Novi ministri i ministrice preuzeli su svoje resore. Pred njima je nešto više od godine mandata. Uoči sastanka u Vladi dali su izjave o prvom radnom danu.

Treba naglasiti da su samo bivša ministrica Nada Murganić i njezina nasljednica Vesna Bedeković primopredaju obavile pred kamerama, dok su se drugi poslužili – priopćenjenjima. 

Nova ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Vesna Bedeković ispred Vlade je medijima kazala da će joj prvi potez biti korekcija imovinskog cenzusa, iako nije pružila konkretan rok u kojem će to biti ispunjeno. Korekciju će raditi temeljem već postojećih pokazatelja, kaže.

“Projekcije su rađene temeljem egzaktnih pokazatelja iz 2016. godine. Znamo da su nakon toga kumulativne plaće, zahvljujući mjerama Vlade porasle, u tri godine od 2013 do 2016. oko10 posto. Jednako tako, tu je i zakon o porezu na dohodak koji je omogućio veća primanja. Sve ovo što imamo su relevantni pokazatelji na temelju kojih se vrše analize kako bismo imovinski cenzius korigirali, odnosno povećali”, kazala je. 

Upitana o vlastitoj izjavi da je odgovorna “prije svega prema predsjedniku Vlade, a onda i prema svim građanima”, kazala je da je odgovorna – i premijeru i građanima.

“Gledajte, predsjednik Vlade ima odgovornost prema svim građanima”, pojasnila je.

Novom ministru državne imovine Mariju Banožiću prvi je dan mandata prošao, kako je kazao, “jako dobro”.

“Obavio sam razgovor sa najbližim suradnicima, mislim da ćemo jako dobro surađivati.”

Upitan je li dobio savjete od bivšeg ministra Gorana Marića, kazao je da su razgovarali o započetim procesima te da je želio čuti mišljenje bivšeg ministra o tome. 

Upitan o prvim potezima u mandatu, naveo je:

“Ubrzavanje započetih procesa, sređivanje evidencije nekretnina i dio koji se odnosi na prodaju udjela tvrtki, što je obvezu s obzirom na uvođenje eura.”

Upitan o prodaji Hrvatske pošte, odgovorio je:

“Rekao sam vam lijepo, kada govorimo o udjelu u bilo kojoj tvrtki, prvo treba razgovarati s resornim ministrom, a onda sa mnom.”

Novi ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović nije bio pretjerano razgovorljiv prema novinarima. Samo je kratko komentirao prvi dan:

“Odradili smo primopredaju, sastanke s prvim suradnicima. Sigurno ćemo idućih dana imati vrlo intenzivne sastanke.”

Nova ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je da je jutros potpisala sve što je ostala dužna kao državna tajnica u ministarstvu koje je preuzela.  

“Nakon potpisivanja organizirali smo kolegij u 9:30, koji je trajao do 14:30. Primopredaju smo obavili u petak.”

Budući da je primopredaja Ministarstva poljiprivrede obavljena daleko od očiju javnosti – čak bez službenih fotografija – novoj ministrici postavljeno je pitanje je li Tomislav Tolušićzbog smjene ljut i zašto izbjegava medije.

Vučković smatra da nije ljut i da to pitanje treba postaviti njemu. 

Ranije je ta nagađanja komentirao i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.  

“Nitko se nije rodio da bude ministar do kraja života, svi smo mi na tim dužnostima na određeno vrijeme, pa se to odnosi i na bivšeg potpredsjednika Vlade i ministra Tolušića koji je jako dobro obnašao svoju funkciju. On se sada vraća u Sabor gdje će svojim iskustvo, kojeg je stekao najprije kao župan a potom i kao potpredsjednik Vlade, pomoći stranci u daljnjem funkcioniranju.”

Novinari su ga u Pazinu pitali i misli li da bi se Tolušić mogao na neki način osvetiti stranci i Vladi, na što je odgovorio kako takva pitanja smatra neumjesnima. Tolušića, kaže, dobro osobno poznaje i nije čovjek koji razmišlja o osvetama, niti tako funkcionira.

“To su neumjesna pitanja. Čovjek je saborski zastupnik i zasigurno ne razmišlja o osvetama”, poručio je Butković.

Novi-stari ministar Marko Pavić obavio je dvije primopredaje.

“Jutros sam popio kavu s ministrom Josipom Aladrovićem, napravili smo primopredaju. Ja sam napravio primopredaju s ministricom Gabrijelom Žalac. Preuzeo sam resor regionalnog razvoja i fondova europske unije. Već danas popodne nakon sastanka u Vladi imam prve sastanke, idem u Bruxelles.”

Kao prve poteze naglasio je ugovaranje iz europskih fondova, plaćanje i borbu za hrvatske interese u Bruxellesu.

O suradnji sa sindikatima kazao je:

“Mislim da je misnistar Aladrović dovoljno smiren, staložen i stručan da će pregovore sa sindikatima vrhunski odraditi. Mogu se pohvaliti da sam zatvorio temeljni kolektivni ugovor na četiri godine, da smo ispregovarali granske, dizanje plaća za državne i javne službenike. Treba sjesti za stol, ne možemo imati situaciju da nema socijalnog dijaloga”, zaključio je.

Tri četvrtine socijalnih radnika, prema istraživanju sindikata, bilo je tijekom obavljanja posla izloženo agresiji korisnika, odnosno fizičkom nasilju ili ozbiljnim prijetnjama.

Tri četvrtine.

Iznimka su, dakle, oni koji se s nasiljem nisu susreli: teško da postoji ikoja druga javna djelatnost, osim policije, koja uopće može pojmiti ovakvu izloženost nasilju.

Ne treba to posebno čuditi: socijalni radnici rade isključivo s ljudima s najtežim problemima koji očekuju brzo i efikasno rješenje, rade u sustavu koji je desetljećima zapušten i bez adekvatnih alata kojima se problemi rješavaju, u institucijama u kojima – prema službenim sistematizacijama, jer bi prema potrebama posla brojke bile još poraznije – nedostaje između 25 i 30 posto stručnjaka.

Njima se obraćaju ovisnici, obiteljski nasilnici, njihove žrtve, siromašni, bolesni, osobe lišene poslovne sposobnosti, parovi koji se rastaju… Svaka se osoba u trenutku kad ulazi u Centar za socijalnu skrb – a izuzeci samo potvrđuju pravilo – nalazi na dnu: egzistencijalnom, emocionalnom, fizičkom ili nekoj od kombinacija. I dolazi po rješenje.

A socijalni radnici mogu ponuditi onoliko koliko mogu – najčešće malo, tako malo da je posve jasno da će svako rješenje izazvati bijes korisnika i dodati još koju kapljicu na svakodnevnu frustraciju socijalnog radnika.

Je li 800 kuna socijalne pomoći čovjeku koji je ostao bez posla dovoljno da preživi mjesec dok ne nađe novi posao? Nije. Misli li socijalni radnik da mu je to dosta? Ne, naravno da ne misli. Ali ne može ponuditi više.

Žena žrtva nasilja nakon što joj istekne dopušteno vrijeme boravka u skloništu nema gdje s djecom i traži rješenje od socijalnog radnika. A što joj on može ponuditi? Sustav nema niti jedan stan na raspolaganju da u njemu zbrine takvu obitelj. Može im dati jednokratnu pomoć. Misli li socijalna radnica da je to dovoljno? Misli li da je, eto, odlično obavila svoj posao gledajući kako se žrtva vraća nasilniku jer nema gdje drugdje? Ne, osjeća se kao gubitnik.

S ovakvim profesionalnim porazima, s frustracijom koja ne prestaje, socijalni se radnici susreću svaki dan. Uz sve to, moraju se nositi s bijesom korisnika koji ne dobivaju ono čemu su se nadali. Bez obzira na to što najčešće ne mogu osobno ni na koji način utjecati na ono što mogu, a što ne mogu ponuditi, socijalni radnici su jedini do kojih korisnik može doći i jedini na kojima se može iskaliti.

Znači li to da su naši socijalni radnici izvrsni, bezgrešni? Nisu, sasvim sigurno. Ima ih loših, nezainteresiranih, grubih, bahatih. Ali sigurno ne u onoj mjeri u kojoj se to čini. Jer, vojska nezadovoljnih rješenjima socijalnih radnika stvorila je atmosferu u kojoj svatko može nekažnjeno pljucnuti na socijalnog radnika, a socijalni se radnik ne može obraniti ni istinom jer ju, prema zakonu, ne smije iznositi – mora čuvati identitet korisnika.

Fizički se može zaštititi još manje: u centrima nema zaštitara (u onima u kojima su angažirani, zapravo su u ulozi portira jer ne smiju nositi oružje), nema detektore metala, stručnjaci nemaju status službene osobe, nemaju ni alarm koji bi mogli uključiti ako stvari krenu po zlu.

Vrh sustava toga se sjeti samo kada dođe do najgoreg, kao jučer, iako stručne udruge i sindikati svakodnevno upozoravaju: Izloženi smo u potpunosti. Nas 78 posto doživjelo je nasilje.

Nakon smrtonosnog napada na djelatnike đakovačkog Centra za socijalnu skrb resorna ministrica Nada Murganić promptno je najavila da će u proceduru uputiti prijedlog da socijalni radnici dobiju status službene osobe kako bi ih se bolje zaštitilo. Dobro zvuči, osim što je to već morala učiniti, i to do 30. rujna prošle godine. Na to se osobno obvezala, potpisujući u lipnju Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi.

Ugovorne strane suglasne su da će ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi do 30. rujna 2018. godine pokrenuti postupak izmjena i dopuna odredbi Kaznenog zakona na način da se napad na zaposlenike u socijalnoj skrbi u vezi s obavljanjem njihove djelatnosti smatra napadom na službenu osobu’, stoji u čl. 71. navedenog Kolektivnog ugovora.

Taj dokument potpisali su 21. lipnja prošle godine ministrica Nada Murganiću ime Vlade, Jadranka Dimić za Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske i Stjepan Topolnjak za Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.

Ministarstvo je danas odgovorilo na pitanje tportala je li pokrenulo postupak sukladno čl. 71. U veljači ove godine, poručuju, održali su na tu temu sastanak s Ministarstvom pravosuđa.

‘Svjesni visokih rizika u svakodnevnom radu i važnosti zaštite zaposlenika u sustavu socijalne skrbi, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ponovo će inicirati održavanje sastanka na navedenu temu s ciljem kvalitetne zaštite zaposlenika u sustavu socijalne skrbi, a u suradnji s Hrvatskom komorom socijalnih radnika, Hrvatskom udrugom socijalnih radnika i Sindikatom zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske’, stoji u odgovoru s potpisom Ministarstva.

Sindikalna potpisnica Kolektivnog ugovora Jadranka Dimić tvrdi da do tragedije u Đakovu nikako nije trebalo doći. Podsjeća da Sindikat traži status službene osobe za socijalne radnike već dva desetljeća i da je još 2008. bio ugovoren zasebni kolektivni ugovor o zaštiti i sigurnosti socijalnih radnika, ali je Ministarstvo odbilo parafirati ugovor.

‘Već dug niz godina upozoravamo na nezaštićenost zaposlenika u sustavu socijalne skrbi. Godinu dana smo pregovarali o zasebnom kolektivnom ugovoru i kad smo ga dogovorili, Ministarstvo je odbilo parafirati već ugovoreni dokument’, kaže Dimić za tportal u jeku priprema za današnji sastanak s premijerom Andrejom Plenkovićem, na kojemu će, kako najavljuje, opet iznijeti sindikalne zahtjeve.

‘Zaštitari obavljaju posao portira’

Upozorava da se ne primjenjuje ni čl. 34. aktualnog Kolektivnog ugovora, posvećen osiguranju fizičke i tehničke zaštite u centrima za socijalnu skrb. Prema tim odredbama, svaki centar i njegova podružnica moraju imati osobu zaduženu za sigurnost radnika, a ostale ustanove socijalne skrbi, sukladno procjeni opasnosti, za provođenje zaštite mogu putem ugovora o hitnim intervencijama angažirati ovlaštenu pravnu osobu.

Također, sukladno procjeni opasnosti u svakoj ustanovi mora biti osigurana tehnička zaštita (npr. alarmi, narukvice s alarmom, kamere, panik-tipkalo, zvono, direktni telefon i sl.), a u slučaju prijevoza korisnika poslodavac je dužan osigurati uz vozača i zaposlenika za pratnju korisnika.

‘Poslodavac je dužan osigurati fizičku zaštitu, međutim to se ne primjenjuje. U ovom trenutku imamo zaštitare koji obavljaju posao portira’, kaže Dimić.

Murganić: Svakako ćemo tražiti status službene osobe

Gostujući sinoć na RTL-u, uživo iz Đakova, ministrica Murganić uputila je sućut obitelji ubijene dugogodišnje socijalne radnice Blaženke Poplašen i želje za ozdravljenje teško ranjenom pravniku Ivanu Paviću. Naglasila je da se socijalnim radnicima prijeti i izvan radnog vremena, tijekom vikenda, a napada ih se prilikom obilaska terena i kuća. Na pitanje novinara zašto onda socijalni radnici nemaju status službene osobe kako bi se to moglo lakše i brže procesuirati, ministrica kao da je zaboravila obvezu iz čl. 71.

‘Svakako ćemo tražiti status službene osobe. Traže ih, nažalost, sada već gotovo sve javne djelatnosti. Međutim, ono što želim reći, a to je da kao društvo trebamo zaista osvijestiti to da imamo previše nasilja i da imamo premalo povjerenja u sustave i institucije’, rekla je ministrica.

Kako, međutim, graditi povjerenje u institucije koje ne izvršavaju ni ono na što su se pisano obvezale?

Suočena s činjenicom da socijalni radnici već godinama traže status službene osobe, ministrica Murganić u sinoćnjoj emisiji HTV-a Otvoreno nastojala je podijeliti odgovornost.

‘Pokrećemo status službene osobe, evo sada s Komorom i udrugom uputit ćemo taj zahtjev’, najavila je ministrica, dodajući da se prijetnje i napadi na socijalne radnike događaju i izvan službenih prostorija te da centri za socijalnu skrb imaju preporuku i odobrenje da si organiziraju zaštitarsku službu.

‘Pokrenut ćemo sada to da ugradimo i dodatne sustave, detektore metala ili nešto slično. Ova današnja situacija je teška. Ne želim nikoga optuživati. Optužbe su sada prestrašne i uvijek smo svi na to osjetljivi…’, kazala je ministrica, prethodno kazavši da je bilo puno onih koji su morali ranije djelovati da ne dođe do ovakve tragedije. U tom kontekstu spomenula je predškolstvo, pedijatriju, liječnike primarne zaštite, psihijatre, pa i medije, jer ‘socijalni radnici su onoliko uspješni koliko imaju podršku drugih sastavnica u društvu’.

Dodala je i da na Facebooku postoji grupa ‘mrzitelja socijalnih radnika’.

‘Tri mjeseca slušamo kako su socijalni radnici krivi za nasilje, obiteljske probleme, nezaštitu djece, obitelji, ne znam čega sve skupa. Inzistirala sam na tome da se svi ti predmeti konkretno sa stranica na Facebooku prenesu nama’, kazala je ministrica. Na potpitanje jesu li ti predmeti preneseni, odgovorila je: ‘Jesu.’

Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika, kazala je da se status službene osobe mora ostvariti. Upozorila je da su socijalni radnici, kao stručnjaci koji rade vrlo težak i odgovoran posao, u okviru profesija visokog rizika i stresa ‘istureni kao glineni golubovi’.

Ministrica Murganić u utorak je u emotivnom nastupu iz Đakova, dok je još trajao očevid, ustvrdila da je prestrašno to što je njezina kolegica Blaženka poginula od ruke onog kome je najviše pomagala. Apelirala je na to da se osvijestimo kao društvo.

‘Sami smo nemoćni, mi nismo otok. Imam danas osjećaj da smo sami sa svojim korisnicima koji imaju velike i teške probleme. Pozivam i sve druge resore da učine svi iz svoje nadležnosti ono što i mi činimo. Kao socijalna skrb imamo veliku odgovornost, ali ne možemo to postići sami’, poručila je Nada Murganić kao ministrica u sustavu spojenih posuda u kojem neispunjene obveze prolaze nekažnjeno.

Poboljšat će se i fizička zaštita u centrima, najavio je premijer

Premijer Andrej Plenković u srijedu je najavio izmjene Kaznenog zakona koje će socijalnim radnicima osigurati status službene osobe, te iskorake u sustavu fizičke zaštite centara za socijalnu skrb.

Premijer i ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić u Banskim su dvorima primili predstavnike komora, sindikata i udruga socijalnih radnika u povodu zločina koji se dogodio u đakovačkom Centru za socijalnu skrb, kada je socijalna radnica Blaženka Poplašen ubijena, a pravnik te ustanove Ivan Pavić teško ozlijeđen.

Plenković je nakon sastanka rekao da su zaključili kako postoji nekoliko područja na kojima mogu poboljšati i unaprijediti sustav socijalne skrbi.

Najavio je izmjene Kaznenog zakona kojima bi se stručnim radnicima u sustavu socijalne skrbi osigurao status službenih osoba, čime bi se, smatra Plenković, smanjile prijetnje i fizički napadi na djelatnike.

Također namjeravaju učiniti iskorake u smislu fizičke zaštite u centrima za socijalnu skrb, bez obzira na to što je sustav poboljšan prije 20 godina, nakon sličnog nemilog slučaja u Splitu.

Plenković je poručio i da treba ozbiljno poboljšati međuresornu suradnju kako bi svi imali cjelovite informacije i mogli donijeti adekvatne procjene rizika i postupanja.

Ministrica za socijalnu politiku Nada Murganić stigla je u utorak popodne na mjesto tragedije u Đakovu gdje je korisnik Centra za socijalnu skrb usmrtio socijalnu radnicu i teško ranio još jednu osobu te je poručila da je strašno da socijalni radnici stradavaju od ruku ljudi kojima pomažu.

“U ovom času mogu reći da je ovo jako tužan dan”, poručila je ministrica Murganić te je pritom izrazila sućut obiteljima unesrećenih.

“Socijalni radnici su svakodnevno u kontaktu s korisnicima koji imaju potrebu dolaziti i razgovarati. Ovo je bio korisnik u našem skrbništvu, pokojna kolegica mu je bila skrbnica. Što se dogodilo zaista ne možemo znati. Prestrašno je da je poginula od ruke onoga kojemu je pomagala”, pojasnila je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Naglasila je kako svakodnevno primaju dojave o prijetnjama socijalnim radnicima, no da su oni pomagačka djelatnost u koju se često upire prstom kada nastane problem. Kaže kako rezultati ovise o mnogočemu, primjerice koliko su drugi u sustavu bili suradni i koliko se učinilo na prevenciji. 

“Tužni smo svi u sustavu, ali smo i uplašeni, što se to događa, da upravo oni koji najviše pomažu građanima, stradavaju na svojem radnom mjestu”, naglasila je Murganić. 

Ubojici socijalne radnice u Đakovu bila je oduzeta poslovna sposobnost zbog zdravstvenih smenji, kaže ministrica.

“Nije pokazivao znakove agresivnosti. Da je, i zaštitar bi drugačije reagirao”, kaže ministrica. 

Svi centri za socijalnu skrb imaju angažiranu zaštitarsku službu, a nakon ovog tragičnog događaja će, kaže ministrica inzistirati na tome da dobiju i detektore metala.

“Ovo nas je sve potreslo”, rekla je ministrica podsjećajući da je i prije 19 godina na radnom mjestu ubijen socijalni radnik u Splitu.

Što se tiče traženja njene odgovornosti koje je stiglo iz sindikata ministrica kaže kako u ovakvim situacijama ne može biti odgovoran nitko osim počinitelja.

“Ne relativiziram, svaka dodatna zaštita je korak naprijed. Trebamo osvijestiti da postoje bolesne osobe i da imamo problem nasilja u svim sredinama koji socijalni radnici ne mogu riješiti sami. Mi smo efikasni samo ako funkcionira cijeli sustav”, kaže Murganić.

Komora socijalnih radnika zatražila je da se proglasi Dan žalosti. Ministrica kaže kako o tome odlučuje Vlada.

“Poslala sam preporuku da se u centrima dva dana organiziraju samo dežurstva. Organizirat ćemo timove za krizna stanja. Naši zaposlenici i dalje trebaju raditi svoj posao i funkcionirati u svojim obiteljima”, kaže ministrica.

Murganić je za kraj pozvala sve građane da se “kao društvo osvijestimo”.

Hrvatska komora socijalnih radnika priopćenjem je, podsjetila, uputila sućut obitelji ubijene socijalne radnice i zatražila da se proglasi dan žalosti.

“U mislima smo i s ranjenim djelatnikom Centra za socijalnu skrb koji se bori za život. U ime svih naših članova, socijalnih radnika diljem Hrvatske, izražavamo potporu i sućut svim našim kolegama i djelatnicima Centra za socijalnu skrb Đakovo. Zbog strašne tragedije koja se dogodila u Centru za socijalnu skrb Đakovo, molimo nadležne institucije da proglase dan žalosti”, poručio je predsjednik Komore, Antun Ilijaš.

Ozlijeđeni muškarac u pucnjavi u đakovačkom Centru za socijalnu skrb u utorak popodne je operiran i liječnici se bore za njegov život, potvrdio je Hini ravnatelj KBC-a Osijek Željko Zubčić.

Do pucnjave je došlo u utorak oko podneva, nakon koje se jedan muškarac biciklom udaljio s mjesta događaja.

Kako se doznaje, i dalje je u tijeku potraga za bjeguncem, koji je poznat policiji.

Prema neslužbenim informacijama, ubijena je dugogodišnja socijalna radnica Blaženka Poplašen, pravnik te ustanove Ivan Pavić je ranjen, a u njih je iz vatrenog oružja pucao muškarac koji je stranka Centra.

Ozlijeđeni muškarac prevezen je u Klinički bolnički centar u Osijek gdje je u tijeku operacija i liječnici se bore za njegov život.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić zajedno je sa svojim kriznim timom na putu prema Đakovu.