Vlada dobila 60 dana za novi zakon o penzijama

SABORSKI Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je većinom glasova odgodio donošenje odluke o tome hoće li od Ustavnog suda tražiti očitovanje je li referendumsko pitanje inicijative ’67 je previše’ u skladu s Ustavom ili da odmah donese odluku o raspisivanju referenduma.

Odbor je odlučio da će, s obzirom na najavu premijera Andreja Plenkovića o prihvaćanju sindikalnih zahtjeva, pričekati s odlučivanjem o raspisivanju referenduma kako bi vlada u roku od 60 dana dostavila saboru svoje prijedloge najavljenih promjena propisa.  

Za SDP-ova Arsena Bauka premijerova odluka nije neočekivana jer tko bi, kazao je, u izbornoj godini želio ovakav referendum. „Vlada je ovo napravila zato što je morala, a ne zato što je htjela, kako se vladajući sada trude to prikazati“, ustvrdio je. Većina je odbila njegov prijedlog da se u zaključak uvrsti i rečenica kojom se potvrđuje da je referendumsko pitanje u skladu s Ustavom.

HNS kaže da je reforma nužna

HDZ-ov Branko Bačić pojasnio je da će vlada prihvatiti sindikalne zahtjeve, ali ne tvrdi da su u skladu s Ustavom, jer nikad nije bilo ni sporno da vlada i sabor mogu donijeti izmjene Zakona o mirovinskom sustavu, nego je bilo sporno mogu li se građani na referendumu izjašnjavati o proračunskim i gospodarskim pitanjima.

Robert Podolnjak iz Mosta glasao je suzdržano zato što se Odbor neće obratiti Ustavnom sudu da se vidi je li pitanje u skladu s Ustavom. Zatražio je da u zaključku Odbora piše da će vlada u cijelosti prihvatiti zahtjeve sindikata te naglasio da im “vlada treba dostaviti točno ono što sindikati traže, sve više ili manje od toga ne bi bilo u skladu sa zahtjevima sindikata”.

HNS-ov Milorad Batinić smatra da je mirovinska reforma nužna, zbog čega, ističe, ne bi trebalo ograničavati eventualna poboljšanja zakona ili mogućnost da zakon dodatnim izmjenama postane pravedniji, uz, naravno, usvajanje svih sindikalnih zahtjeva.

Pupovac kaže da je ovo pobjeda razuma

Za SDSS-ova Milorada Pupovca ova je odluka neka vrsta pobjede razuma u jednoj ozbiljnoj utakmici. “Mislim da je razumna i nehotična posljedica te odluke da se Ustavni sud dodatno ne preopterećuje arbitriranjem u brojnim referendumskim inicijativama. Dobro je i da vlada prihvaća sve zahtjeve sindikata”, poručio je Pupovac.

Vladimir Šeks, vanjski član Odbora, istaknuo je da je premijerova i vladina odluka razuman, izvrstan i zreo prijedlog.

Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da je vlada odlučila u cijelosti prihvatiti zahtjeve sindikalne inicijative “67 je previše” o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i vraćanju granice za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina, te da će predložiti i izmjene Zakona o radu, kako bi se moglo raditi i nakon 65. godine.

Liječnicima veće plaće, učitelji i policajci poručili: I za nas onda ima novca

Sindikati zdravstva postigli su konačno dogovor s Ministarstvom zdravstva, zatim financija te rada i mirovinskog sustava o povećanju plaća od 3 posto na uvjete rada i 4 posto na odgovornost, a povećanje se počinje računati od 1. rujna. Drugim riječima, nezdravstvenim radnicima koji rade u zdravstvu plaće će se povećati 3 posto, a zdravstvenima 7 posto. Nakon sastanka sa sindikatima ministar Milan Kujundžić rekao je da misli kako nakon ovog dogovora više neće biti šokova.

“Idemo dalje raditi, ljudi će imati nešto veće plaće, nažalost ne onoliko koliko bi trebalo i koliko oni traže, ali u granicama uistinu maksimalno mogućeg u ovom trenutku. Svatko je morao popustiti, njima je to malo, ali Vladi je teško bilo naći 400 milijuna na godišnjoj razini”, naglasio je Kujundžić.

Ugašen požar

Tako je barem za neko vrijeme ugašen požar nezadovoljstva više od 70.000 zdravstvenih djelatnika koji su već prije tri mjeseca postigli dogovor vrlo sličan jučerašnjem s resornim ministrom da bi krajem srpnja saznali da “dogovor ne vrijedi” jer mu se protivi ministar financija Zdravko Marić. Naime, Kujundžić je bio parafirao povećanje plaća za tri posto od 1. srpnja i još 4 posto od 1. listopada, ali, kako je dogovor propao, “zdravstvenjaci” su najavili štrajkove za jesen. U međuvremenu se pregovaralo i na kraju je rješenje bilo “oživiti” parafirano prije koji mjesec. Neprestano se tijekom pregovora isticalo kako su, uz uvjete rada, i niske plaće jedan od bitnih razloga zbog kojih liječnici i medicinske sestre sve više odlaze iz Hrvatske. Vlada je upozorena na činjenicu da su zemlje u kojima su se još donedavno također bilježili veći odlasci povećale plaće zdravstvenim djelatnicima i više od 50 posto.

“Nismo baš zadovoljni postignutim, osobito nezdravstveni djelatnici s povećanjem od samo 3 posto, ali nadamo se da će se ovoga puta parafirano i potpisati jer je u razgovorima sudjelovao i premijer Andrej Plenković”, rekao je nakon dogovora Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata u zdravstvu.

Nakon kakvog-takvog rješenja za zdravstvo, na red dolaze zahtjevi za povećanjem plaća u obrazovanju, socijali i policiji. Početkom tjedna očekuje se najavljeni sastanak u Vladi s predstavnicima većinskih sindikata u obrazovanju. Njihova je poruka nakon prosvjeda pred Vladom 5. rujna – ne odustajemo od zahtjeva za povećanjem koeficijenata složenosti poslova od 6,11 posto. Time bi, po njihovoj računici, rasle plaće svih zaposlenih u obrazovanju, uključujući tehničko osoblje, za prosječnih 600 kuna. Spremni su pristati na postupan rast, prvo dva pa četiri posto početkom 2020., ali, kako doznajemo, i na neku drugu dinamiku koja vodi do konačnog zbroja od šest posto. Ne ispuni li im se zahtjev, najavljuju štrajk u školama.

Ispunjenje svojih zahtjeva i obećanja resorne ministrice Vesne Bedeković čeka i Sindikat zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi, koji broji više od 4000 članova.

Status zaposlenika

Iako su lani zaposlenici u socijali uspjeli uredbom promijeniti odnos plaća, koje su nakon dugogodišnjeg zaostajanja u prosjeku išle gore 20 posto, na stolu su njihova tri zahtjeva: koeficijenti za računovodstveno i pomoćno tehničko osoblje, promjena statusa zaposlenika u status službene osobe te fizička i tehnička zaštita – zaštitari i detektori metala na ulazima u sve centre socijalne skrbi i njihove podružnice.

Zadnja dva zahtjeva ministrica Vesna Bedeković obećala im je ispuniti do konca rujna.

Srozana primanja

– Nadamo se da će ministrica biti od riječi. Ostaju nam koeficijenti za računovodstveno i tehničko osoblje, za koje tražimo porast od minimalno deset posto, s obzirom na to da su posljednjih deset godina njihovi koeficijenti srozani za 30 posto. Otprilike je riječ o potraživanju od milijun kuna po godini za oko 700 ljudi u sustavu. Oni su nam sada prioritet – objašnjava Jadranka Ivezić, predsjednica Sindikata zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi.

Treći zahtjev pred Vladom za povećanje plaća jest onaj sindikata policije: traže da se početni koeficijent plaća policijskih službenika u prvoj fazi podigne na najmanje 1,0, odnosno da se u što skorije vrijeme početna plaća policijskog službenika podigne do 7500 kuna.

– Plaća početnika danas je oko 3800 kuna, što je apsolutno nedovoljno. To je manje od naknade pastira koji čuvaju ovce u Lici. Usporedba nije podcjenjivačka, to je realnost zbog koje mladi ljudi ne žele ući u policiju, a postojeći kadar iz nje izlazi. Ne tražimo povećanje preko noći, no to što je liječnicima podignuta plaća, dokaz je da Vlada ima novaca – kaže predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić.

Načelno su dobili suglasnost Vlade o tome da se s 1. siječnja 2020. godine plaće povise najmanje na početni koeficijent od 1,0. Ako do siječnja ne dođe do tražene promjene, i policajci su se spremni upustiti u sindikalne akcije, zajedno sa zaposlenicima u zatvorskom sustavu i Carini, potvrđuje Jagić.

Ministrica Bedeković: “Do kraja rujna kreće puna zaštita socijalnih radnika”

MINISTRICA za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković rekla je u Sisku da je do kraja rujna nužno ostvariti punu fizičku i tehničku zaštitu socijalnih radnika u centrima za socijalnu skrb kako se ne bi ponovili tragični slučajevi poput onog u Đakovu.

“S osiguravanjem optimalnih uvjeta rada nemamo što čekati pa je Ministarstvo već pristupilo nužnim mjerama. U svim centrima i podružnicama angažirat će se zaštitarske službe te će se uvesti detektori metala. U paketu mjera je i uvođenje statusa službene osobe za sve stručne radnike u sustavu pa je već pokrenut postupak izmjena i dopuna Kaznenog zakona. Isto tako poduzeli smo i korake u djelotvornijoj suradnji s mjerodavnim ministarstvima u cilju što brže razmjene informacija”, rekla je ministrica Bedeković tijekom radnog posjeta Sisačko-moslavačkoj županiji.

Nakon sastanka s ravnateljima centara za socijalnu skrb i predstojnicima podružnica na području županije te ravnateljima ustanova iz područja socijalne skrbi izrazila je zadovoljstvo uzornom suradnjom tih državnih ustanova s lokalnim i županijskim vlastima, za koju je rekla da može biti primjer dobre prakse. Također je istaknula važnost kandidiranja za financijska sredstva iz fondova EU-a kako bi se u tim ustanovama osigurali optimalni materijalni uvjeti. 

Na sastanku u sjedištu županije u Sisku, gdje je ministrici i njenim suradnicima domaćin bio zamjenik sisačko-moslavačkog župana Ivan Celjak, Vesna Bedeković je rekla kako je o načinu rada i ciljevima već bilo riječi na sastanku u Ministarstvu, a sada će se obilaskom županije konkretnije govoriti o daljnjoj suradnji na poboljšanju sustava socijalne skrbi i usluga za krajnje korisnike.

Dožupan Celjak istaknuo je i više zajedničkih projekata koji su pri kraju, poput izgradnje vanjskog lifta u Domu za psihički bolesne odrasle osobe u Petrinji, osnivanja podružnice sisačkog Doma za starije i nemoćne osobe i adaptacije dijela prostora Doma zdravlja u Kutini. Tu je i program prenamjene dijela Centra za socijalnu skrb u Sisku za potrebe obiteljskog centra te uređenje dnevnog boravka i proširenje kapaciteta kuhinje za potrebe vanjskih korisnika u Domu za starije osobe u Glini.

Ministrica Bedeković obišla je i centre za socijalnu skrb u Sisku i Novskoj te sisački Dječji dom Vrbina.

ŠTO PROSVJED MEDICINSKOG OSOBLJA ZNAČI ZA PACIJENTE Sindikati objavili kako će sutra izgledati akcija ‘Pet do 12’ u bolnicama i ambulantama

Zdravstveni sindikati koji u srijedu organiziraju prosvjed “Pet do 12” priopćili su u utorak kako nije riječ o obustavi rada niti štrajku već o akciji kojom će zaposleni svoj dnevni odmor koristiti kako bi upozorili na stanje u sustavu, što poslodavcu neće napraviti nikakvu financijsku štetu.

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara ističu kako ni u jednom trenutku nisu pozvali svoje članove niti zaposlene u zdravstvu na obustavu rada, niti svojim djelovanjem krše zakon.
“Danas je u medijima objavljeno kako je Ministarstvo zdravstva na adrese svih bolnica u zemlji poslalo dopis u kojem se navodno pojašnjava i da se zaposlenici navedene tri bolnice koji obustave rad na najduže pola sata ne smiju okupljati jer bi u tom slučaju to bio štrajk, a štrajk nije prijavljen. Dopis se, navodno, temelji na mišljenju koje je izradilo Ministarstvo rada u kojem stoji da je dnevni polusatni odmor radnika plaćen od strane poslodavca te da se temeljem te činjenice ima smatrati radnim vremenom”, navodi se u priopćenju.
Sindikati takvo postupanje smatraju nedopustivim od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Ministarstva zdravstva jer im je svrha zastrašivanje članova sindikata kako bi se onemogućila provedba započetih aktivnosti.
Naime, ističu kako prema Zakonu o radu svaki radnik ima pravo na stanku ili pauzu na odmor od rada u trajanju od najmanje pola sata koju ima pravo koristiti kako hoće, uključujući i mogućnost da izlazi izvan ustanove odnosno prostora poslodavca i to neovisno o poslu koji obavlja.
“Dakle, poslodavac nema pravo radniku ograničiti gdje niti na koji način će koristiti svoju stanku. Dapače, sindikalni poziv bi trebalo sagledati iz posve suprotnog ugla: sindikati su pozvali na akciju kojom će zaposleni u sustavu zdravstva svoje slobodno vrijeme, svoj dnevni odmor koristiti kako bi upozorili na stanje u sustavu, što znači na način kojim poslodavcu neće napraviti nikakvu financijsku štetu.
Sindikati poručuju kako nema štrajka prije samog štrajka, a ako se postigne zadovoljavajući dogovor, neće ga ni biti.

Vlada kaže da je skupljeno dovoljno potpisa za referendum o penzijama

INICIJATIVA “67 je previše” prikupila je dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, utvrdilo je Ministarstvo uprave i o tome izvijestilo Vladu koja je na na sjednici u četvrtak prihvatila izvješće o provjeri i uputila ga Hrvatskom saboru u daljnju proceduru.

Sindikalna inicijativa “67 je previše” prikupila je gotovo dvostruko više od potrebnog broja potpisa za referendum, kojim traže promjenu uvjeta za odlazak u mirovinu, a Sabor je 12. srpnja pozvao Vladu da provjeri taj broj te vjerodostojnost potpisa i zakonitost postupka njihova prikupljanja. Potom je Vlada 24. srpnja za to zadužila Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku.

Procijenjeno da je vjerodostojnih potpisa birača 708.713

Provjerom broja i vjerodostojnosti uzorka od 49.952 birača, koji je odredio Državni zavod za statistiku, od ukupno 745.486 prikupljenih potpisa birača, koje je prebrojalo Ministarstvo uprave, procijenjeno je da vjerodostojnih potpisa birača ima 708.713, izvijestio je državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić.

Sabor sada treba odlučiti hoće li raspisati referendum ili će od Ustavnoga suda zatražiti ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja.

Nekić je izvijestio i da se, s obzirom na to da na potpisnim listama nisu navedena mjesta prikupljanja potpisa, nije moglo utvrditi jesu li se potpisi prikupljali u skladu s odredbom, kako je naveo, članka 8c Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prema toj odredbi, izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma može se održavati na svakom za to prikladnom mjestu u skladu s odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (grada ili općine), a organizacijski odbor dužan je pet dana prije početka izjašnjavanja policiji prijaviti mjesta na kojima će se ono održavati.

Za sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca 292,2 milijuna kuna

Vlada je donijela i odluku o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za školsku godinu 2019./2020. kojom se za to iz proračuna osigurava ukupno 292,2 milijuna kuna.

Pravo na sufinanciranje 75 posto troškova međumjesnoga javnog prijevoza kao i u prethodnoj školskoj godini ostvarivali bi učenici koji su u školskoj godini 2019./2020. upisali i redovito pohađaju srednju školu, koji kupuju mjesečnu učeničku kartu za autobus ili vlak, a kojima udaljenost od adrese prebivališta odnosno boravišta do adrese škole iznosi više od pet kilometara.

Učenicima koji su članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade ili pomoći za uzdržavanje te učenicima bez roditeljske skrbi, pod skrbništvom, sukladno propisu kojim se uređuje područje socijalne skrbi i obiteljskih odnosa, financiralo bi se 100 posto cijene mjesečne učeničke karte.

Do kraja rujna svi centri za socijalnu skrb moraju imati detektore metala

DO 30. rujna svi centri za socijalnu skrb trebaju osigurati zaštitu detektorima metala te proširenje ovlasti zaštitara, najavila je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković na sastanku s ravnateljima svih centara za socijalnu skrb i voditeljima njihovih podružnica.

Ovotjednim sastankom s ravnateljima svih centara za socijalnu skrb i voditeljima njihovih podružnica Bedeković je počela hitnu seriju sastanaka s čelnicima institucija u sustavu kako bi se upoznala s njima te im predstavila paket aktivnosti kojima je cilj zaštititi socijalne radnike i omogućiti im da kvalitetno obavljaju svoj posao, priopćili su u četvrtak iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Bedeković je najavila da idući mjesec kreće implementacija niza zaštitnih mjera koje će omogućiti da socijalni radnici svoj posao obavljaju sigurno, kompetentno i bez straha.

Do 30. rujna svi centri trebaju osigurati zaštitu detektorima metala te proširenje ovlasti zaštitara. Ministarstvo će pratiti i provjeriti implementaciju dogovorenih mjera tehničke i fizičke zaštite zaposlenika te im pružiti daljnju podršku u realizaciji.

Bedeković je najavila i ostvarivanje statusa službene osobe za socijalne radnike, ali i za sve druge stručne radnike u sustavu.

“Sustav socijalne skrbi može funkcionirati samo i jedino ako socijalni radnici kvalitetno obavljaju svoj posao. Krajnji korisnici socijalnih mjera ovise o tim ljudima i prvi korak je da im osiguramo uvjete za rad. Sve mjere usmjerene su unapređenju položaja socijalnih radnika i ostalih stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi, a sve to kako bi socijalni sustav učinili profesionalnijim, bržim i efikasnijim”, istaknula je ministrica. 

Bedeković će se u petak, 30. kolovoza, sastati i s ravnateljima domova u sustavu socijalne skrbi kako bi se pobliže upoznala s njima te im najavila paket hitnih mjera koje će Ministarstvo provoditi u sljedećih nekoliko mjeseci.

MINISTRICA VESNA BEDEKOVIĆ: “U planu su nova zapošljavanja i veća zaštita socijalnih radnika, jedan tim zasad pokriva i do 300 obitelji“

Prolazi mjesec dana otkako je saborska zastupnica Vesna Bedeković preuzela funkciju ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Možemo slobodno reći da je to jedan od najtežih resora postojeće Vlade jer se bavi danas najaktualnijim pitanjima i problemima u Hrvatskoj, od kojih su demografska politika i sustav socijalne skrbi samo neki. S aktualnom ministricom razgovaramo o prvih mjesec dana nove, odgovorne funkcije, aktualnim pitanjima zaštite socijalnih radnika, primjeni izmijenjenog Zakona o doplatku za djecu i izmjenama drugih zakona koji će odgovoriti na izazove socijalne politike, mladih, obitelji, umirovljenika…

Kako biste ocijenili prvi radni mjesec na ovoj funkciji, kako ste ga proveli? Jeste li se upoznali s problematikom, programima, kadrom?
Vrijeme koje sam dosad imala na raspolaganju iskoristila sam kako bih se na najbrži i najkvalitetniji način upoznala sa svim procesima, programima, projektima i aktivnostima koje provodi Ministarstvo, kako ne bi bilo nikakvog zastoja u njihovoj provedbi.
Proteklo vrijeme koristila sam i za službeni posjet pružateljima usluga u sustavu socijalne skrbi – posjetila sam Centar za rehabilitaciju „MIR“ u Rudinama i Udrugu sv. Jeronima u Kaštel Gomilici, Udrugu osoba s invaliditetom „Prijatelj“ u Metkoviću te Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju u Virovitici.

Što biste izdvojili kao najveće izazove koji su pred Vama?
Najveći izazovi, a time i prioriteti koje sam do sada najavila, odnose se na Demografsku revitalizaciju kroz donošenje Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske i provedbu različitih programa. Tu je i rad s mladima kroz donošenje Nacionalnog programa za mlade i provedbu definiranih mjera. Potom osnaživanje obitelji kroz djelovanje centara za socijalnu skrb i odvajanje obiteljskih centara te kroz razvoj i provođenje programa namijenjenih roditeljstvu uz intenzivni savjetodavni i tretmanski rad, osobito s obiteljima u riziku, a s ciljem jačanja roditeljskih kompetencija i uloga te prevencije rizičnih ponašanja u obitelji. U suradnji s UNICEF-om provodi se program „Za snažniju obitelj“, usmjeren upravo na razvoj programa edukacije i podrške roditeljstvu, razvoj usluga i jačanje kapaciteta stručnjaka za procjenu rizika i provođenje mjera obiteljskopravne zaštite, provođenje različitih oblika tretmana s obiteljima u riziku i prevencije institucionalizacije, unapređenje međuresorne suradnje u području zaštite djece i mladih i obitelji u riziku te razvoja i unapređenja udomiteljstva.

Jedan od ciljeva Ministarstva, ali i Vlade, je i promjena Zakona o socijalnoj skrbi. Što uključuju promjene?
Cilj je osnažiti cjelokupni sustav. Donošenje Zakona o socijalnoj skrbi je zapravo preduvjet za organizacijske i strukturne promjene u centrima za socijalnu skrb. On će omogućiti da se osamostale obiteljski centri i ojača njihova uloga, smanjiti broj javnih ovlasti i rasteretiti centre za socijalnu skrb od poslova koji su u nadležnosti drugih sustava (odgoj i obrazovanje, rad i zapošljavanje, pravosuđe, jedinice lokalne samouprave). Ujedno, omogućit će da se nastavi proces deinstitucionalizacije i transformacije ustanova socijalne skrbi i osigura razvoj i dostupnost socijalnih usluga za sve korisničke skupine na razini lokalne zajednice, jača i promovira udomiteljstvo kao najadekvatniji oblik alternativne skrbi povećanjem naknada i usluga namijenjenih suzbija-nju siromaštva i unapređenjem međuresorne suradnje. Jedan od bitnih prioriteta je svakako i intenziviranje procesa deinstitucionalizacije, a to podrazumijeva i veći stupanj korištenja sredstava fondova EU.

Kada govorimo o demografskoj politici, koje promjene građani mogu očekivati u narednih godinu dana?
Prioritet je donijeti Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske te osigurati njenu provedbu. Ovaj strateški dokument od nacionalne važnosti po prvi puta donosi niz novih mjera kojima se može zaustaviti negativni demografski trend. Nacrt prijedloga ovog dokumenta je u završnoj fazi, u proceduri je davanja mišljenja nadležnih tijela nakon čega će biti moguće definirati kada će ići u daljnju proceduru. Važan naglasak stavlja se i na nastavak postojećih programa Ministarstva usmjerenih usklađivanju profesionalnog i obiteljskog života koji već pokazuju rezultate u praksi, a to su Program podrške poboljšanju materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima te program „Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“ – „Vrtići za skladniji život“, sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda. U pripremi je i Program potpore za održavanje djelatnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u potpomognutim područjima. U svrhu planiranja i osmišljavanja mjera vezanih uz demografski razvoj te dobrobiti obitelji i djece, Ministarstvo kontinuirano razmatra moguće prijedloge normativnih rješenja u području obiteljskih naknada i potpora uključujući i pravo na doplatak za djecu, pri čemu svaka planirana mjera mora biti rezultat analize i prethodne procjene učinaka uz osiguranje odgovarajućih proračunskih sredstava za njezinu provedbu. U tom cilju, u narednom razdoblju poduprijet ćemo uvođenje daljnjih mjera usmjerenih na zaštitu obitelji i materinstva kako bi se nastavili pozitivni pomaci u poticanju demografskog razvoja kao jednog od temeljnih nacionalnih prioriteta.

Socijalni radnici gotovo svakodnevno su izloženi prijetnjama i fizičkim napadima, otkrio je strašan zločin u Đakovu. Kako će najavljeni status službene osobe pomoći zaposlenima u sustavu socijalne skrbi?
Najavljeni status službene osobe rezultat je postignutih dogovora predsjednika Vlade RH s predstavnicima Hrvatske udruge socijalnih radnika, Hrvatske komore socijalnih radnika, Sindikata zaposlenih u sustavu socijalne skrbi i predstavnika Ministarstva. Status službene osobe pretpostavlja izmjene Kaznenog zakona koje su u tijeku i u suradnji s resornim Ministarstvom pravosuđa planiraju se donijeti do kraja godine. Status službene osobe predlaže se za socijalne radnike kao temeljne profesije, ali i za sve druge stručne radnike u sustavu socijalne skrbi. Cilj priznavanja statusa službene osobe je bolja zaštita i sigurnost djelatnika, kao i pokretanje postupaka protiv počinitelja u slučaju prijetnje, verbalnih ili fizičkih napada po službenoj dužnosti, umjesto privatnim tužbama. Radi prevencije rizičnih i nasilnih ponašanja korisnika, uz status službene osobe i tehničku zaštitu te sprječavanja tragičnih događaja, nužno je unapređenje i jačanje međuresorne suradnje, žurnog postupanja i razmjene informacija u zaštiti djelatnika sustava socijalne skrbi, ali i korisnika, osobito najosjetljivijih skupina: djece, starijih osoba i osoba s invaliditetom.

Koliko korisnika pokriva jedan socijalni radnik i planira li se u budućnosti povećanje broja zaposlenih u centrima za socijalnu skrb, kako bi se smanjio pritisak na postojeći broj zaposlenika?
Obzirom da trenutno jedan socijalni radnik, odnosno stručni tim, pokriva veliki broj korisnika (u prosjeku 200 do 300 korisnika/obitelji), planiramo poboljšati uvjete rada kroz nova zapošljavanja i socijalnih radnika kao „voditelja slučaja“, ali i stručnjaka drugih profila koji su zaposleni u centrima za socijalnu skrb, kako bismo poboljšali kvalitetu stručnog rada. Kako bi se smanjio pritisak na postojeći broj zaposlenika, također ćemo kroz nove zakonske inicijative smanjiti broj javnih ovlasti i rasteretiti centre za socijalnu skrb dijela poslova, osnaživati stručnjake kroz pružanje stalne stručne pomoći od strane Ministarstva, standardizaciju i ujednačavanje postupanja, osigurati dodatne edukacije i stručna usavršavanja i supervizije u sustavu socijalne skrbi.

Hoće li svi centri u Hrvatskoj dobiti detektore metala? Koje mjere zaštite stručnjaka još imate u planu?
U narednom razdoblju osigurat ćemo fizičku i tehničku zaštitu stručnjaka koji rade u centrima za socijalnu skrb i osigurati da svi centri za socijalnu skrb dobiju detektore metala (do 30. rujna 2019. godine) te da se potpisivanjem aneksa ugovora sa zaštitarskim službama prošire ovlasti zaštitara, a time i pojačaju mjere zaštite i sigurnosti zaposlenika. Ministarstvo će pratiti i provjeriti postupanja prema dostavljenoj uputi vezanoj uz osiguranje tehničke i fizičke zaštite zaposlenika i pružiti daljnju podršku u realizaciji istog.

Umirovljenicima veća potpora i zaštita
Koje promjene umirovljenici mogu očekivati u vidu potpora i olakšica Vašeg ministarstva u narednom periodu?
Donošenjem novog Zakona o socijalnoj skrbi planira se konkretnija zaštita starijih osoba ostvarivanjem prava iz sustava socijalne skrbi ukoliko su potpisale ugovore o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, a isti se ne poštuju, čime su sada dovedeni u
nepovoljan položaj. Također, u cilju unapređenja skrbi za starije, Ministarstvo provodi projekt istraživanja o formalnim i neformalnim oblicima skrbi koji je financiran od strane EU, a temeljem kojeg će se planirati oblici skrbi i razvoj usluga za starije osobe na razini lokalne zajednice, a s ciljem da im se omogući dostojanstven život i ostanak u vlastitom domu što je dulje moguće.

Povećava se broj korisnika dječjeg doplatka, raste i roditeljska naknada
U pripremi su izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama. Rezultat izmjena bit će povećanje roditeljskih naknada za drugih šest mjeseci korištenja dopusta s 3.900 kn na maksimalno 5.600 kn. Izmjene i dopune ovog zakona su u planu normativnih aktivnosti Vlade RH te se prvo čitanje očekuje u jesen ove godine, kaže aktualna ministrica V. Bedeković. – U srpnju 2018. godine na snagu su stupile izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu, kojim je dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak za djecu po članu kućanstva povećan s ranijih 50% (1.663 kn) na 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn). Ovim zakonskim promjenama proširen je krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu te samim time i pronatalitetnog dodatka koji se ostvaruje za treće i četvrto dijete korisnika doplatka za djecu – ističe nova ministrica. (www.icv.hr, mlo)

Ministrica demografije otkrila boji li se afera: ‘Ja sam dosadna, godilo bi egu da mi izmisle ljubavnika’

Vesna Bedeković nam je otkrila kako se u tri tjedna snašla u kompliciranom resoru i na čemu trenutačno radi

Ispred ureda još je ime njezine prethodnice, ali nova ministrica demografije ne gubi vrijeme.  

”Ah promjena imena doći će na red”, kaže nam Vesna Bedeković, (HDZ) ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike. Na pitanje boji li se da neće imati vremena za nešto važno napraviti odgovara: ”Moj mandat će trajati godinu dana, a vrijeme je relativan pojam…”

U koštac sa složenim resorom, nekadašnja profesorica krenula je s mentalnim mapama.

”Svatko od nas ubacuje sve što misli da je bitno, snalazimo se kreiramo..” kaže Bedeković i dodaje da je uspjela pohvatati konce, ali još uvijek se detaljno upoznaje sa svime.

Pitali smo je li jedna od mapa i slučaj Kajzerica.

”Naravno da još jednom izražavam žaljenje i sućut, ali najvažnije je da je dijete koje je preživjelo tragediju smješteno u adekvatnu ustanovu ima njegu, a sve daljnje procedure su na centru za socijalnu skrb.”

S ministricom smo obišli i urede koji su na nekoliko katova.

Trenutno se radi oko zaštite centara za socijalnu skrb, nakon tragičnog slučaja u Đakovu.

”U sve centre i sve podružnice bit će stavljeni detektori metala, sredstva su osigurana u proračunu, a rok za nabavku detektora je 30. rujna…”, kaže ministrica.

S ministrom Bošnjakovićem radi se da radnici centara dobiju bolju zaštitu, ali i dodatnu edukaciju.

”Negdje do kraja godine ćemo postići status službene osobe za sve socijalne radnike i osobe u sustavu.”

Od sljedeće godine, plan je kaže ministrica, povećati broj korisnika dječjih doplataka, ali i roditeljsku naknadu.

”Upravo rezultat ovih izmjena bit će povećanje roditeljske naknade za tih drugih šest mjeseci s 3900 na maksimalni iznos do 5600 kuna.”

Strategija demografske revitalizacije je u završnoj fazi, a ministrica se ne boji da bi ju afere mogle zaustaviti.

”Ja sam vam zapravo u osnovi jedna jako dosadna osoba. Ako mi žele izmisliti skandale, godilo bi egu da mi izmisle ljubavnika”, kaže u šali ministrica.

S ministrom Medvedom ovaj je tjedan dežurna. Na godišnji će kaže, dva dana oko Velike Gospe.

Ništa od većih plaća u zdravstvu, sindikati u šoku: “Neviđeni bezobrazluk”

MINISTARSTVO zdravstva i predstavnici sindikata danas su potpisali produljenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja do 31. listopada, a o zahtjevima za povećanje plaća za 72 tisuće radnika u sustavu nastavit će se pregovarati 20. kolovoza.

Sindikati zdravstvenih i nezdravstvenih radnika u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju, nakon tromjesečnih pregovora i načelnog dogovora s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem nisu uspjeli potpisati donošenje izmjena Kolektivnog ugovora. 

Posljednjeg dana važenja kolektivnog ugovora, danas nije postignut dogovor oko zahtjeva sindikata za povećanje plaća, nego je potpisano produljenje važećeg kolektivni ugovora do 31. listopada, a dogovoren je i nastavak pregovora.  

“U Ministarstvu zdravstva potpisana je izmjena Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kojim su  ugovorne strane ugovorile  daljnju primjenu Kolektivnog ugovora do sklapanja Dodatka II., a najduže do 31. listopada 2019.”, priopćilo je Ministarstvo zdravstva.

Dodalo je da su potpisivanjem ovog dokumenta radnicima zajamčena razina prava iz važećeg kolektivnog ugovora do 31. listopada 2019.g.

Ništa od povećanja plaća

U pregovorima s Ministarstvom sudjelovali su Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara (HSSMS) i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (SSZSSH), te predstavnica Hrvatske liječničke komore bez prava reprezentativnosti. 

Sindikati su načelno uspjeli dogovorili povećanje plaća od 1. kolovoza za 3 posto za sve radnike u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju, te povećanje od 4 posto počevši od 1. listopada za zdravstvene i nezdravstvene radnike koji sudjeluju u procesu dijagnostike. 

Tekst takvog dogovora, ministar Kujundžić parafirao je prije dva tjedna, da bi na današnjem sastanku predstavnicima sindikata rekao da do potpisivanja izmjena kolektivnog ugovora ipak ne može doći. 

“Kolektivni ugovor za zdravstvo istekao je prošle godine u srpnju, a onda smo ga na jednu godinu produžili”, kazao je Kujundžić.

Ocijenio je da su sindikati u pregovorima započetima prije tri mjeseca bili maksimalno korektni sa svojim zahtjevima o povećanju plaća. 

Takve je zahtjeve premijer Andrej Plenković za vrijeme pregovora načelno podržavao, kazao je ministar Kujundžić.

Novi pregovori

Ipak, rekao je, nakon uvida u kontekst takvih povećanja plaća i njegovih posljedica na ostatak javnog sektora, dogovoreno je produženje postojećeg kolektivnog ugovora do 31. listopada i novi pregovori.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović kazao je da će se u novim pregovorima težiti pronalasku kompromisnog dogovora sa svim stranama. 

Ipak, dodao je da se ne može garantirati da će se za tri mjeseca pronaći sredstva kojima bi se moglo zadovoljiti povećanje plaća. 

Upitan u kojoj je fazi dogovor oko reprezentativnosti liječnika, koji zbog sadašnjem Zakona o reprezentativnosti ne mogu sudjelovati u kolektivnim pregovorima, Aladrović je kazao da je to već dugo vremena neriješeni problem, koji će se pokušati riješiti. 

Topolnjak: Prvi put da Vlada nije potpisala ono što je dogovoreno

Sindikati, koji su danas očekivali potpisivanje izmjena kolektivnog ugovora koji bi donio povećanje plaća, ostali su šokirani rezultatima sastanka.

“Ja sam 10 godina u pregovorima, ali ovakav bezobrazluk Vlade, premijera i ministra Marića još nisam doživio”, kazao je predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (SSZSSH) Stjepan Topolnjak.

Dodao je da je Vlada time dokazala da je nevjerodostojna jer je ovo prvi put da nije potpisala ono što je načelno dogovoreno.

Novi pregovori, istaknuo je Topolnjak, trebali bi početi nakon godišnjih odmora, 20. kolovoza, a ako do 15. rujna ne bude postignut dogovor oko potpisivanja novog dodatka kolektivnom ugovoru, štrajk zdravstvenih i nezdravstvenih radnika je još uvijek na stolu.


Prvi radni dan novih ministara, otkrili što su im prioriteti

Novi ministri i ministrice preuzeli su svoje resore. Pred njima je nešto više od godine mandata. Uoči sastanka u Vladi dali su izjave o prvom radnom danu.

Treba naglasiti da su samo bivša ministrica Nada Murganić i njezina nasljednica Vesna Bedeković primopredaju obavile pred kamerama, dok su se drugi poslužili – priopćenjenjima. 

Nova ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Vesna Bedeković ispred Vlade je medijima kazala da će joj prvi potez biti korekcija imovinskog cenzusa, iako nije pružila konkretan rok u kojem će to biti ispunjeno. Korekciju će raditi temeljem već postojećih pokazatelja, kaže.

“Projekcije su rađene temeljem egzaktnih pokazatelja iz 2016. godine. Znamo da su nakon toga kumulativne plaće, zahvljujući mjerama Vlade porasle, u tri godine od 2013 do 2016. oko10 posto. Jednako tako, tu je i zakon o porezu na dohodak koji je omogućio veća primanja. Sve ovo što imamo su relevantni pokazatelji na temelju kojih se vrše analize kako bismo imovinski cenzius korigirali, odnosno povećali”, kazala je. 

Upitana o vlastitoj izjavi da je odgovorna “prije svega prema predsjedniku Vlade, a onda i prema svim građanima”, kazala je da je odgovorna – i premijeru i građanima.

“Gledajte, predsjednik Vlade ima odgovornost prema svim građanima”, pojasnila je.

Novom ministru državne imovine Mariju Banožiću prvi je dan mandata prošao, kako je kazao, “jako dobro”.

“Obavio sam razgovor sa najbližim suradnicima, mislim da ćemo jako dobro surađivati.”

Upitan je li dobio savjete od bivšeg ministra Gorana Marića, kazao je da su razgovarali o započetim procesima te da je želio čuti mišljenje bivšeg ministra o tome. 

Upitan o prvim potezima u mandatu, naveo je:

“Ubrzavanje započetih procesa, sređivanje evidencije nekretnina i dio koji se odnosi na prodaju udjela tvrtki, što je obvezu s obzirom na uvođenje eura.”

Upitan o prodaji Hrvatske pošte, odgovorio je:

“Rekao sam vam lijepo, kada govorimo o udjelu u bilo kojoj tvrtki, prvo treba razgovarati s resornim ministrom, a onda sa mnom.”

Novi ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović nije bio pretjerano razgovorljiv prema novinarima. Samo je kratko komentirao prvi dan:

“Odradili smo primopredaju, sastanke s prvim suradnicima. Sigurno ćemo idućih dana imati vrlo intenzivne sastanke.”

Nova ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je da je jutros potpisala sve što je ostala dužna kao državna tajnica u ministarstvu koje je preuzela.  

“Nakon potpisivanja organizirali smo kolegij u 9:30, koji je trajao do 14:30. Primopredaju smo obavili u petak.”

Budući da je primopredaja Ministarstva poljiprivrede obavljena daleko od očiju javnosti – čak bez službenih fotografija – novoj ministrici postavljeno je pitanje je li Tomislav Tolušićzbog smjene ljut i zašto izbjegava medije.

Vučković smatra da nije ljut i da to pitanje treba postaviti njemu. 

Ranije je ta nagađanja komentirao i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.  

“Nitko se nije rodio da bude ministar do kraja života, svi smo mi na tim dužnostima na određeno vrijeme, pa se to odnosi i na bivšeg potpredsjednika Vlade i ministra Tolušića koji je jako dobro obnašao svoju funkciju. On se sada vraća u Sabor gdje će svojim iskustvo, kojeg je stekao najprije kao župan a potom i kao potpredsjednik Vlade, pomoći stranci u daljnjem funkcioniranju.”

Novinari su ga u Pazinu pitali i misli li da bi se Tolušić mogao na neki način osvetiti stranci i Vladi, na što je odgovorio kako takva pitanja smatra neumjesnima. Tolušića, kaže, dobro osobno poznaje i nije čovjek koji razmišlja o osvetama, niti tako funkcionira.

“To su neumjesna pitanja. Čovjek je saborski zastupnik i zasigurno ne razmišlja o osvetama”, poručio je Butković.

Novi-stari ministar Marko Pavić obavio je dvije primopredaje.

“Jutros sam popio kavu s ministrom Josipom Aladrovićem, napravili smo primopredaju. Ja sam napravio primopredaju s ministricom Gabrijelom Žalac. Preuzeo sam resor regionalnog razvoja i fondova europske unije. Već danas popodne nakon sastanka u Vladi imam prve sastanke, idem u Bruxelles.”

Kao prve poteze naglasio je ugovaranje iz europskih fondova, plaćanje i borbu za hrvatske interese u Bruxellesu.

O suradnji sa sindikatima kazao je:

“Mislim da je misnistar Aladrović dovoljno smiren, staložen i stručan da će pregovore sa sindikatima vrhunski odraditi. Mogu se pohvaliti da sam zatvorio temeljni kolektivni ugovor na četiri godine, da smo ispregovarali granske, dizanje plaća za državne i javne službenike. Treba sjesti za stol, ne možemo imati situaciju da nema socijalnog dijaloga”, zaključio je.