SEMINAR – Aktualnosti u sustavu socijalne skrbi

Sindikat zaposlenika u sustavu socijalne skrbi Hrvatske organizirao je u Zagrebu 7. i 8. veljače, sada već tradicionalni, seminar „Aktualnosti u sustavu socijalne skrbi“. Specifičnost seminara je to što je namijenjen ravnateljima i sindikalnim povjerenicima, ali i svim ostalim zaposlenicima u sustavu. Na taj način Sindikat socijalne skrbi promiče socijalno partnerstvo i razvija kvalitetni socijalni dijalog između poslodavaca i zaposlenika.

Teme seminara izabrane tako da obrađuju i nude rješenja za  goruće aktualne probleme u sustavu, a predavači su bili eminentni stručnjaci iz tih područja.

Uvodnu riječ održala je Ministrica za demografiju, obitelj i socijalnu politiku Nada Murganić, a nakon uvodne riječi nastavljen je radni dio seminarasa sljedećim temama:

UGOVORI O RADU: sklapanje, sadržaj i promjene ugovora o radu, problem imenovanja i razrješenja voditelja, radni odnos na određeno vrijeme,  prijenos ugovora o radu kod spajanja ustanova  i dr.

Predavač: Izv.prof.dr.sc. Viktor Gotovac – Pravni fakultet Zagreb

PRIMJENA OPĆE UREDBE O ZAŠTITI PODATAKA : obveze i način primjene  Opće uredbe u ustanovama socijalne skrbi, odgovornosti osoba koje vode poslovanje, poslovi službenika za zaštitu podataka i osoba zaduženih za obradu osobnih podataka, položaj i prava ispitanika 

Predavač: Nenad Šimunec, mag.iur.– odvjetnik – predsjednik udruge Educa

ODMORI I DOPUSTI pravo radnika na godišnji odmor, korištenje godišnjeg odmora za 2019. godinu, korištenje godišnjeg odmora iz 2018. godine, naknada plaće i regres za godišnji odmor,  naknada za neiskorišteni godišnji odmor, dnevni i tjedni odmor, dopust za osobne potrebe radnika

Predavač: Irena Cvitanović, dipl. iur. – viši savjetnik spec. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

VJEŠTINE USPJEŠNOG RUKOVOĐENJA: osobine rukovoditelja, motivacija za rad, komunikacijske vještine

Predavač: dr.sc. Jasminka Horvatić, prof. , klinički psiholog, stalni sudski vještak

NAKNADA PLAĆE :  Porezni tretman isplate dnevnica i naknada troškova putovanja, novčane pomoći i naknada za pripravnost

Predavač: Sandra Pezo, dipl. oec. – Porezna uprava, Ministarstvo financija

MATERIJALNA PRAVA IZ TEMELJNOG KOLEKTIVNOG  UGOVORA ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM  SLUŽBAMA

Predavač: Tajana Drakulić, dipl. iur. tajnica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske 

Odaziv na seminar bio je izuzetno velik. Prijavilo se više od 170 sudionika iz preko 40 ustanova socijalne skrbi. Zanimljive teme, stručni predavači i aktivno sudjelovanje prisutnih, da su svi prisutni ocijenili seminar najvećom ocjenom i kazali da novi, sličan ovom očekuju što prije.

Koristim priliku da Vas sve pozovem na niz okruglih stolova i radionica koje će sindikat, u  sklopu provedbe EU projekta „Jačanje sektorskog socijalnog dijaloga u području socijalne skrbi“ sljedećih nekoliko mjeseci održati diljem Hrvatske. Cilj okruglih stolova i radionica je jačanje socijalnog dijaloga između poslodavaca i sindikalnih povjerenika, članova radničkih vijeća, predstavnika radnika u upravnim vijećima te ostalih predstavnika radnika

U ime Sindikata zahvaljujem se svima koji su na bilo koji način sudjelovali u organizaciji i provedbi seminara, a posebno hvala ministrici Nadi Murganić, državnoj tajnici Mariji Pletikosa, predavačima Viktoru Gotovcu, Nenadu Šimunecu, Ireni Cvitanović, Jasminki Horvatić, Sandri Pezo i Tajani Drakulić.

                                                                                                Predsjednica Sindikata

                                                                                                     Jadranka Dimić

BURA U MALOM KARTECU Sindikat proziva v.d. ravnatelja da krši zakon i prijeti otkazima

Slijedom zakonskih odredbi, Štimac je odlučio sestrama koje imaju stručni ispit, ali nisu upisane u registar Komore pa nemaju licencu za rad, raskinuti radni odnos i ponuditi mjesto njegovateljica. I sve bi bilo po zakonu, da Štimac ima zakonom propisane uvjete za obavljanje v.d. ravnatelja, poručuju iz Sindikata.

Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske obratio se putem svoje predstavnice Jadranke Dimić medijima priopćenjem u kojem v.d. ravnatelja Doma za starije Mali Kartec optužuju da nestručno i štetno vodi ustanovu te da medicinskom osoblju prijeti otkazima.

Kako je poznato, u toj županijskoj ustanovi poništen je natječaj za ravnatelja – na kojeg se među ostalima bila javila i bivša ministrica socijale Bernardica Juretić – te je imenovan pravnik iz županijskog resornog odjela Vinko Štimac, sa zadatkom da provede novu sistematizaciju radnih mjesta i pripremi novi natječaj. Budući da je on vršitelj dužnosti, upravo jučer raspisan je novi natječaj za ravnatelja.

Članovi Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske iz Doma Mali Kartec u priopćenju kažu:

– Medicinske sestre su sasvim sigurno jedno od najtraženijih zanimanja u cijelom svijetu, osim u Hrvatskoj, ili da budemo precizniji, u Domu za starije osobe Mali Kartec na Krku. Nedavno je na mjesto v.d. ravnatelja ustanove postavljen Vinko Štimac, čovjek bez dana radnog staža u sustavu socijalne skrbi. Njegov rad u županijskom Odjelu za socijalnu skrb nema nikakvih dodirnih točaka s radom u sustavu socijalne skrbi. Najbliži dodir s ustanovama socijalne skrbi imao je kao od strane Županije imenovan članom upravnih vijeća popriličnog broja ustanova socijalne skrbi. Istovremeno, poslodavcu, Primorsko-goranskoj županiji, neprihvatljiva je gđa. Bernardica Juretić, bivša ministrica socijalne skrbi, žena koja ima neusporedivo više iskustva, posebno u radu sa socijalno osjetljivim skupinama. Postupak je naravno proveden nezakonito i protivno Zakonu o socijalnoj skrbi, prema kojem gospodin Štimac mora zasnovati radni odnos na puno radno vrijeme. To je utvrdila i inspekcija Ministarstva za demografiju, obitelj, socijalnu politiku i mlade, kaže se u tekstu koji potpisuje Jadranka Dimić.

Na poslu jednom tjedno 

Osim načina na koji je izabran za v.d. ravnatelja, simptomatično je, kažu, i to da je Štimac dobio u Domu ugovor o radu za dodatni rad na 8 sati tjedno: »Čovjek dolazi na posao jedan dan u tjednu! Ostale dane i dalje radi na starom radnom mjestu pravnika županijskog Odjela za socijalnu politiku. I g. Vinko Štimac odlučio je u tih 7,5 radnih sati tjedno čvrsto se držati zakona i konačno dovesti zakon u Dom Mali Kartec. A prve na udaru našle su se medicinske sestre zaposlene u Domu. Zakon kaže da medicinska sestra za samostalno obavljanje posla mora imati položen stručni ispit pri ministarstvu i biti upisana u registar Komore medicinskih sestara. Slijedom ovih zakonskih odredbi, Štimac je odlučio našim medicinskim sestrama koje imaju položen stručni ispit i 30-ak godina radnog staža na radnom mjestu medicinske sestre, ali nisu upisane u registar Komore medicinskih sestara pa nemaju licencu za rad, ponuditi raskid radnog odnosa za radno mjesto medicinska sestra i ponuditi ugovor o radu na radno mjesto njegovateljica. I opet, sve bi bilo po zakonu, da g. Štimac ima zakonom propisane uvjete za obavljanje v.d. ravnatelja. Za čovjeka koji se toliko kune u zakon bilo bi moralno da ga prvo primijeni na sebi i odstupi s mjesta za v.d. ravnatelja jer nema uvjete za obavljanje tog posla i prepusti mjesto nekome tko ispunjava sve zakonom propisane uvjete«, kažu u Sindikatu.

Sporni stručni ispiti 

Dodaju da su medicinske sestre u ustanovi svoje stručne ispite polagale prije 20 godina, ali da Komora medicinskih sestara taj stručni ispit ne priznaje, nego priznaje samo ispit položen pri Ministarstvu zdravstva. Dakle, moraju ponovno polagati stručni ispit. »Naše sestre žele napraviti sve što je potrebno da sve bude po zakonu, omogućite im to«, kažu u priopćenju. Problem je i što se, kako navode, ne poštuje ni Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga prema kojem bi trebao zaposliti još medicinskih sestara jer sadašnje rade i po 220 sati mjesečno, što je također kršenje Zakona o radu.

– Osim tvrdoglavog inzistiranja na trenutnoj primjeni zakonskih propisa, uključimo opet zdravi razum i upitajmo se što bismo mi htjeli za naše roditelje i za nas same kad jednog dana odemo u dom za starije. Da li bi željeli da se o našim roditeljima i nama brine medicinska sestra iz našeg kraja, možda čak i naša susjeda, koja razumije naše običaje, našu kulturu, koja govori naš jezik, čak i naše narječje i koja radi 30-ak godina taj posao ili neka medicinska sestra koja dolazi iz nekih »egzotičnih« zemalja Tajlanda, Sirije ili manje egzotične Ukrajine, Albanije, Srbije, zaključuju na kraju.

Marač: Sestre su imale vremena od 2011. položiti ispit

Odgovor županijske pročelnice za socijalnu politiku Dragice Marač kratak je i konkretan:

– U Domu Mali Kartec godinama rade četiri medicinske sestre bez važeće licence Hrvatske komore medicinskih sestara. Prema Zakonu o sestrinstvu posjedovanje te licence uvjet je za radno mjesto sestre, što su propisi doneseni na razini RH. Inspekcija Hrvatske komore medicinskih sestara bila je u Domu prije nekoliko mjeseci te utvrdila ove činjenice i praktički zabranila samostalan rad sestrama koje nemaju licencu. Isto je utvrdila i inspekcija Ministarstva u svom posljednjem nadzoru u Domu obavljenom početkom prosinca prošle godine. Sukladno rješenjima tih inspekcijskih nadzora, medicinskim sestrama bez valjane licence ponuđeno je sklapanje ugovora o radu za radno mjesto za koje ispunjavaju uvjete te im je rečeno da će, čim pribave potrebnu licencu, dobiti ugovore za radno mjesto medicinske sestre. Nitko dakle nije dobio otkaz niti im se otkazom prijetilo. Također je bitno naglasiti da je Pravilnikom o sistematizaciji radih mjesta posjedovanje licence još od 2011. godine uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta medicinske sestre, što je naravno bilo poznato i medicinskim sestrama u Domu Mali Kartec – kaže Marač.

Što se tiče teze o nezakonitosti imenovanja v.d. ravnatelja, Marač kaže da je to isključivo privremeno rješenje do okončanja natječaja o izboru ravnatelja, koji je upravo jučer i objavljen. Zakon o radu omogućuje da se uz dozvolu poslodavca osoba privremeno angažira do osam sati tjedno na drugom radnom mjestu. Procjena je bila da je u danom trenutku to najbrže rješenje, ističe Dragica Marač.

SINDIKAT Jadranka Dimić: ‘Zar je napad nožem na službenice prijetnja i oštećenje tuđe stvari?’

Nožem su napadnute djelatnice čakovečkog Centra za socijalnu skrb. Zar trebamo ponovo čekati da netko smrtno strada kao kolega Jakov Kudrić u Splitu – kaže predsjednica Sindikata i traži da dobiju status službene osobe.


Predsjednica Sindikata u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dimić, dipl. soc. radnica, oglasila se priopćenjem za javnost vezano uz nedavni napad na djelatnice Centra za socijalnu skrb Čakovec koji se dogodio u Kuršancu. Njezino priopćenje prenosimo u cijelosti.

‘Potaknuti nedavnim nemilim događajem napada korisnice na djelatnice Centra za socijalnu skrb Čakovec obraćamo se cjelokupnoj javnosti, a posebno odgovornim osobama koje imaju mogućnost bolje zaštiti djelatnike u sustavu socijalne skrbi na način da im dodjele status službene osobe.

Oni koji odlučuju o statusu službene osobe zaposlenika u javnim službama imaju taj status a rade daleko manje opasan, ustvari bezopasan, posao i nisu u stalnom kontaktu sa korisnicima kao socijalni radnici, liječnici, medicinske sestre, učitelji i drugi zaposlenici u javnim službama.

Napadi korisnika na zaposlenike u sustavu socijalne skrbi gotovo su svakodnevni, od verbalnih napada vrijeđanjem i prijetnjama, do fizičkih napada. U ovom konkretnom slučaju korisnica kojoj je Centar pomogao mnogo puta na različite načine, nožem je napala zaposlenice Centra. Kolegice srećom nisu ozlijeđene, ali zar trebamo ponovo čekati da netko smrtno strada kao kolega Jakov Kudrić u Splitu.

Napadačica je uhićena i završila je u pritvoru, međutim protiv nje je podnesena prijava za prijetnje i oštećenje vozila. Policija je napad okarakterizirala kao oštećenje tuđe stvari sa mogućim iznosom štete. Zar je napad nožem prijetnja i oštećenje tuđe stvari?

Sindikat će navedenim zaposlenicama Centra, kao i u svim sličnim slučajevima do sada, pružiti svu potrebnu pomoć i pokrenuti postupke za nadoknadom odštete za pretrpljeni strah i šok koje su kolegice doživjele, jer institucijama je očito lakše plaćati odštete nego raditi na prevenciji ovakvih slučajeva.’

KURŠANEC: 40-godišnjakinja nožem zamahnula prema službenici Centra za socijalnu skrb!

U utorak, 8. siječnja oko 12 sati u Kuršancu, Ulici Matije Gupca, 40-godišnjakinja sa šireg područja grada Čakovca je bez ikakvog povoda, a prilikom kretanja vozilom unatrag, nožem razbila vozačevo staklo na službenom vozilu Centra za socijalnu skrb Čakovec, dok su se u vozilu nalazile četiri službenice te institucije.

Nadalje je 40-godišnjakinja još jedanput zamahnula nožem prema službenici koja se nalazila na mjestu vozača, za vrijeme dok se vozilom već udaljila te takvim svojim postupanjem uznemirila i izazvala strah te bojazan za vlastiti život kod te službenice.

Nož je oduzet.

Djelatnice u događaju nisu ozlijeđene, dok se materijalna šteta na vozilu procjenjuje na nekoliko tisuća kuna.

Protiv 40-godišnjakinje je podnijeta kaznena prijava zbog počinjenja kaznenih djela Prijetnja te Oštećenje tuđe stvari, nadležnom državnom odvjetniku te je predana pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske.

NEZAKONITO IMENOVAN V.D. RAVNATELJA DIJELI OTKAZE MEDICINSKIM SESTRAMA

Svakog dana u novinama čitamo, na televiziji gledamo, Predsjednik Vlade, ministar rada, cijela Vlada „kuka“ kako nam svakodnevni odljev radne snage, iseljavanje stručnog kadra koji je školovan u Lijepoj našoj, koji je naučio raditi u Lijepoj našoj tako dobro da im se na stručnosti dive poslodavci iz najrazvijenijih zamalja Europske unije, Švicarske, SAD… predstavlja nerješiv problem, kako ta situacija prijeti urušavanju cjelokupnog gospodarstva itd itd.


Gotovo da im nude bjanco ugovore o radu, neka sami upišu plaću i uvjete. Nude im sve što im Lijepa naša, osim domoljublja, ne može ponuditi.
Da ironija ove priče bude još veća, Ministarstvo za demografiju zaklinje se da će učiniti sve da potakne demografsku obnovu Lijepe naše, razmišljaju kao profesor Baltazar što učiniti, kako pronaći čarobnu formulu, a stvar je tako jednostavna: vratite ljudima pravo na dostojanstven rad i platite ih tako da mogu pristojno živjeti.


Medicinske sestre su, sasvim sigurno jedno od najtraženijih zanimanja u cijelom svijetu. U stvari u cijelom svijetu osim u Hrvatskoj ili da budemo precizniji u Domu za starije osobe Mali Kartec na Krku.


Nedavno je na mjesto v.d. ravnatelja ustanove postavljen gosp. Vinko Štimac, čovjek bez dana radnog staža u sustavu socijalne skrbi. Njegov rad u Županijskom Odjelu za socijalnu skrb nema nikakvih dodirnih točaka sa radom u sustavu socijalne skrbi. (Najbliži dodir sa ustanovama socijalne skrbi imao je kao od strane županije imenovan član upravnih vijeća popriličnog broja ustanova socijalne skrbi. ) Istovremeno, poslodavcu, Primorsko-goranskoj županiji, neprihvatljiva je gđa. Bernardica Juretić, bivša ministrica socijalne skrbi, žena koja ima neusporedivo više iskustva, a posebno u radu sa socijalno osjetljivim skupinama. Ovo ne pišem da bih radila reklamu gđi. Bernardici Juretić, jer njoj reklama nije potrebna, već samo da pokažem kako izgleda izbor za ravnatelja u Domu za starije osobe Mali Kartec. Postupak je naravno proveden nezakonito i protivno Zakonu o socijalnoj skrbi, prema kojem gospodin Štimac mora zasnovat radni odnos na puno radno vrijeme . To je utvrdila i inspekcija Ministarstva za demografiju, obitelj, socijalnu politiku i mlade.


Osim načina na koji je izabran za v.d. ravnatelja simptomatično je to da gosp. Vinko Štimac dobio u Domu ugovor o radu za dodatni rad na 8 sati tjedno.Čovjek dolazi na posao JEDAN DAN u tjednu. Ostale dane i dalje radi na starom radnom mjestu pravnika županijskog Odjela za socijalnu politiku.


Zdravom razumu nameće se pitanje ako je za obavljanje poslova ravnatelja dovoljno samo 7,5 sati tjedno (8 ali pola sata je dnevna stanka, pauza), onda to radno mjesto niti ne treba. Međutim gosp. Vinko Štimac odlučio je u tih 7,5 radnih sati tjedno čvrsto se držati zakona i konačno dovesti zakon u Dom Mali Kartec.


Prve na udaru našeg šerifa (usamljeni predstavnik reda i zakona kako kaže Wikipedija) našle su se medicinske sestre zaposlene u Domu Mali Kartec. Zakon kaže da medicinska sestra za samostalno obavljanje posla mora imati položen stručni ispit pri ministarstvu i biti upisana u registar Komore medicinskih sestara. Slijedom ovih zakonskih odredbi naš šerif odlučio je našim medicinskim sestrama koje imaju položen stručni ispit i 30tak godina radnog staža na radnom mjestu medicinske sestre, ali nisu upisane u registar Komore medicinskih sestara pa nemaju licencu za rad, ponuditi raskid radnog odnosa za radno mjesto medicinska sestra i ponuditi ugovor o radu na radno mjesto njegovateljica. I opet sve bi bilo po zakonu da gosp. Štimac ima zakonom propisane uvjete za obavljanje v.d. ravnatelja. Za čovjeka koji se toliko kune u zakon bilo bi moralno da ga prvo primjeni na sebi i odstupi sa mjesta za v.d. ravnatelja jer nema uvjete za obavljane tog posla i prepusti mjesto nekome tko ispunjava sve zakonom propisane uvjete.


Naše sestre sa 30tak godina radnog staža položile su prije 20 godina stručni ispit ali po tada važećim propisima pri našem resornom ministarstvu. Međutim Komora medicinskih sestara taj stručni ispit ne priznaje nego priznaje samo ispit položen pri Ministarstvu zdravstva. Dakle, moraju ponovno polagati stručni ispit ali u drugoj zgradi, i naravno uz plaćanje. Međutim čak ni želja naših medicinskih sestara da polažu i po drugi put stručni ispit kako bi napokon bile sestre, jer proizlazi da 30 godina staža u struci ne čini medicinsku sestru, nego plaćeni stručni ispit, ne dopire do novog šefa.


Vratimo se na početku navedenim Predsjedniku vlade, svim ministrima, uključimo i sve saborske zastupnike, sve župane (posebno gospodina Komadinu župana PGŽ) zaposlenike Primorsko-goranske županije (posebno Odjela za socijalnu politiku jer oni bi trebali biti socijalno najosjetljiviji) i sve ostale koji se kunu da smo mi jedna humana, demokratska država koja brine o pojedincu i zamolimo ih da se brinu i o našim medicinskim sestrama i o njihovim radnim mjestima (kao što brinu o zaposlenicima 3. Maja i Uljanika) i da im pruže šansu da polože stručni ispit pri Ministarstvu zdravstva, upišu se u registar Komore medicinskih sestara i dobiju licencu za rad, jer naše sestre žele napraviti sve što je potrebno da sve bude po zakonu.


Molimo sve navedene da daju šansu našim medicinskim sestrama sa 30tak godina radnog staža, sa 30 godina života uz ljude kojima je trebala njihova pomoć , a one su ju predano pružale.


Osim tvrdoglavog inzistiranja na trenutnoj primjeni zakonskih propisa, uključimo opet zdravi razum i upitajmo se što bi mi htjeli za naše roditelje i za nas same kad jednog dana odemo u dom za stare. Da li bi željeli da se o našim roditeljima i nama brine medicinska sestra iz našeg kraja, možda čak i naša susjeda, koja razumije naše običaje, našu kulturu, koja govori naš jezik čak i naše narječje i koja radi 30tak godina taj posao ili neka medicinska sestra koja dolazi iz nekih „egzotičnih“ zemalja Tajlanda, Sirije ili manje egzotične Ukrajine, Albanije, Srbije, koja ne zna naš jezik, naše običaje, našu kulturu. Bez želje da ikoga omalovažavamo ili podcjenjujemo, sigurni smo da bi svi željeli prvu opciju. Upravo to bi trebao biti najvažniji razlog zašto bi trebali učiniti sve da naše medicinske sestre dobiju licencu.
Vratimo se malo na gosp. Štimca i provođenje zakona i propisa RH. Gosp. Štimac to radi vrlo selektivno da li iz neznanja, ili iz neimanja dovoljno vremena jer 7,5 sati tjedno sigurno nije dosta za kvalitetno obavljanje posla ravnatelja ili iz čiste obijesti i egoizma da pokaže tko je glavni u ustanovi. Naime Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje obavezu poslodavca da sve zdravstvene radnike koji neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu osiguraju od štete koja bi mogla nastati u provođenju zdravstvene zaštite. Ovo navodim jer to se odnosi baš na naše medicinske sestre. Ove zakonske odredbe se nije sjetio ili ju je zanemario ili ne zna da je tako nešto propisano zakonom, a gosp Štimac je diplomirani pravnik.


Ništa ne čini niti on niti Županija da ispoštuje propis prema kojem županijski domovi trebaju 70% svog kapaciteta imati za smještaj nepokretnih i slabije pokretnih, tzv. stacionarni smještaj. Izgovor zašto se po tom pitanju ništa ne poduzima je da će se urediti dom na Rabu, pa se do tada neće ništa poduzimati.


Njega ne brine ni to što ne poštuje ni Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga prema kojem bi trebao zaposliti još medicinskih sestara jer ove naše medicinske sestre rade i po 220 sati mjesečno, što je također kršenje Zakona o radu. Da stvar bude još bolja, našim medicinskom sestrama se prekovremeni rad uopće ne plaća, a to je valjda svima jasno najgrublje kršenje Zakona o radu i kolektivnog ugovora.
Umjesto kadroviranjem, Županiju bi trebala zabrinut kvaliteta usluga koju korisnici doma imaju a za koju su usput, cijeli život izdvajali od plaće a danas od mirovine.


Vrlo selektivno i licemjerno da se od medicinskih sestara traži da momentalno riješe svoj status ili će dobiti otkaz ugovora o radu, a za sve ostalo ima vremena.


Još jednom pozivamo sve koji mogu utjecati na status naših medicinskih sestara da donesu zdravorazumsku odluku i zaštite naše sestre od progona podobnih.



PREDSJEDNICA SINDIKATA
Jadranka Dimić, dipl.soc. radnik

Ovrhe u sudskim rukama, zimske deložacije zabranjene, a božićnica i regres ne smiju se ovršiti

Ovršni postupak, od iduće godine, trebao bi biti brži, učinkovitiji i jeftiniji, a dostojanstvo dužnika, odnosno ovršenika, trebalo bi se dodatno zaštiti. To očekuje ministarstvo pravosuđa koje je još u rujnu prošle godine predstavilo glavne teze novog ovršnog zakona, a sada je nacrt zakonskog prijedloga upućen na javnu raspravu. Zainteresirana javnost svoje primjedbe na tekst zakona, koji je dodatno uskađen s pravnom stečevinom Europske unije, može dati do početka veljače.

Jedna od najvećih novina zakona je povratak ovršnog postupka u ruke sudova, ali se radi njihova rasterećenja zadržavaju javni bilježnici kao povjerenici suda. Tako će sud, nakon što zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja, kroz automatsku dodjelu, spis dodijeliti javnom bilježniku prema abecednom redu. No, ovrhe preko noći više se neće moći događati jer će javni bilježnik dužnika morati dva puta obavijestiti o pokretanju ovrhe te mu dati 15 dana da dug plati ili ga ospori. Potom će cijeli spis vratiti na sud, koji će voditi daljnji postupak.

Jeftinija ovrha


Sam postupak ovrhe trebao bi postati jeftiniji. Aktualne odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka se brišu, potvrda o ovršnosti izdavat će se automatski te se njeno izdavanje više neće plaćati. Prema sadašnjim zakonskim odredbama, predvidivi troškovi ovrhe su, primjerice, troškovi izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti koja bez PDV-a košta 30 kuna ili troškovi za pribavljanje potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti po odvjetniku, koja također bez PDV-a košta 250 kuna. Novim zakonom fiksiraju se i sudske pristojbe na rješenje o ovrsi te će za rješenja o ovrsi do 5.000 kuna sudska pristojba iznostit 200 kuna, a za rješenja iznad 5.000 kuna plaćat će se 300 kuna sudske pristojbe.

Od 3. kolovoza 2017. godine ovrha se ne može provoditi nad jedinom nekretninom dužnika u kojoj on stanuje, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla izjavio da je suglasan da se ovrha može provesti na toj nekretnini. To se rješenje iz sada važećeg zakona zadržava, kao i iznimka prema kojoj se ovrha nad jedinom nekretninom može provesti ako sud utvrdi da će dužniku nakon vraćanja duga ostati dovoljno novca za kupnju nove nekretnine u kojoj može stanovati. No, novost je povećanje glavnice tražbine radi čijeg namirenja ovrha na nekretnini nije dopuštena i to sa 20 na 40 tisuća kuna. Deložacije se, osim toga, više neće smjeti provoditi tijekom zime, odnosno od 1.studenog do 1. travnja.

Prijedlogom novog zakona, ministarstvo pravosuđa uslišalo je i zahtjeve socijalnih partnera – poslodavaca i sindikata. Poslodavci su ukazivali kako ih provedba ovrhe nad plaćom radnika opterećuje i povećava im troškove poslovanja.

Od iduće godine više je neće provoditi, niti će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) provoditi ovrhu nad mirovinom. Time će se, navodi resorno ministarstvo, poslodavci administrativno rasteretiti. Pritom se predlaže novo uređenje provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i to centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima putem Financijske agencije (FINA) koja „ovrhu provodi pod nadzorom suda u skladu s jedinstvenim redoslijedom (prvenstvenim redom) čime se povećava razina sigurnosti“. Tako će poslodavcima ostati samo obaveza uplate na račun iznosa plaće izuzetog od ovrhe prema nalogu suda ili FINA-e. 

Primanja izuzeta od ovrhe


Sindikatima je, pak, uvažen zahtjev za proširenjem primanja koja su izuzeta od ovrhe te se više neće moći ovršiti božićnica, uskrsnica, regres (do porezno priznatog odbitka), terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe, naknade za odvojeni život.

Kako navodi resorno ministarstvo, uvodi se i pravilo „da u svakom slučaju nije moguće provesti ovrhu na primanju s naslova plaće iznad zakonom propisanog iznosa“.

Postojeći dužnici, a prema zadnjim podacima FINE, u blokadi je gotovo 270 tisuća građana s ukupnim dugom koji je dosegnuo 25,4 milijarde kuna (glavnica i kamate), od novog ovršnog zakona neće imati koristi.

Naime, svi otvoreni postupci, kao i oni koji će se otvarati tijekom ove godine, vodit će se po postojećem zakonu, što znači da će i poslodavci dio ovrha i dalje provoditi.

Većina ovršnog postupa ubuduće se voditi elektronskim putem, a za razvoj nove aplikacije ministarstvo pravosuđa osiguralo je nešto više od milijun kuna za ovu i naredne dvije godine.

Strani radnici: u bolnice i domove stiže 200 medicinskih sestara

Tržište se otvara i za deset fizioterapeuta, radnih terapeuta, socijalnih radnika te po pet stranih psihologa i logopeda

Do kraja ovog mjeseca hrvatska će vlada utvrditi godišnju kvotu za zapošljavanje stranaca u 2019. na kojoj bi se, prema prijedlogu, trebalo naći čak 63.600 radnika. Prvi put Hrvatska će uvesti i 200 stalnih medicinskih sestara ili tehničara. Njih 50 radilo bi u sustavu zdravstva, a 150 u domovima za starije.

Domovi bez osoblja

Sustav socijalne skrbi dosad se nije u većoj mjeri nalazio među djelatnostima s deficitom radne snage pa je ove godine u toj branši zaposleno samo pet stranaca na poslovima instruktora pasa vodiča. Od iduće godine u socijalnoj bi se skrbi moglo zaposliti čak 460 stranaca. Osim medicinskih sestara i njegovateljica, domovi za starije, ali i djecu, trebaju kuhare, pomoćne kuhare, čistačice, no isto tako tržište se otvara i za deset fizioterapeuta, radnih terapeuta, socijalnih radnika te po pet stranih psihologa i logopeda.

Isplata božićnice u gotovu novcu

S obzirom na to da smo zaprimili velik broj upita od naših članova vezano za mogućnosti isplate božićnice na zaštićeni račun podsjećamo na Uputu Ministarstva financija od 4. srpnja 2017. godine kojom se pojašnjava način isplate regresa za korištenje godišnjeg odmora.

S obzirom na to da je božićnica također prigodna nagrada na koju se analogno primjenjuje dana Uputa o načinu isplate regresa za korištenje godišnjeg odmora, ista se nalazi u prilogu.

Iz iste proizlazi da nije moguće izvršiti isplatu prigodne nagrade (božićnice) na zaštićeni račun nego samo, sukladno Uputi, u gotovu novcu ukoliko su ispunjeni svi upotrebni uvjeti.

UPUTA MINISTARSTVA FINANCIJA

Majka koja je zanemarivala sina prijetila socijalnim radnicama da će ih ubiti

Pedesetčetverogodišnjak je proglašen krivim te je osuđen na uvjetnu kaznu s utvrđenom kaznom zatvora od sedam mjeseci i rokom kušnje od jedne godine.

Otac učenice osuđen je na sedam mjeseci zatvora, uvjetno na godinu dana, zbog prijetnji nastavnici. Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv 54-godišnjaka zbog prijetnje. On je 21. kolovoza 2018. u uredu ravnatelja varaždinske srednje škole, nezadovoljan time što njegova kći nije položila popravni ispit iz matematike, rekao nastavnici da “takvih koji rade kao ona ima zakopanih na groblju”.

Mislio je pritom na profesora kojeg je u lipnju 2001. godine u Varaždinu ubio učenik te škole.

Ponižena u sudnici

Kako bi upotpunio prijetnju, 54-godišnjak je pokazao prema školskom dvorištu na kojem se ubojstvo dogodilo. Općinski sud u Varaždinu u kratkom ga je roku osudio na uvjetnu kaznu zatvora od sedam mjeseci i rokom kušnje od jedne godine. To je još jedan primjer prijetnji koje na svojim radnim mjestima doživljavaju prosvjetni djelatnici. No, ne samo oni. Nevezano uz taj slučaj, Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je i optužnicu protiv 51-godišnjakinje koja je u svibnju prošle godine u dvorištu svoje kuće u Šemovcu trima djelatnicama Centra za socijalnu skrb, koje su postupale u povodu zaprimljenih prijava da zanemaruje brigu o sinu, zaprijetila da će ih ubiti i zakopati u vrtu! Kao i prosvjetari koji su se proteklih nekoliko dana ujedinili u traženju sustavnijih mjera zaštite, i socijalni radnici već dulje vrijeme traže status službenih osoba. U Sindikatu zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske u više su navrata upozoravali da su radnici sustava socijalne skrbi često izloženi prijetnjama.

– S obzirom na izrazitu odgovornost, očekivanja i dane im javne ovlasti, zaposlenici koji postupaju u zaštiti djece i drugih ranjivih skupina trebali bi biti zaštićeni na najviši mogući način koji Kazneni zakon poznaje, kao osobe koje je potrebno štiti izravno – upozorio je nedavno u ime Sindikata socijalni radnik Mato Zovkić. Iznio je slučaj pravnice u Centru za socijalnu skrb koja je štitila prava djeteta u sudnici u kojoj ju je nezadovoljna stranka napala, prvo verbalno, a potom i fizički. – Kolegica je pretrpjela strah, šok, ponižena je na najbrutalniji mogući način jer je pala i puzala po podu, imala je i određene tjelesne ozljede, a u tim trenucima nitko joj nije mogao pomoći – opisao je incident u sudnici. Nakon toga kolegicu je dodatno ponizio i povrijedio poslodavac relativiziranjem i nezainteresiranošću za njezino stanje i problematiku

Bore se za druge, a u strahu

– Možemo li se boriti za prava djece i ugroženih, a sami osjećati strah i ugroženost? – upitao je i zaključio da u Kazneni zakon treba unijeti “izravne odredbe koje će na nedvojben način staviti u zaštitu zaposlenike djelatnosti socijalne skrbi”. – Status službene osobe tražimo već dulje vrijeme s obzirom na populaciju s kojom radimo – rekao nam je Krešo Posedi, član središnjeg odbora tog sindikata.

‘Pomirili’ se Vlada i sindikati javnih službi – Dogovorili povećanje osnovice plaća za tri posto

Vlada i sindikati javnih službi uspješno su u utorak dovršili proces mirenja i dogovorili povećanje osnovice plaća za tri posto od 1. siječnja i dva posto od 1. rujna iduće godine, nakon čega su sindikati odustali od štrajka najavljenog za srijedu, 28. studenoga.