Danas počinju pregovori Vlade i javnih službi, sindikalisti su spremni i na prosvjede: ‘Kolika je inflacija, toliko veće plaće! I to već u listopadu‘

Očekujemo da pregovori traju kratko, da rješenja budu prihvatljiva, a prve isplate plaća prema novoj, uvećanoj osnovici već u listopadu za rujansku plaću.

Tako bi se mogli sažeti zahtjevi pregovaračkog odbora sindikata javnih službi koje će u srijedu staviti na stol pred Vladine predstavnike, s kojima u srijedu počinju novu rundu pregovora o rastu osnovice za plaće zaposlenima u obrazovanju, znanosti, zdravstvu, socijalnoj skrbi i kulturi.

Nakon što su se u travnju izborili za rast osnovice od četiri posto, pa je ona od svibnja za javne službenike skočila na 6286,29 kuna, s Vladom i premijerom Andrejem Plenkovićem dogovoreno je tada kako će do kraja rujna nastaviti pregovore o daljnjem rastu osnovice za 180 tisuća učitelja, profesora, znanstvenika, liječnika, medicinskih sestara, socijalnih radnika, “kulturnjaka” i ostalih zaposlenih u tim službama.

KONKRETNI IZRAČUNI

Iako su u međuvremenu pojedini sindikalni čelnici isticali kako će tražiti da taj “jesenski” rast iznosi dodatnih deset posto, u utorak uoči pregovora nitko od predstavnika sindikata u pregovaračkom odboru nije želio potvrditi koliki će biti njihov konkretan zahtjev vezan uz visinu osnovice.

– Nema potrebe za kurtoaznim sastancima i odugovlačenjem pregovora. Očekujemo da Vladini predstavnici dođu s konkretnim izračunima i ekonomskim pokazateljima, a mi ćemo doći sa svojima.

S obzirom na inflaciju, kretanja na tržištu, realni rast BDP-a, uspješnu turističku sezonu i ostalo, nema razloga da oni ne iziđu s ponudom za ozbiljniji rast osnovice – kaže Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i članica pregovaračkog odbora koji čine predstavnici 11 sindikata javnih službi.

– O njihovoj ponudi ovisi daljnji tijek pregovora. Ne možemo dopustiti daljnje urušavanje naših plaća – poručuje Lovrić, koja ističe da je, unatoč rastu osnovice od četiri posto, na godišnjoj razini njihova plaća porasla samo za 2,3 posto.

Lovrić je ponovila kako sigurno neće pristati da rast osnovice bude manji od četiri posto, a upozorava i kako njezina visina ovisi o tome hoće li se tijekom ove runde pregovora razgovarati samo o rastu osnovice za preostale mjesece do kraja ove godine ili će biti uključeni i pregovori o državnom proračunu za 2023. godinu, što također očekuje Vladu i sindikate.

S tim se slaže i Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod.

– Visina zahtjeva vezana uz rast osnovice ovisit će o tome hoće li se rješenje odnositi na pet, osam ili 20 mjeseci, dakle samo do kraja ove godine ili je uključena i osnovica za 2023. godinu – kaže Stipić.

ŠIRI SE LETAK

– Jasno je da je od svibnja do rujna vrijednost osnovice za izračun plaća zbog inflacije obezvrijeđena. Službeno priznata inflacija od strane Državnog zavoda za statistiku za to razdoblje, ako uzmemo u obzir da je svaki mjesec ona rasla za više od jedan posto, iznosi između 5,5 i šest posto.

Nadamo se da Vladina ponuda o rastu osnovice do kraja ove godine neće ići ispod toga jer to bi značilo daljnje smanjenje vrijednosti rada zaposlenih u javnim službama – upozorava Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod.

Sindikati su svojemu članstvu već uputili i letak u kojemu upozoravaju kako im “prijeti rekordan pad kupovne moći” i da je “vrijeme za (re)akciju”, čime ne isključuju kako su u slučaju nepovoljne Vladine ponude spremni na industrijske akcije, to jest prosvjede, pa i – štrajk.

U letku se navodi kako su “pred nama novi pregovori o plaćama, jedni od najvažnijih u posljednjih 20-ak godina zbog snažnog utjecaja inflacije na naše plaće i njihova sve većeg zaostajanja za drugim plaćama u zemlji”.

– Cijene divljaju, a plaće NKV radnika u privredi postaju veće od plaća VSS radnika u javnim službama. U srpnju je zabilježen rekordan rast inflacije od 12,3 posto, što ukazuje na daljnji pad i ubrzanje pada naših realnih plaća.

Pritom, treba imati na umu da je ovaj podatak o općem rastu cijena varljiv. Naime, u istom mjesecu kruh je poskupio 30 posto, krumpir 31 posto, mlijeko 37 posto, a dizel 40 posto. Dakle, osnovna dobra koja se najviše koriste poskupjela su bitno više od 12,3 posto. Sukladno tome, utjecaj inflacije na naše plaće je snažniji nego što statistika sugerira i što se više troši na osnovna dobra, to je udar žešći – upozoravaju sindikati.

NEDOSTAJE KADRA

– Učinke pregovora očekujemo u listopadu na plaći za rujan. Naši zahtjevi su realni. Želimo da se plaće u 2022. godini usklade s porastom inflacije, a da se u drugom dijelu pregovora vezanih za državni proračun u 2023. godini nastave razgovori o daljnjem rastu osnovice. Standard ljudi i kupovna moć trebaju biti na razini prije inflacije – ističe i Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske i članica pregovaračkog tima javnih službi.

Upozorava također kako tome sustavu kronično nedostaje kadra, i to ne samo socijalnih radnika, nego i pomoćno-tehničkog osoblja, “na natječaje se ne javlja nitko”, a postojeći djelatnici više su nego preopterećeni.

Stare su to boljke i zdravstvenog sustava, a Ankica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara, uoči sastanka s Vladinim pregovaračkim timom poručuje:

– Stanje u zdravstvu je teško, a situacija je dodatno narušena u COVID krizi. Medicinske sestre su iscrpljene, a o nedostatku toga kadra, kao i liječnika, ne moramo ni govoriti. Znamo kolika je visina inflacije, cijene energenata, goriva, vode, hrane otišle su u nebo. Očekujemo fer i poštenu ponudu Vlade!

Iako ne žele iznositi ponudu s kojom će doći pred Vladu, sindikati javnih službi, kako se neslužbeno spekulira, vrlo vjerojatno neće pristati da rast osnovice za plaće javnih službenika za posljednja četiri mjeseca ove godine bude (puno) manji od deset posto.

Bude li se pregovaralo “u paketu”, to jest za osnovicu do kraja ove i u 2023. godini, zahtjev bi mogao narasti do 15-postotnog povećanja osnovice.

Stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu kako rast osnovice samo za jedan posto, ugrubo, “košta” 200 milijuna kuna. To bi značilo da u slučaju desetpostotnog povećanja osnovice za plaće javnih službenika Vlada mora osigurati oko dvije milijarde kuna!

Negativna percepcija o uvjetima rada u centrima za socijalnu skrb: Nesrazmjer količine posla, izloženi su rizicima…

Uvjeti rada u centrima za socijalnu skrb nisu dobri – zaposlenici imaju nedovoljno visoke plaće, dok su s druge strane itekako izloženi rizicima, posebno radu s agresivnim korisnicima.

“Kao što dobro znate, u Hrvatskoj imamo dvije i pol tisuće socijalnih radnica i radnika i više od pola milijuna korisnika sustava socijalne skrbi“, upozorio je ove godine predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš. No broj korisnika nije jedino što muči socijalne radnike.

“Broj korisnika po stručnom radniku razlikuje se od centra do centra, kao i na razini gradova i županija. Osnivanjem Hrvatskog zavod za socijalni rad, odnosno novom organizacijom rada centara za socijalnu skrb želi se postići transparentnija i učinkovitija raspoređenost poslova”, poručuju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Kakva je djelatnost socijalna skrb?

Socijalna skrb organizirana je djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, a obuhvaća prevenciju, pomoć i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unaprjeđenja kvalitete života, te poticanje promjena i osnaživanje korisnika, radi njihova aktivnog uključivanja u život zajednice.

Postupanja centra za socijalnu podrazumijevaju i terenske obilaske stručnih radnika obiteljima i samcima u tretmanu ili za koje postoje okolnosti vezane uz njihovo narušeno socijalno funkcioniranje, neadekvatno izvršavanje roditeljske skrbi i sl., propisana su kako Zakonom o socijalnoj skrbi tako i Obiteljskim zakonom i drugim zakonskim propisima.

Za organizaciju rada centra za socijalnu skrb odgovoran je ravnatelj centra, a svaka situacija koja se procjenjuje žurnom i visoko rizičnom zahtjeva žurna postupanja, koja uključuju i nenajavljene terenske obilaske obiteljima ili samcima u potrebi.

U Republici Hrvatskoj djeluju 82 centra za socijalnu skrb i 56 podružnica. U 2021. godini ukupno je bilo 419.826 korisnika svih prava i socijalnih usluga. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi predviđena je reorganizacija centara za socijalnu skrb i osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji će s radom započeti 1. siječnja 2023. s ciljem rasterećivanja dijela poslova koje će preuzeti Središnja služba, ujednačenog postupanja i učinkovitijeg stručnog rada područnih jedinica, ali u centrima za socijalnu skrb nisu uvjereni da će se nešto značajno promijeniti.

Iz centara za socijalnu skrb više puta su odaslani apeli da se nešto mora promijeniti. Kako kažu, sustav socijalne skrbi u lošem je stanju i odlikuje ga nedostatak stručnih radnika i vanjskih suradnika za obavljanje poslova u centrima za socijalnu skrb.

Koliko Hrvatska ima zaposlenih u centrima i kolika je plaća socijalnog radnika?

Prema podacima ministarstva, na dan 31. prosinca 2021. zaposleno je ukupno 1.216 socijalnih radnika, 338 pravnika, 16 upravnih pravnika, 210 psihologa, 14 rehabilitatora i 73 socijalna pedagoga.

Plaće te dodaci na plaću službenika i namještenika centara za socijalnu skrb propisane su Zakonom o plaćama u javnim službama, Zakonom o osnovici plaće u javnim službama, Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentom složenosti poslova službenika i namještenika u javnim službama, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama te Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi.

Sigurnost djelatnika Centra za socijalnu skrb

Ova godina počela je napadom na djelatnike centra za socijalnu skrb, a ubojici iz Đakova Vrhovni sud potvrdio je presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog ubojstva djelatnika centra za socijalnu skrb.

“Na razini cijele Republike Hrvatske do kraja 2019. godine osigurana je i provedena mjera tehničko-tjelesne zaštite svih centara za socijalnu skrb (zaštitar, ručni detektor metala, prolazni detektor metala). Za tu svrhu Ministarstvo je osiguralo i utrošilo iznos od 2,8 milijuna kuna (2.838.911,53 kn).

Centrima koji djeluju na više lokacija omogućena je zaštita na svim lokacijama na kojima djeluju.

Osim zaštitara, u centrima za socijalnu skrb u kojima je prostorno bila moguća ugradnja postoji prolazni detektor metala dok u manjim podružnicama gdje nije bila moguća ugradnja prolaznog detektora metala zbog prostornih uvjeta postoje ručni detektori metala.

Financijska sredstva za plaće zaštitara osiguravaju se iz sredstava jedinica područne (regionalne) samouprave, te na temelju planiranih i osiguranih financijskih sredstava ugovaraju se zaštitarske usluge.

Osnivanjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad financijska sredstva za zaštitarske usluge osiguravat će se iz Državnog proračuna čime se omogućiti ravnomjeran pristup u osiguravanju navedenih usluga”, poručuju iz Ministarstva.

Službene osobe

Iz Ministarstva podsjećaju i da su radnici centara službene osobe.

“Osim tehničke zaštite i zaštitarskih usluga, radnici centara za socijalnu skrb su izmjenama i dopunama Kaznenog zakona 2019. godine dobile status službene osobe. Time kazneno zakonodavstvo i praksa nastoje osigurati zaštitu osoba koje su u svojem radu posebno izložene ugrozi od kriminalnog ponašanja, ali i njihovu pojačanu odgovornost za zakonito postupanje”, poručili su nam.

Podsjetimo, lani je Komora socijalnih radnika, nakon niza napada na djelatnike centara za socijalnu skrb, apelirala na predsjednika, premijera, vladu i resorno ministarstvo da svojim ovlastima naprave sve da zaštite radnike i stručne djelatnike u cijeloj Republici Hrvatskoj.

Predsjednica SZDSSH: “Problem je u nesrazmjeru količine rada i odgovornosti koje na svojim leđima nose socijalni radnici”

“Socijalnih radnika u Centrima za socijalnu skrb ima nedovoljno i rade preko svih propisanih normativa. Nedostaje ih oko 700. Trenutno je u Zavodu za zapošljavanje evidentirano oko 140 socijalnih radnika na cijelom području RH. Pri tome treba napomenuti da u pojedinim županijama kao što je Ličko-senjskoj i Istarskoj županiji nema niti jednog socijalnog radnika na područnom Zavodu za zapošljavanje. Iako resorno ministarstvo daje suglasnost na zapošljavanje, činjenica je da se natječaji ponavljaju jer se nitko ne javlja. Sa druge strane, imamo situaciju da imamo mlade ljude, državljane RH koji su završili socijalni rad na Sveučilištu u Mostaru, i koji bi željeli raditi u RH, ali im je zbog loših zakonskih rješenja onemogućen ili znatno otežan pristup tržištu rada. Radi se oko stotinjak završenih socijalnih radnika koji već dvije godine čekaju da se uredi njihov status kako bi se mogli zaposliti u sustavu socijalne skrbi. Zapošljavanje mladog kadra uvelike bi rasteretilo socijalne radnike u sustavu i spriječilo bi njihov odlazak u inozemstvo”, komentirala je za Narod.hr predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dimić.

“Iako plaće socijalnih radnika ne zaostaju za plaćama srodnih zanimanja u javnim službama, problem je u nesrazmjeru količine rada i odgovornosti koje na svojim leđima nose. Odgovornost za rješavanje najtežih životnih situacija korisnika treba dodatno platiti i na tome će Sindikat inzistirati kroz predstojeće pregovore za Kolektivni ugovor”, zaključila je Dimić.

Istraživanje o uvjetima rada iz perspektive socijalnog radnika

Prema radu izv. prof. dr.sc. Marine Milić Babić, prof. dr. sc. Nine Žganeca i izv. prof. dr. sc. Gordane Berc objavljenom u Ljetopisu socijalnog rada 2021. godine,  socijalni radnici u Hrvatskoj uglavnom imaju negativnu percepciju o uvjetima rada pri čemu ukazuju na probleme: nesigurnosti financiranja, nedostatka kadra, neadekvatne prostorne uvjete, manjak službenih vozila za terenske obilaske, prevelikog opsega posla i administracije, nepoštovanje dostojanstva radnika i teškoće pri uspostavi suradnje s korisnicima.

Preporuke socijalnih radnika, kako navode, za unaprjeđenje opisanog su: poboljšanje uvjeta rada kroz: unaprjeđenje zakonodavnog okvira, zapošljavanje stručnog kadra i edukacije stručnjaka, poboljšanje sigurnosti.

“Zadnjih nekoliko godina teme brojnih natpisa u medijskim stupcima, internetskim
objavama i forumima bili su problemi u sustavu socijalne skrbi što je nedvojbeno
utjecalo na rad i zadovoljstvo slikom položaja socijalnih radnika u društvu, kao i na
percepciju javnosti prema profesiji”, navodi se u zaključku.

Sukladno navedenom, plaću službenika u centru za socijalnu skrb čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta, osnovice koja od 1. siječnja 2022. iznosi 6.044,51 kuna uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.

Koeficijent radnog mjesta stručnog radnika (socijalnog radnika, pravnika, psihologa, socijalnog pedagoga i edukacijskog rehabilitatora) u ustanovama socijalne skrbi je 1,400.

Uvjeti rada

“Centri za socijalnu skrb, registriranu djelatnost obavljaju u poslovnim prostorima u svom vlasništvu, u vlasništvu Republike Hrvatske ili u poslovnim prostorima u zakupu, u vlasništvu fizičkih, odnosno pravnih osoba kao i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao osnivačem te Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kontinuirano se provode aktivnosti kako bi se prostorni uvjeti centara za socijalnu skrb poboljšali i prilagodili postojećim potrebama.

U 2022. i 2023. godini iz Državnog proračuna se financira gradnja, odnosno rekonstrukcija osam poslovnih objekata za potrebe centara za socijalnu skrb ukupne vrijednosti oko 45 milijuna kuna.

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a u sklopu realizacije projekata centara za socijalnu skrb, do kraja 2023. godine će se izgraditi sedam novih poslovnih objekata ukupne vrijednosti 54 milijuna kuna te si centri za socijalnu skrb u sklopu istih projekta nabavljaju i službene automobile.

U tijeku je sukladno izdanim suglasnostima postupak nabave službenih automobila za potrebe centara za socijalnu skrb, koja nabava se financira iz Državnog proračuna”, odgovorilo nam je ministarstvo na pitanje o uvjetima u kojima socijalni radnici rade.

Jedino pozitivno – suradljiv radni kolektiv

“Kao pozitivnu stvar, sudionici ovog istraživanja navode podržavajući i suradljiv radni
kolektiv. Što se tiče sigurnosti i zaštite na radu, sudionici istraživanja navode kako
su u institucije i ustanove u kojima su zaposleni uveli zaštitare, detektore metala i
kamere. Ipak, bez obzira na postojanost ovih mehanizama zaštite, sudionici navode
kako je i dalje prisutan osjećaj nesigurnosti tijekom terenskog izvida koji biva djelomično ublažen u slučaju prisutnosti radnih kolega. Sudionici se osjećaju nezaštićeno
tijekom terenskog rada te navode kako su mjere sigurnosti kasno uvedene tek nakon
članci smrtnog stradanja kolega”, dodaje se.

Rezultati ovog istraživanja ukazuju na činjenicu kako socijalni radnici smatraju da status službene osobe donosi određena prava, ali ne štiti od agresivnog ponašanja korisnika.

“U okviru teme percepcije odnosa društva prema struci socijalnog rada, sudionici ju vide kao negativnu i smatraju kako reakcije okoline obiluju predrasudama, osudom i pogrdnim komentarima u javnosti. Sudionici također smatraju kako okolina nema znanja o profesiji socijalnog rada. Nadalje, preporuke socijalnih radnika za unaprjeđenje struke su: unaprjeđenje uvjeta rada (pri čemu zagovaraju povećanje plaća, unaprjeđenje zakonodavnog okvira, zapošljavanje dodatnog stručnog kadra i edukacije stručnjaka), poboljšanje sigurnosti na radnom mjestu i promocije struke socijalnog rada (preko uspostave suradnje s medijima, senzibilizacije javnosti i unapređenja profesije socijalnog rada kroz pozitivne primjere organizacija i ustanova”, zaključuje se.

 

Izvor: www.narod.hr

Djelatnici Centra za socijalnu skrb u Rovinju mogu odahnuti! SMIJENJENA RAVNATELJICA ANA BOŽIĆ

U Rovinju se već mjesecima ‘šuška’ o situaciji u Centru za socijalnu skrb gdje su, kako navode zaposlenici, dolaskom nove ravnateljice nastali veliki problemi koji otežavaju rad.

Radnici su nam još krajem prošle godine potvrdili kako su izloženi velikom stresu uslijed čestih reorganizacija radnih obveza i onemogućavanja samostalnog stručnog rada, a naveli su tada i kako ih nova ravnateljica kritizira i omalovažava o čemu smo više pisali ovdje.

Nastavno na navode radnika koje smo prenijeli, nedugo zatim stigao je i demantij ravnateljice Ane Božić koji možete pročitati ovdje, no čini se kako su radnici ipak bili u pravu.

Naime, kako nam je potvrdila Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, smijenjena je ravnateljica rovinjskog Centra za socijalnu skrb, Ana Božić.

“Vjerujem da resorno Ministarstvo neće mijenjati ovu odluku, tim više što u Upravnom vijeću rovinjskog Centra za socijalnu skrb sjede zaposlenici Ministarstva koji su dobro upoznati sa situacijom. Riječ je o problemima koji traju već više od godine dana, a radnici su u tom periodu izašli imenom i prezimenom pred Ministarstvo i zatražili pomoć jer su tamo proživljavali poniženja.

Veoma je stresno dolaziti na posao u suzama, a onda i odlaziti s posla u suzama.

Radi se o Centru koji je i inače potkapacitiran i nema dovoljno stručnog kadra, a onda kada je još ovakva situacija, odnosno kad je psihosocijalna klima poprilično loša, ne smjenjuje se osoba koja tome doprinosi.

Situacija je bila jasna kada su svi stručni radnici otišli na bolovanje, no inspekcijski nadzor u Hrvatskoj provodi se jednako kao i prije 20 godina, odnosno gledaju se samo papiri, a ne u kojim uvjetima ljudi rade”, poručila je Jadranka Dimić.

Dodajmo još i kako su djelatnici Centra za socijalnu skrb Rovinj ovu odluku dočekali s dozom rezerve budući da u samo funkcioniranje sustava nemaju više povjerenja pa kažu da ne vjeruju da će se odluka provesti “dok god ju ne vide na papiru”.

 

Izvor: istrain.hr

VAPAJ OČAJNIH RADNIKA URODIO PLODOM Smijenjena ravnateljica rovinjskog Centra za socijalnu skrb Ana Božić

– Drago nam je da je napokon riješena situacija na koju upozoravamo već više od godinu dana i da će radnici moći bez dodatnog stresa i ponižavanja raditi svoj posao. Ovo je signal ministru da treba preispitati rad inspekcije i više pažnje pokloniti vapajima očajnih radnika, kazala nam je danas Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi komentirajući rovinjski slučaj

Na danas održanoj Sjednici Upravnog vijeća rovinjskog Centra za socijalnu skrb, smijenjena je dosadašnja ravnateljica, Ana Božić. Ova diplomirana socijalna radnica na poziciju ravnateljice rovinjskog Centra stigla je prije nešto više od godinu i pol dana.

Usvojen prijedlog za razrješenjem

Na današnjoj sjednici preispitivala se njezina odgovornost, a nastavno na Izvješće o provedenom upravnom nadzoru od strane Samostalnog sektora za upravni i inspekciji nadzor u socijalnoj skrbi kojim, pak, nije bilo utvrđeno kršenje prava radnika.

Unatoč takvom Izvješću, kako nam je potvrdila i sama Božić, usvojen je prijedlog jedne članice Upravnog vijeća za razrješenjem ravnateljice. Kao razlog navedeno je nezadovoljstvo dijela radnika, ujedno i članova Sindikata socijalne skrbi, s načinom vođenja Centra, o čemu je početkom mjeseca pisala novinarka Istre24 Borka Petrović.

Radnici Centra optužili su tada javno ravnateljicu Božić za mobbing i „raspad sustava brige o korisnicima“.

Teške optužbe na račun ravnateljice

– U centru trenutno nema nijednog socijalnog radnika i to nikome nije čudno, nikome se ne pali alarm. Nadležnom ministarstvu uputili smo dopis kojim tražimo da nas oslobode odgovornosti od mogućih posljedica po nekog od korisnika radi zakašnjelih postupaka, kazali su tada djelatnici kolegici Petrović.

Ravnateljica Božić te je navode naknadno ocijenila posve neistinitima i iskonstruiranima.

“Ovo je signal ministru”

– Nakon jučerašnjeg priopćenja ministarstva o urednom inspekcijskom nalazu i dobrom poslovanju ravnateljice CZSS Rovinj, današnja smjena iste je svojevrsni salto mortale. Sami sebi skaču u usta. S druge strane, drago nam je da je napokon riješena situacija na koju upozoravamo već više od godinu dana i da će radnici moći bez dodatnog stresa i ponižavanja raditi svoj posao. Ovo je signal ministru da treba preispitati rad inspekcije i više pažnje pokloniti vapajima očajnih radnika, jer svaki nam je kvalitetan radnik u sustavu koji muči nedostatak radne snage, zlata vrijedan, kazala nam je danas Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, komentirajući rovinjski slučaj.

 

Izvor: www.istra24.hr

NAKON IZVANREDNOG UPRAVNOG NADZORA, Ministarstvo nije utvrdilo kršenje prava radnika u rovinjskom Centru za socijalnu skrb

Ministarstvo smatra da je ravnateljica opravdano angažirala detektivsku agenciju koja je slijedila radnike na bolovanju. Kontrola je obavljena 18. lipnja 2022., a odnosila se na provjeru aktivnosti socijalne radnice, za koju je postojala sumnja da se nalazi na bolovanju za kojeg nema osnova te je dostavljano privremeno izvješće koje ukazuje na sumnju u opravdanost bolovanja, uz fotoelaborat.

Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike primili smo detaljan odgovor vezano za probleme u rovinjskom Centru za socijalnu skrb.

-Izvanredni upravni nadzor u Centru za socijalnu skrb Rovinj proveden je temeljem pritužbi dijela radnika CZSS Rovinj upućenih Ministarstvu, Upravnog vijeća Centra, Sindikatu zaposlenih u djelatnosti socijalne skrb te Hrvatskoj komori socijalnih radnika. Izviješće o provedenom izvanrednom nadzoru, od 7. srpnja 2022., dostavljeno je na ravnateljicu Centra i UV Centra. Izviješćem je naložena provedba ukupno 41 mjere, od kojih se 33 mjere odnose na nepravilnosti utvrđene u radu stručnih radnika Centra. Ujedno, određena je mjera provedbe postupka utvrđivanja odgovornosti stručnih radnika za spise koji su bili predmet nadzora, uvodno su objasnili iz ministarstva nakon provedenog nadzora.

Nadalje, nadzor nije utvrdio nikakvo kršenja prava radnika.

-Upravnom vijeću naložena je provedba postupka utvrđivanja odgovornosti ravnatelja Centra, iz kojega je proizašlo kako nisu utvrđena kršenja prava radnika od strane ravnatelja. Ministarstvo je u cijelosti upoznato sa situacijom u kojoj se nalazi CZSS Rovinj te je radi navedene situacije i proveden upravni nadzor u Centru. Ravnatelj Centra, kao osoba odgovorna za zakonitost rada Centra, ima ovlast uskratiti potpis na zaključak i mišljenje stručnih radnika, koje ocijeni nezakonitim, osobito pod okolnostima kada u konkretnom predmetu nema jedinstvenog mišljenja stručnog tima, primjerice kada se radi o situaciji uskrate potpisa jednog od članova stručnog tima na prijedlog zaključka i mišljenja, smatraju u ministarstvu iz kojeg su očito zadovoljni radom aktualne ravnateljice Ane Božić.

-Pozitivni pomaci u radu CZSS-a Rovinj vidljivi su u dijelu rješavanja problema najugroženijih i socijalno najzapuštenijih korisnika, sprječavanja neosnovanog žurnog izdvajanja i smještaja djece izvan obitelji te kod upravljanja imovinom štićenika koji su pod neposrednim skrbništvom CZSS-a, a koja je dugotrajno zapuštena, što je s vremenom postajalo i veliki problem Grada Rovinja. Povratne informacije korisnika upućuju na unapređenje rada Centra, tvrde iz ministarstva.

Na naš upit kako komentiraju navode da je ravnateljica unajmila privatnog detektiva koji je slijedio djelatnike na bolovanju, te tko je platio detektive, dobili smo sljedeći odgovor.

-Prema članku 46. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, nadzor nad korištenjem privremene nesposobnosti osiguranika, obavlja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, što obuhvaća kontrolu u ordinaciji doktora te neposrednu kontrolu osiguranika u ili izvan ordinacije, uključujući i kućni posjet. Poslodavac može zahtijevati od HZZO-a kontrolu opravdanosti privremene nesposobnosti osiguranika, zbog sumnje na zlouporabu bolovanja, što je u konkretnom slučaju i zatraženo. Ujedno, Centar je sklopio Ugovor o obavljanju detektivskih poslova kontrole bolovanja, s ovlaštenom detektivskom agencijom, prema članku 7. Zakona o privatnim detektivima. Kontrola je obavljena 18. lipnja 2022., a odnosila se na provjeru aktivnosti socijalne radnice, za koju je postojala sumnja da se nalazi na bolovanju za kojeg nema osnova te je dostavljano privremeno izviješće koje ukazuje na sumnju u opravdanost bolovanja, uz fotoelaborat. Zaprimljena dokumentacija, uključujući i fotodokumentaciju, dostavljena je HZZO-u radi ponovne provedbe kontrole bolovanja za istu stručnu radnicu. Zlouporaba bolovanja (ukoliko je dokazana) predstavlja tešku povredu obveza iz radnog odnosa i izigravanje povjerenja poslodavca, zbog čega nastavak radnog odnosa uglavnom nije moguć, izvijestili su iz ministarstva.

-Pojačana kontrola bolovanja djelatnika Centra, uslijed izrazito visoke stope korištenja bolovanja radnika Centra, osobito u ljetnim mjesecima,  te posljedično i pojačanog opterećena djelatnika koji rade dodatnim poslovima, naložena je ravnateljici mjerama upravnoga nadzora te je ujedno naložena i dostava očitovanja HZZO-a po provedenoj kontroli bolovanja, zaključili su iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

 

Izvor: www.istra24.hr

Radnici rovinjskog centra ravnateljicu optužuju za MOBING, ALI I RASPAD SUSTAVA BRIGE O KORISNICIMA

U centru trenutno nema niti jednog socijalnog radnika i to nikome nije čudno, nikome se ne pali alarm, navodi nam jedna od radnica, napominjući da oni rade s najosjetljivijim kategorijama društva i svaki krivi potez može dovesti do neželjenih situacija. Zbog sve toga su u nadležno ministarstvo čak uputili dopis kojim traže da ih oslobode odgovornosti od mogućih posljedica po nekog od korisnika radi zakašnjelih postupaka!

Gotovo godinu dana radnici Centra za socijalnu skrb Rovinj obraćaju se nadležnim institucijama tražeći pomoć radi narušenih odnosa unutar ustanove.

Ravnateljica rovinjskog Centra za socijalnu skrb Ana Božić, tvrde nam dugogodišnji zaposlenici s kojima smo razgovarali (a koji su radi zaštite svojih obitelji željeli ostati anonimni) mobingira svoje djelatnike, a otkako je preuzela funkciju, u listopadu 2020. godine, u tom je centru postalo nemoguće raditi.

Radnici traže premještaje, daju otkaze

Zbog toga su, kako navode, jedna socijalna radnica, psihologinja i administrator već tražili i dobili premještaje, dok je jednom socijalnom radniku ravnateljica dala otkaz, a nekoliko je djelatnika na dugotrajnom bolovanju. Sve se to odražava na rad i štićenike jer centar trenutno, doznajemo, nema niti jednog jedinog  socijalnog radnika!

– Jedna kolegica socijalna radnica dala je otkaz, jedan je dobio otkaz jer navodno nije zadovoljio, iako se radi o socijalnom radniku s 30-godišnjim iskustvom koji je ovdje bio na premještaju. Nedavno je otišla i kolegica koja je bila zaposlena kao administrator kao i psihologinja. Uz njih, još je nekoliko stalno zaposlenih kolega najavilo otkaze pa ne znamo tko će uopće u centru raditi, govori nam jedna od radnica.

U razgovoru s djelatnicima doznajemo da su se medijima obratili jer na njihove apele i upozorenja nadležne institucije ne reagiraju – ni nadležno ministarstvo, niti Upravno vijeće, iako ih u njihovih nastojanjima da se izbore za svoja prava i vrate normalnom radu podržavaju i stručna komora, udruga socijalnih radnika i sindikat.

Doduše, dodaju, u centru jesu provedena dva nadzora, no prvi ‘nije išao na ruku’ ravnateljici pa je navodno stopiran, dok o rezultatima drugog nadzora, u kojemu njih nitko nije niti kontaktirao, nisu uopće obaviješteni.

U prvom se nalazu, navode nam, ravnateljici dane upute o daljnjem postupanju dok je za radnike trebala biti osigurana psiho-socijalna pomoć, no ništa se od toga nije provelo.

Sustav se raspada

Prema pričanjima, novoj su ravnateljici, kada je dužnost preuzela prije dvije godine pružili ruku, no vrlo brzo njezino se nesnalaženje u radu počelo odražavati na rad centra, a ona podređene djelatnike krenula omalovažavati, davati im zadatke koje je nemoguće izvršiti u roku kojeg zahtjeva, ali i uplitati se u samostalan stručni rad djelatnika što negativno utječe na rad s korisnicima i zadovoljavanje njihovih potreba. Probleme u organizaciji rada počeli su se, navode nam, prelamati na leđima korisnika koji više nemaju svoje socijalne radnike.

– Mali smo kolektiv, sada nas ima osam, a do njezina dolaska nas je bilo 12, pričaju nam dodajući da oni pokrivaju široko područje Rovinja, ali i Bala, Kanfanara i Žminja i posla je jako puno.

– Posla je zapravo preko glave, a nas nema. Ljudi koji su ostali zbog presinga koji im utječe na zdravstveno stanje odlaze na bolovanja, situacija je nepodnošljiva, a nas se uporno ignorira. Cijeli se sustav raspada, navodi nam jedna od djelatnica koja tvrdi da joj je onemogućen normalan rad.

Dodaje da ne želi odustati od posla kojeg voli radi jedne osobe i svim će se silama boriti da se situacija u centru normalizira.

– U centru trenutno nema niti jednog socijalnog radnika i to nikome nije čudno, nikome se ne pali alarm, navodi, napominjući da oni rade s najosjetljivijim kategorijama društva i svaki krivi potez može dovesti do neželjenih situacija. Zbog sve toga su u nadležno ministarstvo čak uputili dopis kojim traže da ih oslobode odgovornosti od mogućih posljedica po nekog od korisnika radi zakašnjelih postupaka!

U dvije godine četiri reorganizacije

Upitani da nam pojasne na koje načine ravnateljica opstruira rad pričaju nam da diskriminira većinu radnika te usmeno vrlo često mijenja organizaciju rada i raspored poslova (gotovo na tjednoj razini), a u dvije godine provela je čak četiri reorganizacije centra.

– Konstantno miče ljude sa slučajeva iako mi na nekim predmetima, odnosno obiteljima koje pratimo, radimo godinama. Zbog toga se predmeti više ne mogu pratiti jer se ne zna tko je predmet započeo, tko je njegov nositelj i tko bi ga trebao zaključiti. Cirkuliranje predmeta među zaposlenicima prema usmenim ili rijetko pismenim nalozima ravnateljice rezultira dugim vremenskim rokom čekanja korisnika na ostvarenje svojih prava, navode.

Predmeti se, nastavljaju, dodjeljuju nasumično, pa se tako dešava da su neke stranke prošle sve stručne radnike i više niti sami ne znaju koji im je nadležni socijalni radnik, da se brojni predmeti otvaraju ali ostaju neraspoređeni. Nadalje, tvrde kako se njima zabranjuje da se konzultiraju s kolegama iz nadležnog ministarstva, županije, centra i ostalih usko povezanih službi, a ona se direktno upliće u slučajeve u koje nije upućena.

Uz sve to, dodaju, ravnateljica stvara nepotrebne tenzije, pritisak i kontinuirano kritizira rad gotovo svih zaposlenika.

 Kaže nam da smo zli, odvratni, zove na raport

– Omalovažava nas, vrijeđa i manipulira, govori nam da smo nestručni, zove na raport zbog svake gluposti, zna nam kazati da smo zli, da smo odvratni. To ide do te mjere da se radnici pozivaju na odgovornost jer, primjerice, za vrijeme marende u kafiću nisu sjeli za njezin stol već sami.

– Situacije u koje nas stavlja su ponekad opasne jer od nas traži da da postupamo mimo propisa. Tako od nas zahtjeva da u važnim obiteljskim stvarima, donosimo brze odluke bez da smo do tada upoznati sa situacijom, iako se radi o vrlo ozbiljnim situacijama poput posvojenja ili izuzeća djeteta iz obitelji, žali se jedna od socijalnih radnica.

Na kraju dodaju i poražavajuću činjenicu da ravnateljica naklonost korisnika pokušava “kupiti” i da su se, otkako je ona preuzela funkciju, sredstva za jednokratne pomoći povećale sa 170 na čak 450 tisuća kuna godišnje!

– Upozorili smo ministarstvo i na to, no nema odgovora. Izgleda da ministarstvo uopće nema kontrolu nad tim koliko se i na koji način troši novac, kazuju nam već očajni radnici.

 

 

Sindikat: Ministarstvo sve zna, ali ne poduzima ništa

Predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dimić poslala nam je opširnu dokumentacijo o tome kako već dulje vrijeme upozoravaju Upravno vijeće i ministarstvo na alarmantno stanje u ovom Centru, no kako reakcija nema.

– Radi se o klasičnom mobingu i kršenju prava radnika. Ministarsvo je sa svime upoznato, ali nije mrdnulo prstom. Jedino što su napravili jest da su promijenili Upravno vijeće i stavili tri svoje članice. No, to ‘krizno upravno vijeće’ nije napravilo ništa i stanje je u Rovinju sve gore, navodi nam Dimić.

– Zaposlenici, članovi sindikata u dogovoru s nama prijavili su sve nepravilnosti nadležnim državnim tijelima. Imamo saznanja da je Državni inspektorat utvrdio nepravilnosti u radu ravnateljice, međutim nismo u posjedu inspekcijskog nalaza. U resornom ministarstvu je na  temu loše organizacije rada i postupaka u radu ravnateljice održan sastanak kojem je prisustvovala i državna tajnica Marija Pletikosa . Na sve navode o nepravilnostima dobili smo zapanjujući odgovor “da je za situaciju kriva sindikalna povjerenica” koja je prije obnašala dužnost ravnateljice, vele nam iz sindikata.

Pojašnjavaju da je sadašnja ravnateljica sindikalnoj povjerenici namjeravala otkazati ugovor o radu na što je Sindikat uskratio suglasnost te se pred nadležnim sudom vodio postupak za nadomještanje suglasnosti. U međuvremenu, sindikalna povjerenica više ne radi u Centru (pa je tako i spor pred sudom obustavljen, međutim troškove nepotrebnog spora snosi Centar odnosno porezni obveznici), a odlaskom “problematične” sindikalne povjerenice stanje u Centru nije promijenilo nego je samo još gore, zaključuju.

 

Ministarstvo upoznato sa situacijom

Što se događa u rovinjskom centru upitali smo i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike iz kojeg, u poprilično šturom odgovoru, navode da su upoznati sa situacijom u Centru za socijalnu skrb Rovinj, s obzirom na to da su im se u više navrata obraćali zaposlenici Centra, ali i sama ravnateljica.

– U siječnju 2022. godine su promijenjeni članovi Upravnog vijeća, a novoimenovane članice Upravnog vijeća su odmah zatražile provođenje izvanrednog upravnog nadzora radi objektivnog sagledavanja stanja u Centru, naveli su nam iz Ministarstva, no nisu kazali što je nadzorom utvrđeno pa čekamo i tu informaciju.

– Napominjemo da su u Centru zaposlena tri socijalna radnika (na neodređeno vrijeme, trenutno na bolovanju), dva pravnika na neodređeno vrijeme (te jedna pravnica koja mijenja pravnicu koja je na dugotrajnom bolovanju), jedna psihologinja (na određeno vrijeme zbog povećanog opsega posla), jedan voditelj računovodstva (neodređeno vrijeme),  jedan blagajnik-likvidator (na neodređeno vrijeme, trenutno na bolovanju) te ravnateljica kao i to da je natječaj za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta administrativnog radnika i psihologa zatvoren te je u tijeku odabir kandidata za navedena dva radna mjesta, navode iz ministarstva.

Prozvanu ravnateljicu pokušali smo kontaktirati telefonski i putem meila, ali nam je ostala nedostupna.

 

Izvor: www.istra24.hr

Djelatnici Centra za socijalnu skrb Dubrovnik na sve strane prijavljuju probleme s ravnateljicom, a iz Ministarstva pitaju gdje je njena kikara

Centar za socijalnu skrb Dubrovnik pokriva područje od Prevlake do Janjine, oko 67.500 stanovnika u našoj Županiji. Nakon što su u javnost došle informacije o lošim međuljudskim  odnosima i nezakonitostima u Centru pitanje je jesu li korisnici Centra zakinuti u svojim pravima i  potrebnu skrb?  Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenih u socijalnoj skrbi  Hrvatske smatra da jesu. I to zbog lošeg i nezakonitog rada aktualne ravnateljice Centra Ružice Misir  zbog koje zaposlenici Centra već  nekoliko mjeseci, bez uspjeha, izvješćuju  sve institucije u sustavu socijalne skrbi od Županije i Upravnoga vijeća Centra, preko Ministarstva pa do Pučke pravobraniteljice i Pravobraniteljice za djecu. „Situacija je takva da strahujemo da se i na našem području, dogodi neka tragedija“, kažu djelatnici: „Ovo je priča o tome kako se događaju tragedije u Centru za socijalnu skrb. U CZSS Dubrovnik još nije bilo tragedija, ali uvjeti za rad su nemogući i u takvim uvjetima se događaju greške.“

OTIŠLO DESET ZAPOSLENIKA

Dubrovački Centar u posljednjih je godinu dana, zbog tako narušenih odnosa,  napustilo čak deset zaposlenika, a ravnateljica je zaradila optužni prijedlog zbog  toga što se miješala u rad Radničkog vijeća.  Ravnateljica je vodila skup radnika i birala predstavnika radnika u Upravno vijeće, zbog čega UV Centra nema predstavnika radnika, a također opstruira rad Stručnog vijeća, zbog čega je njen rad većina stručnih djelatnika ocijenila nezadovoljavajućom ocjenom. No Upravno vijeće Centra na to se nije osvrnulo objasnivši kako ravnateljica ne obavlja stručni rad, premda je u plaćenoj pripravnosti svaki mjesec. Ni  Upravno vijeće,  nabrajaju djelatnici, ne radi transparentno  jer se ne objavljuju ni pozivi na sjednice, niti teme rasprave, niti zaključci. Najgora je, ističu djelatnici s kojima smo razgovarali, neprofesionalna komunikacija ravnateljice s njima. Paranje papira, demonstrativni odlasci sa sastanaka, povišeni tonovi, nedonošenje pravilnika i odbijanje  razgovora o problemima koji trebaju rješenje, riječima „danas primam samo komplimente…“

Jadranka Dimić, sindikat djelatnika socijalne skrbi RH

Jadranka Dimić, sindikat djelatnika socijalne skrbi RH

– Kada radite u takvoj ustanovi gdje ravnateljica nema normalnu komunikaciju sa zaposlenima, to je pakao.  Ni korisnici ne dobivaju uslugu koja im je zagarantirana i to je najveći problem  – ističe Jadranka Dimić. – Ako netko radi preko svih normativa, ako radi tuđi posao, naravno da se ne može posvetiti svakom korisniku s dužnom pažnjom. Na primjer, jedna je  psihologica otišla iz Centra i dala otkaz, ravnateljica je predložila da psihologica iz Obiteljskog centra radi pola radnog vremena u Obiteljskom  centru, a pola u Centru za socijalnu skrb. Pa je li to normalno? Ne može čovjek raditi dva posla, a to su i kontradiktorne stvari, kao sukob interesa – kaže Dimić čiji je sindikat prvu prijavu Ministarstvu poslao u siječnju ove godine, nakon što su održali sastanak podružnice u Dubrovniku.

PRAVE NAS BUDALAMA

– Zaposleni su više prijava i nepravilnosti ravnateljice i ranije upućivali kroz sustav, a na taj naš zahtjev Ministarstvo je poslalo samo nalog Upravnom vijeću da provjeri situaciju na što smo im odgovorili da nas ne prave budalama jer UV do sada nije ništa napravilo. Upravno vijeće je, vjerovali ili ne, zatražilo od ravnateljice da se očituje o tome!  Izvijestili smo osim Ministarstva i Inspekciju rada Ured javne pravobraniteljice. Ništa se nije dogodilo, tvrdi se da je promijenjeno Upravno vijeće, no mi o tome nemamo saznanja, a trebali bi biti upoznati i sa zapisnikom i zaključcima toga sastanka – govori Dimić.

Popis nepravilnosti i propusta koje zaposlenici ‘stavljaju na teret’ ravnateljici Misir podulji je.  Osim uplitanja u rad Sindikata, kršenja kolektivnog ugovora, ignoriranja stručnog vijeća Centra, neprofesionalne komunikacije, ravnateljica, tvrde zaposlenici dopušta da  u Odjelu za mladež rade osobe  bez dovoljno stručnog iskustva i licencije, a riječ je poslovima koji se odnose na teške razvode, oduzimanje djece i slične traume. Odjel za djecu, mlade i obitelj, u suprotnosti s preporukama Ministarstva, nema voditelja ni psihologa, a trebala bi biti zaposlena dva, ravnateljica u medijima tvrdi kako Centar ima sigurnu kuću, a zna da Centar po zakonu ne smije donijeti rješenje o smještaju obitelji u biskupijsko sklonište…

Ružica Misir, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Dubrovnik

Ružica Misir, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Dubrovnik

 

OBITELJSKI CENTAR NA HODNIKU

Dubrovnik je također, jedini grad u Hrvatskoj koji nema oformljen Obiteljski centar  kao podružnicu Centra, bez  prostora za rad jer bi psiholog koji se bavi savjetovanjem, radionicama i edukacijama obavezno trebao biti i fizički  izdvojen iz Centra. Ravnateljica Misir čija je prednost na natječaju bilo navodno iskustvo u području EU fondova, propustila je unatoč sugestijama zaposlenika,  povući milijunski iznos za unapređenje rada Obiteljskog centra, pa se radionice Obiteljskog centra odvijaju na hodniku. Tko će razgovarati s obiteljskim psihologom na hodniku Centra za socijalni rad?

– U Dubrovniku nije oformljen Obiteljski centar onako kako bi trebao biti, no mi u sustavu imamo više takvih problema. Tvrditi da je nešto dobro ustrojeno a zapravo je izvan svih propisa. Ministarstvo sve zna, tu sam problematiku iznijela i pred novim ministrom Piletićem i državnom tajnicom, no to sve  dugo traje.  Sada imamo  situaciju  da se natječaj za zapošljavanje raspisuje, a da se nitko ne javlja jer u Dubrovniku nema stručnog kadra. U čitavom sustavu nedostaje oko 2000 ljudi.  A kada još vidite da u Centru imaju ovakve probleme, svi zaobilaze – objašnjava Dimić.

 

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike je u siječnju uputilo  redoviti upravni inspekcijski nadzor u dubrovački Centar koji je također pronašao niz nepravilnosti koje je trebalo ispraviti, no nakon prijava zaposlenika i sindikata nije poslalo izvanredan nadzor kako bi se utvrdilo je li postupanje ravnateljice suprotno zakonu, krši li ona kontinuirano pozitivne zakonske propise i svojim ponašanjem uznemirava i krši dostojanstvo radnika.

Na upite poslane zbog ovih prijava stigao nam je i njihov odgovor. Nije daleko o ranijeg očitovanja prema Sindikatu, a na izravan upit hoće li i kada će poslati inspekciju kako bi se stvari raščistile, nisu odgovorili.

„Upravno vijeće centra za socijalnu skrb ispituje odgovornost ravnatelja i ima ovlast razriješiti ga i prije isteka mandata u određenim zakonom propisanim slučajevima, uz prethodnu suglasnost ministra,“ pišu. – Od strane inspekcijskih službenika Ministarstva u siječnju 2022. godine proveden je redovni upravni nadzor zakonitosti rada i postupanja te rješavanja u upravnim stvarima Centra za socijalnu skrb Dubrovnik i Podružnice Lopud.

Prilikom nadzora utvrđeni su propusti u radu te je Centru je naloženo ukupno 23 mjere. Mjere se odnose na stručne cjeline skrbništva, obiteljsko-pravne zaštite, socijalne usluge smještaja te na zakonitost rada kao i djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave u okviru prenesenih javnih ovlasti.

Jedna od naloženih mjera je i obveza UV Centra da nadzire rad ravnatelja, provođenje programa i odluka UV, kao i redovito ispunjavanje poslovnih obveza, u suprotnom postupati u skladu s ovlastima, temeljem Zakona o socijalnoj skrbi, kojim je propisana dužnost Upravnog vijeća da razriješi ravnatelja i prije isteka mandata na koji je izabran, ako se utvrde razlozi za donošenje odluke o razrješenju, odgovor je stigao iz kabineta ministra.

UPRAVNO VIJEĆE

No Upravno vijeće očito nema namjeru razriješiti ravnateljicu Misir mada su zaposlenici  proteklih godinu dvije, pojedinačnim prijavama i putem sindikata u više navrata upoznali UV o, po njima neprihvatljivom ponašanju i radu ravnateljice. U Sindikatu to podupiru nizom dokumenata koji su razmijenjeni između zaposlenika  Upravnog vijeća i mjerodavnih službi Ministarstva.  Katarina Doršner, predsjednica je UV  Centra kaže nam kako ” UV kontinuirano ispituje i intenzivno prati rad ustanove i ravnatelja. Ravnateljici je obzirom na proveden inspekcijski nalaz naloženo bez odgode ispuniti mjere propisane nadzorom“. Doršner kaže kako je jednako kao u zdravstvu, nedostatak kadra i preopterećenost zaposlenih u sustavu problemi koji se ne mogu lako rješavati.

– Upravno vijeće upoznato je s primjedbama na rad ravnatelja dijela djelatnika Centra. Sukladno tome, UV u dogovoru s Osnivačem nadzire rad ustanove, provedbu naloženih mjera te će prema tome postupati i dalje u skladu sa svojim poslovnim obvezama i ovlastima. Na osnivanju Podružnice Obiteljskog centra i osiguravanju adekvatnog poslovnog prostora kao preduvjeta se radi intenzivno. Prošle godine je potpisan predugovor, a uskoro se očekuje potpisivanje i ugovora o zakupu poslovnog prostora. Pri CZSS  Dubrovnik do osnivanja Podružnice Obiteljskog centra, djeluje Odjel obiteljskog centra koji zapošljava četiri stručna djelatnika od kojih svi ispunjavaju sve zakonom propisane uvjete za rad – odgovara predsjednica Vijeća u pisanoj izjavi.

Centar Dubrovnik ima 38 zaposlenih, većinom stručnih radnika, socijalnih radnika, pravnika, psihologa i socijalnog pedagoga.  Obzirom na područje koje pokrivaju u ovom dijelu Županije malo je reći kako su preopterećeni. Ako u hrvatskom sustavu socijalne skrbi nedostaje dvije tisuće stručnjaka, kako kaže predsjednica njihova Sindikata, pitanje je kako oni mogu raditi?  Ako još na mjestu ravnatelja koji treba organizirati posao imaju osobu kojoj inspekcija nalazi 23 propusta u radu, a djelatnici s njom ne mogu ostvariti profesionalnu komunikaciju, i iz straha ne žele i javno istupiti u obranu svojih prava i posla, kako će dubrovački Centar rješavati poteškoće ranjivih skupina s kojima rade?

 

Ravnateljica Misir: Odbijam sve optužbe, Centar radi bez ikakvih poteškoća

Ravnateljica CZSS Dubrovnik, Ružica Misir  tvrdi da CZSS Dubrovnik djeluje sukladno svim zakonskim propisima. Štoviše piše da se rad odvija „neometano, bez ikakvih poteškoća i na raspolaganju je svim sadašnjim i budućim korisnicima. Korisnici Centra ni na koji način nisu ugroženi niti su zakinuti za prava i usluge koje ima po zakonskim propisima pripadaju„,  kratak je pismeni odgovor ravnateljice Misir. U pisanom odgovoru ravnateljica Misir nije odgovorila na nijedno pitanje o svom djelovanju za koji je prozivaju Sindikat i djelatnici.  U naknadnom telefonskom razgovoru tvrdi kako su sve  optužbe anonimne i da ih sve odbija kao neistinite jer ona radi zakonito. –   Ne želim da ovo izgleda kao da je nekakav potres u Centru jer to nije istina, radi anonimnih optužbi koje se odnose na mene kao osobu, a svi zaposlenici su dužni poštovati službenu tajnu. Korisnici zovu u Centar pitaju što se događa, a to su ranjive, osjetljive skupine – kaže Misir.

 

Slučaj ‘šalica’

Kao ilustraciju atmosfere u kojoj rade zaposlenici Centra i na kakav su odgovor do sada naišle njihove prijave unutar sustava pokazuje sljedeći slučaj. Na pismene prijave zaposlenika o ravnateljičinoj neprimjerenoj komunikaciji i kršenju radnih prava podnesene putem sindikata, državna tajnica pitala je Sindikat zašto su djelatnici Centra sakrili, odnosno razbili ravnateljičinu šalicu za kavu?

– To za šalicu je za ne vjerovati! Zamislite o čemu oni raspravljaju?  Činjenica je da  tamo u mandatu ove ravnateljice otišlo deset radnika. Treba li  išta više govoriti? – kaže predsjednica  Sindikata.

 

Jedini bez Obiteljskog centra

Ministarstvo potvrđuje kako zbog poteškoća i visokih cijena zakupa poslovnog prostora u Dubrovniku  Podružnica Obiteljskog centra  nije upisana u sudski registar i u upisnik ustanova socijalne skrbi, no da on djeluje u sklopu CZSS Dubrovnik, te da se očekuje skorašnje potpisivanje trogodišnjeg ugovora o zakupu s FINA-om. Evo zašto je to prioritet:  –  Centri za socijalni skrb i njihove podružnice prestaju s radom 31. prosinca 2022. te poslove CZSS preuzima Hrvatski zavod za socijalni rad, dok s 1. siječnja 2023. Obiteljski centar, središnja jedinica i područne jedinice koje se ustrojavaju za područje svake pojedine županije, preuzima poslove savjetodavnog i preventivnog rada i druge stručne poslove koje sada obavljaju Podružnice obiteljskih centara – odgovaraju iz Ministarstva.

Dubrovačko-neretvanska županija u svom je proračunu osigurala sredstva za rad Obiteljskog centra. Sukladno informacijama kojima raspolažemo, u tijeku su pregovori između nadležnih strana u cilju sklapanja ugovora za potrebe podružnice Obiteljskog centra pišu iz Županije  uz napomenu kako nisu nadležni  za rad CZSS, mada imenuju jednog člana u UV Centra.

 

 

Izvor: www.dubrovacki.slobodnadalmacija.hr

HOĆE LI INSTITUCIJE U SL. BRODU REAGIRATI? Vidjet ćemo

Prošlo je neko vrijeme od našeg zadnjeg teksta vezanog uz rad i nepravilnosti kako u slavonskobrodskom Centru za socijalnu skrb, tako i ravnateljice spomenute ustanove

Pa ćemo malo podsjetiti kako je to išlo, nakon niza nepravilnosti koje smo objavljivali, a sve temeljem izvješća o provedenom  izvanrednom upravnom nadzoru u Centru za socijalnu skrb Sl. Brod (koji je proveden od 26. do 27. studenog 2020. godine), i nakon brojnih upozorenja Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, tada resorni ministar Josip Aladrović na samom odlasku u zadnji je tren donio odluku o razrješenju Upravnog vijeća brodskog Centra za socijalnu skrb.

Novi ministar – zna li što se ovdje događa?

Nakon nekog vremena, što je sjeo u svoju fotelju, kontaktirali smo novog ministra, Marina Piletića koji nam je rekao da mu svoja pitanja dostavimo pisanim putem. To smo i učinili.

Postavili smo mu tri pitanja:
1. Je li ministar upoznat s nezakonitim radnjama ravnateljice Brodskog Centra Gusak Krajnović?
2. Hoće li ministar, po službenoj dužnosti, pokrenuti postupak utvrđivanja porijekla imovine ravnateljice Gusak-Krajnović?
3. Koji su ministrovi daljnji planovi, što se tiče brodskoga Centra?

Uslijedio je odgovor kojeg prenosimo u cijelosti:

“Nastavno na Vaš upit, dostavljamo odgovor Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Ističemo kako je Zakonom o socijalnoj skrbi propisana ovlast ministarstva nadležnog za socijalnu skrb u odnosu na ravnatelja centra za socijalnu skrb koja je obrazložena u prethodnom odgovoru.

Ravnatelja centra za socijalnu skrb imenuje upravno vijeće na temelju javnog natječaja, uz prethodnu suglasnost ministra te ističemo da je upravno vijeće u određenim situacijama dužno razriješiti ravnatelja centra za socijalnu skrb i prije isteka mandata, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Također, Zakonom je propisana ovlast Ministarstva u provedbi upravnog nadzora u kojem se nadzire zakonitost općih akata, zakonitost i pravilnost rada te postupanja prema građanima kao i osposobljenost službenih osoba za neposredno obavljanje poslova državne uprave.

Slijedom svega navedenoga, ponavljamo kako Ministarstvo nije nadležno voditi postupke protiv ravnatelja centra za socijalnu skrb već samo postupati u granicama zakonskih ovlasti”, stoji u odgovoru. Ukratko nije rečeno ništa.

Novo Upravno vijeće

Ovih je dana konstituirano novo Upravno vijeće brodskoga Centra koje se sastoji od predstavnika osnivača: Josipa Crnoja Bartolić, Anica Ježić i Marija Lukec Presker, koja je ujedno i predsjednica Upravnog vijeća, Dinka Novaković kao predstavnica JLS i Sanja Poljak Tolić (zamjena Ivan Pačić) kao predstavnica radnika.

Kontaktirali smo novu predsjednicu Upravnog vijeća Mariju Lukec Presker koju smo pitali je li upoznata s  izvješća o provedenom  izvanrednom upravnom nadzoru iz studenog 2020. godine, na što nam je ona kazala:

“Ako imate neka pitanja, predlažem vam da mi pošaljete pisanim putem, pa ću vam pisanim putem odgovoriti”, u prijevodu izbjegava odgovoriti na postavljeno pitanje, pa ćemo mi poslati pitanja pisanim putem i zatražiti žuran odgovor.

Na pitanje kada je iduća sjednica Upravnog vijeća slavonskobrodskog Centra, nova predsjednica Marija Lukec Presker nije znala odgovor.

U svakom slučaju, nastavit ćemo pratiti daljnje postupanje Upravnog vijeća i resornog Ministarstva oko izbora ravnatelja te objavljivati sva saznanja i pritužbe građana, sve dok institucije RH ne počnu raditi svoj posao – za koji ih plaćamo.

Izvor: www.sbonline.net
Foto: SBOnline

PRIJELOMNA VIJEST: Aladrović donio odlučnu odluku na odlasku

Sve je više glasina, a i nama je neslužbeno potvrđeno iz samog ureda, ravnateljice slavonskobrodskog Centra za socijalnu skrb, Upravno vijeće Centra u Sl. Brod je razriješeno

Josip Aladrović, ministar koji je na odlasku, u zadnji je tren donio odluku o razrješenju Upravnog vijeća brodskog Centra za socijalnu skrb, koja je za svaku pohvalu, te je pokazao kako ima ‘petlje’ za politiku.

Ključno je mišljenje građana

“Novo Upravno vijeće je prva pozitivna i konkretna reakcija nadležnog Ministarstva koja vraća vjeru u rad institucija. Nakon što je Sindikat dvije godine upozoravao na nepravilnosti u radu ravnateljice CZSS Slavonski Brod konačno se nešto pokrenulo s mrtve točke.

Sindikat je redovnim putem upozoravao nadležne službe u Ministarstvu, Inspekciji rada, Uredu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i prvenstveno Upravno vijeće koje je bilo upoznato sa svim nepravilnostima u CZSS i nije ništa poduzimalo da ispravi nepravilnosti nego je čuvalo leđa ravnateljici. Ovim putem želim se zahvaliti Vama koji ste svojim člancima na portalu razbudili i uzburkali, prvenstveno, građane Slavonskog Broda koji su svojim komentarima na društvenim mrežama pridonijeli ovoj smjeni Upravnog vijeća.

Nadam se da na tome neće stati priča CZSS Slavonski Brod i da će mišljenje građana biti važnije nego mišljenje lokalnih šerifa i umreženih lokalnih političara prilikom odluke o izboru novog ravnatelja ili ravnateljice. Od novoizabranog ravnatelja ili ravnateljice građani Slavonskog broda, a posebno korisnici CZSS, očekuju da vrati mir i uspostavi pozitivnu radnu atmosferu u CZSS kako bi vrijedni i pošteni djelatnici Centra mogli svoj posao odrađivati profesionalno i na korist korisnika Centra i ljudi u nevolji”, reakcija je Jadranke Dimić ispred Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske.

(Ne)transparentnost Centra dokazuje se i na ovome primjeru, te se pitamo zašto ova odluka, kada je već donesena, nije objavljena na stranicama brodskog Centra? Bilo kako bilo, pred novim upravnim vijećem važna je odluka o novom ravnatelju slavonskobrodskog Centra.

Kako će se ovakva odluka svidjeti lokalnoj politici? Ne znamo, ali je, još jednom, za pohvalu potez ministra Aladrovića koji svome nasljedniku nije htio ostaviti ovaj ‘vrući krumpir’.

Izvor: www.sbonline.net

Plenković nakon novog kruga pregovora sa sindikatima: “Postignut je dogovor, diže se i osnovica za četiri posto”

Završen je novi krug pregovora Vlade i sindikata o povećanju osnovice plaća u javnim i državnim službama i naknadi za prijevoz. Premijer Andrej Plenković potvrdio je da je postignut dogovor u kojem su zadovoljni i iz sindikata.

Do sada 13 pokušaja pregovora nije urodilo plodom. Sindikati traže povećanje osnovice od 4 posto, a zadnja ponuda Vlade je bila 2 posto.

Plenković je rekao da je postignut dogovor sa sindikatima nakon zadnjeg sastanka. “Učvrstili smo međusobno povjerenje”, istaknuo je premijer i rekao da je napravljen velik iskorak. “Osnovica se nije dizala, mi smo kroz dijalog i zajedničke dogovore u okvirima dignuli osnovice na 18,31 posto”, rekao je Plenković.

Nastavak razgovora o temi osnovice dogovoren je za prvi tjedan rujna.

“Prvo – povećan je iznos sredstava za sistematske preglede na 1200 kuna, povećanje troška za prijevoz je dosad bio 1 kunu, sada ide na 1,35 kuna plus korektivni mehanizam od 10 posto u varijanti da se poveća cijena goriva”, naveo je Plenković i istaknuo da je kroz kompromis od 1. svibnja i dizanje osnovice za četiri posto. “Idemo u rebalans”, rekao je Plenković.

Priznao je da je bilo teško doći do rješenja prije rebalansa. “Prijevoz bi koštao manje od 100 milijuna kuna za sedam mjeseci. Trošak sistematskog pregleda je 175 milijuna kuna”, dodao je Plenković.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem rekla je da su inzistirali da Plenković bude na sastanku. “Svi su uvidjeli da sindikati ne mogu odstupiti od svojih zahtjeva, kompromis je postignut da raste osnovica prvog svibnja, ne prvog travnja”, rekla je Šprem i dodala da će nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i sindikat učitelja provesti referendum.

“Ponuda je bila 2+2, nismo mogli biti zadovoljni, ali premijer voli win-win poziciju pa je nakon razgovora došlo do pomaka”, rekla je Šprem i dodala da joj je drago da su bili “mudri i pametni” kada su pozvali Plenkovića.

Rekla je da su zadovoljni pitanjem kolektivnog ugovora. “To je sigurnost svih zaposlenih u javnom sektoru”, istaknula je Šprem. Očekuje se potpisivanje u petak. Pitanje materijalnih prava očekuju ujesen.

Šprem je rekla da sigurno neće dozvoliti smanjenje rada i kupovne moći zaposlenika. “Nitko ne kaže da mora biti 2+2, može biti i četiri, sve što će ovisiti o ekonomskim pokazateljima. Nitko ne zna ni što će biti sutra”, rekla je Šprem.

Ističe da nisu razgovarali o štrajku ukoliko ne bi došlo do dogovora s premijerom.

“Volio bih da smo postigli više, ali radi se o globalnoj politici”, rekao je Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske.

“Kasno sam se sjetio… Inflantornim dodatkom bi se isplaćivao svakom zaposleniku jednako. To bi bilo najpoštenije”, priznaje Zdravko Lončar iz Nezavisnog sindikata MUP-a i dodao je da se ljuti na sebe.

“Očekujemo pomak”

“Očekivanja kao i naši zahtjevi su poznati. Očekujemo da će premijer napraviti ono što mi nismo uspjeli u 13 naših sastanaka. Što znači da će se izaći u susret zahtjevima sindikata jer su oni vrlo umjereni prikladni ovom vremenu s puno razumijevanja za situaciju i zato očekujemo da ćemo danas izaći s bijelim dimom”, rekao je uoči sastanka Željko Stipić iz sindikata Preporod.

“Očekujemo pomak u odnosu na zadnji put. O tome koliki pomak, neću govoriti, neću kalkulirati neću nagađati. Danas nakon sastanka ćete čuti”, dodao je Zdravko Lončar iz Nezavisnog sindikata MUP-a.

Na 14. krug pregovora o osnovici plaća za javne i državne službenike došli su ministri Josip AladrovićNina Obuljen KoržinekZdravko MarićDavor Božinović Ivan Malenica. Sastanak je počeo nešto iza 13 sati, a uskoro bi se trebao pridružiti i premijer.