Ministar Aladrović: Sindikatima ne možemo povećati osnovicu na 3+3+3

MINISTAR rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović rekao je da je vlada blizu dogovora o dodacima Temeljnom kolektivnom ugovoru sa sindikatima državnih službenika, ali da u ovom trenutku ne može prihvatiti zahtjev sindikata javnih službi koji žele povećanje osnovice po principu 3+3+3.

“Nudimo im ono što smo nudili u početku”

Sindikatima državnih službi odgovara povećanje osnovice za 6,12 posto (2+2+2), ali još žele dogovoriti dinamiku po kojoj bi bila povećana.

“S državnim službama u visokoj smo fazi finalizacije dogovora i očekujem da na idućem sastanku izdefiniramo cijeli dogovor o osnovici i materijalnim pravima za sljedeću godinu. Našli smo određeni kompromis, mislim da bi obje strane trebale biti zadovoljne”, rekao je danas Aladrović novinarima.

“Zahtjev sindikata javnih službi za povećanjem osnovice 3+3+3 posto u ovom trenutku ne možemo prihvatiti”, poručio je Aladrović pa dodao: “Nudimo im ono što smo nudili u početku uz eventualno neke ustupke u materijalnim pravima.”

Što se tiče dogovora sa sindikatima oko mini analize odnosa plaća u gospodarstvu i javnim službama, dogovoren je sastanak idućeg četvrtka, 21. studenog.

Sindikati tvrde da plaće u javnom sektoru zaostaju za realnim sektorom 18,3 posto, no Aladrović ne vjeruje u to.

“Sigurno ne može biti zaostatak za 18 posto, to su nerealni zahtjevi. Mislim da su i sindikati javnih službi reteriranjem od njih na današnjem sastanku shvatili da su to nerealni zahtjevi”, kazao je.

Zasad su pregovaračke pozicije sindikata javnih službi i vlade prilično udaljene, ali pregovori će se nastaviti dok se ne postigne dogovor. 

Sastanak sa sindikatima obrazovanja sutra, ponuda vlade ostaje ista

“Imat ćemo sastanaka koliko bude potrebno, dok ne dođemo do kompromisnog rješenja”, poručio je ministar.

Danas neće biti pregovora sa sindikatima prosvjete u štrajku zbog izvanrednih obaveza ministra, tako da će se održati sutra.

“Sutra ćemo razgovarati, ali naši stavovi su i dalje isti, očekujemo da ćemo kroz Temeljni kolektivni ugovor riješiti pitanje plaća i u sektoru prosvjete”, istaknuo je Aladrović.

Što se tiče moguće zabrane štrajka, rekao je da prvo treba vidjeti kako će završiti sutrašnji sastanak, no u ovom trenutku odbacuje sve spekulacije o represivnom djelovanju prema sindikatima.

“I dalje apeliramo na okončanje štrajka, smatramo da je ponuda porasta osnovice za 6,12 posto uz mogućnost povećanja koeficijenata za 2 posto nakon 30. lipnja razumna ponuda”, kazao je.

Štrajkaši će zasad biti plaćeni

Potvrdio je da će štrajkašima vrijeme provedeno u štrajku za listopad biti plaćeno, a za ubuduće će vidjeti, to ovisi o nastavku pregovora.  

Na novinarsko pitanje znači li to da prosvjetnim radnicima, ako nastave štrajkati, vrijeme provedeno u štrajku više neće biti plaćeno, Aladrović je odgovorio: “Možemo to i tako gledati, ali vidjet ćemo nakon pregovora.”

Ribić: Tražimo i 2500 kuna božićnice i 600 kuna dara za djecu…

U MINISTARSTVU rada i mirovinskog sustava u ponedjeljak su nastavljeni pregovori predstavnika vlade i sindikata javnih službi o sklapanju dodatka Temeljnome kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.

Na današnjem sastanku očekuje se posljednja ponuda vlade sindikatima prosvjetnih radnika u štrajku, koji traže izjednačavanje koeficijenta složenosti poslova na 1,406 postotna boda.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izjavio je uoči sastanka s predstavnicima vlade da ne znaju što će biti danas na sastanku i da će to tek vidjeti. 

Ribić traži i veće božićnice i veći dar za djecu

“Idemo s jednom pozicijom, znamo što je fiskalno realno i što je politički realno. Politički relativno loše stojimo jer vlada ne da, a fiskalno bi se moglo razgovarati o varijantama, a kako će to ispasti, vidjet ćemo”, kazao je.

Ribić je sada rekao da ne traže samo povećanje plaća, nego i povećanje božićnica i dara za djecu. 

“Zahtjev za rast osnovice 3+3+3, 2.500 kuna božićnica, povećanje proračunske osnovice na 5.000 kuna i povećanje dara za djecu s 500 na 600 kuna. Dogovorili smo se da se detektira zajednički stav oko toga koliko plaće u javnom sektoru zaostaju za drugim dijelovima društva”, rekao je Ribić, a prenosi N1

Ribić: Treba naći varijantu u kojoj ljudi koji su u štrajku nisu povrijeđeni i poniženi

Ribić je dodaoe i da su danas trebali imati sastanak s ministricom obrazovanja Blaženkom Divjak vezano za zahtjeve sindikata u štrajku, no nikakav poziv još nisu dobili.

Smatra kako bi bilo razumno da se nađe neki dogovor kako bi se štrajk okončao, no ne zna hoće li on završiti ovaj tjedan. “Treba naći varijantu u kojoj ljudi koji su u štrajku nisu povrijeđeni i poniženi. Oni moraju imati neko svoje zadovoljstvo, a s druge strane vlada ne bi trebala biti gubitnik”, poručio je.

Ministar rada Josip Aladrović naglasio je da će plaće u prosvjeti i ostalim javnim službama, dok u Ministarstvu budu analizirali sustav plaća u idućih šest mjeseci, porasti kroz dizanje osnovice za 6,12 posto, po principu 2+2+2, i to početkom, sredinom i krajem sljedeće godine. 

Sindikati će dati dogovor učiteljima na referendum

Ako sustav plaća ne bude uređen do kraja lipnja, prosvjetarima će koeficijenti biti povećani za dva posto.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec najavio je da će sindikati pisanu ponudu vlade, nakon što je dobiju, poslati na referendum svojim članovima koji će se tako očitovati prihvaćaju li je ili ne.

Koje škole danas štrajkaju

Štrajk u sustavu osnovnog i srednjeg školstva i dalje traje, a danas štrajkaju škole u Splitsko-dalmatinskoj i Požeško-slavonskoj županiji.

Otkrivamo: Koliko je državnih službenika otišlo iz Hrvatske

Položajem i plaćom u državnoj službi najnezadovoljniji su policajci. prema neslužbenim podacima u zadnje tri godine otišlo ih je oko 700

Uprotekle tri godine iz Hrvatske se odselilo najmanje 170 tisuća ljudi, a analiza podataka o odlascima iz državne i javne službe pokazuje da je u inozemstvo otišlo najviše pet tisuća ljudi iz državnog i javnog sektora. Ili preciznije, podaci koje smo prikupili pokazuju da je iz javne i državne službe pouzdano u inozemstvo otišlo blizu 3000 ljudi, a moglo ih je otići još najviše tisuću-dvije s obzirom na broj onih koji su izašli iz državnog i javnog sektora, a za koje nema podataka kamo su otišli.

Najviše odlaze poreznici

Iz javne službe koja broji 170 tisuća zaposlenih u inozemstvo su uglavnom odlazile medicinske sestre, liječnici, zaposleni iz sustava socijalne skrbi, a iz državne policajci. Iz ministarstava isključujući MUP, pouzdano su samo dvojica državnih službenika u protekle tri godine otišla vani. Iako se mnogi zaposleni u državnom i javnom sektoru, koji prema podacima Ministarstva uprave bez MORH-a broji 231 tisuću ljudi, žale na plaće koje su male, osobito za one koji savjesno i profesionalno rade, ipak su im sigurnost i prava neusporedivi sa zaposlenima u privatnom sektoru. U tri godine je iz ministarstava koja su nam poslala podatke sporazumno otišlo 311 službenika, a od toga najviše (82) iz Porezne uprave, a devet ih je dalo otkaz. Za službenike koji su sporazumno prekinuli radni odnos ministarstva uglavnom navode da ne znaju kamo su otišli. Otkazi u državnoj službi su iznimka, u tri godine bila su 33 u ministarstvima, od toga 21 u Poreznoj i Carinskoj upravi. Položajem i plaćom u državnoj službi najnezadovoljniji su policajci.

U protekle tri godine prema neslužbenim podacima iz policije je otišlo oko 700 policajca. Nitko ne želi raditi u policiji jer je početna plaća 3800 kuna, policajci u najboljim godinama odlaze u druge zemlje EU, Njemačku, Irsku, Italiju i rade kao kuhari, keramičari, vozači autobusa. Mi smo najpotplaćeniji u Hrvatskoj od svih državnih i javnih službenika, a naš posao je rizičan, nosimo glavu u torbi, moramo reagirati od 0 do 24 sata, imamo oko sebe migrantske krize… Dobar i zadovoljan policajac može biti ako je dobro plaćen i ako sustav stoji iza njega. Radimo ovaj posao iz ljubavi, ali dokad? Moramo i živjeti i otplaćivati kredite. Prosječna plaća policajca s 20 godina staža sa svim dodacima je 5800 kuna, što je sramota – kaže predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić.

Iz sustava socijalne skrbi samo u ovoj godini otišlo je 400 zaposlenih.

– U ustanovama socijalne skrbi kojima je osnivač RH 2014. zaposlenih je bilo 8880, a 2018. 7236. To je rezultat odluke Vlade o zabrani zapošljavanja i odlaska u inozemstvo osobito medicinskih sestara i njegovateljica. Nemam točan podatak o broju socijalnih radnika koji su otišli u inozemstvo, ali se svakodnevno susrećem s informacijama o odlasku mladih socijalnih radnica, osobito iz Centara za socijalnu skrb u kojima je najveća stručna potkapacitiranost.

U 10 godina otišlo 212 sudaca

Velika je fluktuacija socijalnih radnika u druge sustave, udruge, tijela vještačenja… Nedostaje oko 20% stručnih radnika u CZSS-u, a u domovima socijalne skrbi kronično nedostaje medicinskih sestara, kuhara, njegovatelja. Imam neslužbeni podatak da je 2019. oko 400 zaposlenika napustilo sustav socijalne skrbi – navodi predsjednica Sindikata zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Jadranka Dimić.

Iz zdravstva, najvećeg javnog resora sa 67.684 zaposlenih, otišlo je u inozemstvo 1068 medicinskih sestara prema podacima Hrvatske komore medicinskih sestara te 850 liječnika od 2013. prema podacima Hrvatske liječničke komore.

Iz školstva, koje broji 65.650 zaposlenih, od 2017. do 2019. otišlo je 1626 nastavnog osoblja iz osnovnih i srednjih škola. No, kako podatke o zaposlenima koji su prekinuli radni odnos u OŠ i SŠ Ministarstvo obrazovanja temelji na sustavu COP, iz njih ne mogu utvrditi zbog kojeg su razloga sporazumno otišli iz škola, jesu li dali otkaz ili ga dobili.

Nužna je dodatna analiza da bi se utvrdilo koliko ih sad radi u nekom drugom resoru. Iz visokog obrazovanja otišla su 162 zaposlena, iz znanosti 28. U 10 godina iz sudstva je na vlastiti zahtjev otišlo 212 sudaca (12%). Iako nije dobro što u zemlji sve starijeg stanovništva ljudi odlaze iz resora socijalne skrbi, policije i zdravstva, tim više što smo školovanje liječnika skupo platili, na dulji rok i javni i državni sektor najviše ugrožava iseljavanje vojske građana koji su pobjegli iz privatnog sektora i od nezaposlenosti. Samo u Njemačku je u tri godine otišlo više od 152 tisuće naših građana prema preciznoj njemačkoj statistici, 16 tisuća njih u Irsku i više od 2000 u Švedsku,

Otvoreno: Žustra rasprava oko visine plaća u obrazovanju

Za sada se štrajku u osnovnim i srednjim školama, a koji traje već dva tjedna, ne nazire kraj. Sindikati optužuju Vladu za ignoriranje, a od HNS-a traže da prestane samoinicijativno pregovarati u njihovo ime.

Zašto još nema pregovora o povećanju koeficijenata za plaće, na čemu inzistiraju sindikati iz prosvjete? Hoće li sindikati javnih i državnih službenika koji također traže povećanje koeficijenata, pristati na ponudu Vlade – osnovicu veću za 6,12%? Treba li za izmjene koeficijenata angažirati strane savjetnike?

Gosti emisije “Otvoreno” bili su ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec, predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa Davor Huić, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Boris Pleša te pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić.   

Medijske spekulacije pojavile su se oko toga da se proračun za 2020. neće naći na sjednici Vlade u četvrtak.

– Proračun bi trebao biti na sjednici, koliko ja imam informacije. Nekoliko smo ga puta usuglašavali, korigirali… Ono što bi trebalo biti ili u četvrtak ili do 15.11. do kada je rok, trebao bi biti rebalans za 2019. i proračun za 2020. godinu, kaže ministar rada Josip Aladrović komentirajući napise pojedinih medija.

– Aladrović: Do četvrtka ćemo odlučiti hoćemo li platiti štrajk
– Sutra štrajk u Zagrebu i Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Podsjetimo, Vlada do 15. studenog utvrđuje prijedlog proračuna i projekcija te ih dostavlja Saboru na donošenje, a parlament do kraja godine donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu.

Davor Huić, komentirajući mogućnost da proračuna ne bude na sjednici Vlade, kaže sljedeće.

– To bi evidentno značilo izbore, ako Vlada neće naći potporu u parlamentu. Imamo i tu spekulaciju da bi parlamentarni bili s predsjedničkim izborima. Mislim da ima još vremena za pregovore, pretpostavljam da će se pokušati dogovoriti.

Potom o štrajku prosvjetara.

– Naši su zahtjevi od početka vrlo jasni. Došlo je vrijeme da zaposleni u sustavu odgoja i obrazovanja dostignu ostale javne službe. Svi pokazatelji pokazuju da su najniže plaće u odgoju i obrazovanju. Mi ne tražimo kruha preko pogače, ističe sindikalni čelnik Branimir Mihalinec dodajući da će se u učionice vratiti “kada s Vladom postignu zadovoljavajući sporazum”.

Davor Huić ističe da novca za povećanje plaća ima, ali tako da se on uzme poreznim obveznicima.

– Prema izračunu svaki od 1,5 milijun zaposlenih bi, ako dođe do rasta plaća, trebamo izdvojiti 2.400 kuna više. To je rast koji je brži od rasta ekonomije, mi sada javni sektor plaćamo 44 milijarde kuna. Imamo i sustav u kojem ima 20ak posto viška zaposlenih.

Olako se barata s tezom da ima viška zaposlenih, kaže Boris Pleša.

– Radi se o tome da se može napraviti funkcionalna analiza radnih mjesta te koeficijenata. Što se tiče poreznih obveznika i državni službenici su porezni obveznici. Svi smo mi porezni obveznici. Teza da jedni uplaćuju, a drugi troše, jednostavno ne stoji.

Svi se slažemo da je sustav u Hrvatskoj konfuzan, dodaje ministar Aladrović.

– Je li velik ili ne, to bi trebali dati nekome tko nije unutar sustava da ocijeni gdje je velik, a gdje ne. Imamo dijelove gdje imamo deficite, a imamo i tamo gdje imamo viškove. Ideja Vlade je da ćemo u 2020. povećati linearno plaće 2+2+2 posto. Idemo razgovarati i vidjeti trebaju li nam stotine tih dodataka. Mi stavljamo sve na stol i vidjet ćemo što ćemo dobiti. Idemo razgovarati s neovisnim stručnjacima da damo prijedlog plaća u RH.

Postavlja se i pitanje koliko treba biti zaposlenih u obrazovanju. Izneseni su podaci da je u odnosu na 1991. u Hrvatskoj za 150 tisuća manje osnovnoškolaca, a trend jakog pada zabilježen je i u srednjim školama.

Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić ponavlja da su, kada se sve zbroji, primanja u obrazovanju porasla 20ak posto u odnosu na prije tri godine.

– Imamo štrajk zato što je netko zamislio da se treba pregovarati o koeficijentima, a o čemu se nikada nije pregovaralo.

Došlo je i do žešćeg verbalnog obračuna Mihalinca, Mamića te Huića oko visine plaća.

– Mi za plaće ljudi u javnom sektoru plaćamo 12 posto BDP-a, Njemačka 7 posto, Češka 9 posto. Mi smo o udjelu BDP-a koji izdvajamo za plaće, najskuplji u Europi.

Boris Pleša kaže da je ponuda Vlade od 6,12 posto dobra polazna osnova za daljnje pregovore oko drugih jednokratnih materijalnih prava definiranih s Temeljnim kolektivnim ugovorom.

– Razgovarat ćemo o božićnicama, regresu…Ne bi bilo loše da se svi ti koeficijenti analiziraju kada vidimo cijelu ovu problematiku.

Branimir Mihalinec kaže da Vlada ne želi razgovarati i da ignoriraju problem.

– Gospodine Mihalinec, vi ste danas vrlo teatralno napustili pregovarači stol. Na sastanku se vidjelo da vi ne želite konstruktivno razgovarati. Vi ste, usudio bih se reći, napravili performans da je nekima od vaših kolega bila i određena razina nelagode. Mi želimo sjesti i razgovarati, ali u okvirima u kojima to možemo financijski i da je najpravednije u ovom trenutku, odgovara mu ministar Aladrović.

Branimir Mihalinec ponovio je da su oni još prošloga petka tražili termin za razgovor s Vladom oko njihovih zahtjeva, ali da to nisu dobili te da je to razlog zašto su otišli s današnjih pregovora oko osnovice plaća.

– Masa plaća ne bi se trebala povećavati, a pogotovo ne brže od rasta ekonomije od tri posto. To je dugoročno neodrživo, zaključuje Huić.

Mamić se slaže da bi plaće trebale biti veće, ali dodaje da one ovise o mogućnostima proračuna.

– Kroz adekvatne plaće sustav može bolje profunkcionirati. Zadovoljni ljudi znače bolju kvalitetu rada, zaključuje Boris Pleša.

Vlada je pokazala želju da riješi ovaj problem, da podigne plaće svima te da analizira sustav i predloži redizajn.

– To ćemo i napraviti u sljedećem razdoblju, kaže za kraj ministar.

Mihalinec je pak ponovio da su njihovi zahtjevi pravedni i moralni te da novca ima, ali volje nema.

Plenković: Iduće godine povećanje plaća svim javnim i državnim službenicima za 6,12 posto

Premijer Andrej Plenković najavio da će Vlada ponuditi povećanje plaća u idućoj godini od 6,12 posto svim državnim i javnim službenicima, u tri vala povećanja po 2 posto, zbog čega se odgađa smanjenje stope PDV-a za jedan postotni bod koje je bilo planirano od 1. siječnja.

“Istodobno, svjesni smo da su brojni koeficijenti nepravedni i da su se godinama nekonzistentno mijenjali. Želimo riješiti i to pitanje, i za to ćemo angažirati stručnjake koji će na temelju detaljne analize precizno utvrditi realnu složenost svih poslova”, rekao je premijer u Saboru i poručio kako je Vlada otvoreni za dijalog o tome sa socijalnim partnerima  kako bi se pronašlo rješenje na godinama nagomilane probleme, koji su uzrok brojnih nelogičnosti.

“Isto tako, osobni odbitak, kao neoporezivi dio dohotka, podižemo s 3800 na 4000 kuna. Ujedno, najavljujem daljnje značajno povećanje minimalne plaće nakon konzultacija sa socijalnim partnerima”, naglasio je Plenković. 

Podsjetio je kako je njegova Vlada povećala osnovicu za izračun plaće državnih i javnih službenika, koja se nije povećala za kunu od 2012. do 2016., za 587 kuna, odnosno za 11,5 posto.

Pohvalio se i povećanjem mirovina. Iako smo bili obećali povećanje mirovina za 5 posto do kraja mandata, već smo ih sada povećali za 12 posto što je dvaput više nego u mandatu prethodnih triju vlada, kazao je. 

 “Dakle, zdravim gospodarskim rastom i smanjenjem poreza građanima i poduzećima osigurali smo u svega tri godine triput veće povećanje prosječne plaće i dvaput veće povećanje minimalca i mirovina nego u mandatu prethodnih triju vlada”, istaknuo je te izrazio razumijevanje nestrpljenja zaposlenih u obrazovanju, zdravstvu i drugim javnim službama, poštujući  njihov stav da bi plaće trebale biti još veće.

“Međutim, držimo da nakon povećanja plaća svim državnim službenicima od 11,5 posto u tri godine i ponude za dodatno povećanje od 4 posto – štrajk učitelja nije bio opravdan”, kazao je  premijer.

Premijer Plenković podnoseći izvješće o radu Vlade poručio je kako je njegova Vlada svakog trenutka spremna izaći pred hrvatske birače pa neka birači odluče kome žele povjeriti budućnost Hrvatske i svoje djece kritizirajući pritom prethodnu SDP-ovu Vladu.

“Kao Vlada koja probleme rješava, svakog trenutka spremni smo ići pred hrvatske birače, pa neka oni odluče kome žele povjeriti budućnost Hrvatske i svoje djece – da li onima koji se u svakom rješenju trude pronaći problem, a nemaju mogućnost okupiti većinu i voditi Hrvatsku, ili onima koji su pokazali da nisu kadri voditi odgovornu ekonomsku politiku i podizati standard građana?”, kazao je Plenković.

Istaknuo je da njegova Vlada u protekle tri godine, unatoč brojnim pokušajima destabilizacije, lažnim optužbama, predano radila na ostvarivanju svih predizbornih obećanja na dobrobit hrvatskih građana i ostvarivala brojna postignuća.

“Bilo je onih koji su imali priliku voditi Hrvatsku na put gospodarskog oporavka, ali nisu se pokazali na visini zadatka: Podijelili su društvo, nisu znali iskoristiti članstvo u Europskoj uniji za razvoj Hrvatske i jačanje njenog položaja, zamrznuli su plaće i mirovine i postigli rekordnu nezaposlenost, povećali poreze, a istodobno zadužili Hrvatsku. Tako da je jedini rezultat njihova mandata bio da su svakog hrvatskog građanina zadužili za dodatnih 17.500 kuna”, kazao je Plenković kritizirajući prethodnu SDP-ovu Vladu.

“Za razliku od njih mi znamo kamo vodimo Hrvatsku i kako se vodi država. U svojem djelovanju vođeni smo domoljubljem, solidarnošću prema najpotrebitijim, vrijednostima slobode i odgovornosti svakog pojedinca”, naglasio je.

Premijer je ocijenio i kako je u mandatu njegove Vlade postignut značajan napredak u smanjenju broja neriješenih pravosudnih predmeta.  “Prije tri godine, zatekli smo ih gotovo 530 tisuća, a do svibnja ove godine broj im je pao na 350 tisuća”, kazao je navodeći da Vlada ulaže i u bolju opremljenost i efikasniju organizaciju sudova i državnih odvjetništava. 

Naglasio je kako su danas ulazak u pravosudnu profesiju, imenovanje pravosudnih dužnosnika, proces donošenja odluka prepušteni isključivo struci, bez sudjelovanja izvršne vlasti i mogućnosti političkog utjecaja.

 “Izvršna vlast ne može ni na koji način ulaziti u konkretne postupke za koje su nadležna pravosudna tijela, kao i u odluke koje se tim povodom donose”, kazao je premijer te poručio kako neovisnost pravosuđa ne isključuje i odgovornost pravosudnih dužnosnika za odluke koje donose, a koje trebaju biti nepristrane te se uvijek temeljiti na zakonima i činjenicama.

 Kad je riječ o blokiranima, velikom problemu koji je zatekla njegova Vlada, podsjetio je kako je donijet paket zakona za rješavanje tog pitanja, omogućen otpis dugova građanima …, a kao posljedica tih mjera, broj blokiranih građana smanjen je s 325 tisuća u ožujku 2018. na 251 tisuću u kolovozu ove godine, naglasio je Plenković.

Izvješće o radu Vlade Plenković je predstavio je kroz četiri glavne teme, pravna sigurnost, konkurentnije gospodarstvo i ravnomjerniji razvoj, zaštita obitelji, tolerantnog i pravednog društva, te jača i sigurnija Hrvatska u Europi i svijetu.



Održan prvi sastanak pregovaračkih odbora Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi za pregovore o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama

Danas je u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava održan prvi sastanak pregovaračkih odbora Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi za pregovore o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.

Sastanku su u ime Vlade sudjelovali: dr. sc. Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade RH i ministar financija, Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskoga sustava, Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu financija, Stipe Mamić, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja, Marica Mikec, pomoćnica ministrice kulture, Nada Zrinušić, pomoćnica ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Višnja Tafra, glavna tajnica Ministarstva uprave.

U ime sindikalnih središnjica na sastanku su sudjelovali: Igor RadekaVilim RibićMirela Bojić i Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Jadranka Dimić, iz Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Antun Guljaš iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, Stjepan Topolnjak i Tajana Drakulić iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Ivica Trubić i Domagoj Rebić iz Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, Željko Stipić iz Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu – Preporod, Anica Prašnjak Nataša Matejaš Brlić iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara, Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Ana Tuškan iz Sindikata hrvatskih učitelja i Mirela Matijević Erceg iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.

Na današnjem sastanku otvorilo se pitanje Protokola o pregovorima za sklapanje temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, osnovice i drugih materijalnih prava nakon čega je dogovoreno da će na slijedećem sastanku, krajem listopada, obje strane iznijeti svoje početne pozicije i teme.

Od 1. siječnja 2020. socijalni radnici dobivaju status službene osobe

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković najavila je u srijedu u Splitu kako će od 1. siječnja iduće godine socijalni radnici dobiti status službene osobe radi podizanja razine njihove sigurnosti.

»Od 1. siječnja 2020. svi socijalni radnici i svi stručni radnici u sustavu socijalne skrbi dobit će status službene osobe, što podrazumijeva da će se svaki napad na socijalnog radnika kao službenu osobu tretirati kao kazneno djelo i kao takvo će se procesuirati i sankcionirati sukladno odredbama Kaznenog zakona, ali jednako tako, ako socijalni radnik kao službena osoba počini bilo kakvo kazneno djelo obavljajući svoju djelatnost u sustavu socijalne skrbi, podliježe procesuiranju i sankcijama sukladno odredbama Kaznenog zakona«, rekla je ministrica Bedeković.

Podsjetila je kako je trenutačno u javnom savjetovanju Kazneni zakon u čije su odredbe unesene formulacije kojima se svim socijalnim radnicima i stručnim radnicima u sustavu dodjeljuje status službene osobe.

»Zakon ide u dva čitanja na plenarnoj sjednici u Hrvatskome saboru«, dodala je.

Ministrica Bedeković sastala se danas u Splitu s ravnateljima svih centra za socijalnu skrb u Splitsko-dalmatinskoj županiji te s predstavnicima svih podružnica i ravnateljima svih ustanova socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska.

»Na tom sastanku razgovarali smo o razini sigurnosnih mjera i razini kvalitete usluga u svim tim ustanovama«, rekla je Bedeković.

tom je podsjetila kako je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku odredilo rok do 30. rujna ove godine za uvođenje fizičke i tehničke zaštite za sve centre socijalne skrbi i sve podružnice. Objasnila je kako je to jedna od mjera tog ministarstva kako bi sustav socijalne skrbi bio efikasniji i sigurniji, a sve zbog tragičnog događaja ljetos u Centru za socijalnu skrb u Đakovu.

Dodala je kako su na sastanku razgovarali i o materijalnim uvjetima i kadrovskim potrebama u ustanovama socijalne skrbi na području Splitsko-dalmatinske županije.

Ministrica Bedeković posebno se sastala sa splitsko-dalmatinskim županom Blaženkom Bobanom, s kojim je razgovarala o demografskim mjerama u toj županiji. Rekla je kako je u završnoj fazi izrade strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske.

»Želim na terenu čuti povratne informacije o demografskim mjerama kako bismo ih što više ugradili u nacionalnu strategiju«, dodala je Bedeković.

“Ne iznenađuju novi napadi na socijalne radnike”

Predsjednica sindikata zaposlenih u socijalnoj skrbi Jadranka Dimić u utorak je izjavila kako je novi napadi na socijalne radnike ne iznenađuju istaknuvši da je to njihova svakodnevnica te je pozdravila uvođenje tehničkog i fizičkog osiguranja u centre za socijalnu skrb.

“Ne iznenađuje me situacija. Nakon tragičnog događaja u Đakovu, socijalni radnici su se malo ohrabrili i osvijestili da takve slučajeve moraju prijavljivati. Svjesni smo situacije – proveli smo istraživanje koje kaže da je gotovo 70 posto zaposlenika u sustavu gotovo svakodnevno izloženo nasilju i ozbiljnim prijetnjama”, rekla je za Hinu predsjednica tog sindikata  Jadranka Dimić nakon održanog okruglog stola o socijalnoj skrbi.

Prošli je tjedan došlo do dva nova napada na socijalne radnike kada je socijalnim radnicima u srijedu prijetio 40-godišnji Riječanin, a u petak u Belom Manastiru 39-godišnji Baranjac. Izmjenama u sustavu socijalne skrbi do kraja rujna uvest će se tehnička i fizička zaštita, odnosno uvođenje detektora i proširenja ovlasti zaštitara u sve centre za socijalnu skrb i njihove podružnice.

“Osiguranje u prvu ruku doista može pomoći jer smo do sada imali zaštitare po našim centrima, ali oni nisu imali ovlasti reagirati u slučajevima nasilja korisnika nad zaposlenicima”, istaknula je Dimić.

Zaštitari su isključivo imali ovlasti osiguranja imovine, objašnjava, te su postojali slučajevi da su zaštitari bili prekršajno kažnjavani jer su uskočili u pomoć socijalnim radnicima. Zaštita je prvi korak da se osobe pregledaju, da se ne bi dogodio slučaj kao u Splitu kada je korisnik u centar ušao s pištoljem, ističe Dimić, a dobro je i da zaštitari mogu uskočiti u pomoć.

Ipak, Dimić je naglasila kako to nije dovoljno jer postoje vrlo riskantni tereni gdje je populacija korisnika izrazito agresivna i gdje će biti potrebna i suradnja policije.

Uz promjene koje se tiču izravne zaštite radnika, trenutno se radi i na izmjenama zakona kojima bi svi socijalni radnici i ostale stručni radnici u sustavu socijalne skrbi dobili status službene osobe.

“Strahote koje se događaju u sustavu socijalne skrbi, probudile su političare! Socijalni radnici izloženi su napadima jer predstavljaju državu. Mi socijalni radnici na sebe preuzimamo napade koji su zapravo usmjereni prema onima koji donose zakone te određuju kako će se tretirati socijalno ugroženi građani”, ocijenila je predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić.

Istraživanje, koje je napravljeno u sklopu EU projekta “Jačanje sektorskog socijalnog dijaloga u području socijalne skrbi” utvrdilo je glavne probleme sustava među kojima su preširok opseg djelatnosti centara za socijalnu skrb, nedostatak radne snage, preopterećenost zaposlenika, visoka razina izloženosti stresu i nedovoljna uključenost radnika u donošenje odluka.

Sindikat Vladi i resornom ministarstvu predlaže izradu strategije razvoja sustava socijalne skrbi te preporučuje da radna skupina okupi nezavisne stručnjake iz svih segmenata socijalne zaštite, kao i predstavnike sindikata.

Sindikat: Ne iznenađuju novi napadi na socijalne radnike

Predsjednica sindikata zaposlenih u socijalnoj skrbi Jadranka Dimić u utorak je izjavila kako je novi napadi na socijalne radnike ne iznenađuju istaknuvši da je to njihova svakodnevnica te je pozdravila uvođenje tehničkog i fizičkog osiguranja u centre za socijalnu skrb.

“Ne iznenađuje me situacija. Nakon tragičnog događaja u Đakovu, socijalni radnici su se malo ohrabrili i osvijestili da takve slučajeve moraju prijavljivati. Svjesni smo situacije – proveli smo istraživanje koje kaže da je gotovo 70 posto zaposlenika u sustavu gotovo svakodnevno izloženo nasilju i ozbiljnim prijetnjama”, rekla je predsjednica tog sindikata Jadranka Dimić nakon održanog okruglog stola o socijalnoj skrbi.

Prošli je tjedan došlo do dva nova napada na socijalne radnike kada je socijalnim radnicima u srijedu prijetio 40-godišnji Riječanin, a u petak u Belom Manastiru 39-godišnji Baranjac. Izmjenama u sustavu socijalne skrbi do kraja rujna uvest će se tehnička i fizička zaštita, odnosno uvođenje detektora i proširenja ovlasti zaštitara u sve centre za socijalnu skrb i njihove podružnice.

“Osiguranje u prvu ruku doista može pomoći jer smo do sada imali zaštitare po našim centrima, ali oni nisu imali ovlasti reagirati u slučajevima nasilja korisnika nad zaposlenicima”, istaknula je Dimić.

Zaštitari su isključivo imali ovlasti osiguranja imovine, objašnjava, te su postojali slučajevi da su zaštitari bili prekršajno kažnjavani jer su uskočili u pomoć socijalnim radnicima. Zaštita je prvi korak da se osobe pregledaju, da se ne bi dogodio slučaj kao u Splitu kada je korisnik u centar ušao s pištoljem, ističe Dimić, a dobro je i da zaštitari mogu uskočiti u pomoć.

Ipak, Dimić je naglasila kako to nije dovoljno jer postoje vrlo riskantni tereni gdje je populacija korisnika izrazito agresivna i gdje će biti potrebna i suradnja policije.

Uz promjene koje se tiču izravne zaštite radnika, trenutno se radi i na izmjenama zakona kojima bi svi socijalni radnici i ostale stručni radnici u sustavu socijalne skrbi dobili status službene osobe.

“Strahote koje se događaju u sustavu socijalne skrbi, probudile su političare! Socijalni radnici izloženi su napadima jer predstavljaju državu. Mi socijalni radnici na sebe preuzimamo napade koji su zapravo usmjereni prema onima koji donose zakone te određuju kako će se tretirati socijalno ugroženi građani”, ocijenila je predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić.

Istraživanje, koje je napravljeno u sklopu EU projekta “Jačanje sektorskog socijalnog dijaloga u području socijalne skrbi” utvrdilo je glavne probleme sustava među kojima su preširok opseg djelatnosti centara za socijalnu skrb, nedostatak radne snage, preopterećenost zaposlenika, visoka razina izloženosti stresu i nedovoljna uključenost radnika u donošenje odluka.

Sindikat Vladi i resornom ministarstvu predlaže izradu strategije razvoja sustava socijalne skrbi te preporučuje da radna skupina okupi nezavisne stručnjake iz svih segmenata socijalne zaštite, kao i predstavnike sindikata.

Tragedije snažno prodrmale sustav socijalne skrbi

Djelatnici sustava socijalne skrbi zadovoljni su uvođenjem tehničkog i fizičkog osiguranja u centrima za socijalnu skrb. Sada čekaju promjene zakona čime bi socijalni radnici trebali dobiti status službenih osoba. Socijalni radnici upozorili na niske socijalne naknade korisnicima

 Zaposlenici u sustavu socijalne skrbi svakodnevno su izloženi prijetnjama, a čak 70 posto njih tijekom radnog je vijeka bar jednom bilo izloženo ozbiljnom fizičkom napadu. Zbog toga im je nužna bolja zaštita. Istaknuto je to na okruglom stolu koji je Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske organizirao na kraju EU projekta Jačanje sektorskog socijalnog dijaloga u području socijalne skrbi.

„Prije dva mjeseca na sastanku s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem dogovorili smo tehničku i fizičku zaštitu zaposlenika. Dosadašnje metode zaštite nisu bile dostatne. Sada su proširene ovlasti zaštitarskih službenika koji imaju pravo pružiti fizičku zaštitu zaposlenicima. Često ni to nije dovoljno pa će u kritičnim situacijama biti moguć i angažman policije. U sklopu pojačavanja tehničkog osiguranja vjerujemo da će do kraja mjeseca u sve centre socijalne skrbi biti uvedeni detektori metala te nadzorne kamere“, kazala je Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske. Dodala je da se radi i na prijedlogu izmjena zakona čime bi socijalni radnici trebali dobiti status službene osobe.

Vedrana Stecca, glavna tajnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, rekla je da su problemi u sustavu socijalne skrbi detektirani te da Ministarstvo radi na njihovu rješavanju. Istaknula je kako je suradnja sa sindikatima važna za unapređenje sustava u korist socijalnih radnika, njegovih korisnika te šire zajednice.

„Strahote koje se događaju u sustavu socijalne skrbi, probudile su političare! Socijalni radnici izloženi su napadima jer predstavljaju državu. Mi socijalni radnici na sebe preuzimamo napade koji su zapravo usmjereni prema onima koji donose zakone te određuju kako će se tretirati socijalno ugroženi građani. Trenutak je da se otvoreno kaže da su socijalne naknade u sustavu socijalne skrbi niske i da država ozbiljno treba poraditi da se iznosi i uvjeti naknada drugačije urede. Oni trebaju biti pravedniji, bolje ciljani i dostatni za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba korisnika“, poručila je Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika.

Antun Ilijaš, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika, kazao je kako se postojeće stanje snažno odražava na socijalne radnike što se vidi po njihovim bolestima i bolovanjima. Psiholog Boris Hudina upozorio je na visoku razinu stresa među zaposlenicima u sustavu socijalne skrbi.

Istraživanjem koje je napravljeno u sklopu EU projekta Jačanje sektorskog socijalnog dijaloga u području socijalne skrbi, utvrđeni su glavni problemi sustava. Među njima su preširok opseg djelatnosti centara za socijalnu skrb, nedostatak radne snage, preopterećenost zaposlenika, nedostatak normativa i jasnih standarda rada, visoka razina izloženosti stresu, niska razina brige o ljudskim resursima, nedovoljna uključenost radnika u donošenje odluka, nerijetka kršenja radnih prava, izbjegavanje socijalnog dijaloga od strane poslodavaca i formaliziranje bez stvarnog učinka.

Željka Zoretić Mutnjaković, tajnica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i Nela Pamuković, socijalna radnica, složile su se da su sustavu socijalne skrbi potrebne sustavne promjene.

Zbog toga Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Vladi, a posebno resornom ministarstvu predlaže izradu strategije razvoja sustava socijalne skrbi te preporučuje da radna skupina okupi nezavisne stručnjake iz svih segmenata socijalne zaštite te predstavnike sindikata.

U sklopu istoimenog EU projekta izdana je publikacija Jačanje socijalnog dijaloga – Jačanje sektorskog socijalnog dijaloga u području socijalne skrbi, a diljem Hrvatske organizirani su okrugli stolovi te edukativne radionice. Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda.

KONTAKT ZA MEDIJE:

Jadranka Dimić                   sindikat.szdssh@gmail.com                        mobitel 091 511 3178