Plenković: Iduće godine povećanje plaća svim javnim i državnim službenicima za 6,12 posto

Premijer Andrej Plenković najavio da će Vlada ponuditi povećanje plaća u idućoj godini od 6,12 posto svim državnim i javnim službenicima, u tri vala povećanja po 2 posto, zbog čega se odgađa smanjenje stope PDV-a za jedan postotni bod koje je bilo planirano od 1. siječnja.

“Istodobno, svjesni smo da su brojni koeficijenti nepravedni i da su se godinama nekonzistentno mijenjali. Želimo riješiti i to pitanje, i za to ćemo angažirati stručnjake koji će na temelju detaljne analize precizno utvrditi realnu složenost svih poslova”, rekao je premijer u Saboru i poručio kako je Vlada otvoreni za dijalog o tome sa socijalnim partnerima  kako bi se pronašlo rješenje na godinama nagomilane probleme, koji su uzrok brojnih nelogičnosti.

“Isto tako, osobni odbitak, kao neoporezivi dio dohotka, podižemo s 3800 na 4000 kuna. Ujedno, najavljujem daljnje značajno povećanje minimalne plaće nakon konzultacija sa socijalnim partnerima”, naglasio je Plenković. 

Podsjetio je kako je njegova Vlada povećala osnovicu za izračun plaće državnih i javnih službenika, koja se nije povećala za kunu od 2012. do 2016., za 587 kuna, odnosno za 11,5 posto.

Pohvalio se i povećanjem mirovina. Iako smo bili obećali povećanje mirovina za 5 posto do kraja mandata, već smo ih sada povećali za 12 posto što je dvaput više nego u mandatu prethodnih triju vlada, kazao je. 

 “Dakle, zdravim gospodarskim rastom i smanjenjem poreza građanima i poduzećima osigurali smo u svega tri godine triput veće povećanje prosječne plaće i dvaput veće povećanje minimalca i mirovina nego u mandatu prethodnih triju vlada”, istaknuo je te izrazio razumijevanje nestrpljenja zaposlenih u obrazovanju, zdravstvu i drugim javnim službama, poštujući  njihov stav da bi plaće trebale biti još veće.

“Međutim, držimo da nakon povećanja plaća svim državnim službenicima od 11,5 posto u tri godine i ponude za dodatno povećanje od 4 posto – štrajk učitelja nije bio opravdan”, kazao je  premijer.

Premijer Plenković podnoseći izvješće o radu Vlade poručio je kako je njegova Vlada svakog trenutka spremna izaći pred hrvatske birače pa neka birači odluče kome žele povjeriti budućnost Hrvatske i svoje djece kritizirajući pritom prethodnu SDP-ovu Vladu.

“Kao Vlada koja probleme rješava, svakog trenutka spremni smo ići pred hrvatske birače, pa neka oni odluče kome žele povjeriti budućnost Hrvatske i svoje djece – da li onima koji se u svakom rješenju trude pronaći problem, a nemaju mogućnost okupiti većinu i voditi Hrvatsku, ili onima koji su pokazali da nisu kadri voditi odgovornu ekonomsku politiku i podizati standard građana?”, kazao je Plenković.

Istaknuo je da njegova Vlada u protekle tri godine, unatoč brojnim pokušajima destabilizacije, lažnim optužbama, predano radila na ostvarivanju svih predizbornih obećanja na dobrobit hrvatskih građana i ostvarivala brojna postignuća.

“Bilo je onih koji su imali priliku voditi Hrvatsku na put gospodarskog oporavka, ali nisu se pokazali na visini zadatka: Podijelili su društvo, nisu znali iskoristiti članstvo u Europskoj uniji za razvoj Hrvatske i jačanje njenog položaja, zamrznuli su plaće i mirovine i postigli rekordnu nezaposlenost, povećali poreze, a istodobno zadužili Hrvatsku. Tako da je jedini rezultat njihova mandata bio da su svakog hrvatskog građanina zadužili za dodatnih 17.500 kuna”, kazao je Plenković kritizirajući prethodnu SDP-ovu Vladu.

“Za razliku od njih mi znamo kamo vodimo Hrvatsku i kako se vodi država. U svojem djelovanju vođeni smo domoljubljem, solidarnošću prema najpotrebitijim, vrijednostima slobode i odgovornosti svakog pojedinca”, naglasio je.

Premijer je ocijenio i kako je u mandatu njegove Vlade postignut značajan napredak u smanjenju broja neriješenih pravosudnih predmeta.  “Prije tri godine, zatekli smo ih gotovo 530 tisuća, a do svibnja ove godine broj im je pao na 350 tisuća”, kazao je navodeći da Vlada ulaže i u bolju opremljenost i efikasniju organizaciju sudova i državnih odvjetništava. 

Naglasio je kako su danas ulazak u pravosudnu profesiju, imenovanje pravosudnih dužnosnika, proces donošenja odluka prepušteni isključivo struci, bez sudjelovanja izvršne vlasti i mogućnosti političkog utjecaja.

 “Izvršna vlast ne može ni na koji način ulaziti u konkretne postupke za koje su nadležna pravosudna tijela, kao i u odluke koje se tim povodom donose”, kazao je premijer te poručio kako neovisnost pravosuđa ne isključuje i odgovornost pravosudnih dužnosnika za odluke koje donose, a koje trebaju biti nepristrane te se uvijek temeljiti na zakonima i činjenicama.

 Kad je riječ o blokiranima, velikom problemu koji je zatekla njegova Vlada, podsjetio je kako je donijet paket zakona za rješavanje tog pitanja, omogućen otpis dugova građanima …, a kao posljedica tih mjera, broj blokiranih građana smanjen je s 325 tisuća u ožujku 2018. na 251 tisuću u kolovozu ove godine, naglasio je Plenković.

Izvješće o radu Vlade Plenković je predstavio je kroz četiri glavne teme, pravna sigurnost, konkurentnije gospodarstvo i ravnomjerniji razvoj, zaštita obitelji, tolerantnog i pravednog društva, te jača i sigurnija Hrvatska u Europi i svijetu.



Održan prvi sastanak pregovaračkih odbora Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi za pregovore o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama

Danas je u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava održan prvi sastanak pregovaračkih odbora Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi za pregovore o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.

Sastanku su u ime Vlade sudjelovali: dr. sc. Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade RH i ministar financija, Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskoga sustava, Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu financija, Stipe Mamić, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja, Marica Mikec, pomoćnica ministrice kulture, Nada Zrinušić, pomoćnica ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Višnja Tafra, glavna tajnica Ministarstva uprave.

U ime sindikalnih središnjica na sastanku su sudjelovali: Igor RadekaVilim RibićMirela Bojić i Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Jadranka Dimić, iz Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Antun Guljaš iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, Stjepan Topolnjak i Tajana Drakulić iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Ivica Trubić i Domagoj Rebić iz Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, Željko Stipić iz Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu – Preporod, Anica Prašnjak Nataša Matejaš Brlić iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara, Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Ana Tuškan iz Sindikata hrvatskih učitelja i Mirela Matijević Erceg iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.

Na današnjem sastanku otvorilo se pitanje Protokola o pregovorima za sklapanje temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, osnovice i drugih materijalnih prava nakon čega je dogovoreno da će na slijedećem sastanku, krajem listopada, obje strane iznijeti svoje početne pozicije i teme.

Od 1. siječnja 2020. socijalni radnici dobivaju status službene osobe

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković najavila je u srijedu u Splitu kako će od 1. siječnja iduće godine socijalni radnici dobiti status službene osobe radi podizanja razine njihove sigurnosti.

»Od 1. siječnja 2020. svi socijalni radnici i svi stručni radnici u sustavu socijalne skrbi dobit će status službene osobe, što podrazumijeva da će se svaki napad na socijalnog radnika kao službenu osobu tretirati kao kazneno djelo i kao takvo će se procesuirati i sankcionirati sukladno odredbama Kaznenog zakona, ali jednako tako, ako socijalni radnik kao službena osoba počini bilo kakvo kazneno djelo obavljajući svoju djelatnost u sustavu socijalne skrbi, podliježe procesuiranju i sankcijama sukladno odredbama Kaznenog zakona«, rekla je ministrica Bedeković.

Podsjetila je kako je trenutačno u javnom savjetovanju Kazneni zakon u čije su odredbe unesene formulacije kojima se svim socijalnim radnicima i stručnim radnicima u sustavu dodjeljuje status službene osobe.

»Zakon ide u dva čitanja na plenarnoj sjednici u Hrvatskome saboru«, dodala je.

Ministrica Bedeković sastala se danas u Splitu s ravnateljima svih centra za socijalnu skrb u Splitsko-dalmatinskoj županiji te s predstavnicima svih podružnica i ravnateljima svih ustanova socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska.

»Na tom sastanku razgovarali smo o razini sigurnosnih mjera i razini kvalitete usluga u svim tim ustanovama«, rekla je Bedeković.

tom je podsjetila kako je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku odredilo rok do 30. rujna ove godine za uvođenje fizičke i tehničke zaštite za sve centre socijalne skrbi i sve podružnice. Objasnila je kako je to jedna od mjera tog ministarstva kako bi sustav socijalne skrbi bio efikasniji i sigurniji, a sve zbog tragičnog događaja ljetos u Centru za socijalnu skrb u Đakovu.

Dodala je kako su na sastanku razgovarali i o materijalnim uvjetima i kadrovskim potrebama u ustanovama socijalne skrbi na području Splitsko-dalmatinske županije.

Ministrica Bedeković posebno se sastala sa splitsko-dalmatinskim županom Blaženkom Bobanom, s kojim je razgovarala o demografskim mjerama u toj županiji. Rekla je kako je u završnoj fazi izrade strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske.

»Želim na terenu čuti povratne informacije o demografskim mjerama kako bismo ih što više ugradili u nacionalnu strategiju«, dodala je Bedeković.

“Ne iznenađuju novi napadi na socijalne radnike”

Predsjednica sindikata zaposlenih u socijalnoj skrbi Jadranka Dimić u utorak je izjavila kako je novi napadi na socijalne radnike ne iznenađuju istaknuvši da je to njihova svakodnevnica te je pozdravila uvođenje tehničkog i fizičkog osiguranja u centre za socijalnu skrb.

“Ne iznenađuje me situacija. Nakon tragičnog događaja u Đakovu, socijalni radnici su se malo ohrabrili i osvijestili da takve slučajeve moraju prijavljivati. Svjesni smo situacije – proveli smo istraživanje koje kaže da je gotovo 70 posto zaposlenika u sustavu gotovo svakodnevno izloženo nasilju i ozbiljnim prijetnjama”, rekla je za Hinu predsjednica tog sindikata  Jadranka Dimić nakon održanog okruglog stola o socijalnoj skrbi.

Prošli je tjedan došlo do dva nova napada na socijalne radnike kada je socijalnim radnicima u srijedu prijetio 40-godišnji Riječanin, a u petak u Belom Manastiru 39-godišnji Baranjac. Izmjenama u sustavu socijalne skrbi do kraja rujna uvest će se tehnička i fizička zaštita, odnosno uvođenje detektora i proširenja ovlasti zaštitara u sve centre za socijalnu skrb i njihove podružnice.

“Osiguranje u prvu ruku doista može pomoći jer smo do sada imali zaštitare po našim centrima, ali oni nisu imali ovlasti reagirati u slučajevima nasilja korisnika nad zaposlenicima”, istaknula je Dimić.

Zaštitari su isključivo imali ovlasti osiguranja imovine, objašnjava, te su postojali slučajevi da su zaštitari bili prekršajno kažnjavani jer su uskočili u pomoć socijalnim radnicima. Zaštita je prvi korak da se osobe pregledaju, da se ne bi dogodio slučaj kao u Splitu kada je korisnik u centar ušao s pištoljem, ističe Dimić, a dobro je i da zaštitari mogu uskočiti u pomoć.

Ipak, Dimić je naglasila kako to nije dovoljno jer postoje vrlo riskantni tereni gdje je populacija korisnika izrazito agresivna i gdje će biti potrebna i suradnja policije.

Uz promjene koje se tiču izravne zaštite radnika, trenutno se radi i na izmjenama zakona kojima bi svi socijalni radnici i ostale stručni radnici u sustavu socijalne skrbi dobili status službene osobe.

“Strahote koje se događaju u sustavu socijalne skrbi, probudile su političare! Socijalni radnici izloženi su napadima jer predstavljaju državu. Mi socijalni radnici na sebe preuzimamo napade koji su zapravo usmjereni prema onima koji donose zakone te određuju kako će se tretirati socijalno ugroženi građani”, ocijenila je predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić.

Istraživanje, koje je napravljeno u sklopu EU projekta “Jačanje sektorskog socijalnog dijaloga u području socijalne skrbi” utvrdilo je glavne probleme sustava među kojima su preširok opseg djelatnosti centara za socijalnu skrb, nedostatak radne snage, preopterećenost zaposlenika, visoka razina izloženosti stresu i nedovoljna uključenost radnika u donošenje odluka.

Sindikat Vladi i resornom ministarstvu predlaže izradu strategije razvoja sustava socijalne skrbi te preporučuje da radna skupina okupi nezavisne stručnjake iz svih segmenata socijalne zaštite, kao i predstavnike sindikata.

Sindikat: Ne iznenađuju novi napadi na socijalne radnike

Predsjednica sindikata zaposlenih u socijalnoj skrbi Jadranka Dimić u utorak je izjavila kako je novi napadi na socijalne radnike ne iznenađuju istaknuvši da je to njihova svakodnevnica te je pozdravila uvođenje tehničkog i fizičkog osiguranja u centre za socijalnu skrb.

“Ne iznenađuje me situacija. Nakon tragičnog događaja u Đakovu, socijalni radnici su se malo ohrabrili i osvijestili da takve slučajeve moraju prijavljivati. Svjesni smo situacije – proveli smo istraživanje koje kaže da je gotovo 70 posto zaposlenika u sustavu gotovo svakodnevno izloženo nasilju i ozbiljnim prijetnjama”, rekla je predsjednica tog sindikata Jadranka Dimić nakon održanog okruglog stola o socijalnoj skrbi.

Prošli je tjedan došlo do dva nova napada na socijalne radnike kada je socijalnim radnicima u srijedu prijetio 40-godišnji Riječanin, a u petak u Belom Manastiru 39-godišnji Baranjac. Izmjenama u sustavu socijalne skrbi do kraja rujna uvest će se tehnička i fizička zaštita, odnosno uvođenje detektora i proširenja ovlasti zaštitara u sve centre za socijalnu skrb i njihove podružnice.

“Osiguranje u prvu ruku doista može pomoći jer smo do sada imali zaštitare po našim centrima, ali oni nisu imali ovlasti reagirati u slučajevima nasilja korisnika nad zaposlenicima”, istaknula je Dimić.

Zaštitari su isključivo imali ovlasti osiguranja imovine, objašnjava, te su postojali slučajevi da su zaštitari bili prekršajno kažnjavani jer su uskočili u pomoć socijalnim radnicima. Zaštita je prvi korak da se osobe pregledaju, da se ne bi dogodio slučaj kao u Splitu kada je korisnik u centar ušao s pištoljem, ističe Dimić, a dobro je i da zaštitari mogu uskočiti u pomoć.

Ipak, Dimić je naglasila kako to nije dovoljno jer postoje vrlo riskantni tereni gdje je populacija korisnika izrazito agresivna i gdje će biti potrebna i suradnja policije.

Uz promjene koje se tiču izravne zaštite radnika, trenutno se radi i na izmjenama zakona kojima bi svi socijalni radnici i ostale stručni radnici u sustavu socijalne skrbi dobili status službene osobe.

“Strahote koje se događaju u sustavu socijalne skrbi, probudile su političare! Socijalni radnici izloženi su napadima jer predstavljaju državu. Mi socijalni radnici na sebe preuzimamo napade koji su zapravo usmjereni prema onima koji donose zakone te određuju kako će se tretirati socijalno ugroženi građani”, ocijenila je predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić.

Istraživanje, koje je napravljeno u sklopu EU projekta “Jačanje sektorskog socijalnog dijaloga u području socijalne skrbi” utvrdilo je glavne probleme sustava među kojima su preširok opseg djelatnosti centara za socijalnu skrb, nedostatak radne snage, preopterećenost zaposlenika, visoka razina izloženosti stresu i nedovoljna uključenost radnika u donošenje odluka.

Sindikat Vladi i resornom ministarstvu predlaže izradu strategije razvoja sustava socijalne skrbi te preporučuje da radna skupina okupi nezavisne stručnjake iz svih segmenata socijalne zaštite, kao i predstavnike sindikata.

Tragedije snažno prodrmale sustav socijalne skrbi

Djelatnici sustava socijalne skrbi zadovoljni su uvođenjem tehničkog i fizičkog osiguranja u centrima za socijalnu skrb. Sada čekaju promjene zakona čime bi socijalni radnici trebali dobiti status službenih osoba. Socijalni radnici upozorili na niske socijalne naknade korisnicima

 Zaposlenici u sustavu socijalne skrbi svakodnevno su izloženi prijetnjama, a čak 70 posto njih tijekom radnog je vijeka bar jednom bilo izloženo ozbiljnom fizičkom napadu. Zbog toga im je nužna bolja zaštita. Istaknuto je to na okruglom stolu koji je Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske organizirao na kraju EU projekta Jačanje sektorskog socijalnog dijaloga u području socijalne skrbi.

„Prije dva mjeseca na sastanku s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem dogovorili smo tehničku i fizičku zaštitu zaposlenika. Dosadašnje metode zaštite nisu bile dostatne. Sada su proširene ovlasti zaštitarskih službenika koji imaju pravo pružiti fizičku zaštitu zaposlenicima. Često ni to nije dovoljno pa će u kritičnim situacijama biti moguć i angažman policije. U sklopu pojačavanja tehničkog osiguranja vjerujemo da će do kraja mjeseca u sve centre socijalne skrbi biti uvedeni detektori metala te nadzorne kamere“, kazala je Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske. Dodala je da se radi i na prijedlogu izmjena zakona čime bi socijalni radnici trebali dobiti status službene osobe.

Vedrana Stecca, glavna tajnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, rekla je da su problemi u sustavu socijalne skrbi detektirani te da Ministarstvo radi na njihovu rješavanju. Istaknula je kako je suradnja sa sindikatima važna za unapređenje sustava u korist socijalnih radnika, njegovih korisnika te šire zajednice.

„Strahote koje se događaju u sustavu socijalne skrbi, probudile su političare! Socijalni radnici izloženi su napadima jer predstavljaju državu. Mi socijalni radnici na sebe preuzimamo napade koji su zapravo usmjereni prema onima koji donose zakone te određuju kako će se tretirati socijalno ugroženi građani. Trenutak je da se otvoreno kaže da su socijalne naknade u sustavu socijalne skrbi niske i da država ozbiljno treba poraditi da se iznosi i uvjeti naknada drugačije urede. Oni trebaju biti pravedniji, bolje ciljani i dostatni za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba korisnika“, poručila je Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika.

Antun Ilijaš, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika, kazao je kako se postojeće stanje snažno odražava na socijalne radnike što se vidi po njihovim bolestima i bolovanjima. Psiholog Boris Hudina upozorio je na visoku razinu stresa među zaposlenicima u sustavu socijalne skrbi.

Istraživanjem koje je napravljeno u sklopu EU projekta Jačanje sektorskog socijalnog dijaloga u području socijalne skrbi, utvrđeni su glavni problemi sustava. Među njima su preširok opseg djelatnosti centara za socijalnu skrb, nedostatak radne snage, preopterećenost zaposlenika, nedostatak normativa i jasnih standarda rada, visoka razina izloženosti stresu, niska razina brige o ljudskim resursima, nedovoljna uključenost radnika u donošenje odluka, nerijetka kršenja radnih prava, izbjegavanje socijalnog dijaloga od strane poslodavaca i formaliziranje bez stvarnog učinka.

Željka Zoretić Mutnjaković, tajnica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i Nela Pamuković, socijalna radnica, složile su se da su sustavu socijalne skrbi potrebne sustavne promjene.

Zbog toga Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Vladi, a posebno resornom ministarstvu predlaže izradu strategije razvoja sustava socijalne skrbi te preporučuje da radna skupina okupi nezavisne stručnjake iz svih segmenata socijalne zaštite te predstavnike sindikata.

U sklopu istoimenog EU projekta izdana je publikacija Jačanje socijalnog dijaloga – Jačanje sektorskog socijalnog dijaloga u području socijalne skrbi, a diljem Hrvatske organizirani su okrugli stolovi te edukativne radionice. Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda.

KONTAKT ZA MEDIJE:

Jadranka Dimić                   sindikat.szdssh@gmail.com                        mobitel 091 511 3178

Vlada dobila 60 dana za novi zakon o penzijama

SABORSKI Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je većinom glasova odgodio donošenje odluke o tome hoće li od Ustavnog suda tražiti očitovanje je li referendumsko pitanje inicijative ’67 je previše’ u skladu s Ustavom ili da odmah donese odluku o raspisivanju referenduma.

Odbor je odlučio da će, s obzirom na najavu premijera Andreja Plenkovića o prihvaćanju sindikalnih zahtjeva, pričekati s odlučivanjem o raspisivanju referenduma kako bi vlada u roku od 60 dana dostavila saboru svoje prijedloge najavljenih promjena propisa.  

Za SDP-ova Arsena Bauka premijerova odluka nije neočekivana jer tko bi, kazao je, u izbornoj godini želio ovakav referendum. „Vlada je ovo napravila zato što je morala, a ne zato što je htjela, kako se vladajući sada trude to prikazati“, ustvrdio je. Većina je odbila njegov prijedlog da se u zaključak uvrsti i rečenica kojom se potvrđuje da je referendumsko pitanje u skladu s Ustavom.

HNS kaže da je reforma nužna

HDZ-ov Branko Bačić pojasnio je da će vlada prihvatiti sindikalne zahtjeve, ali ne tvrdi da su u skladu s Ustavom, jer nikad nije bilo ni sporno da vlada i sabor mogu donijeti izmjene Zakona o mirovinskom sustavu, nego je bilo sporno mogu li se građani na referendumu izjašnjavati o proračunskim i gospodarskim pitanjima.

Robert Podolnjak iz Mosta glasao je suzdržano zato što se Odbor neće obratiti Ustavnom sudu da se vidi je li pitanje u skladu s Ustavom. Zatražio je da u zaključku Odbora piše da će vlada u cijelosti prihvatiti zahtjeve sindikata te naglasio da im “vlada treba dostaviti točno ono što sindikati traže, sve više ili manje od toga ne bi bilo u skladu sa zahtjevima sindikata”.

HNS-ov Milorad Batinić smatra da je mirovinska reforma nužna, zbog čega, ističe, ne bi trebalo ograničavati eventualna poboljšanja zakona ili mogućnost da zakon dodatnim izmjenama postane pravedniji, uz, naravno, usvajanje svih sindikalnih zahtjeva.

Pupovac kaže da je ovo pobjeda razuma

Za SDSS-ova Milorada Pupovca ova je odluka neka vrsta pobjede razuma u jednoj ozbiljnoj utakmici. “Mislim da je razumna i nehotična posljedica te odluke da se Ustavni sud dodatno ne preopterećuje arbitriranjem u brojnim referendumskim inicijativama. Dobro je i da vlada prihvaća sve zahtjeve sindikata”, poručio je Pupovac.

Vladimir Šeks, vanjski član Odbora, istaknuo je da je premijerova i vladina odluka razuman, izvrstan i zreo prijedlog.

Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da je vlada odlučila u cijelosti prihvatiti zahtjeve sindikalne inicijative “67 je previše” o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i vraćanju granice za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina, te da će predložiti i izmjene Zakona o radu, kako bi se moglo raditi i nakon 65. godine.

Liječnicima veće plaće, učitelji i policajci poručili: I za nas onda ima novca

Sindikati zdravstva postigli su konačno dogovor s Ministarstvom zdravstva, zatim financija te rada i mirovinskog sustava o povećanju plaća od 3 posto na uvjete rada i 4 posto na odgovornost, a povećanje se počinje računati od 1. rujna. Drugim riječima, nezdravstvenim radnicima koji rade u zdravstvu plaće će se povećati 3 posto, a zdravstvenima 7 posto. Nakon sastanka sa sindikatima ministar Milan Kujundžić rekao je da misli kako nakon ovog dogovora više neće biti šokova.

“Idemo dalje raditi, ljudi će imati nešto veće plaće, nažalost ne onoliko koliko bi trebalo i koliko oni traže, ali u granicama uistinu maksimalno mogućeg u ovom trenutku. Svatko je morao popustiti, njima je to malo, ali Vladi je teško bilo naći 400 milijuna na godišnjoj razini”, naglasio je Kujundžić.

Ugašen požar

Tako je barem za neko vrijeme ugašen požar nezadovoljstva više od 70.000 zdravstvenih djelatnika koji su već prije tri mjeseca postigli dogovor vrlo sličan jučerašnjem s resornim ministrom da bi krajem srpnja saznali da “dogovor ne vrijedi” jer mu se protivi ministar financija Zdravko Marić. Naime, Kujundžić je bio parafirao povećanje plaća za tri posto od 1. srpnja i još 4 posto od 1. listopada, ali, kako je dogovor propao, “zdravstvenjaci” su najavili štrajkove za jesen. U međuvremenu se pregovaralo i na kraju je rješenje bilo “oživiti” parafirano prije koji mjesec. Neprestano se tijekom pregovora isticalo kako su, uz uvjete rada, i niske plaće jedan od bitnih razloga zbog kojih liječnici i medicinske sestre sve više odlaze iz Hrvatske. Vlada je upozorena na činjenicu da su zemlje u kojima su se još donedavno također bilježili veći odlasci povećale plaće zdravstvenim djelatnicima i više od 50 posto.

“Nismo baš zadovoljni postignutim, osobito nezdravstveni djelatnici s povećanjem od samo 3 posto, ali nadamo se da će se ovoga puta parafirano i potpisati jer je u razgovorima sudjelovao i premijer Andrej Plenković”, rekao je nakon dogovora Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata u zdravstvu.

Nakon kakvog-takvog rješenja za zdravstvo, na red dolaze zahtjevi za povećanjem plaća u obrazovanju, socijali i policiji. Početkom tjedna očekuje se najavljeni sastanak u Vladi s predstavnicima većinskih sindikata u obrazovanju. Njihova je poruka nakon prosvjeda pred Vladom 5. rujna – ne odustajemo od zahtjeva za povećanjem koeficijenata složenosti poslova od 6,11 posto. Time bi, po njihovoj računici, rasle plaće svih zaposlenih u obrazovanju, uključujući tehničko osoblje, za prosječnih 600 kuna. Spremni su pristati na postupan rast, prvo dva pa četiri posto početkom 2020., ali, kako doznajemo, i na neku drugu dinamiku koja vodi do konačnog zbroja od šest posto. Ne ispuni li im se zahtjev, najavljuju štrajk u školama.

Ispunjenje svojih zahtjeva i obećanja resorne ministrice Vesne Bedeković čeka i Sindikat zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi, koji broji više od 4000 članova.

Status zaposlenika

Iako su lani zaposlenici u socijali uspjeli uredbom promijeniti odnos plaća, koje su nakon dugogodišnjeg zaostajanja u prosjeku išle gore 20 posto, na stolu su njihova tri zahtjeva: koeficijenti za računovodstveno i pomoćno tehničko osoblje, promjena statusa zaposlenika u status službene osobe te fizička i tehnička zaštita – zaštitari i detektori metala na ulazima u sve centre socijalne skrbi i njihove podružnice.

Zadnja dva zahtjeva ministrica Vesna Bedeković obećala im je ispuniti do konca rujna.

Srozana primanja

– Nadamo se da će ministrica biti od riječi. Ostaju nam koeficijenti za računovodstveno i tehničko osoblje, za koje tražimo porast od minimalno deset posto, s obzirom na to da su posljednjih deset godina njihovi koeficijenti srozani za 30 posto. Otprilike je riječ o potraživanju od milijun kuna po godini za oko 700 ljudi u sustavu. Oni su nam sada prioritet – objašnjava Jadranka Ivezić, predsjednica Sindikata zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi.

Treći zahtjev pred Vladom za povećanje plaća jest onaj sindikata policije: traže da se početni koeficijent plaća policijskih službenika u prvoj fazi podigne na najmanje 1,0, odnosno da se u što skorije vrijeme početna plaća policijskog službenika podigne do 7500 kuna.

– Plaća početnika danas je oko 3800 kuna, što je apsolutno nedovoljno. To je manje od naknade pastira koji čuvaju ovce u Lici. Usporedba nije podcjenjivačka, to je realnost zbog koje mladi ljudi ne žele ući u policiju, a postojeći kadar iz nje izlazi. Ne tražimo povećanje preko noći, no to što je liječnicima podignuta plaća, dokaz je da Vlada ima novaca – kaže predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić.

Načelno su dobili suglasnost Vlade o tome da se s 1. siječnja 2020. godine plaće povise najmanje na početni koeficijent od 1,0. Ako do siječnja ne dođe do tražene promjene, i policajci su se spremni upustiti u sindikalne akcije, zajedno sa zaposlenicima u zatvorskom sustavu i Carini, potvrđuje Jagić.

Ministrica Bedeković: “Do kraja rujna kreće puna zaštita socijalnih radnika”

MINISTRICA za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković rekla je u Sisku da je do kraja rujna nužno ostvariti punu fizičku i tehničku zaštitu socijalnih radnika u centrima za socijalnu skrb kako se ne bi ponovili tragični slučajevi poput onog u Đakovu.

“S osiguravanjem optimalnih uvjeta rada nemamo što čekati pa je Ministarstvo već pristupilo nužnim mjerama. U svim centrima i podružnicama angažirat će se zaštitarske službe te će se uvesti detektori metala. U paketu mjera je i uvođenje statusa službene osobe za sve stručne radnike u sustavu pa je već pokrenut postupak izmjena i dopuna Kaznenog zakona. Isto tako poduzeli smo i korake u djelotvornijoj suradnji s mjerodavnim ministarstvima u cilju što brže razmjene informacija”, rekla je ministrica Bedeković tijekom radnog posjeta Sisačko-moslavačkoj županiji.

Nakon sastanka s ravnateljima centara za socijalnu skrb i predstojnicima podružnica na području županije te ravnateljima ustanova iz područja socijalne skrbi izrazila je zadovoljstvo uzornom suradnjom tih državnih ustanova s lokalnim i županijskim vlastima, za koju je rekla da može biti primjer dobre prakse. Također je istaknula važnost kandidiranja za financijska sredstva iz fondova EU-a kako bi se u tim ustanovama osigurali optimalni materijalni uvjeti. 

Na sastanku u sjedištu županije u Sisku, gdje je ministrici i njenim suradnicima domaćin bio zamjenik sisačko-moslavačkog župana Ivan Celjak, Vesna Bedeković je rekla kako je o načinu rada i ciljevima već bilo riječi na sastanku u Ministarstvu, a sada će se obilaskom županije konkretnije govoriti o daljnjoj suradnji na poboljšanju sustava socijalne skrbi i usluga za krajnje korisnike.

Dožupan Celjak istaknuo je i više zajedničkih projekata koji su pri kraju, poput izgradnje vanjskog lifta u Domu za psihički bolesne odrasle osobe u Petrinji, osnivanja podružnice sisačkog Doma za starije i nemoćne osobe i adaptacije dijela prostora Doma zdravlja u Kutini. Tu je i program prenamjene dijela Centra za socijalnu skrb u Sisku za potrebe obiteljskog centra te uređenje dnevnog boravka i proširenje kapaciteta kuhinje za potrebe vanjskih korisnika u Domu za starije osobe u Glini.

Ministrica Bedeković obišla je i centre za socijalnu skrb u Sisku i Novskoj te sisački Dječji dom Vrbina.

ŠTO PROSVJED MEDICINSKOG OSOBLJA ZNAČI ZA PACIJENTE Sindikati objavili kako će sutra izgledati akcija ‘Pet do 12’ u bolnicama i ambulantama

Zdravstveni sindikati koji u srijedu organiziraju prosvjed “Pet do 12” priopćili su u utorak kako nije riječ o obustavi rada niti štrajku već o akciji kojom će zaposleni svoj dnevni odmor koristiti kako bi upozorili na stanje u sustavu, što poslodavcu neće napraviti nikakvu financijsku štetu.

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara ističu kako ni u jednom trenutku nisu pozvali svoje članove niti zaposlene u zdravstvu na obustavu rada, niti svojim djelovanjem krše zakon.
“Danas je u medijima objavljeno kako je Ministarstvo zdravstva na adrese svih bolnica u zemlji poslalo dopis u kojem se navodno pojašnjava i da se zaposlenici navedene tri bolnice koji obustave rad na najduže pola sata ne smiju okupljati jer bi u tom slučaju to bio štrajk, a štrajk nije prijavljen. Dopis se, navodno, temelji na mišljenju koje je izradilo Ministarstvo rada u kojem stoji da je dnevni polusatni odmor radnika plaćen od strane poslodavca te da se temeljem te činjenice ima smatrati radnim vremenom”, navodi se u priopćenju.
Sindikati takvo postupanje smatraju nedopustivim od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Ministarstva zdravstva jer im je svrha zastrašivanje članova sindikata kako bi se onemogućila provedba započetih aktivnosti.
Naime, ističu kako prema Zakonu o radu svaki radnik ima pravo na stanku ili pauzu na odmor od rada u trajanju od najmanje pola sata koju ima pravo koristiti kako hoće, uključujući i mogućnost da izlazi izvan ustanove odnosno prostora poslodavca i to neovisno o poslu koji obavlja.
“Dakle, poslodavac nema pravo radniku ograničiti gdje niti na koji način će koristiti svoju stanku. Dapače, sindikalni poziv bi trebalo sagledati iz posve suprotnog ugla: sindikati su pozvali na akciju kojom će zaposleni u sustavu zdravstva svoje slobodno vrijeme, svoj dnevni odmor koristiti kako bi upozorili na stanje u sustavu, što znači na način kojim poslodavcu neće napraviti nikakvu financijsku štetu.
Sindikati poručuju kako nema štrajka prije samog štrajka, a ako se postigne zadovoljavajući dogovor, neće ga ni biti.