Za novu ponudu Vlada RH je izdvojila dodatnih 750 mil. kuna.

Iako se radi o značajno poboljšanoj ponudi, svi sindikati javnih službi dogovorili su da će posljednju ponudu Vlade RH staviti na izjašnjavanje članstvu.

O rezultatima izjašnjavanja izvijestiti ćemo Vladu RH na sastanku koji je zakazan za utorak 25. 10. 2022.g.
Konačno odbijanje ponude Vlade RH i izostanak nove ponude Vlade RH znači prekid pregovora, najava spora, mirenja, prosvjeda i štrajka.

Vjerujemo da pregovori nisu do kraja iscrpljeni i da još ima prostora za povećanje, a ukoliko dođe do spora, mi ćemo svakako sudjelovati u svim sindikalnim aktivnostima o kojima ćemo pravovremeno provesti izjašnjavanje.

Napominjemo da su u tijeku i pregovori za Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi te je slijedeći sastanak zakazan za 26.10.2022.g., a o zaključcima ćemo Vas pravovremeno informirati.

S poštovanjem,

Predsjednica Sindikata
Jadranka Dimić, dipl. soc. radnica

 

Obavijest o referendumu Upute o provođenju referenduma Glasački listić Izvještaj o izjašnjavanju

Kroflin: Vlada je napravila pomak, ali on je daleko od naših očekivanja

Završen je četvrti krug pregovora i sa državnim i javim sindikatima. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da je Vlada u odnosu na razgovore od prije dva tjedna svoju ponudu značajno korigirala.

– Posljednja vladina ponuda koju su sindikati odbili bila je 4 posto ove godine i dodatno povećanje od 2 posto s 1. travnjem 2023. Mi smo tu ponudu korigirali tako da bi dodatno povećanje od 2 posto krenulo s 1. siječnjem 2023., rekao je ministar Piletić.

– Ukupno 10,32 posto povećanje osnovice u manje u devet mjeseci. To je iskorak koji niti jedna vlada dosad nije napravila. Odgovor je vlade na i stanje u gospodarstvu, inflatorne pritiske i naše sindikalno i socijalno partnerstvo, istaknuo je.

Dodao je i kako su ponudili i povećanje božićnice za 2022. s 1500 na 1750 kn, te povećanje regresa i božićnice za 2023. za dodatnih 250 kuna.

S 3.000 kuna neoporeziva primanja na ime božićnice i regresa podižu se na 3.500 kuna, pojasnio je. S obzirom na uvođenje eura, s 1. siječnjem iduće godine, odlučili smo povećati i dar za dijete sa 600 kuna na 100 eura odnosno 753,45 kuna, dodao je.

Odgovarajući na novinarski upit rekao je kako predloženo povećanje ukupno iznosi 4,2 milijarde učinka u državnom proračunu za povećanje osnovice plaća i materijalnih prava djelatnika u državnim i javnim službama, odnosno petina Vladinog jesenskog paketa koji iznosi 21 milijardu kuna.

– Očekujemo do srijede odgovor i jednih i drugih sindikata, rekao je ministar, te pozvao sve da ovu ponudu, koja je kako je rekao drastično povoljnija u izjašnjavanju prihvate.

– Vlada RH pokazala je u posljednjih šest godina da je socijalni partner, istaknuo je.

 

Kroflin: Vlada je napravila pomak, ali on je daleko od naših očekivanja

– Vlada je napravila neki pomak, ali on je daleko od naših očekivanja. Saslušali smo vladu, razmijenili argumente. Mi ćemo konzultirati naše članove i vidjeti što će oni reći. Vjerojatno se opet vidimo za tjedan dana i vjerojatno ćemo očekivati novu korigiranu vladinu ponudu, rekao je makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin.

Istaknuo je da je vladina ponuda daleko od onoga što su oni tražili.

– Dovodi nas u nezgodnu situaciju za iduću godinu. Bez nekakvog automatskog pokrivanja rasta cijena, za ovu godinu to je realan pad plaća naših članova, a to bi prema ovoj ponudi vlade bilo i u idućoj godini. Nama to nije prihvatljivo. U ovom trenutku smo još uvijek dosta udaljeni mi i vlada, istaknuo je.

Na pitanje spremaju li nekakve akcije, rekao je da idu korak po korak i da treba imati strpljenja.

– Dobili smo više, ali to više je daleko od onoga što bi nas moglo zadovoljiti, zaključio je.

 

Lončar: Sindikati državnih službi dobili korigiranu Vladinu ponudu

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar izjavio je u utorak nakon novog kruga pregovora sa Vladom o povećanju osnovice plaća da su dobili novu Vladinu ponudu koja je i “financijski teža” od njihovih zahtjeva, no najprije ju trebaju razmotriti sindikalna tijela.

– Na našu kontraponudu dobili smo kontraponudu koja je u nekom obliku teža od naše ponude, ali nismo mogli danas dati mišljenje na nju, u utorak ćemo dojaviti naša stajališta o tome, rekao je šef Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a RH Zdravko Lončar.

Podsjetio je da je njihov prijedlog za povećanje osnovice plaće bio 4 plus 2 posto uz inflatorni dodatak od 1250 kuna.

– Od Vlade nije prihvaćena naša ponuda nego je dana korekcija ponude koju ćemo mi iznijeti pred članove. Čini nam se malo povoljnijom, ali nećemo o njoj govoriti dok ne završi sastanak javnih službi da ne dolazi do kolizije između sindikata, rekao je Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije.

Dodao je da vladina ponuda nije primamljiva i da nisu “odriješili kesu”.

– Ne može se reći da su odriješili kesu, Vlada RH kao poslodavac to nikada neće napraviti, istaknuo je.

– Nećemo žuriti i sve što eventualno ispregovaraju i postignu sindikati javnih službi oko povećanja osnovice plaća odnosit će se i na državne službe. Postoje rokovi koji se moraju poštovati, a vjerujem da će se nešto više znati nakon sastanka s predstavnicima sindikata javnih službi, dodao je Jagić.

Sindikati javnih službi, čiji je sastanak s predstavnicima Vlade, uslijedio nakon ovog s državnim službama, najavili su da će odbiti Vladinu ponudu.

 

Izvor: vijesti.hrt.hr

Piletić najavio novu ponudu povećanja plaća

Sindikatima zaposlenih u javnim službama Vladina ponuda povećanja osnovice plaća nije prihvatljiva. Očekujemo da je korigira i to ćemo iznijeti na sutrašnjem nastavku pregovora, najavila je u ponedjeljak predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Nada Lovrić.

Resorni ministar Marin Piletić najavio je novu ponudu za sutra.

Uoči sjednice Predsjedništva HDZ-a ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić na pitanje novinara hoće li sindikati dobiti novu ponudu rekao je: “Naravno da će dobiti”.

– Želimo smanjiti realan pad plaća s obzirom na inflaciju, poručila je Lovrić na konferenciji za novinare u ime obrazovnih sindikata, naglasivši da imaju veliku većinsku potporu članstva iskazanu na referendumskom izjašnjavanju od oko 80 posto. Podsjetila je kako Vlada nudi povećanje osnovice od 4 posto od 1. listopada i dva posto od travnja iduće godine s isplatom u svibnju, što im je neprihvatljivo.

Ako Vlada nije spremna na korekciju, sve su opcije otvorene i sindikalne će akcije krenuti u finalizaciju, najavila je Lovrić napominjući da su u pripremu već krenuli za 180.000 zaposlenih u javnim službama.

Upitala se ima li na Vladinoj pregovaračkoj strani netko tko je spreman razmišljati izvan okvira i da se pregovara šablonski uz argument da bi povećanje plaća generiralo rast inflacije. Na upit treba li se u pregovore uključiti premijer Andrej Plenković odgovorila je kako “to hoće li on donijeti prevagu ovisi o njemu samome” te da je najodgovorniji jer vodi Vladu.

Očekujemo da će Vlada izaći s boljom ponudom

Ustvrdila je kako nije moguće zadržati pad kupovne moći sindikalnog članstva jer bi to zahtijevalo 35-postotni rast plaća, što Vlada zasigurno ne bi prihvatila pa su stoga tražili 10-postotno povećanje ove i 5-postotno iduće godine. To smatramo minimumom minimuma, poručila je Lovrić dodavši da su sindikati naknadno korigirali svoje zahtjeve tražeći osam posto povećanja za ovu i pet za iduću godinu i da je to njihov konačan zahtjev. U protivnom to bi značilo sunovrat kupovne moći građana, ocijenila je dodavši kako očekuje Vladin pošten odnos prema svojim zaposlenicima.

Predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Anica Prašnjak govoreći u ime sindikata zdravstva, socijalnih i mirovinskih sindikata istaknula je kako država ne može funkcionirati bez tih službi. Očekujemo da će Vlada izaći s boljom ponudom kako ne bismo morali poduzimati sindikalne akcije, kako bi zaposlenici bili vrednovani kako zaslužuju i kako bi se koliko-toliko sačuvala kupovna moć s obzirom na rast inflacije, poručila je.

Makroekonomist Sindikata znanosti i savjetnik sindikalnog pregovaračkog odbora javnih službi Matija Kroflin istaknuo je da su sindikalni zahtjevi potpuno opravdani i realni. Na kraju godine želimo povišicom plaće dostići razinu rasta cijena, a za iduću spriječiti njihov realni pad, to je minimum i ispod toga trenutno ne možemo ići, poručio je.

Primorac: Ponuda za državne zaposlenike je finalna, vjerujem da neće doći do štrajka

MINISTAR financija Marko Primorac rekao je da vlada više neće podizati svoju ponudu u pogledu povećanja osnovica plaća za zaposlenike u javnim i državnim službama, dodavši kako je ponuda korektna te ne očekuje ponovno izbijanje štrajka kao u jesen 2019. godine.

Iza predstavnika vlade i sindikata je treći krug pregovora o povećanju osnovica plaća do kraja ove godine i za sljedeću godinu.

Sindikati nezadovoljni ponudom
Predstavnici sindikata javnih službi izrazili su nezadovoljstvo vladinom ponudom, dodavši da će konačnu odluku donijeti njihovi članovi, dok su predstavnici sindikata državnih službi kratko poručili da će o ponudi Banskih dvora također razgovarati sa svojim članovima.

Vlada je u odnosu na prošli tjedan korigirala svoju ponudu i ponudila sindikatima dva modela. Oba modela koštaju oko dvije milijarde kuna na godišnjoj razini, kazao je ministar financija Marko Primorac.

“Predložili smo ponudu koja je korektna, realna i utemeljena na ekonomskim pokazateljima. Nismo htjeli ići s nekakvim ponudama koje bi bile niske, pa da se tražimo negdje na sredini, jer bi to trajalo tjednima. To smo komunicirali sa sindikatima, a što se tiče predloženih postotaka, to je finalna ponuda”, poručio je Primorac nakon završetka razgovora.

Primorac: Vjerujem da do štrajka neće doći
Prema prvom modelu, vlada bi zaposlenicima u javnim i državnim službama isplatila jednokratni dodatak od 1250 kuna do kraja godine te podigla osnovicu za četiri posto od 1. siječnja.

Prema drugom modelu, zaposlenicima bi se od listopada ove godine podigla osnovica za četiri posto, uz dodatno povećanje u travnju 2023. godine.

Na pitanje boji li se vlada štrajka poput štrajka radnika u prosvjeti prije tri godine, Primorac je rekao da će mu biti žao ako do toga dođe.

“Legitimno je pravo da se na taj način iskazuju želje i interesi. Naša ponuda je vrlo korektna, duboko vjerujem da do toga ipak neće doći”, rekao je Primorac.

S druge strane, sindikati javnih službi, prema riječima ministra financija, prije tjedan dana su zatražili podizanje osnovice za 15 posto do kraja godine i za još pet posto u travnju.

“Radi ublažavanja inflatornog pritiska vlada je već donijela sveobuhvatan paket mjera, i to ne samo za zaposlenike nego za sve građane, i to smo pokušali osvijestiti kroz pregovore”, naglasio je Primorac.

Šef Sindikata policije: Nova ponuda je prihvatljivija od prošlotjedne

Na ovotjednim pregovorima sindikati javnih službi smanjili su svoje zahtjeve tako što su tražili povećanje osnovice za 8 posto od 1. listopada te za još 5 posto od 1. siječnja, poručio je Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

“Kako bismo zadržali realnu razinu plaća naših članova i ostvarili jednak prosječni rast plaća kao i zaposlenici u ostalim sektorima, trebali smo tražiti 35 posto veću osnovicu, ali nismo to učinili, svjesni problema koje bi vlada imala”, naglasio je Kroflin, dodavši da su spremni i za sindikalne akcije.

Predsjednik Sindikata policije Dubravko Jagić smatra da je nova ponuda vlade prihvatljivija od one prošlotjedne.

“Moramo to sve skupa staviti na svoja tijela, u svakom slučaju možemo reći da stvari idu nabolje i da ćemo na kraju svi biti zadovoljni”, poručio je.

Danas počinju pregovori Vlade i javnih službi, sindikalisti su spremni i na prosvjede: ‘Kolika je inflacija, toliko veće plaće! I to već u listopadu‘

Očekujemo da pregovori traju kratko, da rješenja budu prihvatljiva, a prve isplate plaća prema novoj, uvećanoj osnovici već u listopadu za rujansku plaću.

Tako bi se mogli sažeti zahtjevi pregovaračkog odbora sindikata javnih službi koje će u srijedu staviti na stol pred Vladine predstavnike, s kojima u srijedu počinju novu rundu pregovora o rastu osnovice za plaće zaposlenima u obrazovanju, znanosti, zdravstvu, socijalnoj skrbi i kulturi.

Nakon što su se u travnju izborili za rast osnovice od četiri posto, pa je ona od svibnja za javne službenike skočila na 6286,29 kuna, s Vladom i premijerom Andrejem Plenkovićem dogovoreno je tada kako će do kraja rujna nastaviti pregovore o daljnjem rastu osnovice za 180 tisuća učitelja, profesora, znanstvenika, liječnika, medicinskih sestara, socijalnih radnika, “kulturnjaka” i ostalih zaposlenih u tim službama.

KONKRETNI IZRAČUNI

Iako su u međuvremenu pojedini sindikalni čelnici isticali kako će tražiti da taj “jesenski” rast iznosi dodatnih deset posto, u utorak uoči pregovora nitko od predstavnika sindikata u pregovaračkom odboru nije želio potvrditi koliki će biti njihov konkretan zahtjev vezan uz visinu osnovice.

– Nema potrebe za kurtoaznim sastancima i odugovlačenjem pregovora. Očekujemo da Vladini predstavnici dođu s konkretnim izračunima i ekonomskim pokazateljima, a mi ćemo doći sa svojima.

S obzirom na inflaciju, kretanja na tržištu, realni rast BDP-a, uspješnu turističku sezonu i ostalo, nema razloga da oni ne iziđu s ponudom za ozbiljniji rast osnovice – kaže Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i članica pregovaračkog odbora koji čine predstavnici 11 sindikata javnih službi.

– O njihovoj ponudi ovisi daljnji tijek pregovora. Ne možemo dopustiti daljnje urušavanje naših plaća – poručuje Lovrić, koja ističe da je, unatoč rastu osnovice od četiri posto, na godišnjoj razini njihova plaća porasla samo za 2,3 posto.

Lovrić je ponovila kako sigurno neće pristati da rast osnovice bude manji od četiri posto, a upozorava i kako njezina visina ovisi o tome hoće li se tijekom ove runde pregovora razgovarati samo o rastu osnovice za preostale mjesece do kraja ove godine ili će biti uključeni i pregovori o državnom proračunu za 2023. godinu, što također očekuje Vladu i sindikate.

S tim se slaže i Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod.

– Visina zahtjeva vezana uz rast osnovice ovisit će o tome hoće li se rješenje odnositi na pet, osam ili 20 mjeseci, dakle samo do kraja ove godine ili je uključena i osnovica za 2023. godinu – kaže Stipić.

ŠIRI SE LETAK

– Jasno je da je od svibnja do rujna vrijednost osnovice za izračun plaća zbog inflacije obezvrijeđena. Službeno priznata inflacija od strane Državnog zavoda za statistiku za to razdoblje, ako uzmemo u obzir da je svaki mjesec ona rasla za više od jedan posto, iznosi između 5,5 i šest posto.

Nadamo se da Vladina ponuda o rastu osnovice do kraja ove godine neće ići ispod toga jer to bi značilo daljnje smanjenje vrijednosti rada zaposlenih u javnim službama – upozorava Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod.

Sindikati su svojemu članstvu već uputili i letak u kojemu upozoravaju kako im “prijeti rekordan pad kupovne moći” i da je “vrijeme za (re)akciju”, čime ne isključuju kako su u slučaju nepovoljne Vladine ponude spremni na industrijske akcije, to jest prosvjede, pa i – štrajk.

U letku se navodi kako su “pred nama novi pregovori o plaćama, jedni od najvažnijih u posljednjih 20-ak godina zbog snažnog utjecaja inflacije na naše plaće i njihova sve većeg zaostajanja za drugim plaćama u zemlji”.

– Cijene divljaju, a plaće NKV radnika u privredi postaju veće od plaća VSS radnika u javnim službama. U srpnju je zabilježen rekordan rast inflacije od 12,3 posto, što ukazuje na daljnji pad i ubrzanje pada naših realnih plaća.

Pritom, treba imati na umu da je ovaj podatak o općem rastu cijena varljiv. Naime, u istom mjesecu kruh je poskupio 30 posto, krumpir 31 posto, mlijeko 37 posto, a dizel 40 posto. Dakle, osnovna dobra koja se najviše koriste poskupjela su bitno više od 12,3 posto. Sukladno tome, utjecaj inflacije na naše plaće je snažniji nego što statistika sugerira i što se više troši na osnovna dobra, to je udar žešći – upozoravaju sindikati.

NEDOSTAJE KADRA

– Učinke pregovora očekujemo u listopadu na plaći za rujan. Naši zahtjevi su realni. Želimo da se plaće u 2022. godini usklade s porastom inflacije, a da se u drugom dijelu pregovora vezanih za državni proračun u 2023. godini nastave razgovori o daljnjem rastu osnovice. Standard ljudi i kupovna moć trebaju biti na razini prije inflacije – ističe i Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske i članica pregovaračkog tima javnih službi.

Upozorava također kako tome sustavu kronično nedostaje kadra, i to ne samo socijalnih radnika, nego i pomoćno-tehničkog osoblja, “na natječaje se ne javlja nitko”, a postojeći djelatnici više su nego preopterećeni.

Stare su to boljke i zdravstvenog sustava, a Ankica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara, uoči sastanka s Vladinim pregovaračkim timom poručuje:

– Stanje u zdravstvu je teško, a situacija je dodatno narušena u COVID krizi. Medicinske sestre su iscrpljene, a o nedostatku toga kadra, kao i liječnika, ne moramo ni govoriti. Znamo kolika je visina inflacije, cijene energenata, goriva, vode, hrane otišle su u nebo. Očekujemo fer i poštenu ponudu Vlade!

Iako ne žele iznositi ponudu s kojom će doći pred Vladu, sindikati javnih službi, kako se neslužbeno spekulira, vrlo vjerojatno neće pristati da rast osnovice za plaće javnih službenika za posljednja četiri mjeseca ove godine bude (puno) manji od deset posto.

Bude li se pregovaralo “u paketu”, to jest za osnovicu do kraja ove i u 2023. godini, zahtjev bi mogao narasti do 15-postotnog povećanja osnovice.

Stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu kako rast osnovice samo za jedan posto, ugrubo, “košta” 200 milijuna kuna. To bi značilo da u slučaju desetpostotnog povećanja osnovice za plaće javnih službenika Vlada mora osigurati oko dvije milijarde kuna!

Negativna percepcija o uvjetima rada u centrima za socijalnu skrb: Nesrazmjer količine posla, izloženi su rizicima…

Uvjeti rada u centrima za socijalnu skrb nisu dobri – zaposlenici imaju nedovoljno visoke plaće, dok su s druge strane itekako izloženi rizicima, posebno radu s agresivnim korisnicima.

“Kao što dobro znate, u Hrvatskoj imamo dvije i pol tisuće socijalnih radnica i radnika i više od pola milijuna korisnika sustava socijalne skrbi“, upozorio je ove godine predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš. No broj korisnika nije jedino što muči socijalne radnike.

“Broj korisnika po stručnom radniku razlikuje se od centra do centra, kao i na razini gradova i županija. Osnivanjem Hrvatskog zavod za socijalni rad, odnosno novom organizacijom rada centara za socijalnu skrb želi se postići transparentnija i učinkovitija raspoređenost poslova”, poručuju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Kakva je djelatnost socijalna skrb?

Socijalna skrb organizirana je djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, a obuhvaća prevenciju, pomoć i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unaprjeđenja kvalitete života, te poticanje promjena i osnaživanje korisnika, radi njihova aktivnog uključivanja u život zajednice.

Postupanja centra za socijalnu podrazumijevaju i terenske obilaske stručnih radnika obiteljima i samcima u tretmanu ili za koje postoje okolnosti vezane uz njihovo narušeno socijalno funkcioniranje, neadekvatno izvršavanje roditeljske skrbi i sl., propisana su kako Zakonom o socijalnoj skrbi tako i Obiteljskim zakonom i drugim zakonskim propisima.

Za organizaciju rada centra za socijalnu skrb odgovoran je ravnatelj centra, a svaka situacija koja se procjenjuje žurnom i visoko rizičnom zahtjeva žurna postupanja, koja uključuju i nenajavljene terenske obilaske obiteljima ili samcima u potrebi.

U Republici Hrvatskoj djeluju 82 centra za socijalnu skrb i 56 podružnica. U 2021. godini ukupno je bilo 419.826 korisnika svih prava i socijalnih usluga. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi predviđena je reorganizacija centara za socijalnu skrb i osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji će s radom započeti 1. siječnja 2023. s ciljem rasterećivanja dijela poslova koje će preuzeti Središnja služba, ujednačenog postupanja i učinkovitijeg stručnog rada područnih jedinica, ali u centrima za socijalnu skrb nisu uvjereni da će se nešto značajno promijeniti.

Iz centara za socijalnu skrb više puta su odaslani apeli da se nešto mora promijeniti. Kako kažu, sustav socijalne skrbi u lošem je stanju i odlikuje ga nedostatak stručnih radnika i vanjskih suradnika za obavljanje poslova u centrima za socijalnu skrb.

Koliko Hrvatska ima zaposlenih u centrima i kolika je plaća socijalnog radnika?

Prema podacima ministarstva, na dan 31. prosinca 2021. zaposleno je ukupno 1.216 socijalnih radnika, 338 pravnika, 16 upravnih pravnika, 210 psihologa, 14 rehabilitatora i 73 socijalna pedagoga.

Plaće te dodaci na plaću službenika i namještenika centara za socijalnu skrb propisane su Zakonom o plaćama u javnim službama, Zakonom o osnovici plaće u javnim službama, Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentom složenosti poslova službenika i namještenika u javnim službama, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama te Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi.

Sigurnost djelatnika Centra za socijalnu skrb

Ova godina počela je napadom na djelatnike centra za socijalnu skrb, a ubojici iz Đakova Vrhovni sud potvrdio je presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog ubojstva djelatnika centra za socijalnu skrb.

“Na razini cijele Republike Hrvatske do kraja 2019. godine osigurana je i provedena mjera tehničko-tjelesne zaštite svih centara za socijalnu skrb (zaštitar, ručni detektor metala, prolazni detektor metala). Za tu svrhu Ministarstvo je osiguralo i utrošilo iznos od 2,8 milijuna kuna (2.838.911,53 kn).

Centrima koji djeluju na više lokacija omogućena je zaštita na svim lokacijama na kojima djeluju.

Osim zaštitara, u centrima za socijalnu skrb u kojima je prostorno bila moguća ugradnja postoji prolazni detektor metala dok u manjim podružnicama gdje nije bila moguća ugradnja prolaznog detektora metala zbog prostornih uvjeta postoje ručni detektori metala.

Financijska sredstva za plaće zaštitara osiguravaju se iz sredstava jedinica područne (regionalne) samouprave, te na temelju planiranih i osiguranih financijskih sredstava ugovaraju se zaštitarske usluge.

Osnivanjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad financijska sredstva za zaštitarske usluge osiguravat će se iz Državnog proračuna čime se omogućiti ravnomjeran pristup u osiguravanju navedenih usluga”, poručuju iz Ministarstva.

Službene osobe

Iz Ministarstva podsjećaju i da su radnici centara službene osobe.

“Osim tehničke zaštite i zaštitarskih usluga, radnici centara za socijalnu skrb su izmjenama i dopunama Kaznenog zakona 2019. godine dobile status službene osobe. Time kazneno zakonodavstvo i praksa nastoje osigurati zaštitu osoba koje su u svojem radu posebno izložene ugrozi od kriminalnog ponašanja, ali i njihovu pojačanu odgovornost za zakonito postupanje”, poručili su nam.

Podsjetimo, lani je Komora socijalnih radnika, nakon niza napada na djelatnike centara za socijalnu skrb, apelirala na predsjednika, premijera, vladu i resorno ministarstvo da svojim ovlastima naprave sve da zaštite radnike i stručne djelatnike u cijeloj Republici Hrvatskoj.

Predsjednica SZDSSH: “Problem je u nesrazmjeru količine rada i odgovornosti koje na svojim leđima nose socijalni radnici”

“Socijalnih radnika u Centrima za socijalnu skrb ima nedovoljno i rade preko svih propisanih normativa. Nedostaje ih oko 700. Trenutno je u Zavodu za zapošljavanje evidentirano oko 140 socijalnih radnika na cijelom području RH. Pri tome treba napomenuti da u pojedinim županijama kao što je Ličko-senjskoj i Istarskoj županiji nema niti jednog socijalnog radnika na područnom Zavodu za zapošljavanje. Iako resorno ministarstvo daje suglasnost na zapošljavanje, činjenica je da se natječaji ponavljaju jer se nitko ne javlja. Sa druge strane, imamo situaciju da imamo mlade ljude, državljane RH koji su završili socijalni rad na Sveučilištu u Mostaru, i koji bi željeli raditi u RH, ali im je zbog loših zakonskih rješenja onemogućen ili znatno otežan pristup tržištu rada. Radi se oko stotinjak završenih socijalnih radnika koji već dvije godine čekaju da se uredi njihov status kako bi se mogli zaposliti u sustavu socijalne skrbi. Zapošljavanje mladog kadra uvelike bi rasteretilo socijalne radnike u sustavu i spriječilo bi njihov odlazak u inozemstvo”, komentirala je za Narod.hr predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dimić.

“Iako plaće socijalnih radnika ne zaostaju za plaćama srodnih zanimanja u javnim službama, problem je u nesrazmjeru količine rada i odgovornosti koje na svojim leđima nose. Odgovornost za rješavanje najtežih životnih situacija korisnika treba dodatno platiti i na tome će Sindikat inzistirati kroz predstojeće pregovore za Kolektivni ugovor”, zaključila je Dimić.

Istraživanje o uvjetima rada iz perspektive socijalnog radnika

Prema radu izv. prof. dr.sc. Marine Milić Babić, prof. dr. sc. Nine Žganeca i izv. prof. dr. sc. Gordane Berc objavljenom u Ljetopisu socijalnog rada 2021. godine,  socijalni radnici u Hrvatskoj uglavnom imaju negativnu percepciju o uvjetima rada pri čemu ukazuju na probleme: nesigurnosti financiranja, nedostatka kadra, neadekvatne prostorne uvjete, manjak službenih vozila za terenske obilaske, prevelikog opsega posla i administracije, nepoštovanje dostojanstva radnika i teškoće pri uspostavi suradnje s korisnicima.

Preporuke socijalnih radnika, kako navode, za unaprjeđenje opisanog su: poboljšanje uvjeta rada kroz: unaprjeđenje zakonodavnog okvira, zapošljavanje stručnog kadra i edukacije stručnjaka, poboljšanje sigurnosti.

“Zadnjih nekoliko godina teme brojnih natpisa u medijskim stupcima, internetskim
objavama i forumima bili su problemi u sustavu socijalne skrbi što je nedvojbeno
utjecalo na rad i zadovoljstvo slikom položaja socijalnih radnika u društvu, kao i na
percepciju javnosti prema profesiji”, navodi se u zaključku.

Sukladno navedenom, plaću službenika u centru za socijalnu skrb čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta, osnovice koja od 1. siječnja 2022. iznosi 6.044,51 kuna uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.

Koeficijent radnog mjesta stručnog radnika (socijalnog radnika, pravnika, psihologa, socijalnog pedagoga i edukacijskog rehabilitatora) u ustanovama socijalne skrbi je 1,400.

Uvjeti rada

“Centri za socijalnu skrb, registriranu djelatnost obavljaju u poslovnim prostorima u svom vlasništvu, u vlasništvu Republike Hrvatske ili u poslovnim prostorima u zakupu, u vlasništvu fizičkih, odnosno pravnih osoba kao i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao osnivačem te Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kontinuirano se provode aktivnosti kako bi se prostorni uvjeti centara za socijalnu skrb poboljšali i prilagodili postojećim potrebama.

U 2022. i 2023. godini iz Državnog proračuna se financira gradnja, odnosno rekonstrukcija osam poslovnih objekata za potrebe centara za socijalnu skrb ukupne vrijednosti oko 45 milijuna kuna.

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a u sklopu realizacije projekata centara za socijalnu skrb, do kraja 2023. godine će se izgraditi sedam novih poslovnih objekata ukupne vrijednosti 54 milijuna kuna te si centri za socijalnu skrb u sklopu istih projekta nabavljaju i službene automobile.

U tijeku je sukladno izdanim suglasnostima postupak nabave službenih automobila za potrebe centara za socijalnu skrb, koja nabava se financira iz Državnog proračuna”, odgovorilo nam je ministarstvo na pitanje o uvjetima u kojima socijalni radnici rade.

Jedino pozitivno – suradljiv radni kolektiv

“Kao pozitivnu stvar, sudionici ovog istraživanja navode podržavajući i suradljiv radni
kolektiv. Što se tiče sigurnosti i zaštite na radu, sudionici istraživanja navode kako
su u institucije i ustanove u kojima su zaposleni uveli zaštitare, detektore metala i
kamere. Ipak, bez obzira na postojanost ovih mehanizama zaštite, sudionici navode
kako je i dalje prisutan osjećaj nesigurnosti tijekom terenskog izvida koji biva djelomično ublažen u slučaju prisutnosti radnih kolega. Sudionici se osjećaju nezaštićeno
tijekom terenskog rada te navode kako su mjere sigurnosti kasno uvedene tek nakon
članci smrtnog stradanja kolega”, dodaje se.

Rezultati ovog istraživanja ukazuju na činjenicu kako socijalni radnici smatraju da status službene osobe donosi određena prava, ali ne štiti od agresivnog ponašanja korisnika.

“U okviru teme percepcije odnosa društva prema struci socijalnog rada, sudionici ju vide kao negativnu i smatraju kako reakcije okoline obiluju predrasudama, osudom i pogrdnim komentarima u javnosti. Sudionici također smatraju kako okolina nema znanja o profesiji socijalnog rada. Nadalje, preporuke socijalnih radnika za unaprjeđenje struke su: unaprjeđenje uvjeta rada (pri čemu zagovaraju povećanje plaća, unaprjeđenje zakonodavnog okvira, zapošljavanje dodatnog stručnog kadra i edukacije stručnjaka), poboljšanje sigurnosti na radnom mjestu i promocije struke socijalnog rada (preko uspostave suradnje s medijima, senzibilizacije javnosti i unapređenja profesije socijalnog rada kroz pozitivne primjere organizacija i ustanova”, zaključuje se.

 

Izvor: www.narod.hr

Djelatnici Centra za socijalnu skrb u Rovinju mogu odahnuti! SMIJENJENA RAVNATELJICA ANA BOŽIĆ

U Rovinju se već mjesecima ‘šuška’ o situaciji u Centru za socijalnu skrb gdje su, kako navode zaposlenici, dolaskom nove ravnateljice nastali veliki problemi koji otežavaju rad.

Radnici su nam još krajem prošle godine potvrdili kako su izloženi velikom stresu uslijed čestih reorganizacija radnih obveza i onemogućavanja samostalnog stručnog rada, a naveli su tada i kako ih nova ravnateljica kritizira i omalovažava o čemu smo više pisali ovdje.

Nastavno na navode radnika koje smo prenijeli, nedugo zatim stigao je i demantij ravnateljice Ane Božić koji možete pročitati ovdje, no čini se kako su radnici ipak bili u pravu.

Naime, kako nam je potvrdila Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, smijenjena je ravnateljica rovinjskog Centra za socijalnu skrb, Ana Božić.

“Vjerujem da resorno Ministarstvo neće mijenjati ovu odluku, tim više što u Upravnom vijeću rovinjskog Centra za socijalnu skrb sjede zaposlenici Ministarstva koji su dobro upoznati sa situacijom. Riječ je o problemima koji traju već više od godine dana, a radnici su u tom periodu izašli imenom i prezimenom pred Ministarstvo i zatražili pomoć jer su tamo proživljavali poniženja.

Veoma je stresno dolaziti na posao u suzama, a onda i odlaziti s posla u suzama.

Radi se o Centru koji je i inače potkapacitiran i nema dovoljno stručnog kadra, a onda kada je još ovakva situacija, odnosno kad je psihosocijalna klima poprilično loša, ne smjenjuje se osoba koja tome doprinosi.

Situacija je bila jasna kada su svi stručni radnici otišli na bolovanje, no inspekcijski nadzor u Hrvatskoj provodi se jednako kao i prije 20 godina, odnosno gledaju se samo papiri, a ne u kojim uvjetima ljudi rade”, poručila je Jadranka Dimić.

Dodajmo još i kako su djelatnici Centra za socijalnu skrb Rovinj ovu odluku dočekali s dozom rezerve budući da u samo funkcioniranje sustava nemaju više povjerenja pa kažu da ne vjeruju da će se odluka provesti “dok god ju ne vide na papiru”.

 

Izvor: istrain.hr