Ravnateljica doma o maskama: ‘Pričat ćemo, neka ovo prođe’

Ozbiljne optužbe sjedaju na račun Marije Lelas (HDZ) ravnateljice makarskog Doma za starije i nemoćne, a ona tvrdi da se svi trude posao odrađivati što kvalitetnije…

“Marija Lelas, ravnateljica Doma za starije i nemoćne u Makarskoj koji je trenutno među većim žarištima koronavirusa, još davno dobila je zaštitnu opremu, ali je, umjesto da je podijeli djelatnicama – zaključala u ured. Uz objašnjenje da to čini “za crne dane”. Koji su itekako već bili tu. Ravnateljica je istovremeno od pralje zatražila da sašije krpene maske. Uz njen redovni posao.” Tvrdnja je ovo koju smo nebrojeno puta čuli u komunikaciji s osobama vezanim uz tu makarsku ustanovu, a u intervjuu za 24sata izrekla je i Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika djelatnika u socijalnoj skrbi.

Upravo ona nam je poslala dopise koje je Sindikat slao prošle godine Županiji Splitsko-dalmatinskoj, osnivaču tog Doma, a gdje se vidi da su upozoravali na probleme u njegovom radu kao što je nedostatak djelatnika ili pogreške pri obračunu plaća. Na njih bi župan Blaženko Boban (HDZ) jednostavno odgovorio kako, parafraziramo, “ravnateljica kaže da ti problemi ne postoje”. Marija Lelas, inače, gradska je vijećnica HDZ-a u Gradu Makarskoj gdje je u čak četiri odbora, a domom rukovodi već 22 godine. 

Šefica Sindikata potvrdila nam je i da u Runovićima, gdje je ispostava ovog doma, radi jedna (brojkom: 1) njegovateljica na 38 nepokretnih korisnika. A njegovateljica nije isto što i medicinska sestra, ona ne može davati injekcije i obavljati medicinske radnje za koje je potrebna ozbiljnija edukacija. 

Također, u jeku afere s korona virusom, u centralnoj zgradi makarskog doma dogodilo se da je na čitavu ustanovu radila samo jedna medicinska sestra, što nam je i službeno potvrđeno iz Županije.

Je li točno da zaštitna oprema koju je država poslala domu u Makarskoj nije dana djelatnicama i da je umjesto toga zaključana? Kojeg je datuma stigla, kojeg datuma su je zaposlenici dobili? Je li točno da i čistačice i kuharice rade danima bez prestanka, točnije, već dva tjedna, a uz to i spavaju u domu? Je li točno da je u domu u Runovićima već godinama na 38 nepokretnih korisnika u smjeni tek jedna njegovateljica? Zašto je to tako?

Ova i mnoga druga pitanja uputili smo gospođi Lelas, a ona je poslala odgovor koji prenosimo u cijelosti: 

– Doslovno svi domovi u Republici Hrvatskoj “krvavo rade” (radna izolacija, izolacija, odrađivati posao, snalaziti se za prostore izolacije…) tako i zaposlenici Doma za starije i nemoćne osobe – Makarska i podružnice ustanove Dom za starije i nemoćne osobe “Sv. Obitelj” Runović rade ne pitajući što su njihove radne obveze. Imamo samo jednu želju da prođemo u svemu ovome sa što manje bolesnih korisnika i radnika. U ovim specifičnim okolnostima, s istima se zajednički dogovaramo za obavljanje svih vrsta poslova (uobičajenih i novo nastalih zbog novonastale situacije).

Zbog situacije koja je trenutno u Hrvatskoj, a u svrhu sprječavanja širenja virusa COVID 19 organizirali smo se u timove, kako bi se posao odrađivao što kvalitetnije na zadovoljstvo naših korisnika, članova njihovih obitelji i zaposlenika. U dogovoru s radnicama i bez ikakve prisile raspored se izrađivao i prema njemu se radi u suradnji s epidemiolozima. Još jedom vas svi skupa molimo (radnici, korisnici i članovi obitelji – za što postoje pisana očitovanja) da dovedemo ovaj teški posao do kraja, a potom možemo dalje razgovarati – poručila je Lelas. 

Još neka od naših pitanja glasila su “Koliko dugo je jedna medicinska sestra sama radila na čitavom domu? Koliko je sada medicinskih sestara i njegovateljica u domu i do kada će one tu biti?”, zanimalo nas je i je li pralja dobila zadatak da šije maske od tkanine, dok istovremeno oprema nije dana djelatnicama na korištenje… Koliko možemo primIjetiti, ništa od toga nije odgovoreno. 

Podsjetimo, šefica Sindikata upravo je za ovaj dom izjavila da kako “misli da će ljudi tamo kolabirati, to se više ne može izdržati”.

– Od tamo sam dobila sliku jedne žene koja je doslovce zaspala vani na zidu ispred doma. Zaspala od umora s maskom na licu – govorila je Dimić, a evo i njene izjave vezano za maske koje ravnateljica navodno nije podijelila osoblju: 

– Pralja je šivala ove krpene, a ravnateljica je dobila 1100 maski i to je čuvala, zaključala, da štedi. To su one maske koje se svako dva tri sata moraju skidati. Zamislite. I onda su se meni zaposlenici javili da nemaju opreme. Ja sam reagirala i tražila od Ministarstva. Onda je došla oprema. A glavni problem kod domova što su se ljudi (djelatnici domova, op.a.) tek sad počeli testirati. Bojim se da će to pokazati da zaraženih ima i puno više.  

Njegovatelji spavaju u ostavama, a čistačica šiva zaštitne maske

Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata djelatnika u socijalnoj skrbi: Sustav socijalne skrbi niz je godina potkapacitiran, a sada je iscrpljen

Umjesto da Vlada, krizni stožer, javnost i resorno ministarstvo zahvali zaposlenima u sustavu socijalne skrbi što su toliko dugo, kao ni u jednoj drugoj državi na svijetu, uspjeli zadržati agresivni virus izvan ustanova, oni ih puštaju da se sami nose sa stigmatizacijom, javnim linčem, prijeti im se na društvenim mrežama, prijeti im se kaznenim prijavama, obrađuje ih policija i državno odvjetništvo. Ti ljudi to nisu zaslužili. Oni ne traže javnu hvalu, iako su ju zaslužili, međutim traže da oni koji bi trebali znati koliko i kako rade u ovim iznimno teškim vremenima cijene i poštuju njihov rad – oštro poručuje Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u socijalnoj skrbi, nakon što je prošli tjedan infekcija covid-19 potvrđena u nekoliko domova za starije.  

Ističe da režim sedmodnevne karantene u brojnim domovima traje već mjesec dana: u domu u Osijeku, Gospiću, na Josipovcu, u Filip Jakovu, u Centru Stančić… 

– Mnogi rade u sedmodnevnoj izolaciji, dakle rade, borave i spavaju u ustanovama odvojeni od svojih obitelji po tjedan dana. Takav režim rada u nekim domovima traje gotovo mjesec dana. Očito je da je jednostavniji način radnice, žene i majke držati u karantenama, odvojene od obitelji nego ih redovito testirati i nabaviti dezinfekcijske tunele – kaže J. Dimić i opisuje kako su zaposleni u domovima spavaju tih sedam dana u improviziranim krevetima na podu ureda i spremišta, dijeleći tuš s korisnicima. Po završetku tjedne “smjene”, nerijetko sljedećih sedam dana moraju na prisilni godišnji. Pritom se i često sami snalaze za zaštitnu opremu koje više nema nego ima. 

Čistačica makarskog doma za starije po struci je švelja pa je kod kuće šivala platnene maske za domske medicinske sestre i njegovatelje, a kada je buknula zaraza, ispostavilo se da se zaštitna oprema čuvala pod ključem u ispostavi u Runovićima “za slučaj kad dođe korona”?!  Pedesetak korisnika u Makarskoj ostalo je na brizi jedne medicinske sestre, koja je nakon tri dana kolabirala. 

– Čekajući da tromo resorno ministarstvo donese upute o postupanju u ovim izvanrednim okolnostima, a poučeni iskustvima iz Španjolske, Italije, Slovenije i mnogih drugih gdje je koronavirus ušao u ustanove za stare i nemoćne, pribjegli su modelu samopomoći. Snalazili su se s nabavom zaštitne opreme putem privatnih veza, zaposlenici sami šivaju zaštitne maske jer su dostavljene količine nedostatne. Snalaze se na razne načine da zaštite sebe i korisnike. Rade pod velikim pritiskom, izloženi su povećanoj mogućnosti da se zaraze koronavirusom i usprkos svemu poduzimaju sve mjere kako virus ne bi ugrozio život i zdravlje naših korisnika. Nažalost, sustav socijalne skrbi koji je dugi niz godina potkapacitiran, iscrpljen je. Usprkos svim naporima zaposlenika,  virus je ušao u domove – navodi ona i ističe kako nitko ne bi ni spominjao domove da nije došlo do proboja virusa “kao što se ne spominju ni ostali domovi u sustavu socijalne skrbi – domovi za psihički bolesne osobe, osobe s posebnim potrebama i domovi za djecu i mladež, gdje osim stalnih korisnika gotovo svakodnevno primaju i djecu imigranata.

U domovima za djecu i mladež, kaže, nema plana kako raditi s djecom s posebnim potrebama.  – Gotovo svakodnevno se priča o smanjenju plaća u sustavu socijalne skrbi, a ovim bi ljudima trebalo platiti bar ono što im i po kolektivnom ugovoru pripada za rad u ovakvim uvjetima, prije svega plaćanjem prekovremenih sati. Ministarstvo bi trebalo zatražiti od ravnatelja da, bar dok traje izvanredna situacija, ne tjeraju zaposlenike na godišnje odmore ukoliko oni to ne žele. Umjesto toga trebalo bi im omogućiti stalna testiranja na covid-19 jer postoji opravdana bojazan da je brojka zaraženih u ustanovama daleko veća od službene – upozorava J. Dimić i podsjeća da su zaposlenici koji rade u neposrednom kontaktu s korisnicima su najvažniji kotačić u sustavu i bez tih vrijednih i humanih ljudi ovaj sustav ne može opstati.

Zaposlenici u domovima socijalne skrbi su premoreni!

Zaposlenici sustava socijalne skrbi rade u izvanrednim okolnostima nametnutim pandemijom Covida 19. Mnogi rade u sedmodnevnoj izolaciji, dakle rade, borave i spavaju u ustanovama odvojeni od svojih obitelji po tjedan dana. Takav režim rada u nekim domovima traje gotovo mjesec dana. Očito je da je jednostavniji način radnice, žene i majke držati u karantenama, odvojene od obitelji nego ih redovito testirati i nabaviti dezinfekcijske tunele.

Domovi za starije i nemoćne su trenutno medijski eksponirani, iako sumnjam da bi ih itko spominjao da, nažalost, Corona virus nije ušao u domove. Ovakvo razmišljanje temeljim na tome da u sustavu socijalne skrbi osim domova za starije i nemoćne postoje i domovi za psihički bolesne osobe, osobama sa posebnim potrebama, te posebno u domovima za djecu i mladež, gdje osim stalnih korisnika gotovo svakodnevno primaju i djecu imigranata.

Posebno bi se osvrnula na domove za djecu i mladež gdje nije na jednak način kao za ostalu školsku djecu omogućeno praćenje nastave. O djeci sa intelektualnim teškoćama bolje da ni ne pričam. U vremenima prije Corone svima su usta bila puna djece sa intelektualnim teškoćama, a sad kao da su nestali, kao da ih nema. Ministarstvo nema razrađen plan i nije poslalo upute domovima kako raditi sa djecom sa posebnim potrebama. Mislim da ne bih trebala i da to svi znaju, ali ipak da podsjetim: pravo na školovanje jedno je od osnovnih ljudskih prava opisano u našem Ustavu, u svim deklaracijama UN-a, EU-a i svih ostalih organizacija.

Što se pak zaštite korisnika i zaposlenika od Corona virusa tiče, zaposlenici su čekajući da tromo resorno ministarstvo donese upute  o postupanju u ovim izvanrednim okolnostima, a poučeni iskustvima iz Španjolske, Italije, Slovenije i mnogih drugih gdje je Corona virus ušao u ustanove za stare i nemoćne, pribjegli modelu „pomoći od samopomoći“ . Snalazili su se sa nabavom zaštitne opreme putem privatnih veza, zaposlenici sami šivaju zaštitne maske jer su dostavljene količine nedostatne. Snalaze se na razne načine da zaštite sebe i korisnike. Rade pod velikim pritiskom, izloženi su povećanoj mogućnosti da se zaraze Corona virusom i usprkos svemu poduzimaju sve mjere kako Corona virus ne bi ugrozio život i zdravlje naših korisnika. Nažalost, sustav socijalne skrbi koji je dug niz godina potkapacitiran, je iscrpljen. Usprkos svim naporima koje su zaposlenici uložili, Corona virus je ušao u domove za starije i nemoćne, zarazili su se štićenici i zaposlenici, nažalost bilo je i nekoliko smrtnih slučajeva.

Vlada, krizni stožer, javnost, a resorno ministarstvo prije svega, umjesto da zahvali zaposlenima u sustavu socijalne skrbi što su toliko dugo, kao ni u jednoj drugoj državi na svijetu, uspjeli zadržati taj agresivni virus izvan ustanova, oni ih puštaju da se sami nose sa stigmatizacijom,  javnim linčem, prijeti im se na društvenim mrežama, prijeti im se kaznenim prijavama, obrađuje ih policija i državno odvjetništvo. Ti ljudi to nisu zaslužili. Oni ne traže javnu hvalu, iako su ju zaslužili, međutim traže da oni koji bi trebali znati koliko i kako rade u ovim iznimno teškim vremenima cijene i poštuju njihov rad.

Gotovo svakodnevno se priča o smanjenju plaća u sustavu socijalne skrbi, a ovim bi ljudima trebalo platiti bar ono što im i po Kolektivnom ugovoru pripada za rad u ovakvim uvjetima, prije svega plaćanjem prekovremenih sati. Ministarstvo bi trebalo zatražiti od ravnatelja da, bar dok traje izvanredna situacija, ne tjeraju zaposlenike na godišnje odmore ukoliko oni to ne žele.  Umjesto toga trebalo bi im omogućiti stalna testiranja na Covid 19 jer postoji opravdana bojazan da je brojka zaraženih u ustanovama daleko veća od službene.

Još jednom apeliram na ministricu Bedeković i na sve zaposlenike u ministarstvu da se zaposlenicima u sustavu socijalne skrbi vrati dignitet, da osjete da Ministarstvo brine o njima, da se ljude koji ukazuju na manjak zaštitne opreme i sredstava, na propuste u organizaciji posla sasluša, a ne da ih se omalovažava i šikanira, jer zaposlenici koji rade u neposrednom kontaktu sa korisnicima su najvažniji kotačić u sustavu i bez tih vrijednih i humanih ljudi ovaj sustav ne može opstati.


Jadranka Dimić, predsjednica  SZDSSH

Tko je odgovoran za širenje korone u domovima? Dokumenti pokazuju neshvatljive propuste ministarstva

Nadležna ministrica Vesna Bedeković posljednjih desetak dana ulaže silan trud u nastojanju da skine odgovornost sa sebe

Proteklog tjedna bili smo svjedoci prepucavanja između nacionalnog i zagrebačkog stožera o tome tko je i kada domovima isporučio ili trebao isporučiti zaštitnu opremu. Tako smo na kraju saznali da još uvijek nema dovoljno zaštitne opreme jer je ista “u dolasku” te da zapravo nitko ne zna kakvo je stanje u više od 600 domova čiji osnivači nisu jedinice lokalne uprave nego posluju isključivo po tržišnim principima.

Na službenim stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nalazi se i adresar ustanova za koje je to ministarstvo i nadležno. U tom adresaru evidentirano je 50 domova za stare i nemoćne čiji su osnivači jedinice lokalne uprave, 108 domova kojih su vlasnici “drugi osnivači” i preko 500 “obiteljskih domova”.

U posljednjih desetak dana ministrica demografije i socijalne politike Vesna Bedeković, u nastojanju da skine odgovornost s vlastitog ministarstva za širenje zaraze u domovima za stare i nemoćne, koristi frazu „privatni domovi“ za one ustanove koje nisu osnovale jedinice lokalne uprave, a s kojima ona i njeno ministarstvo, kao, nemaju nikakve veze.

Budući da tih domova u Hrvatskoj ima preko 600, postavlja se pitanje tko im je trebao propisati način rada za vrijeme epidemije koronavirusa, tko je trebao osigurati odgovarajuću zaštitnu opremu njihovim zaposlenicima te na kraju, tko treba provoditi nadzor nad radom domova u vrijeme epidemije?

NERED U SUSTAVU

Kada je prije tri mjeseca šest teško pokretnih i vremešnih osoba izgorjelo u nelegalnom dijelu obiteljskog doma za stare i nemoćne u Andraševcu, pokazalo se kakav tragični nered vlada u sustavu skrbi za stare i nemoćne.

Tada smo i saznali da nije postojala inspekcijska kontrola nad radom obiteljskih domova u kojima je smješteno više od 5000 štićenika. Ministrica Bedeković, u skladu s boljim hrvatskim običajima, nije nakon zgarišta u Andraševcu podnijela ostavku nego je obećala kako će biti doneseni novi pravilnici i pojačan inspekcijski nadzor nad radom domova.

VIRUS KRENUO IZ WUHANA

U vrijeme kada je ministrica davala ta obećanja novi koronavirus krenuo je na svoj put iz Wuhana. Za gospođu Bedeković i njeno ministarstvo COVID-19 uopće nije postojao sve do 12. ožujka 2020. Toga dana njeno ministarstvo na svojim službenim mrežnim stranicama objavljuje dokument Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) od 27. veljače 2020. pod nazivom “Preporuka postupanja u ustanovama socijalne skrbi”.

U tom dokumentu na dvije stranice A4 formata opisane su “Specifične mjere zaštite vezano uz COVID-19” i “Opće mjere zaštite” kao što su pranje ruku sapunom, provjetravanje prostorija, preporuka da štićenici ne putuju u Kinu, Hong Kong, Japan, Iran, Singapur, Južnu Koreju te u pokrajine sjeverne Italije, ali da i dalje mogu putovati unutar granica Hrvatske pod uvjetom da na tim putovanjima ne sudjeluju štićenici s “respiratornim simptomima” te da se cijelo vrijeme štićenike potiče da što više borave na svježem zraku.

NAPUTAK KOJI NIJE OBJAVLJEN

Zašto na mrežnim stranicama nije objavljen i “Naputak Ministarstva zdravstva” od 29. veljače 2020. u kojem se među ostalim navodi da je “opravdana zabrana posjeta u ustanovama za starije i nemoćne osobe, djecu i mlade”, nije razvidno. Zanimljivo je da taj “Naputak” ne postoji ni na internetskim stranicama Ministarstva zdravstva gdje s istim datumom postoje upute vezane za rad hotela, ustanova za bolesnike, odgojno-obrazovnih ustanova, sveučilišta te za čišćenje i dezinfekciju prostora.

Ministarstvo socijalne skrbi objavilo je ovu “Preporuku HZJZ-a”, u kojoj nema ni riječi o zabrani posjeta domovima, obaveznom testiranju štićenika i osoblja ili nabavi zaštitne opreme, dvanaest dana nakon što je zabrana posjeta domovima trebala biti provedena.

KONFUZAN I INDOLENTAN ODNOS

Preporuka je objavljena na dan kada se u Italiji broj zaraženih popeo na preko 15.000, broj preminulih na više od 1000, a dobar dio zaraženih i žrtava bio je upravo iz domova za stare i nemoćne.

Potpuno je nejasno zbog čega su se oni koji trebaju nadzirati rad sustava skrbi za starije i nemoćne ovako površno, konfuzno, olako i indolentno odnosili prema smrtonosnoj epidemiji u hrvatskom susjedstvu i činjenici da je dan ranije Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju.

Dva tjedna kasnije HZJZ je dostavio Ministarstvu socijalne skrbi “Upute za sprečavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 u domovima za starije osobe i u drugim ustanovama u sustavu socijalne skrbi” koje je ministarstvo i objavilo 28. ožujka pod nazivom “Protokol za domove” gdje se preporučuje zabrana posjeta domovima, ali i dalje nema ni riječi o zaštitnoj opremi osoblja, organizaciji radnih smjena ili o nužnom testiranju svih štićenika i zaposlenika.

PRAVOVREMENE MJERE?

HZJZ je preporučio testiranje samo onih za koje postoji sumnja da su zaraženi koronavirusom i to nakon dogovora s nadležnom epidemiološkom službom. Do toga dana u Europi je zabilježeno više od 360.000 slučajeva zaraze, a preminula je najmanje 21.000 ljudi, od čega najmanje 5000 u domovima za stare i nemoćne. Na dan kada HZJZ i nadležno ministarstvo objavljuju svoje preporuke, u Hrvatskoj je bilo 657 zaraženih i pet preminulih.

Budući da je na dnevnim konferencijama Stožera civilne zaštite više puta ponovljena tvrdnja kako su “pravovremeno zabranjene posjete domovima za stare i nemoćne”, bilo bi dobro saznati odnosi li se tvrdnja “pravovremeno” na Uputu od 27. ožujka 2020. ili Naputak Ministarstva zdravstva od 29. veljače 2020. koji nije vidljiv ni na njegovim stranicama ni na stanicama Ministarstva socijalne skrbi ili Stožera civilne zaštite. Isto tako trebalo bi objasniti kakve su točno bile obaveze domova u provedbi “preporuke” i “uputa”, i kakve sankcije mogu biti poduzete protiv onih ravnatelja koji su te preporuke zbog ovih ili onih razloga jednostavno zanemarili.

VIRUS JE VEĆ UŠAO U DOM U SPLITU

Prve detaljne Upute za rad domova ministarstvo je objavilo tek 11. travnja, znači nakon što je koronavirus već poharao dom u Splitu i ušao u nekoliko drugih domova. Te upute HZJZ je mijenjao i dopunjavao u pet navrata, a zadnja verzija objavljena je tek u četvrtak 16. travnja nakon što je zaraženo i dvadeset štićenika te četiri zaposlenika doma na zagrebačkom Bukovcu.

Koliko je istinita tvrdnja da su sve mjere donesene pravovremeno najbolje govori činjenica da je “Odluka o nužnoj mjeri pojačane kontrole provođenja Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije Covid-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi” objavljena u petak 17. travnja. Temeljem te Odluke bit će formirani timovi koji će kontrolirati rad 680 domova za starije i nemoćne. Timovi su sastavljeni od socijalnog radnika, sanitarnog inspektora, inspektora civilne zaštite i policijskog službenika.

Nemam nikakvu naročitu želju remetiti opće oduševljenje nacije svekolikim hrvatskim uspjesima u zauzdavanju širenja zaraze koronavirusom, ali me ipak zanima zašto je ta Odluka donesena tek dva mjeseca nakon desetkovanja štićenika talijanskih domova.

IZOSTANAK UPUTE O 14-DNEVNIM SMJENAMA ZA DOMOVE

Zbog čega je Odluka o organizaciji rada u centrima za socijalnu skrb, kojom je osoblje podijeljeno u dvije skupine od kojih svaka radi 14 dana, donesena još 19. ožujka, a ista takva odluka za osoblje koje radi u domovima nije donesena ni do danas? Naime, HZJZ je za domove i svojom petom verzijom Uputa samo preporučio rad osoblja u sedmodnevnim ili četrnaestodnevnim smjenama. Inače, u toj Uputi nije samo sporan izostanak obavezne primjene, nego i preporuka rada u sedmodnevnom ciklusu za zarazu koja ima četrnaestodnevnu karantenu i inkubaciju.

Svjetska zdravstvena organizacija još je 21. ožujka preporučila da se osoblje koje radi u domovima za starije i nemoćne redovno testira te da bude zaštićeno kao da radi u COVID-19 bolnici. Proteklog tjedna bili smo svjedoci prepucavanja između nacionalnog i zagrebačkog stožera o tome tko je i kada domovima isporučio ili trebao isporučiti zaštitnu opremu. Tako smo na kraju saznali da još uvijek nema dovoljno zaštitne opreme jer je ista “u dolasku” te da zapravo nitko ne zna kakvo je stanje u više od 600 domova čiji osnivači nisu jedinice lokalne uprave nego posluju isključivo po tržišnim principima.

ZAŠTO NITKO NIJE TESTIRAO ZAPOSLENIKE?

Nije sporno da su novi koronavirus i u hrvatske domove za starije i nemoćne uglavnom unijeli zaposlenici. Zanimljivo da se nitko nije zapitao gdje su se u “dobroj epidemiološkoj situaciji” svi ti zaposlenici zarazili i zašto ih nitko nije prije detektirao i redovno testirao. Bojim se da smo u silnom samozadovoljstvu “izvrsnim rezultatima” borbe protiv širenja zaraze namjerno previdjeli sve propuste i zakašnjele odluke te da smo zbog toga osuđeni na njihovo ponavljanje.

U svim usporedivim državama masovno testiranje jedan je od osnovnih preduvjeta za barem privremeno ukidanje pojedinih zabrana i ograničenja te više-manje sve države postavljaju ciljeve koliko testiranja dnevno žele napraviti. Taj podatak je kod nas i dalje strogo čuvana tajna, ali nas to ni najmanje ne ometa u tome da umjesto masovnog testiranja, koje će nam biti potrebno u uspješnom savladavanju drugog vala zaraze, sanjamo ovoljetni masovni češki zračno-kopneni desant na Jadran.


Potresna ispovijest: ‘Moja majka bila je štićenica Doma u Splitu, preminula je u četvrtak…’

Splićanka Ankica Piteša u potresnoj ispovijesti za Večernji list iznosi detalje iz Doma za starije i nemoćne u Splitu, a koji je posljednjih dana u fokusu javnosti zbog proboja koronavirusa među štićenike, a što je otvorilo niz drugih pitanja o zakazivanju sustava i kontroverznom ravnatelju Ivanu Škaričiću.

Mojoj majci je jučer u Sinju bio sprovod. Preminula je u četvrtak od komplikacija povezanih s urinaronom infekcijom u bolnici na Križinama, a tamo je bila prebačena uslijed one prve evakucije štićenika iz Doma za starije i nemoćne u Vukovarskoj ulici. Punih osam godina moja majka bila je korisnica tog Doma, a čitavo vrijeme prije nego su na snagu stupile mjere Stožera, ja sam dolazila u posjete, pomagala joj, razgovarala s njom… Jedva bih i sada na prste jedne ruke prebrojala dane kad nisam fizički bila prisutna u Domu. Samo pokušajte izbrojiti koliko sam puta u tom periodu kročila nogom u tu ustanovu, koliko sam sati tamo provela… Upravo zbog takvih nesretnih prilika, silom prilika upoznala sam gotovo cjelokupno osoblje Doma ali i način na koji se radi i brine o štićenicima”, započela je svoju potresnu ispovijest Ankica Piteša, gospođa koja je Večernjem listu odlučila ispričati svoju priču, detaljno i iskreno s punim imenom i prezimenom.

‘Ovo je najmanje što mogu učiniti’

Jako je boli, kaže, što već puna dva tjedna u jednom splitskom listu izlaze neprovjerene informacije te reportaže u kojima tobožnji anonimni izvori direktno pokušavaju kompromitirati i dovesti u pitanje rad i stručnost medicinskih sestara, njegovatelja ali i ostalog osoblja – od spremačice, tehničara i kuhara. 

“Jako me boli to što se piše. Tužno je gledati kakvom su javnom linču i prijeziru zbog nekih tekstova izložene žene koje pošteno i profesionalno obavljaju svoj posao nadljudskim naporima u ovim teškim vremenima”, priča gospođa Ankica.

Iz toga proizlazi kako se kontroverze oko ravnatelja doma u javnosti pokušavaju sada na jedan način prelomiti preko leđa djelatnika kroz nasumične i neistinite priče o lošoj skrbi prema štićenicima.

“Ja uopće ne želim pričati o ravnatelju Doma. U političke priče ne želim ulaziti. Ja samo želim ispričati samo ono što znam i što sam vidjela, a to je rad osoblja”, kaže naša sugovornica nastavljajući dalje priču o svojoj majci.

“Čujte, moja majka bila je duže vrijeme teško bolesna. Jučer sam je ukopala i svjesna sam da možda nije trenutak za ovakvo istupanje, ali jako je važno u ovoj priči naglasiti da sigurno ne bi poživjela koliko je poživjela, dakle osam godina, da u domu nije imala najbolju moguću skrb. Iako sam trenutno slomljena i tužna, progutala sam knedlu i shvatila da je najmanje što mogu učiniti – zahvaliti medicinskim sestrama i njegovateljicama koji su se prema majci odnosile kao prema punopravnom članu svoje obitelji. Moja majka preminula je dostojanstveno – oprana, nahranjena i u čistoj odjeći”, govori uplakana Ankica koja je i sama prošla kroz teže zdravstvene probleme i to baš u trenutku kad je njezina majka završila u domu.

“Ona je otišla u Dom za starije i nemoćne 2012. godine. Prije toga borila se s parkinsonom, trombozom i preboljela je nekoliko teških upala pluća. Obitelj i ja skrbili smo o njoj koliko smo mogli. Prilagodili smo svoje živote tome da joj ugodimo, da je očuvamo i konstantno bdijemo nad njom. No, stanje joj se naglo pogoršalo. Primjerice, kad bismo je kupali, ona više nije mogla stajati u kadi. Počela je padati. Uskoro je posljedično od svih bolesti koje je imala upala u komu zbog čega je gotovo dva mjeseca nepokretna ležala na odjelu kardiologije u bolnici Firule. Tamo je uspješno izliječena zahvaljujući iznimno stručnom timu liječnika i medicinskih sestara, a i dan danas sam zahvalna na nesebičnom angažmanu i doprinosu mlade liječnice Anite Jukić koja mi je majku tada doslovno podigla iz mrtvih. Baš u to vrijeme oboljela sam i ja. Fizički i psihički sam bila iscrpljena i nisam se toliko predano mogla brinuti o njoj kao nekada. Zbog toga smo odlučili da ide u Dom u Vukovarskoj”, prepričava nam Splićanka.

O radu i disciplini u Domu, tvrdi, ne treba posebno trošiti riječi. Kaže kako njezinoj majci doslovno nije nedostajalo, narodski rečeno, ni ptičjeg mlijeka.

“Od prvog dana njoj je pružena skrb kao u hotelu. Nikad, ali nikad mi nije kazala da je gladna ili žedna. Uvijek je bila presvučena, oprana i svježeg izgleda. Mali milijun puta telefonski sam kontaktirala Dom, a nikad nisam doživjela da mi se netko nije javio ili je bio neljubazan. Nekoliko puta naletjela sam u posjete ranije od predviđenog termina pa bi tamo često zatekla medicinske sestre kako mi pričaju majkom, ohrabruju je, daju joj životni optimizam… Zadnjih mjeseci nije mogla normalno jesti, već preko sonde. Nazočila sam tim procesima hranjenja. Nevjerojatno je bilo strpljenje i energija koje su sestre ulagale u odnos s mojom majkom, a kako sam vidjela i sa svakim drugim štićenikom. Uvijek su svi tamo bili na dispoziciji, u svako doba dana i večeri. Velika je sreća kad u takvim trenucima možete biti sigurni da vam je vlastiti roditelj u sigurnim rukama”, zaključuje Ankica Piteša dodavši kako se kao čovjek divi osoblju.

U svemu tome što je iznijela, naglasila je i velike zasluge glavne medicinske sestre, Zdravke Đapić Kolak, a o čijem je slučaju prvi pisao Večernji list i dokazao kako je kontaktirala epidemiologe još 29. ožujka, dakle puno prije nego je došlo do evakuacije štićenika zbog prisutnosti virusa COVID-19. Detaljnu priču o tom slučaju možete pročitati ovdje. 

Djelatnice: ‘Razočarane smo neistinima koje se plasiraju’

“Riječ je o osobi bez čijeg truda, stručnost i entuzijazma taj starački dom ne bi bio ni blizu onoga što je danas. To sam vidjela na svoje oči, a isto će vam potvrditi svatko tko je poznaje. I o njoj je taj splitski list prvotno pisao loše, ali kad je cijela istina izašla na vidjelo pokazalo se kako se radi o besprijekornoj ženi koja uživa bezuvjetnu podršku svog osoblja, a to, vjerujte, u životu nije lako postići”, kaže naša sugovornica napominjući kako u ovom trenutku u Domu radi tek desetak djelatnica, na četiri kata, pružajući skrb stotinama štićenika.

Nekoliko djelatnica nam je to i potvrdilo dodajući kako padaju s nogu jer je veliki dio ljudstva ili zaražen koronavirusom ili u samoizolaciji. Upitali smo ih i za tekst koji je u petak objavila Slobodna Dalmacija, a u kojem su prenešene teze anonimnog štićenika koji tvrdi kako mjesec dana nije opran te da mu 12 dana nitko nije promijenio odjeću. 

“Po opisu anonimnog izvora iz tog teksta odmah se dalo prepoznati o kome je riječ. Mi smo uvijek svim korisnicima pristupali s razumijevanjem i poštovanjem. Tako pristupamo i pristupat ćemo prema njemu jer je to naš posao i naš poziv. No, nije lijepo objavljivati neprovjerene informacije koje je novinarima u Splitu prepričao čovjek ozbiljno narušenog psihičkog i fizičkog zdravlja. On je po ulasku u dom vrlo brzo počeo pokazivati nepoštovanje, nerazumijevanje i agresivnost prema drugim korisnicima ali i prema osoblju. Znao se zaletavati s kolicima u druge korisnike, a jednoj djelatnici tako je nanio fizičku ozljedu. Zbog njega je često intervenirala i policija”, ispričalo nam je više djelatnica Doma za starije i nemoćne u Splitu ne skrivajući razočarenje spomenutim tekstom.

“Taj čovjek je nepokretan, riječ je o teškom invalidu koji ima psihičkih problema i koji uopće ne može suvislo komunicirati i stoga ostaje nejasno kako je uopće došao baš do te medijske kuće koja danima putem anonimnih izvora lažno umanjuje naš rad nizom izmišljenih optužbi. Kada su uvedene mjere zabrane posjeta opet je došlo do problema s njim. Naime, nije se htio okupati. Više puta smo pokušavali udobrovoljiti korisnika da ga okupamo ali bezuspješno jer je bio agresivan i nije htio surađivati. Nadamo se da će netko prepoznati problem koji imamo i gospodina sukladno tome smjestiti u odgovarajuću zdravstvenu instituciju. U ovoj situaciji kad su najteži korisnici s najvećim potrebama u Domu, zar nije vrijeme da se netko upita kako uopće nekolicina žena uspije podijeliti terapiju, podijeliti obroke, nahraniti ljude, davati im piti, napraviti njegu, pratiti vitalne parametre, dezinficirati objekt, naručiti lijekove, puniti dozatore…. I tako 24 sata, a neke djelatnice iz Doma nisu izašle više od deset dana jer nakon smjene tu ostanu iscrpljene spavati”, kazale su nam djelatnice.

Upute za sprečavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi (Zadnja izmjena: 14.4.2020.)

Uputa se odnosi na domove za starije i nemoćne osobe i druge pružatelje socijalnih usluga smještaja i organiziranog stanovanja (ustanove, obiteljski domovi, udomiteljske obitelji i drugi pružatelji sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi).


Do daljnjeg su zabranjene sve posjete korisnicima, donošenje hrane i sl., a korisnicima je zabranjeno da odlaze kući u posjet kako se za vrijeme boravka izvan smještaja u sustavu scijalne skrbi ne bi inficirali i prilikom povratka infekciju prenijeli na ostale korisnike.

Odlasci u drugi smještaj izvan sustava socijalne skrbi moraju biti opravdani iz medicinskih razloga i prethodno organizirani. Prije otpusta iz bolnice provodi se testiranje na SARS-CoV-2 i korisnika se otpušta tek po primitku negativnog nalaza na SARS-Cov-2. U slučajevima hitnog prijema korisnika se smješta u samoizolaciju uz obveznu provedbu testiran

Do daljnjeg su zabranjene sve posjete korisnicima, donošenje hrane i sl., a korisnicima je zabranjeno da odlaze kući u posjet kako se za vrijeme boravka izvan smještaja u sustavu socijalne skrbi ne bi inficirali i prilikom povratka infekciju prenijeli na ostale korisnike.
Odlasci u drugi smještaj izvan sustava socijalne skrbi moraju biti opravdani iz medicinskih razloga i prethodno organizirani.


Organizacija rada pružatelja socijalnih usluga


Preporuča se 

Do daljnjeg su zabranjene sve posjete korisnicima, donošenje hrane i sl., a korisnicima je zabranjeno da odlaze kući u posjet kako se za vrijeme boravka izvan smještaja u sustavu socijalne skrbi ne bi inficirali i prilikom povratka infekciju prenijeli na ostale korisnike.
Odlasci u drugi smještaj izvan sustava socijalne skrbi moraju biti opravdani iz medicinskih razloga i prethodno organizirani.


Organizacija rada pružatelja socijalnih usluga


Preporuča se 

rad zaposlenika organizirati na slijedeći način:
Ako je moguće organizirati turnusni rad u radnoj izolaciji na način da zaposlenici rade u sedmodnevnim ili četrnaestdnevnim smjenama za vrijeme kojih dolaze na radno mjesto i odlaze s radnog mjesta organiziranim prijevozom.


Tijekom smjene zaposlenici borave u organiziranom izoliranom smještaju tzv. radnoj izolaciji u krugu ustanove ili u nekom drugom obliku smještaja, također ako je moguće organizirati.

Prije dolaska u sedmodnevnu ili četrnaestdnevnu smjenu djelatnika za koje je organiziran rad iz radne izolacije obavlja se testiranje na SARS-CoV-2. Testiranje se provodi uoči početka turnusnog rada.

Ako nije moguća organizacija rada iz radne izolacije, također se preporučuje organizirati turnusni rad u sedmodnevnim ili četrnaestdnevnim smjenama.


Mjerenje temperature i praćenje pojave simptoma kod zaposlenika

 

Svakodnevno  kod  dolaska  i  odlaska  s  posla,  zaposlenicima  se  beskontaktnim  toplomjerom mjeri tjelesna  temperatura  i  utvrđuje  se  imaju  li respiratornih  simptoma.  Kod  osobe  s  povišenom temperaturom (37.2oC i veća) mjeri se temperatura i standardnim toplomjerom pod pazuhom. Evidenciju o vrijednostima izmjerene tjelesne temperature i eventualnom postojanju respiratornih simptoma upisuje se u zasebnu evidencijsku knjigu. S temperaturom nije dozvoljeno raditi, pružati socijalnu uslugu niti dolaziti u prostor poslodavca odnosno pružatelja usluge.

Svaki zaposlenik koji tijekom radnog vremena posumnja ili utvrdi da ima povišenu temperaturu ili bilo kakve respiratorne ili druge simptome bolesti obvezno ih mora prijaviti voditelju ustrojbene jedinice/ravnateljstvu, nadležnom domskom liječniku i nadležnom liječniku obiteljske medicine te se treba udaljiti s radnog mjesta. Nadležni domski liječnik ili nadležni liječnik obiteljske medicine u dogovoru s voditeljem ustrojbene jedinice /ravnateljstvom u domu odnosno smještaju, obavještava nadležnog epidemiologa i nadležni centar za socijalnu skrb ako se radi o sumnji na COVID-19 kod zaposlenika. Član  udomiteljske  obitelji,  predstavnik  obiteljskog  doma  i  članovi  njegove  obitelji  obvezni  su pridržavati se svih mjera propisanih za zaposlenike domova vezano uz nadzor tjelesne temperature i respiratornih simptoma te obavještavanja nadležnih liječnika primarne zdravstvene zaštite, epidemiologa i centra za socijalnu skrb.
 

U slučaju sumnje na kontakt sa zaraženim ili oboljelim od COVID-19, telefonom se odmah mora javiti nadležnom epidemiologu ili u COVID ambulantu ako je ustrojena na razini lokalne zajednice te nadležnom domskom liječniku i nadležnom liječniku obiteljske medicine.
U slučaju saznanja za mogućeg prenositelja /mogući izvor infekcije svaki zaposlenik odnosno pružatelj usluge dužan je odmah obavijestiti ravnateljstvo i neposrednog voditelja, predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.
 

Ulazna vrata otvaraju se na poziv telefonom ili zvonom od 7-15 sati radnim danom.
Vikendom/blagdanom/ radnim danom poslijepodne vrata otvara dežurni djelatnik. Na ulazu u ustanovu postaviti dozatore s dezinficijensom za dezinfekciju ruku.
Dostavu za potrebe ustanove preuzimaju nadležni radnici doma na vanjskim vratima, a ulaz je dozvoljen iznimno serviserima i ostalim službama za čijim uslugama postoji neodgodiva potreba, uz obveznu mjeru dezinfekcije ruku i po potrebi nošenja zaštitne maske i zamjenske obuće.

Kupovinu za potrebe pokretnih i orijentiranih korisnika obavlja svaki drugi dan za to dodijeljeni djelatnik. Sve korisnike potrebno je petkom upozoriti da nabava neće biti moguća u vrijeme blagdana i neradnih dana. Dnevne tiskovine korisnicima donosi dežurni djelatnik/ neradnim danom spremačica u jutarnjoj smjeni ili dežurni djelatnik.
 
Svim osobama koje ulaze u prostor poslodavca, odnosno pružatelja socijalne usluge (radnik, član obitelji pružatelja usluge, korisnik, dostavljač, ili bilo koja druga osoba) dužna je obvezno dezinficirati ruke sredstvom za dezinfekciju odmah po ulasku i mora im se izmjeriti tjelesna temperatura na isti način kao i zaposlenicima. Za pridržavanje mjere odgovorna je osoba zadužena za otključavanje vrata koja je u slučaju nepoštivanja dužna zabraniti ulaz i obavijestiti neposredno nadređenog voditelja / dežurnu medicinsku sestru i ravnateljstvo ili predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.
Svi radnici i pružatelji socijalnih usluga moraju se pridržavati mjera fizičke udaljenosti i ukoliko borave u zajedničkim prostorima moraju poštivati mjeru razmaka od 2 metra te da ih u istom prostoru ne boravi više od petero odnosno manje, ovisno o veličini prostora.

Zajedničke prostore obvezno je prozračivati dva puta dnevno uz nadzor ulaznih vrata tamo gdje je potrebno, radi zabrane ulaska. Odgovorna: spremačica u domu.
Sobe korisnika obvezno prozračivati nakon svake njege u trajanju od minimalno pola sata odnosno primjereno zdravstvenom stanju korisnika i vremenskim prilikama. Odgovorna: dežurna medicinska sestra/njegovatelj, predstavnik obiteljskog doma, udomitelj.
Kvake na ulaznim vratima obvezno dezinficirati svaka 2 sata.
Odgovorna: čistačica u smjeni uz potpis i naznaku vremena u bilježnici za evidenciju, predstavnik obiteljskog doma i udomitelj.

Najmanje jednom dnevno obavezno dezinficirati električne prekidače u prostorijama, kvake u svim sobama i kupaonicama korisnika te rukohvate u hodnicima (spremačice), telefone (po mogućnosti i mobitele) u svim sobama korisnika (njegovateljice), kvake i telefone u kuhinji i skladištima (pomoćne radnice u kuhinji/kuharice), kvake u praonici rublja (pralje-glačare) kao i kvake i telefone u uredima (radnici svaki u svom uredu). Svi zaposleni obavezno moraju odmah po ulasku dezinficirati vlastite mobitele.

Na samom ulazu u prostor smještaja treba osigurati zaseban prostor za oblačenje radne obuće svim zaposlenicima. Svima ostalima koji ulaze u prostor smještaja treba osigurati korištenje zamjenske obuće. Alternativno, tamo gdje nije moguće organizirati zaseban prostor za oblačenje radne obuće kod ulaza u ustanovu, postavljaju se dezinfekcijske barijere (dezbarijere). Dezbarijere su posebno pripremljene površine (posude, spužve i sl.) preko kojih moraju proći ljudi prije ulaska u ustanovu s ciljem sprječavanja unosa mikroorganizama u unutarnji prostor.

Dezbarijere moraju biti postavljene tako da se ne mogu zaobići ili preskočiti, a debljine najmanje 6 cm do 8  cm. Kao  dezbarijere za dezinfekciju obuće  ljudi  najbolje  je  postaviti  sintetske spužve prelivene otopinom dezinficijensa. Dezinficijensi koji se koriste za dezbarijeru trebaju biti agresivniji, pa su prikladne klorne otopine jače koncentracije npr. 0,5 % Na-hipoklorita (izbjeljivač koji se može naći u kućanstvu razrijeđen 1:10). Za održavanje dezbarijere zadužena je spremačica. Dezbarijeru svakih 3 sata prati i ponovno natapati s dezinfekcijskom otopinom ili sukladno dinamici ulazaka unutar prostora smještaja. Ako dezbarijere nisu smještene ispod natkrivenog prostora, nakon svake kiše moraju se preliti novom količinom otopine.
Obavezno dodijeliti za svaki zadatak jednu odgovornu osobu.

Zabranjuje se donošenje namirnica i ostalih potrepština korisnicima usluge smještaja i organiziranog stanovanja od strane članova obitelji i prijatelja za vrijeme trajanja pandemije. Nepridržavanje navedenih mjera od strane zaposlenih i nepridržavanje od strane korisnika i/ili rodbine može imati teške, pa i fatalne posljedice po korisnike koji zbog svojih godina i bolesti pripadaju najrizičnijoj skupini.


Korisnici

 

Preporučuje se privremeno ograničiti korisnicima izlazak izvan prostora u kojem se pruža usluga smještaja i organiziranog stanovanja    (nekretnina s okućnicom) izuzev u medicinskim i izvanrednim/opravdanim okolnostima te svaki kontakt s ostalim korisnicima osim kada je to neizbježno i pri tome se moraju poštivati mjere fizičke udaljenosti.


Za sve korisnike obveza je pridržavanje mjere fizičke udaljenosti a ukoliko borave u zajedničkim prostorima mora se držati razmak od 2 metra te poštivati mjeru da ih nema više od petero odnosno manje u istom prostoru, ovisno o veličini prostora.
Korisnici su dužni dezinficirati ruke prije svakog obroka, a ukoliko je moguće tijekom trajanja
epidemije preporuča se da svaki korisnik objeduje u svojoj sobi. Za pridržavanje mjere u odnosu na korisnike odgovorna je dežurna medicinska sestra ili drugi dežurni djelatnik odnosno drugi pružatelj usluge.


Organizacija funkcioniranja vezano uz ostale medicinske usluge 


Županijski stožeri civilne zaštite dužni su iz postojećeg sustava zdravstvene zaštite organizirati uspostavu mobilnih uroloških timova, mobilnih timova za promjenu nazogastrične sonde i trahealne kanile, odnosno osigurati kontinuirano pružanje svih postupaka zdravstvene skrbi na razini primarne
zdravstvene  zaštite  i  dostupnost  nadležnog  liječnika  obiteljske  medicine  te one skrbi s razine specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite koja se može pružiti izvan bolničke ustanove, uz pridržavanje svih mjera prevencije.
 
Medicinski djelatnik doma pozvati će hitnu medicinsku službu kada je korisniku životno ugroženo zdravstveno stanje na broj 194. O potrebi za intervencijom odlučit će djelatnik medicinske prijavno- dojavne jedinice a sukladno hrvatskom indeksu prijema poziva. U ostalim slučajevima zadužuje se lokalna zajednica za organiziranje provedbe zdravstvene skrbi i njeno kontinuirano pružanje na razini primarne zdravstvene zaštite i za kućne posjete koje su u nadležnosti liječnika obiteljske medicine.

Ako u domovima postoje ambulante, za pružanje zdravstvene skrbi na razini primarne zdravstvene zaštite za druge osiguranike a ne samo za korisnike smještaja, potrebno ih je izmjestiti izvan doma za vrijeme trajanja pandemije. Organizacija bolničke skrbi u nadležnosti je županijskih stožera civilne zaštite.

Za sve korisnike kojima su potrebni redoviti odlasci u bolnicu zbog liječenja (npr. hemodijaliza, kemoterapija i dr.) obveza je da se za njih u domu/smještaju organizira samoizolacija za vrijeme trajanja pandemije. Ako nije moguće u smještaju osigurati samoizolaciju, korisnike se smješta u bolnicu.

Nakon dugotrajnog bolničkog liječenja provodi se testiranje na SARS-CoV-2 i korisnika se otpušta u 14-dnevnu samoizolaciju u smještaju, a nakon primitka negativnog nalaza na SARS-CoV-2. Ako tijekom samoizolacije korisnik razvije simptome koje upućuju na COVID-19 potrebno je organizirati testiranje na SARS-CoV-2.

U slučajevima hitnog prijema korisnika se smješta u 14-dnevnu samoizolaciju uz obveznu provedbu testiranja na SARS-CoV-2.​


Postupanje kod sumnje na COVID-19 i kod povratka u smještaj i organizirano stanovanje u sustavu socijalne skrbi



Izolirati korisnika ili korisnike u zaseban smještaj predviđen za izolaciju bilo da postoji sumnja na COVID-19 kod korisnika ili da se korisnik vraća u ustanovu, odnosno pri hitnom prijemu kada još nisu poznati rezultati testiranja na SARS-Cov-2.
Postupci prema korisnicima koji su bili u visokom riziku od izlaganja infekciji COVID-19 provode se sukladno mjerama samoizolacije u trajanju od 14 dana.
Korisnik s respiratornim smetnjama, ukoliko nije u jednokrevetnoj sobi, smješta se u sobu za izolaciju koju ne smije napuštati niti biti u ikakvom socijalnom kontaktu s drugim korisnicima.
 
Svaku sumnju na infekciju COVID-19 prijavljuje se nadležnom domskom liječniku te se u dogovoru s njim obavještava nadležna epidemiološka služba i dogovara postupak testiranja i daljnja obrada, a eventualno bolničko liječenje dogovara se uz telefonsku najavu.

U slučaju teže kliničke slike ili značajnijeg pogoršanja bolesti poziva se hitna medicinska služba (194) te se osobu upućuje na bolničko liječenje.
Korisnike kod kojih je utvrđena zaraza COVID-19 (neovisno o težini kliničke slike) liječi se u odgovarajućoj bolničkoj ustanovi radi sprječavanja širenja zaraze novim koronavirusom unutar ustanove, pri čemu se poziva hitna medicinska služba (194) te se osobu upućuje na bolničko liječenje. U samoizolaciji su korisnici koji ne pokazuju simptome zaraze (u suprotnom primjenjuje se postupak s korisnicima sa sumnjom na infekciju COVID-19).
U samoizolaciji o korisniku brinu zaposlenici koji su raspoređeni za pružanje usluga isključivo za takve korisnike.

U slučaju nemogućnosti organizacije posla zbog većeg broja zaposlenika koji su u samoizolaciji, stožeri civilne zaštite (državni i lokalni) u koordinaciji s osnivačima mogu preraspodijeliti zaposlenike drugih ustanova i organizacija, a kako bi se osigurala kontinuirana skrb o korisnicima domova.


Umrli sa sumnjom na COVID-19


Ako je osoba umrla a sumnja se da je bila zaražena virusom SARS-CoV-2, osoblje ne smije premještati tijelo umrlog već pozvati mrtvozornika kojeg prethodno mora upozoriti na opasnost od zaraze i obavijestiti nadležnu epidemiološku službu. Ostale upute o postupanju s umrlima dostupne su na www.hzjz.hr.


Ostalo

 

Omogućiti češće i duže telefoniranje radi ublažavanja posljedica ograničenja posjeta korisnicima. Do daljnjeg se obustavlja prijam novih korisnika osim na privremeni smještaj u kriznim situacijama uz obveznu izolaciju korisnika u trajanju od 14 dana i prethodno uzimanje brisa za testiranje na SARS- CoV-2.
Obustavlja  se  pružanje  usluge  dnevnog  boravka  korisnika  i  za  korisnike  za  koje  je  potrebno zamjenjuje se uslugom pomoći u kući ili drugom odgovarajućom uslugom. Usluga pomoći u kući osigurava se korisnicima kojima je nužno potrebna skrb i to kroz dostavu gotovog obroka ili dostavu namirnica i lijekova dok se ostali elementi pomoći u kući koji zahtijevaju ulazak u kuću pružaju na način da ih obavljaju djelatnici koji su do daljnjega oslobođeni svih poslova koji zahtijevaju kontakt sa štićenicima doma te pri pružanju usluge koriste svu potrebnu zaštitnu opremu.

Intenzivira se individualan rad s korisnicima te psihosocijalna podrška kako bi se ublažile posljedice ograničenja posjeta te olakšao život kod pružatelja usluge za vrijeme trajanja epidemije.
Sve aktivnosti kod pružatelja usluge organiziraju su na način uvažavanja fizičke udaljenosti.

 

Osigurava se:
 

  • Testiranje korisnika po isteku 14-dnevne samoizolacije (uzimanje briseva) kod pružatelja usluge, u sljedećim slučajevima:

1. prilikom povratka korisnika socijalne usluge smještaja i organiziranog stanovanja kod svih pružatelja socijalnih usluga (ustanova, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i drugi pružatelji socijalnih usluga):

a. iz zdravstvene ustanove,

b. nakon bijega od pružatelja socijalne usluge,

2. prilikom privremenog smještaja u kriznim situacijama korisnika kod svih pružatelja socijalnih usluga (ustanova, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i drugi pružatelji socijalnih usluga):

a. prilikom povratka iz zdravstvene ustanove

b. nakon bijega od pružatelja socijalne usluge.

  • Zaštitna oprema koja je prvenstveno namijenjena za one koji su u bliskom kontaktu s oboljelim korisnicima, a koju osigurava stožer Civilne zaštite županije.
  • Najbolja dostupna skrb za oboljele korisnike u domu do prijema u zdravstvenu ustanovu.
  • Kontinuirana suradnja s liječnikom primarne zdravstvene zaštite (liječnikom obiteljske medicine odnosno nadležnim domskim liječnikom) te epidemiološkom službom.
  • Kontinuirana nužna suradnja s osnivačem.​

HZJZ u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Cijelu uputu možete preuzeti OVDJE.

rad zaposlenika organizirati na slijedeći način:
Ako je moguće organizirati turnusni rad u radnoj izolaciji na način da zaposlenici rade u sedmodnevnim ili četrnaestdnevnim smjenama za vrijeme kojih dolaze na radno mjesto i odlaze s radnog mjesta organiziranim prijevozom.


Tijekom smjene zaposlenici borave u organiziranom izoliranom smještaju tzv. radnoj izolaciji u krugu ustanove ili u nekom drugom obliku smještaja, također ako je moguće organizirati.

Prije dolaska u sedmodnevnu ili četrnaestdnevnu smjenu djelatnika za koje je organiziran rad iz radne izolacije obavlja se testiranje na SARS-CoV-2. Testiranje se provodi uoči početka turnusnog rada.

Ako nije moguća organizacija rada iz radne izolacije, također se preporučuje organizirati turnusni rad u sedmodnevnim ili četrnaestdnevnim smjenama.


Mjerenje temperature i praćenje pojave simptoma kod zaposlenika

 

Svakodnevno  kod  dolaska  i  odlaska  s  posla,  zaposlenicima  se  beskontaktnim  toplomjerom mjeri tjelesna  temperatura  i  utvrđuje  se  imaju  li respiratornih  simptoma.  Kod  osobe  s  povišenom temperaturom (37.2oC i veća) mjeri se temperatura i standardnim toplomjerom pod pazuhom. Evidenciju o vrijednostima izmjerene tjelesne temperature i eventualnom postojanju respiratornih simptoma upisuje se u zasebnu evidencijsku knjigu. S temperaturom nije dozvoljeno raditi, pružati socijalnu uslugu niti dolaziti u prostor poslodavca odnosno pružatelja usluge.

Svaki zaposlenik koji tijekom radnog vremena posumnja ili utvrdi da ima povišenu temperaturu ili bilo kakve respiratorne ili druge simptome bolesti obvezno ih mora prijaviti voditelju ustrojbene jedinice/ravnateljstvu, nadležnom domskom liječniku i nadležnom liječniku obiteljske medicine te se treba udaljiti s radnog mjesta. Nadležni domski liječnik ili nadležni liječnik obiteljske medicine u dogovoru s voditeljem ustrojbene jedinice /ravnateljstvom u domu odnosno smještaju, obavještava nadležnog epidemiologa i nadležni centar za socijalnu skrb ako se radi o sumnji na COVID-19 kod zaposlenika. Član  udomiteljske  obitelji,  predstavnik  obiteljskog  doma  i  članovi  njegove  obitelji  obvezni  su pridržavati se svih mjera propisanih za zaposlenike domova vezano uz nadzor tjelesne temperature i respiratornih simptoma te obavještavanja nadležnih liječnika primarne zdravstvene zaštite, epidemiologa i centra za socijalnu skrb.
 

U slučaju sumnje na kontakt sa zaraženim ili oboljelim od COVID-19, telefonom se odmah mora javiti nadležnom epidemiologu ili u COVID ambulantu ako je ustrojena na razini lokalne zajednice te nadležnom domskom liječniku i nadležnom liječniku obiteljske medicine.
U slučaju saznanja za mogućeg prenositelja /mogući izvor infekcije svaki zaposlenik odnosno pružatelj usluge dužan je odmah obavijestiti ravnateljstvo i neposrednog voditelja, predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.
 

Ulazna vrata otvaraju se na poziv telefonom ili zvonom od 7-15 sati radnim danom.
Vikendom/blagdanom/ radnim danom poslijepodne vrata otvara dežurni djelatnik. Na ulazu u ustanovu postaviti dozatore s dezinficijensom za dezinfekciju ruku.
Dostavu za potrebe ustanove preuzimaju nadležni radnici doma na vanjskim vratima, a ulaz je dozvoljen iznimno serviserima i ostalim službama za čijim uslugama postoji neodgodiva potreba, uz obveznu mjeru dezinfekcije ruku i po potrebi nošenja zaštitne maske i zamjenske obuće.

Kupovinu za potrebe pokretnih i orijentiranih korisnika obavlja svaki drugi dan za to dodijeljeni djelatnik. Sve korisnike potrebno je petkom upozoriti da nabava neće biti moguća u vrijeme blagdana i neradnih dana. Dnevne tiskovine korisnicima donosi dežurni djelatnik/ neradnim danom spremačica u jutarnjoj smjeni ili dežurni djelatnik.
 
Svim osobama koje ulaze u prostor poslodavca, odnosno pružatelja socijalne usluge (radnik, član obitelji pružatelja usluge, korisnik, dostavljač, ili bilo koja druga osoba) dužna je obvezno dezinficirati ruke sredstvom za dezinfekciju odmah po ulasku i mora im se izmjeriti tjelesna temperatura na isti način kao i zaposlenicima. Za pridržavanje mjere odgovorna je osoba zadužena za otključavanje vrata koja je u slučaju nepoštivanja dužna zabraniti ulaz i obavijestiti neposredno nadređenog voditelja / dežurnu medicinsku sestru i ravnateljstvo ili predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.
Svi radnici i pružatelji socijalnih usluga moraju se pridržavati mjera fizičke udaljenosti i ukoliko borave u zajedničkim prostorima moraju poštivati mjeru razmaka od 2 metra te da ih u istom prostoru ne boravi više od petero odnosno manje, ovisno o veličini prostora.

Zajedničke prostore obvezno je prozračivati dva puta dnevno uz nadzor ulaznih vrata tamo gdje je potrebno, radi zabrane ulaska. Odgovorna: spremačica u domu.
Sobe korisnika obvezno prozračivati nakon svake njege u trajanju od minimalno pola sata odnosno primjereno zdravstvenom stanju korisnika i vremenskim prilikama. Odgovorna: dežurna medicinska sestra/njegovatelj, predstavnik obiteljskog doma, udomitelj.
Kvake na ulaznim vratima obvezno dezinficirati svaka 2 sata.
Odgovorna: čistačica u smjeni uz potpis i naznaku vremena u bilježnici za evidenciju, predstavnik obiteljskog doma i udomitelj.

Najmanje jednom dnevno obavezno dezinficirati električne prekidače u prostorijama, kvake u svim sobama i kupaonicama korisnika te rukohvate u hodnicima (spremačice), telefone (po mogućnosti i mobitele) u svim sobama korisnika (njegovateljice), kvake i telefone u kuhinji i skladištima (pomoćne radnice u kuhinji/kuharice), kvake u praonici rublja (pralje-glačare) kao i kvake i telefone u uredima (radnici svaki u svom uredu). Svi zaposleni obavezno moraju odmah po ulasku dezinficirati vlastite mobitele.

Na samom ulazu u prostor smještaja treba osigurati zaseban prostor za oblačenje radne obuće svim zaposlenicima. Svima ostalima koji ulaze u prostor smještaja treba osigurati korištenje zamjenske obuće. Alternativno, tamo gdje nije moguće organizirati zaseban prostor za oblačenje radne obuće kod ulaza u ustanovu, postavljaju se dezinfekcijske barijere (dezbarijere). Dezbarijere su posebno pripremljene površine (posude, spužve i sl.) preko kojih moraju proći ljudi prije ulaska u ustanovu s ciljem sprječavanja unosa mikroorganizama u unutarnji prostor.

Dezbarijere moraju biti postavljene tako da se ne mogu zaobići ili preskočiti, a debljine najmanje 6 cm do 8  cm. Kao  dezbarijere za dezinfekciju obuće  ljudi  najbolje  je  postaviti  sintetske spužve prelivene otopinom dezinficijensa. Dezinficijensi koji se koriste za dezbarijeru trebaju biti agresivniji, pa su prikladne klorne otopine jače koncentracije npr. 0,5 % Na-hipoklorita (izbjeljivač koji se može naći u kućanstvu razrijeđen 1:10). Za održavanje dezbarijere zadužena je spremačica. Dezbarijeru svakih 3 sata prati i ponovno natapati s dezinfekcijskom otopinom ili sukladno dinamici ulazaka unutar prostora smještaja. Ako dezbarijere nisu smještene ispod natkrivenog prostora, nakon svake kiše moraju se preliti novom količinom otopine.
Obavezno dodijeliti za svaki zadatak jednu odgovornu osobu.

Zabranjuje se donošenje namirnica i ostalih potrepština korisnicima usluge smještaja i organiziranog stanovanja od strane članova obitelji i prijatelja za vrijeme trajanja pandemije. Nepridržavanje navedenih mjera od strane zaposlenih i nepridržavanje od strane korisnika i/ili rodbine može imati teške, pa i fatalne posljedice po korisnike koji zbog svojih godina i bolesti pripadaju najrizičnijoj skupini.


Korisnici

 

Preporučuje se privremeno ograničiti korisnicima izlazak izvan prostora u kojem se pruža usluga smještaja i organiziranog stanovanja    (nekretnina s okućnicom) izuzev u medicinskim i izvanrednim/opravdanim okolnostima te svaki kontakt s ostalim korisnicima osim kada je to neizbježno i pri tome se moraju poštivati mjere fizičke udaljenosti.


Za sve korisnike obveza je pridržavanje mjere fizičke udaljenosti a ukoliko borave u zajedničkim prostorima mora se držati razmak od 2 metra te poštivati mjeru da ih nema više od petero odnosno manje u istom prostoru, ovisno o veličini prostora.
Korisnici su dužni dezinficirati ruke prije svakog obroka, a ukoliko je moguće tijekom trajanja
epidemije preporuča se da svaki korisnik objeduje u svojoj sobi. Za pridržavanje mjere u odnosu na korisnike odgovorna je dežurna medicinska sestra ili drugi dežurni djelatnik odnosno drugi pružatelj usluge.


Organizacija funkcioniranja vezano uz ostale medicinske usluge 


Županijski stožeri civilne zaštite dužni su iz postojećeg sustava zdravstvene zaštite organizirati uspostavu mobilnih uroloških timova, mobilnih timova za promjenu nazogastrične sonde i trahealne kanile, odnosno osigurati kontinuirano pružanje svih postupaka zdravstvene skrbi na razini primarne
zdravstvene  zaštite  i  dostupnost  nadležnog  liječnika  obiteljske  medicine  te one skrbi s razine specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite koja se može pružiti izvan bolničke ustanove, uz pridržavanje svih mjera prevencije.
 
Medicinski djelatnik doma pozvati će hitnu medicinsku službu kada je korisniku životno ugroženo zdravstveno stanje na broj 194. O potrebi za intervencijom odlučit će djelatnik medicinske prijavno- dojavne jedinice a sukladno hrvatskom indeksu prijema poziva. U ostalim slučajevima zadužuje se lokalna zajednica za organiziranje provedbe zdravstvene skrbi i njeno kontinuirano pružanje na razini primarne zdravstvene zaštite i za kućne posjete koje su u nadležnosti liječnika obiteljske medicine.

Ako u domovima postoje ambulante, za pružanje zdravstvene skrbi na razini primarne zdravstvene zaštite za druge osiguranike a ne samo za korisnike smještaja, potrebno ih je izmjestiti izvan doma za vrijeme trajanja pandemije. Organizacija bolničke skrbi u nadležnosti je županijskih stožera civilne zaštite.

Za sve korisnike kojima su potrebni redoviti odlasci u bolnicu zbog liječenja (npr. hemodijaliza, kemoterapija i dr.) obveza je da se za njih u domu/smještaju organizira samoizolacija za vrijeme trajanja pandemije. Ako nije moguće u smještaju osigurati samoizolaciju, korisnike se smješta u bolnicu.

Nakon dugotrajnog bolničkog liječenja provodi se testiranje na SARS-CoV-2 i korisnika se otpušta u 14-dnevnu samoizolaciju u smještaju, a nakon primitka negativnog nalaza na SARS-CoV-2. Ako tijekom samoizolacije korisnik razvije simptome koje upućuju na COVID-19 potrebno je organizirati testiranje na SARS-CoV-2.

U slučajevima hitnog prijema korisnika se smješta u 14-dnevnu samoizolaciju uz obveznu provedbu testiranja na SARS-CoV-2.​


Postupanje kod sumnje na COVID-19 i kod povratka u smještaj i organizirano stanovanje u sustavu socijalne skrbi



Izolirati korisnika ili korisnike u zaseban smještaj predviđen za izolaciju bilo da postoji sumnja na COVID-19 kod korisnika ili da se korisnik vraća u ustanovu, odnosno pri hitnom prijemu kada još nisu poznati rezultati testiranja na SARS-Cov-2.
Postupci prema korisnicima koji su bili u visokom riziku od izlaganja infekciji COVID-19 provode se sukladno mjerama samoizolacije u trajanju od 14 dana.
Korisnik s respiratornim smetnjama, ukoliko nije u jednokrevetnoj sobi, smješta se u sobu za izolaciju koju ne smije napuštati niti biti u ikakvom socijalnom kontaktu s drugim korisnicima.
 
Svaku sumnju na infekciju COVID-19 prijavljuje se nadležnom domskom liječniku te se u dogovoru s njim obavještava nadležna epidemiološka služba i dogovara postupak testiranja i daljnja obrada, a eventualno bolničko liječenje dogovara se uz telefonsku najavu.

U slučaju teže kliničke slike ili značajnijeg pogoršanja bolesti poziva se hitna medicinska služba (194) te se osobu upućuje na bolničko liječenje.
Korisnike kod kojih je utvrđena zaraza COVID-19 (neovisno o težini kliničke slike) liječi se u odgovarajućoj bolničkoj ustanovi radi sprječavanja širenja zaraze novim koronavirusom unutar ustanove, pri čemu se poziva hitna medicinska služba (194) te se osobu upućuje na bolničko liječenje. U samoizolaciji su korisnici koji ne pokazuju simptome zaraze (u suprotnom primjenjuje se postupak s korisnicima sa sumnjom na infekciju COVID-19).
U samoizolaciji o korisniku brinu zaposlenici koji su raspoređeni za pružanje usluga isključivo za takve korisnike.

U slučaju nemogućnosti organizacije posla zbog većeg broja zaposlenika koji su u samoizolaciji, stožeri civilne zaštite (državni i lokalni) u koordinaciji s osnivačima mogu preraspodijeliti zaposlenike drugih ustanova i organizacija, a kako bi se osigurala kontinuirana skrb o korisnicima domova.


Umrli sa sumnjom na COVID-19


Ako je osoba umrla a sumnja se da je bila zaražena virusom SARS-CoV-2, osoblje ne smije premještati tijelo umrlog već pozvati mrtvozornika kojeg prethodno mora upozoriti na opasnost od zaraze i obavijestiti nadležnu epidemiološku službu. Ostale upute o postupanju s umrlima dostupne su na www.hzjz.hr.


Ostalo

 

Omogućiti češće i duže telefoniranje radi ublažavanja posljedica ograničenja posjeta korisnicima. Do daljnjeg se obustavlja prijam novih korisnika osim na privremeni smještaj u kriznim situacijama uz obveznu izolaciju korisnika u trajanju od 14 dana i prethodno uzimanje brisa za testiranje na SARS- CoV-2.
Obustavlja  se  pružanje  usluge  dnevnog  boravka  korisnika  i  za  korisnike  za  koje  je  potrebno zamjenjuje se uslugom pomoći u kući ili drugom odgovarajućom uslugom. Usluga pomoći u kući osigurava se korisnicima kojima je nužno potrebna skrb i to kroz dostavu gotovog obroka ili dostavu namirnica i lijekova dok se ostali elementi pomoći u kući koji zahtijevaju ulazak u kuću pružaju na način da ih obavljaju djelatnici koji su do daljnjega oslobođeni svih poslova koji zahtijevaju kontakt sa štićenicima doma te pri pružanju usluge koriste svu potrebnu zaštitnu opremu.

Intenzivira se individualan rad s korisnicima te psihosocijalna podrška kako bi se ublažile posljedice ograničenja posjeta te olakšao život kod pružatelja usluge za vrijeme trajanja epidemije.
Sve aktivnosti kod pružatelja usluge organiziraju su na način uvažavanja fizičke udaljenosti.

 

Osigurava se:
 

  • Testiranje korisnika po isteku 14-dnevne samoizolacije (uzimanje briseva) kod pružatelja usluge, u sljedećim slučajevima:

1. prilikom povratka korisnika socijalne usluge smještaja i organiziranog stanovanja kod svih pružatelja socijalnih usluga (ustanova, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i drugi pružatelji socijalnih usluga):

a. iz zdravstvene ustanove,

b. nakon bijega od pružatelja socijalne usluge,

2. prilikom privremenog smještaja u kriznim situacijama korisnika kod svih pružatelja socijalnih usluga (ustanova, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i drugi pružatelji socijalnih usluga):

a. prilikom povratka iz zdravstvene ustanove

b. nakon bijega od pružatelja socijalne usluge.

  • Zaštitna oprema koja je prvenstveno namijenjena za one koji su u bliskom kontaktu s oboljelim korisnicima, a koju osigurava stožer Civilne zaštite županije.
  • Najbolja dostupna skrb za oboljele korisnike u domu do prijema u zdravstvenu ustanovu.
  • Kontinuirana suradnja s liječnikom primarne zdravstvene zaštite (liječnikom obiteljske medicine odnosno nadležnim domskim liječnikom) te epidemiološkom službom.
  • Kontinuirana nužna suradnja s osnivačem.​

HZJZ u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Cijelu uputu možete preuzeti OVDJE.

ja na SARS-CoV-2.

Do daljnjeg su zabranjene sve posjete korisnicima, donošenje hrane i sl., a korisnicima je zabranjeno da odlaze kući u posjet kako se za vrijeme boravka izvan smještaja u sustavu socijalne skrbi ne bi inficirali i prilikom povratka infekciju prenijeli na ostale korisnike.
Odlasci u drugi smještaj izvan sustava socijalne skrbi moraju biti opravdani iz medicinskih razloga i prethodno organizirani.


Organizacija rada pružatelja socijalnih usluga


Preporuča se 

rad zaposlenika organizirati na slijedeći način:
Ako je moguće organizirati turnusni rad u radnoj izolaciji na način da zaposlenici rade u sedmodnevnim ili četrnaestdnevnim smjenama za vrijeme kojih dolaze na radno mjesto i odlaze s radnog mjesta organiziranim prijevozom.


Tijekom smjene zaposlenici borave u organiziranom izoliranom smještaju tzv. radnoj izolaciji u krugu ustanove ili u nekom drugom obliku smještaja, također ako je moguće organizirati.

Prije dolaska u sedmodnevnu ili četrnaestdnevnu smjenu djelatnika za koje je organiziran rad iz radne izolacije obavlja se testiranje na SARS-CoV-2. Testiranje se provodi uoči početka turnusnog rada.

Ako nije moguća organizacija rada iz radne izolacije, također se preporučuje organizirati turnusni rad u sedmodnevnim ili četrnaestdnevnim smjenama.


Mjerenje temperature i praćenje pojave simptoma kod zaposlenika

 

Svakodnevno  kod  dolaska  i  odlaska  s  posla,  zaposlenicima  se  beskontaktnim  toplomjerom mjeri tjelesna  temperatura  i  utvrđuje  se  imaju  li respiratornih  simptoma.  Kod  osobe  s  povišenom temperaturom (37.2oC i veća) mjeri se temperatura i standardnim toplomjerom pod pazuhom. Evidenciju o vrijednostima izmjerene tjelesne temperature i eventualnom postojanju respiratornih simptoma upisuje se u zasebnu evidencijsku knjigu. S temperaturom nije dozvoljeno raditi, pružati socijalnu uslugu niti dolaziti u prostor poslodavca odnosno pružatelja usluge.

Svaki zaposlenik koji tijekom radnog vremena posumnja ili utvrdi da ima povišenu temperaturu ili bilo kakve respiratorne ili druge simptome bolesti obvezno ih mora prijaviti voditelju ustrojbene jedinice/ravnateljstvu, nadležnom domskom liječniku i nadležnom liječniku obiteljske medicine te se treba udaljiti s radnog mjesta. Nadležni domski liječnik ili nadležni liječnik obiteljske medicine u dogovoru s voditeljem ustrojbene jedinice /ravnateljstvom u domu odnosno smještaju, obavještava nadležnog epidemiologa i nadležni centar za socijalnu skrb ako se radi o sumnji na COVID-19 kod zaposlenika. Član  udomiteljske  obitelji,  predstavnik  obiteljskog  doma  i  članovi  njegove  obitelji  obvezni  su pridržavati se svih mjera propisanih za zaposlenike domova vezano uz nadzor tjelesne temperature i respiratornih simptoma te obavještavanja nadležnih liječnika primarne zdravstvene zaštite, epidemiologa i centra za socijalnu skrb.
 

U slučaju sumnje na kontakt sa zaraženim ili oboljelim od COVID-19, telefonom se odmah mora javiti nadležnom epidemiologu ili u COVID ambulantu ako je ustrojena na razini lokalne zajednice te nadležnom domskom liječniku i nadležnom liječniku obiteljske medicine.
U slučaju saznanja za mogućeg prenositelja /mogući izvor infekcije svaki zaposlenik odnosno pružatelj usluge dužan je odmah obavijestiti ravnateljstvo i neposrednog voditelja, predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.
 

Ulazna vrata otvaraju se na poziv telefonom ili zvonom od 7-15 sati radnim danom.
Vikendom/blagdanom/ radnim danom poslijepodne vrata otvara dežurni djelatnik. Na ulazu u ustanovu postaviti dozatore s dezinficijensom za dezinfekciju ruku.
Dostavu za potrebe ustanove preuzimaju nadležni radnici doma na vanjskim vratima, a ulaz je dozvoljen iznimno serviserima i ostalim službama za čijim uslugama postoji neodgodiva potreba, uz obveznu mjeru dezinfekcije ruku i po potrebi nošenja zaštitne maske i zamjenske obuće.

Kupovinu za potrebe pokretnih i orijentiranih korisnika obavlja svaki drugi dan za to dodijeljeni djelatnik. Sve korisnike potrebno je petkom upozoriti da nabava neće biti moguća u vrijeme blagdana i neradnih dana. Dnevne tiskovine korisnicima donosi dežurni djelatnik/ neradnim danom spremačica u jutarnjoj smjeni ili dežurni djelatnik.
 
Svim osobama koje ulaze u prostor poslodavca, odnosno pružatelja socijalne usluge (radnik, član obitelji pružatelja usluge, korisnik, dostavljač, ili bilo koja druga osoba) dužna je obvezno dezinficirati ruke sredstvom za dezinfekciju odmah po ulasku i mora im se izmjeriti tjelesna temperatura na isti način kao i zaposlenicima. Za pridržavanje mjere odgovorna je osoba zadužena za otključavanje vrata koja je u slučaju nepoštivanja dužna zabraniti ulaz i obavijestiti neposredno nadređenog voditelja / dežurnu medicinsku sestru i ravnateljstvo ili predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.
Svi radnici i pružatelji socijalnih usluga moraju se pridržavati mjera fizičke udaljenosti i ukoliko borave u zajedničkim prostorima moraju poštivati mjeru razmaka od 2 metra te da ih u istom prostoru ne boravi više od petero odnosno manje, ovisno o veličini prostora.

Zajedničke prostore obvezno je prozračivati dva puta dnevno uz nadzor ulaznih vrata tamo gdje je potrebno, radi zabrane ulaska. Odgovorna: spremačica u domu.
Sobe korisnika obvezno prozračivati nakon svake njege u trajanju od minimalno pola sata odnosno primjereno zdravstvenom stanju korisnika i vremenskim prilikama. Odgovorna: dežurna medicinska sestra/njegovatelj, predstavnik obiteljskog doma, udomitelj.
Kvake na ulaznim vratima obvezno dezinficirati svaka 2 sata.
Odgovorna: čistačica u smjeni uz potpis i naznaku vremena u bilježnici za evidenciju, predstavnik obiteljskog doma i udomitelj.

Najmanje jednom dnevno obavezno dezinficirati električne prekidače u prostorijama, kvake u svim sobama i kupaonicama korisnika te rukohvate u hodnicima (spremačice), telefone (po mogućnosti i mobitele) u svim sobama korisnika (njegovateljice), kvake i telefone u kuhinji i skladištima (pomoćne radnice u kuhinji/kuharice), kvake u praonici rublja (pralje-glačare) kao i kvake i telefone u uredima (radnici svaki u svom uredu). Svi zaposleni obavezno moraju odmah po ulasku dezinficirati vlastite mobitele.

Na samom ulazu u prostor smještaja treba osigurati zaseban prostor za oblačenje radne obuće svim zaposlenicima. Svima ostalima koji ulaze u prostor smještaja treba osigurati korištenje zamjenske obuće. Alternativno, tamo gdje nije moguće organizirati zaseban prostor za oblačenje radne obuće kod ulaza u ustanovu, postavljaju se dezinfekcijske barijere (dezbarijere). Dezbarijere su posebno pripremljene površine (posude, spužve i sl.) preko kojih moraju proći ljudi prije ulaska u ustanovu s ciljem sprječavanja unosa mikroorganizama u unutarnji prostor.

Dezbarijere moraju biti postavljene tako da se ne mogu zaobići ili preskočiti, a debljine najmanje 6 cm do 8  cm. Kao  dezbarijere za dezinfekciju obuće  ljudi  najbolje  je  postaviti  sintetske spužve prelivene otopinom dezinficijensa. Dezinficijensi koji se koriste za dezbarijeru trebaju biti agresivniji, pa su prikladne klorne otopine jače koncentracije npr. 0,5 % Na-hipoklorita (izbjeljivač koji se može naći u kućanstvu razrijeđen 1:10). Za održavanje dezbarijere zadužena je spremačica. Dezbarijeru svakih 3 sata prati i ponovno natapati s dezinfekcijskom otopinom ili sukladno dinamici ulazaka unutar prostora smještaja. Ako dezbarijere nisu smještene ispod natkrivenog prostora, nakon svake kiše moraju se preliti novom količinom otopine.
Obavezno dodijeliti za svaki zadatak jednu odgovornu osobu.

Zabranjuje se donošenje namirnica i ostalih potrepština korisnicima usluge smještaja i organiziranog stanovanja od strane članova obitelji i prijatelja za vrijeme trajanja pandemije. Nepridržavanje navedenih mjera od strane zaposlenih i nepridržavanje od strane korisnika i/ili rodbine može imati teške, pa i fatalne posljedice po korisnike koji zbog svojih godina i bolesti pripadaju najrizičnijoj skupini.


Korisnici

 

Preporučuje se privremeno ograničiti korisnicima izlazak izvan prostora u kojem se pruža usluga smještaja i organiziranog stanovanja    (nekretnina s okućnicom) izuzev u medicinskim i izvanrednim/opravdanim okolnostima te svaki kontakt s ostalim korisnicima osim kada je to neizbježno i pri tome se moraju poštivati mjere fizičke udaljenosti.


Za sve korisnike obveza je pridržavanje mjere fizičke udaljenosti a ukoliko borave u zajedničkim prostorima mora se držati razmak od 2 metra te poštivati mjeru da ih nema više od petero odnosno manje u istom prostoru, ovisno o veličini prostora.
Korisnici su dužni dezinficirati ruke prije svakog obroka, a ukoliko je moguće tijekom trajanja
epidemije preporuča se da svaki korisnik objeduje u svojoj sobi. Za pridržavanje mjere u odnosu na korisnike odgovorna je dežurna medicinska sestra ili drugi dežurni djelatnik odnosno drugi pružatelj usluge.


Organizacija funkcioniranja vezano uz ostale medicinske usluge 


Županijski stožeri civilne zaštite dužni su iz postojećeg sustava zdravstvene zaštite organizirati uspostavu mobilnih uroloških timova, mobilnih timova za promjenu nazogastrične sonde i trahealne kanile, odnosno osigurati kontinuirano pružanje svih postupaka zdravstvene skrbi na razini primarne
zdravstvene  zaštite  i  dostupnost  nadležnog  liječnika  obiteljske  medicine  te one skrbi s razine specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite koja se može pružiti izvan bolničke ustanove, uz pridržavanje svih mjera prevencije.
 
Medicinski djelatnik doma pozvati će hitnu medicinsku službu kada je korisniku životno ugroženo zdravstveno stanje na broj 194. O potrebi za intervencijom odlučit će djelatnik medicinske prijavno- dojavne jedinice a sukladno hrvatskom indeksu prijema poziva. U ostalim slučajevima zadužuje se lokalna zajednica za organiziranje provedbe zdravstvene skrbi i njeno kontinuirano pružanje na razini primarne zdravstvene zaštite i za kućne posjete koje su u nadležnosti liječnika obiteljske medicine.

Ako u domovima postoje ambulante, za pružanje zdravstvene skrbi na razini primarne zdravstvene zaštite za druge osiguranike a ne samo za korisnike smještaja, potrebno ih je izmjestiti izvan doma za vrijeme trajanja pandemije. Organizacija bolničke skrbi u nadležnosti je županijskih stožera civilne zaštite.

Za sve korisnike kojima su potrebni redoviti odlasci u bolnicu zbog liječenja (npr. hemodijaliza, kemoterapija i dr.) obveza je da se za njih u domu/smještaju organizira samoizolacija za vrijeme trajanja pandemije. Ako nije moguće u smještaju osigurati samoizolaciju, korisnike se smješta u bolnicu.

Nakon dugotrajnog bolničkog liječenja provodi se testiranje na SARS-CoV-2 i korisnika se otpušta u 14-dnevnu samoizolaciju u smještaju, a nakon primitka negativnog nalaza na SARS-CoV-2. Ako tijekom samoizolacije korisnik razvije simptome koje upućuju na COVID-19 potrebno je organizirati testiranje na SARS-CoV-2.

U slučajevima hitnog prijema korisnika se smješta u 14-dnevnu samoizolaciju uz obveznu provedbu testiranja na SARS-CoV-2.​


Postupanje kod sumnje na COVID-19 i kod povratka u smještaj i organizirano stanovanje u sustavu socijalne skrbi



Izolirati korisnika ili korisnike u zaseban smještaj predviđen za izolaciju bilo da postoji sumnja na COVID-19 kod korisnika ili da se korisnik vraća u ustanovu, odnosno pri hitnom prijemu kada još nisu poznati rezultati testiranja na SARS-Cov-2.
Postupci prema korisnicima koji su bili u visokom riziku od izlaganja infekciji COVID-19 provode se sukladno mjerama samoizolacije u trajanju od 14 dana.
Korisnik s respiratornim smetnjama, ukoliko nije u jednokrevetnoj sobi, smješta se u sobu za izolaciju koju ne smije napuštati niti biti u ikakvom socijalnom kontaktu s drugim korisnicima.
 
Svaku sumnju na infekciju COVID-19 prijavljuje se nadležnom domskom liječniku te se u dogovoru s njim obavještava nadležna epidemiološka služba i dogovara postupak testiranja i daljnja obrada, a eventualno bolničko liječenje dogovara se uz telefonsku najavu.

U slučaju teže kliničke slike ili značajnijeg pogoršanja bolesti poziva se hitna medicinska služba (194) te se osobu upućuje na bolničko liječenje.
Korisnike kod kojih je utvrđena zaraza COVID-19 (neovisno o težini kliničke slike) liječi se u odgovarajućoj bolničkoj ustanovi radi sprječavanja širenja zaraze novim koronavirusom unutar ustanove, pri čemu se poziva hitna medicinska služba (194) te se osobu upućuje na bolničko liječenje. U samoizolaciji su korisnici koji ne pokazuju simptome zaraze (u suprotnom primjenjuje se postupak s korisnicima sa sumnjom na infekciju COVID-19).
U samoizolaciji o korisniku brinu zaposlenici koji su raspoređeni za pružanje usluga isključivo za takve korisnike.

U slučaju nemogućnosti organizacije posla zbog većeg broja zaposlenika koji su u samoizolaciji, stožeri civilne zaštite (državni i lokalni) u koordinaciji s osnivačima mogu preraspodijeliti zaposlenike drugih ustanova i organizacija, a kako bi se osigurala kontinuirana skrb o korisnicima domova.


Umrli sa sumnjom na COVID-19


Ako je osoba umrla a sumnja se da je bila zaražena virusom SARS-CoV-2, osoblje ne smije premještati tijelo umrlog već pozvati mrtvozornika kojeg prethodno mora upozoriti na opasnost od zaraze i obavijestiti nadležnu epidemiološku službu. Ostale upute o postupanju s umrlima dostupne su na www.hzjz.hr.


Ostalo

 

Omogućiti češće i duže telefoniranje radi ublažavanja posljedica ograničenja posjeta korisnicima. Do daljnjeg se obustavlja prijam novih korisnika osim na privremeni smještaj u kriznim situacijama uz obveznu izolaciju korisnika u trajanju od 14 dana i prethodno uzimanje brisa za testiranje na SARS- CoV-2.
Obustavlja  se  pružanje  usluge  dnevnog  boravka  korisnika  i  za  korisnike  za  koje  je  potrebno zamjenjuje se uslugom pomoći u kući ili drugom odgovarajućom uslugom. Usluga pomoći u kući osigurava se korisnicima kojima je nužno potrebna skrb i to kroz dostavu gotovog obroka ili dostavu namirnica i lijekova dok se ostali elementi pomoći u kući koji zahtijevaju ulazak u kuću pružaju na način da ih obavljaju djelatnici koji su do daljnjega oslobođeni svih poslova koji zahtijevaju kontakt sa štićenicima doma te pri pružanju usluge koriste svu potrebnu zaštitnu opremu.

Intenzivira se individualan rad s korisnicima te psihosocijalna podrška kako bi se ublažile posljedice ograničenja posjeta te olakšao život kod pružatelja usluge za vrijeme trajanja epidemije.
Sve aktivnosti kod pružatelja usluge organiziraju su na način uvažavanja fizičke udaljenosti.

 

Osigurava se:
 

  • Testiranje korisnika po isteku 14-dnevne samoizolacije (uzimanje briseva) kod pružatelja usluge, u sljedećim slučajevima:

1. prilikom povratka korisnika socijalne usluge smještaja i organiziranog stanovanja kod svih pružatelja socijalnih usluga (ustanova, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i drugi pružatelji socijalnih usluga):

a. iz zdravstvene ustanove,

b. nakon bijega od pružatelja socijalne usluge,

2. prilikom privremenog smještaja u kriznim situacijama korisnika kod svih pružatelja socijalnih usluga (ustanova, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i drugi pružatelji socijalnih usluga):

a. prilikom povratka iz zdravstvene ustanove

b. nakon bijega od pružatelja socijalne usluge.

  • Zaštitna oprema koja je prvenstveno namijenjena za one koji su u bliskom kontaktu s oboljelim korisnicima, a koju osigurava stožer Civilne zaštite županije.
  • Najbolja dostupna skrb za oboljele korisnike u domu do prijema u zdravstvenu ustanovu.
  • Kontinuirana suradnja s liječnikom primarne zdravstvene zaštite (liječnikom obiteljske medicine odnosno nadležnim domskim liječnikom) te epidemiološkom službom.
  • Kontinuirana nužna suradnja s osnivačem.​

HZJZ u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Cijelu uputu možete preuzeti OVDJE.

Organizacija rada pružatelja socijalnih usluga

Preporučuje se rad zaposlenika organizirati na slijedeći način:
Ako je moguće organizirati rad na način da zaposlenici rade u sedmodnevnim smjenama za vrijeme kojih dolaze na radno mjesto i odlaze s radnog mjesta organiziranim prijevozom.
Tijekom sedmodnevne smjene zaposlenici borave u organiziranom izoliranom smještaju tzv. radnoj izolaciji u krugu ustanove ili u nekom drugom obliku smještaja, također ako je moguće organizirati.

Prije dolaska u sedmodnevnu smjenu obavlja se testiranje na SARS-CoV-2 i kod završetka sedmodnevne smjene- na posljednji dan zaposlenici se testiraju na SARS-CoV-2.

Svakodnevno kod dolaska na posao i pri odlasku iz smjene, zaposlenicima se bezkontaktnim toplomjerom mjeri tjelesna temperatura i utvrđuje se imaju li respiratornih simptoma. Izjavu o tome imaju li respiratorne simptome ili druge simpotme bolesti zaposlenici svjedoče potpisom u posebnu evidencijsku knjigu.

Svaki zaposlenik koji tijekom radnog vremena posumnja ili utvrdi da ima povišenu temperaturu ili bilo kakve respiratorne ili druge simptome bolesti obvezno ih mora prijaviti voditelju ustrojbene jedinice/ravnateljstvu i javiti se telefonom nadležnom epidemiologi i nadležnom liječniku obiteljske medicine i nadležnom centru za socijalnu skrb.

Član udomiteljske obitelji, predstavnik obiteljskog doma i članovi njegove obitelji također su obvezni prijaviti sve simptome nadležnom epidemiologu, nadležnom liječnikuobiteljske medicine i nadležnom centru za socijalnu skrb.
U slučaju sumnje na kontakt sa zaraženim ili oboljelim od COVID-19, telefonom se odmah javiti nadležnom epidemiologu ili u COVID ambulantu ukoliko je ustrojena na razini lokalne zajednice.

S temperaturom nije dozvoljeno raditi, pružati socijalnu uslugu niti dolaziti u prostor poslodavca odnosno pružatelja usluge.

Svaka osoba koja ulazi u prostor poslodavca, odnosno pružatelja socijalne usluge (radnik, član obitelji pružatelja usluge, korisnik, dostavljač, ili bilo koja druga osoba) dužna je obvezno dezinficirati ruke sredstvom za dezinfekciju odmah po ulasku. Za pridržavanje mjere odgovorna je osoba zadužena za otključavanje vrata koja je u slučaju nepoštivanja dužna zabraniti ulaz i obavijestiti neposredno nadređenog voditelja / dežurnu medicinsku sestru i ravnateljstvo ili predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.

U slučaju saznanja za mogućeg prenositelja /mogući izvor infekcije svaki zaposlenik odnosno pružatelj usluge dužan je odmah obavijestiti ravnateljstvo i neposrednog voditelja, predstavnika obiteljskog doma i udomitelja.

Svi radnici i pružatelji socijalnih usluga moraju se pridržavati mjera socijalne distance i ukoliko borave u zajedničkim prostorima moraju poštivati mjeru da ih ne boravi više od petero u istom prostoru.

Zajedničke prostore obvezno je prozračivati dva puta dnevno uz nadzor ulaznih vrata radi zabrane ulaska. Odgovorna: spremačica u domu.

Sobe korisnika obvezno prozračivati nakon svake njege u trajanju od minimalno pola sata odnosno primjereno zdravstvenom stanju korisnika i vremenskim prilikama. Odgovorna: dežurna medicinska sestra/njegovatelj, predstavnik obiteljskog doma, udomitelj.

Kvake na ulaznim vratima obvezno poprskati dezinfekcijskim sredstvom svaka 2 sata. Odgovorna: čistačica u smjeni uz potpis i naznaku vremena u bilježnici za evidenciju, predstavnik obiteljskog doma i udomitelj.

Najmanje jednom dnevno obavezno dezinficirati električne prekidače u prostorijama, kvake u svim sobama i kupaonicama korisnika te rukohvate u hodnicima (spremačice), telefone (po mogućnosti i mobitele) u svim sobama korisnika (njegovateljice), kvake i telefone u kuhinji i skladištima (pomoćne radnice u kuhinji/kuharice), kvake u praonici rublja (pralje-glačare) kao i kvake i telefone u uredima (radnici svaki u svom uredu). Svi zaposleni obavezno moraju odmah po ulasku dezinficirati vlastite mobitele.

Ulazna vrata otvaraju se na poziv telefonom ili zvonom radnim danom od 7 – 15 prema dogovorenom rasporedu zaduženja.

Kod ulaza u ustanovu postavljaju se dezinfekcijske barijere (dezbarijere). Dezbarijere su posebno pripremljene površine (posude, spužve i sl.) preko kojih moraju proći ljudi prije ulaska u ustanovu s ciljem sprječavanja unosa mikroorganizama u unutarnji prostor.

Dezbarijere moraju biti postavljene tako da se ne mogu zaobići ili preskočiti, a debljine najmanje 6
cm do 8 cm. Kao dezbarijere za dezinfekciju obuće ljudi najbolje je postaviti sintetske spužve prelivene otopinom dezinficijensa. Dezinficijensi koji se koriste za dezbarijeru trebaju biti agresivniji, pa su prikladne klorne otopine jače koncentracije npr. 0,5 % Na-hipoklorita (izbjeljivač koji se može naći u kućanstvu razrijeđen 1:10). Za održavanje dezbarijere zadužena je spremačica. Dezbarijeru svakih 3 sata prati i ponovno natapati s dezinfekcijskom otopinom. Ako dezbarijere nisu smještene ispod natkritog prostora, nakon svake kiše moraju se preliti novom količinom otopine.

Na ulazu u ustanovu postaviti dozatore s dezinficijensom za dezinfekciju ruku. Vikendom/blagdanom/ radnim danom poslijepodne vrata otvara dežurni djelatnik.
Dnevne tiskovine korisnicima donosi dežuri djelatnik/ neradnim danom spremačica u jutarnjoj smjeni ili dežurni djelatnik.

Kupovinu za potrebe pokretnih i orijentiranih korisnika obavlja svaki drugi dan za to dodijeljeni djelatnik.

Sve korisnike potrebno je petkom upozoriti da nabava neće biti moguća u neradnih dana.

Zabranjuje se donošenje namirnica i ostalih potrepština korisnicima vrijeme blagdana i usluge smještaja i organiziranog stanovanja od strane članova obitelji i prijatelja za vrijeme trajanja pandemije.

Dostavu preuzimaju nadležni radnici doma na vanjskim vratima, a ulaz je dozvoljen iznimno serviserima i ostalim službama za čijim uslugama postoji neodgodiva potreba, uz obveznu mjeru dezinfekcije ruku i po potrebi nošenja zaštitne maske.

Obavezno dodijeliti za svaki zadatak jednu odgovornu osobu.

Nepridržavanje navedenih mjera od strane zaposlenih i nepridržavanje od strane korisnika i/ili rodbine može imati teške, pa i fatalne posljedice po korisnike koji zbog svojih godina i bolesti pripadaju najrizičnijoj skupini.

Korisnici

Preporučuje se da se korisnicima privremeno ograniči izlazak izvan prostora u kojem se pruža usluga smještaja i organiziranog stanovanja (nekretnina s okućnicom) izuzev u medicinskim i izvanrednim/opravdanim okolnostima te svaki kontakt s ostalim korisnicima osim kada je to neizbježno i pri tome moraju poštivati mjere socijalne distance.

Za sve korisnike obveza je pridržavanje mjere socijalne distance a ukoliko borave u zajedničkim prostorima mora se poštivati mjeru da ih nema više od petero u istom prostoru ako velična prostora dozvoljava.

Korisnici su dužni dezinficirati ruke prije svakog obroka a ukoliko je moguće tijekom trajanja
epidemije preporuča se da svaki korisnik objeduje u svojoj sobi.

Za pridržavanje mjere u odnosu na korisnike odgovorna je dežurna medicinska sestra ili drugi dežurni djelatnik odnosno drugi pružatelj usluge.

Organizacija funkcioniranja vezano uz ostale medicinske usluge

Županijski stožeri civilne zaštite dužni su iz postojećeg sustava zdravstvene zaštite organizirati uspostavu mobilnih uroloških timova, mobilnih timova za promjenu nazogastrične sonde i trahealne kanile, odnosno osigurati kontinuirano pružanje svih postupaka zdravstvene skrbi na razini primarne zdravstvene zaštite i dostupnost nadležnog liječnika obiteljske medicine te one skrbi s razine specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite koja se može pružiti izvan bolničke ustanove, uz pridržavanje svih mjera prevencije.

Medicinski djelatnik doma pozvati će hitnu medicinsku službu kada je korisniku životno ugroženo zdravstveno stanje na broj 194. O potrebi za intervencijom odlučit će djelatnik medicinske prijavno- dojavne jedinice a sukladno hrvatskom indeksu prijema poziva. U ostalim slučajevima zadužuje se lokalna zajednica za organiziranje provedbe zdravstvene skrbi i njeno kontinuirano pružanje na razini primarne zdravstvene zaštite i za kućne posjete koje su u nadležnosti liječnika obiteljske medicine. Organizacija bolničke skrbi u nadležnosti je županijskih stožera civilne zaštite. Za sve korisnike kojima je potrebna hemodijaliza obveza je da se smjeste u bolnice za vrijeme trajanja epidemije.

Postupanje kod sumnje na COVID-19 i kod povratka u smještaj i organizirano stanovanje u sustavu socijalnoj skrbi

Izolirati korisnika ili korisnike u zaseban smještaj predviđen za izolaciju bilo da postoji sumnja na COVID-19 kod korisnika ili da se korisnik vraća u ustanovu, odnosno pri hitnom prijemu kada još nisu poznati rezultati testiranja na SARS-Cov-2.

Postupci prema korisnicima koji su bili u visokom riziku od izlaganja infekciji COVID-19 provode se sukladno mjerama samoizolacije u trajanju od 14 dana.

Korisnik s respiratornim smetnjama, ukoliko nije u jednokrevetnoj sobi, smješta se u sobu za izolaciju koju ne smije napuštati niti biti u ikakvom socijalnom kontaktu s drugim korisnicima; te se postupa po posebnoj proceduri i smjernicama (liječnik, epidemiološka služba, bolnica).

Svaka sumnja na infekciju COVID-19 prijavljuje se nadležnoj epidemiološkoj službi te se dogovara postupak testiranja i daljnja obrada, a eventualno bolničko liječenje dogovara se uz telefonsku najavu;

u slučaju teže kliničke slike ili značajnijeg pogoršanja bolesti poziva se hitna medicinska pomoć (194) te se osobu upućuje na bolničko liječenje.

Osobe s respiratornim simptomima ili povišenom tjelesnom temperaturom kod kojih je utvrđena zaraza COVID-19 (neovisno o težini kliničke slike) liječi se u odgovarajućoj bolničkoj ustanovi radi sprječavanja širenja zaraze novim koronavirusom unutar ustanove pri čemu se poziva hitna medicinska služba (194) te se osobu upućuje na bolničko liječenje.

U samoizolaciji su korisnici koji ne pokazuju simptome zaraze (u suprotnom primjenjuje se postupak s korisnicima sa sumnjom na infekciju COVID-19).
U samoizolaciji o korisniku brinu zaposlenici koji su raspoređeni za pružanje usluga isključivo za takve korisnike.

U slučaju nemogućnosti organizacije posla zbog većeg broja zaposlenika koji su u samoizolaciji, stožeri civilne zaštite (državni i lokalni) u koordinaciji s osnivačima mogu preraspodijeliti zaposlenike drugih ustanova i organizacija, a kako bi se osigurala kontinuirana skrb o korisnicima domova.

Umrli sa sumnjom na COVID-19

Ako je osoba umrla a sumnja se da je bila zaražena virsom SARS-CoV-2, osoblje ne smije premještati tijelo umrlog već obavijestiti nadležnu epidemiološku službu i pozvati mrtvozornika kojeg prethodno mora upozoriti na opasnost od zaraze. Ostale upute o postupanju s umrlima dostupne su na www.hzjz.hr.

Ostalo

Omogućiti češće i duže telefoniranje radi ublažavanja posljedica ograničenja posjeta. Do daljnjeg se obustavlja prijam novih korisnika osim na privremeni smještaj u kriznim situacijama uz obveznu izolaciju korisnika u trajanju od 14 dana i prethodno uzimanje brisa za testiranje na SARS-CoV-2.

Obustavlja se pružanje usluge dnevnog boravka korisnika i za korisnike za koje je potrebno
zamjenjuje se uslugom pomoći u kući ili drugom odgovarajućom uslugom. Usluga pomoći u kući osigurava se korisnicima kojima je nužno potrebna skrb i to kroz dostavu gotovog obroka ili dostavu namirnica i lijekova dok se ostali elementi pomoći u kući koji zahtijevaju ulazak u kuću pružaju na način da ih obavljaju djelatnici koji su do daljnjega oslobođeni svih poslova koji zahtijevaju kontakt sa štićenicima doma te pri pružanju usluge koriste svu potrebnu zaštitnu opremu.

Intenzivira se individualan rad s korisnicima te psihosocijalna podrška kako bi se ublažile posljedice ograničenja posjeta te olakšao život kod pružatelja usluge za vrijeme trajanja epidemije.
Sve aktivnosti kod pružatelja usluge organiziraju su na način uvažavanja socijalne distance.

Osigurava se:

• Testiranje i grupiranje sumnjivih (uzimanje briseva) kod pružatelja usluge u sljedećim slučajevima:

  1. prilikom povratka korisnika socijalne usluge smještaja i organiziranog stanovanja kod svih pružatelja socijalnih usluga (ustanova, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i drugi pružatelji socijalnih usluga):
    a. iz zdravstvene ustanove,
    b. nakon bijega od pružatelja socijalne usluge,
  2. prilikom privremenog smještaja u kriznim situacijama korisnika kod svih pružatelja socijalnih usluga (ustanova, obiteljski dom, udomiteljska obitelj i drugi pružatelji socijalnih usluga):
    a. prilikom povratka iz zdravstvene ustanove
    b. bili u bijegu od pružatelja socijalne usluge.
    Zaštitna oprema koja je prvenstveno namijenja za one koji su u bliskom kontaktu s oboljelim korisnicima, a koju osigurava stožer Civilne zaštite županije.
    Najbolja dostupna skrb za oboljele korisnike u domu do prijema u zdravstvenu ustanovu.
    Kontinuirana suradnja s liječnikom primarne zdravstvene zaštite (liječnikom obiteljske medicine odnosno pedijatrom) te epidemiološkom službom.
    Kontinuirana nužna suradnja s osnivačem.

HZJZ u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Cijelu uputu možete preuzeti OVDJE.

‘Epidemiolozi nam se nisu danima javljali nakon što bismo im javili o febrilnim pacijentima’

U svom pismu splitsko-dalmatinskom županu Blaženko Bobanu, sindikalna povjerenica splitskog doma Najla Ribičić ukazuje kako nije istina da je epidemiološka služba Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije prvu dojavu dobila u ponedjeljak 6. travnja.

Što je sve prethodilo prodoru COVID-19 u splitski dom za starije, svjedoče dopisi djelatnika tog doma koji su ogorčeni atmosferom linča usmjerenom prema tom domu. Podastiru dokaze o mjerama koje su poduzimali od 29. ožujka odnosno prve pojave povišene temperature među korisnicima te upućuju na odgovornost nadležnog zavoda za javno zdravstvo.

U svom pismu splitsko-dalmatinskom županu Blaženko Bobanu, sindikalna povjerenica splitskog doma Najla Ribičić upozorava kako nije istina da je epidemiološka služba Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije prvu dojavu dobila u ponedjeljak 6. travnja. “Stvari su se malo drukčije odvijale. Voditeljica našeg Odjela za brigu o zdravlju, pojačanu njegu i rehabilitaciju, mag. sestrinstva Zdravka Đapić Kolak, uočivši febrilnost kod nekolicine korisnika, 29. ožujka 2020. godine kontaktirala je Epidemiološku službu NZJZ telefonom, dobila dr. Kaliternu koja je preporučila da liječnica Doma zdravlja SDŽ koja skrbi o našim korisnicima prati stanje febrilnih korisnika i u slučaju potrebe javi se u NZJZ, iz čega proizlazi da epidemiolog nije smatrao situaciju ozbiljnom. Liječnica je doista i pratila stanje korisnika i nakon rasta broja febrilnih neuspješno, po njenim navodima, pokušala kontaktirati epidemiologe sve do ponedjeljka, 6. travnja 2020. Vrlo je simptomatično da se sada, post festum, dr. Kaliterna iz NZJZ prvo nije mogla sjetiti da ju je netko iz Doma uopće kontaktirao, na kraju se kao ipak prisjetila. Postoje zapisi telefonskih poziva prema NZJZ na mobitelu gđe. Đapić Kolak, a rado ćemo od A1 operatera zatražiti i ispis telefonskih razgovora toga dana”, stoji u pismu sindikalne povjerenice s 38-godišnjim stažom u toj ustanovi.

“Daljnji dokaz prilično traljavoga odnosa Epidemiološke službe prema nama jest i pokušaj da dođemo do odgovora o načinu zbrinjavanja korisnika vraćenog u visokofebrilnom stanju s hemodijalize u objektu na Zenti, gosp. B. Š. Tri dana uzastopce slali smo e-mailove s upitima, odgovora nismo dobili i na kraju smo se obratili za pomoć Županijskom stožeru CZ. Dakle, tek nakon nekoliko dana dobili smo upute o izoliranju pacijenta, koji je prethodno bio testiran u KBC-u i nije bio pozitivan na Covid-19, ali je visoko rizičan i k njemu u sobu ulazi jedina, jedna osoba i to u zaštitnom odijelu. Sam Bog nas je spasio od situacije da čekavši upute nadležnih nismo naudili korisniku”, piše nadalje Najla Ribičić i zaključno napominje da je u posjedu svih e-mailova i dokaza o  poduzetim radnjama  i da s time namjerava upoznati premijera, resorno ministarstvo, Ministarstvo zdravstva i Nacionalni stožer civilne zaštite.

Od Jadranke Dimić, predsjednice Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, dobili smo i hodogram mjera poduzetih u domu, od kojih su neke poduzete i prije no što je resorno ministarstvo poslalo svoje naputke.

“Zaposlenici ove ustanove vrijedno i požrtvovno rade svoj teški posao, u teškim uvjetima i za male plaće, a na našu žalost COVID-19 uza sve naše napore ušao je u objekt i to nitko i ne želi osporiti, no dozvoliti da se i mjerodavni i javnost odnose prema nama kao da smo nešto skrivali i zataškavali, a ponavljam – Epidemiološka služba je obaviještena 29. ožujka i očito nije smatrala za shodno da nešto poduzme već je stvar prepustila na praćenje liječnici opće prakse, ispod svake je razine! Svima su puna usta molitvi da korona ne uđe u staračke domove jer bi to bilo pogubno za populaciju koja tamo obitava, pa je upravo nevjerojatno da nitko ništa nije poduzeo, već su nas, umjesto da dođu testirati ljude sa simptomima, ostavili na milost i nemilost vlastitim snagama, nas – ustanovu socijalne skrbi s osobljem apsolutno needuciranim za ovakve situacije i uz liječnicu opće prakse, zaposlenicu Doma zdravlja SDŽ. Što je najgore, upravo se taj naš poziv pokušao zataškati, za što zaista nemam riječi, dok se u isto vrijeme prejudicira isključiva krivnja ravnatelja Doma. Lijepo Vas molim da provjerite sve moje navode i teret krivnje, ako ga ima, rasporedite na odgovorne u svim službama! Zdravstvo očito štiti svoje ustanove i zaposlenike, red bi bio da netko zaštiti i nas”, zaključila je ova kadrovska referentica splitskog doma.

Nadalje, o nedostatku zaštitne opreme u ustanovama svjedoči i  dopis koji su iz Doma slali županijskom stožeru 21. ožujka. U njemu traže zaštitnu opremu, ali i upozoravaju kako obiteljska liječnica koja skrbi za domske korisnike ne bi trebala raditi istodobno u karanteni na Duilovu. Iz Stožera su im odgovorili kako uslijed opće nestašice nemaju zaštitne opreme i da se obrate određenim ljekarnama.

Hodogram aktivnosti pak detaljno govori o opažanjima i anamnezi pojedinih korisnika, kako se kod koga uočavala povišena temperatura, tako su obavještavali epidemiologe.

– Zaposlenici ovog sustava rade u izvanrednim okolnostima, mnogi žive, rade i spavaju u ustanovama odvojeni po dva tjedna od svojih obitelji. Zaštitne opreme gotovo da nema, sami šivaju maske i snalaze se na razne načine da zaštite sebe i korisnike. Rade pod velikim pritiskom izloženi povećanoj mogućnosti da se zaraze koronavirusom i usprkos svemu poduzimaju sve mjere kako koronavirus ne bi ugrozio život i zdravlje naših korisnika. U situaciji kada se cijeli svijet bori s virusom, krajnje je neprimjereno ustanovu koja skrbi za 350 korisnika u starijoj životnoj dobi, sa svim kroničnim bolestima koje ta dob nosi, staviti na „stup srama“. Ne želimo nikoga amnestirati od eventualne krivnje, ali nije moralno ikoga okriviti prije nego što se provede istraga od nadležnih službi. Mnogo puta do sada zaposlenici sustava socijalne skrbi i cijeli sustav bili su unaprijed osuđeni od javnosti, slučaj Pag, da bi se nakon provedene istrage zaključilo da su djelatnici odradili svoj posao kako treba u sklopu svojih mogućnosti. Zbog toga prije donošenja ishitrenih zaključaka dozvolimo institucijama da odrade svoj posao i profesionalno utvrde eventualne propuste u radu – poručuje Jadranka Dimić, čelnica sindikata socijalne skrbi.

Priopćenje za medije COVID-19 09.04.2020.

U ovim izuzetno teškom i izazovnom vremenu za sve građane RH, kada su sve oči uprte u rad i preporuke Nacionalnog stožera civilne zaštite i sustav zdravstva, izuzetno veliki teret ove krize na svojim leđima nosi i sustav socijalne skrbi koji brine o najranjivijim skupinama društva. U ovom trenutku kada zaraza Corona virusom prijeti svima najrizičnija skupina su ljudi starije dobi. Sustav socijalne skrbi u svojim ustanovama brine za više od 46.000 starih.

Zaposlenici ovog sustava rade u  izvanrednim okolnostima, mnogi žive, rade i spavaju u ustanovama odvojeni po dva tjedna od svojih obitelji. Zaštitne opreme gotovo da nema, zaposlenici sami šivaju zaštitne maske i snalaze se na razne načine da zaštite sebe i korisnike. Rade pod velikim pritiskom izloženi povećanom mogućnošću da se zaraze Corona virusom i usprkos svemu poduzimaju sve mjere kako Corona virus ne bi ugrozio život i zdravlje naših korisnika. Nažalost, usprkos ogromnom naporu zaposlenika Corona virus pojavio se u Domu za starije i nemoćne osobe Split.

U situaciji kada se cijeli svijet bori sa virusom, krajnje je neprimjereno ustanovu koja skrbi za 350 korisnika u starijoj životnoj dobi, sa svim kroničnim bolestima koje ta dob nosi, staviti na „stup srama“.

Ne želimo nikoga amnestirati od eventualne krivnje, ali nije moralno niti ikoga okriviti prije nego li se provede istraga od nadležnih službi. Mnogo puta do sada zaposlenici sustava socijalne skrbi i cijeli sustav bili su unaprijed osuđeni od javnosti, slučaj Pag, da bi se nakon provedene istrage zaključilo da su djelatnici odradili svoj posao kako treba u okviru svojih mogućnosti. Zbog toga prije donošenja ishitrenih zaključaka dozvolimo institucijama da odrade svoj posao i profesionalno utvrde eventualne propuste u radu.

Rezultati mukotrpnog rada u ustanovama socijalne skrbi, koji se premalo prezentiraju javnosti i od Nacionalnog stožera civilne zaštite i od medija, a koje su i prije ove krize bile podkapacitirane su za svaku pohvalu i poštovanje, a nikako za neutemeljene optužbe.                                                                                                     

Jadranka Dimić, predsjednica


SVI DETALJI HORORA U ‘KORONA DOMU’ Liječnica tvrdi da nije mogla dobiti epidemiologe, o sudbini ravnatelja odlučit će županija

Proteklih sam dana pokušavala dobiti epidemiologe oko situacije u Domu, ali ih nisam mogla dobiti. Da to stoji, potvrđuju i ispisi s mog mobitela. Nisam raspoložena za razgovor. Teško mi je”, poručila je obiteljska liječnica dr. Belita Šurjak iz Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, koja se brine o zdravlju većine pacijenata iz Doma za starije i nemoćne Split – doma iz kojeg je u bolnicu evakuirano 49 polupokretnih štićenika od kojih je za njih 10 potvrđena zaraza koronavirusom.

Štićenici su navodno već desetak dana ranije imali temperaturu i nije im bilo dobro, ali liječnica, koja, tvrdi ravnatelj doma Ivan Škaričić, u Dom dolazi svaki dan, nije mogla dobiti epidemiologe da to provjere. Liječnica je, kao i njezina medicinska sestra, također testirana na koronavirus, ali rezultati do danas poslijepodne još nisu bili poznati.

Testirani djelatnici

Dom u Splitu postao je prvi dom za starije – najrizičniju populaciju, u kojoj stopa smrtnosti iznosi oko 15 posto svih oboljelih – u Hrvatskoj u koju je ušao koronavirus.

Kako je tamo došao, odnosno tko je bio nulti pacijent, tek će se utvrđivati: neslužbeno se špekulira da je potekao od jedne djelatnice koja je bila na spornoj misi u Solinu, na kojoj se zarazio veći broj osoba. No, toj djelatnici još nije potvrđena zaraza. Svi djelatnici koji su radili na katu na kojem inače borave zaraženi pacijenti testirani su, a razmišlja se da se testiraju ukupno svi zaposlenici.

Nadležni uvjeravaju da su ostali štićenici, smješteni na drugim katovima iste ustanove, sigurni. Tvrde da štićenici nisu “šetali” po zgradi, a da su se nepotrebnih kontakata čuvali i zaposlenici.

O sudbini ravnatelja Doma za starije i nemoćne Ivanu Škaričiću – za kojeg se sumnja da je napravio niz propusta ne obavještavajući ni nadležne u Ministarstvu socijalne politike ni epidemiologe o tome što se događa – neće odlučivati Ministarstvo već Splitsko-dalmatinska županija. Ravnatelja, naime, imenuje i smjenjuje Upravno vijeće, a većinu u Upravnom vijeću (tri od pet članova) imenuje osnivač, što je u ovom slučaju Splitsko-dalmatinska županija. Nekadašnji državi Dom za starije i nemoćne Split decentraliziran je prije više od 20 godina te mu je sada vlasnik i osnivač Županija. Utvrdi li se da je ravnatelj “svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzročio ustanovi veću štetu ili ako je zanemarivao ili nesavjesno obavljao svoje dužnosti tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti ustanove”, mogu ga, sukladno Zakonu o ustanovama, smijeniti.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban najavio je kako će, utvrde li se bilo kakve nepravilnosti, slijediti najstrože sankcije.

Visoka dob 

Na konferenciji za novinare, uz ministricu Bedeković, sudjelovao je i Vili Beroš, ministar zdravstva RH, župan SDŽ-a Blaženko Boban, prof. dr. sc. Julije Meštrović, ravnatelj KBC-a Split i prim dr. Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (Higijenski) Splitsko-dalmatinske županije, a u Split je doputovao i prim. dr. Bernard Kaić, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ravnatelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, koji je poslije konferencije obišao Dom za starije i nemoćne u Vukovarskoj.

– Do utorka smo uspješno branili naše domove za starije i nemoćne osobe koji su od iznimne važnosti i zbog toga smo im posvetili određeni fokus. Ponekad se događa da i u domove uđe infekcija, što se nažalost dogodilo u Splitu. Tu smo da podržimo lokalne djelatnike, poglavito epidemiologe te sve ostale djelatnike, u njihovim nastojanjima da umanjimo potencijalnu štetu koja je nastala ovim događajem – rekao je ministar Beroš.

Istaknuo je kako je na ravnateljima i svim djelatnicima takvih ustanova određeni zadatak da poštujući donesene mjere umanje mogućnost ovakvih slučajeva u drugim sredinama.- Tijekom noći s utorka na srijedu evakuirano je ukupno 49 bolesnika od njih ukupno 318 iz Doma za starije osobe i oni su zbrinuti u KBC-u Split na Križinama. Najveći dio njih ima blaže tegobe, samo dva bolesnika imaju srednje teške tegobe i zahtijevaju aplikaciju kisika. Dakle, nitko od premještenih korisnika doma nije na respiratoru. Njihova prosječna starosna dob je 86 godina, odnosno imamo 22 bolesnika koji su preko 90 godina. Svima je učinjena i dodatna obrada po prijamu na Križine, učinjen je rendgen pluća, EKG obrada i krvna slika. Isto tako, što je jednako važno, postupa se u preostalom dijelu Doma za starije. Sretna je okolnost što je zahvaćen jedan kat, a ostali dijelovi doma su fizički odvojeni. Svim onim djelatnicima koji su bili na tom katu, gdje se pojavila infekcija, određena je mjera samoizolacije i bit će podvrgnuti testiranju – kazao je Beroš.

Primarni cilj njihova dolaska u Split je spriječiti dalje širenje infekcije na ostale korisnike doma i adekvatno zbrinuti ove bolesnike koji su tu premješteni.

– Od njih 49, njih 10 je pozitivno u ovom trenutku. Evakuirali smo sve korisnike, zbrinuli smo ih na adekvatan način, odredili smo samoizolaciju djelatnika te provođenje dezinfekcije i druge epidemiološke mjere koje su nužne za daljnji nastavak rada Doma za starije osobe – rekao je između ostalog ministar zdravstva.

Snosit će sankcije 

Kako je istaknula Željka Karin s Higijenskog, glavna sestra Doma za starije i nemoćne u Vukovarskoj, zvala je epidemiologa u ponedjeljak i rekla da neki štićenici doma imaju simptome.

– Tek naknadno se utvrdilo da i neki djelatnici imaju simptome, rekla je ona. Mi smo u dogovoru s bolnicom organizirali prebacivanje u KBC.

Okupljene novinare je zanimalo zašto se deset dana nije znalo da štićenici imaju temperaturu, a ministar Beroš je odgovorio kako su to isto pitanje postavili on i ministrica Bedeković i da očekuju odgovor.

– Ako se utvrdi da je netko znao da štićenici imaju temperaturu, to je dovoljan razlog da snosi sankcije. Iz ovog slučaja će izići nove upute, još detaljnije od onih koje postoje – rekao je ministar zdravstva.

Da situacija nije nimalo bezazlena, svjesna je i ministrica Bedeković. – Ovo je situacija iz koje moramo nešto i naučiti jer se radi o situaciji s kojom se dosad nismo susreli – rekla je okupljenim novinarima, te naglasila kako na dnevnoj razini primaju preko tisuću mailova iz domova diljem Hrvatske.

– Zadnje izvješće koje smo dobili iz ovog doma bilo je u utorak oko 21 sat – istaknula je ministrica.

– Zaprimljeno je 49 naših sugrađana i njihovo stanje je klinički uglavnom zadovoljavajuće. Većina ima lakše oblike bolesti. Pretrage su sve učinjene i svi su pod nadzorom. Transport bolesnika je učinjen na najbolji mogući način i na isti način je nastavljena i skrb i liječenje ovdje u KBC-u Split. Nastavit ćemo tako i dalje. Svi ti naši sugrađani će dobiti sve ono najbolje od nas pa sva rodbina može biti mirna – rekao je ravnatelj KBC-a Split Julije Meštrović.

– Zaposlenici koji su bili s njima u kontaktu nalaze se u samoizolaciji dok se promišlja o tome da se ostatak zaposlenika testira. Starije i nemoćne osobe posebno su ranjiva skupina – rekla je ministrica Bedeković.


Zaposlenica doma: Jako pazimo na higijenu, ali virus je agresivan


– Već više od mjesec dana rodbina je dobila zabranu ulaska u dom. Ništa, nitko nije mogao pristupiti. Tada su zaustavljeni i izlasci korisnika u park u krugu doma. Te su se mjere možda i nama u prvi tren činile prestrogima, ali ih se u startu primijenilo. Dom je bio u karanteni, ali očito su problem bili ljudi izvana, a u dom dolaze jedino medicinsko osoblje i čistačice. Ni sestre ne šetaju po katovima, osim po svom na kojem rade. Mogla je još doći jedino Hitna ili netko iz pogrebnog – kaže nam jedna medicinska sestra iz splitskog Doma za starije i nemoćne. Mjere za dezinfekciju konstantno su, kaže, na najvišoj razini, a u razdoblju korone pogotovo. Pa ipak, zlokobni je virus, ono čega se mnogi danas najviše boje, ušao među najranjiviju populaciju.
Sestra, koja želi ostati anonimna, kaže kako je svjesna da će mnogi sada sasuti drvlje i kamenje na dom u kojem radi i samo zbog toga pristaje pričati za novine o njegovu ustroju.
– Kuha se u našoj kuhinji u domu, ali se strogo vodi računa o higijeni. Sestre samo dijele hranu, ne mogu ući u kuhinju. Djelatnici kuhinje dovezu obroke na kolicima do lifta, a sestre ih preuzimaju. Otkako nam je prije osam, devet godina došla glavna sestra Zdravka Đapić-Kolak, razina higijene, zaštite, ma svega, dignuta je na potenciju ‘klinike Schwarzwald’. Sve se dezinficira dvaput dnevno – ističe medicinska sestra s dugogodišnjim radnim stažom te se pita zašto djeca nisu korisnike u ovo vrijeme epidemije odvela kući.

Pismo premijeru gosp. Andreju Plenkoviću, 06.04.2020.

Poštovani premijeru gosp. Plenkoviću,

U ovim izuzetno teškom i izazovnom vremenu za sve građane RH, kada su sve oči uprte u rad i preporuke Nacionalnog stožera civilne zaštite i sustav zdravstva, imam potrebu izvijestiti Vas da izuzetno veliki teret ove krize na svojim leđima nosi i sustav socijalne skrbi.

Zaposlenici ovog sustava rade u  izvanrednim okolnostima, mnogi žive, rade i spavaju u ustanovama odvojeni po dva tjedna od svojih obitelji (u privitku Vam dostavljam samo jednu od mnogih slika koje zorno pokazuju u kakvim uvjetima zaposlenici borave u svojim ustanovama). Rade pod velikim pritiskom izloženi povećanom mogućnošću da se zaraze Corona virusom i usprkos svemu poduzimaju sve mjere kako Corona virus ne bi ugrozio život i zdravlje naših korisnika. O njihovom trudu, predanosti i ponajprije profesionalnosti najbolje govore primjeri iz Španjolske, Italije, Slovenije i mnogih drugih država gdje je Corona virus ušao u domove za starije i nemoćne čiji korisnici su najrizičnija skupina i gdje je smrtnost vrlo velika. Osim domova za starije i nemoćne zaposlenici u sustavu socijalne skrbi ulažu ogroman napor da se zaraza ne pojavi i u domovima za psihički bolesne osobe, osobama sa posebnim potrebama, te posebno u domovima za djecu i mladež gdje osim stalnih korisnika gotovo svakodnevno primaju i djecu imigranata.

Svi korisnici usluga socijalne skrbi, bez obzira da li su na stalnom smještaju u ustanovama ili su smješteni u stanovima u procesu deinstitucionalizacije ili trebaju bilo kakvu pomoć sustava socijalne skrbi redovito dobivaju sva socijalna davanja i usluge koje pruža sustav.

            Rezultati mukotrpnog rada u ustanovama koje su i prije ove krize bile podkapacitirane su za svaku pohvalu, iako njihov rad gotovo da nije medijski popraćen. Ti ljudi niti ne traže javnu hvalu, iako su ju zaslužili, međutim traže da oni koji bi trebali znati koliko i kako rade u ovim iznimno teškim vremenima cijene i poštuju njihov rad. Tu prije svega mislim na resornu ministricu, članove Vlade i Vas osobno.

Stoga svaku najavu Vlade o mogućem smanjenju plaća u javnim službama, za sustav socijalne skrbi držimo krajnje nekorektnom i smatramo da bi i zaposlenici u sustavu socijalne skrbi, prije svega medicinsko osoblje, njegovateljice, stručni radnici i svi koji su u direktnom kontaktu sa korisnicima, trebali, kada sve ovo prođe, biti posebno nagrađeni kao i djelatnici u zdravstvu, policiji, i svim onima koji su podnijeli najveći teret u borbi protiv Corona virusa.

Sa poštovanjem,

                                                                                    PREDSJEDNICA SINDIKATA                                                                                     Jadranka Dimić, dipl.soc. radnik