Javni sektor dogovorio božićnice i povišice od Nove godine

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u petak nakon pregovora sa sindikatima javnih i državnih službi da su dogovorili isplatu božićnica od 1500 kuna i prethodno dogovoreno povećanje osnovice plaće za četiri posto.

“Biti će isplaćena božićnica ove godine, osigurali smo sredstva. Isto tako ćemo preuzeti obveze što se tiče osnovice, koja je odgođena na 1. siječnja 2021. godine. To ćemo morati u proračunu osigurati, s 1. siječnjem ide povećanje osnovice od četiri posto”, rekao je Marić novinarima nakon pregovora.

Aladrović: Fiskalni kapaciteti ograničeni, ali osigurat ćemo sredstva

Povećanje od četiri posto povećat će ukupnu masu plaća za milijardu i 200 milijuna kuna na godišnjoj razini, dodao je.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović istaknuo je da su time ispunili sva ranija obećanja iz svibnja i lipnja.

“Povećanje osnovice od četiri posto, isplata božićnice, i sporazumi s policijom i obrazovanjem će se također ispuniti. Vjerodostojno smo išli prema pregovorima, naravno fiskalni kapaciteti su ograničeni, ali na neki način ćemo osigurati sredstva da ispoštujemo ranije obveze”, kazao je Aladrović.

Najavio je da će u drugom dijelu iduće godine otvoriti pitanje novih kolektivnih ugovora i temeljnog kolektivnog ugovora za iduće četverogodišnje razdoblje.

Jagić: Vlada ispunila ono što je morala

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić poručio je kako je Vlada ispunila ono što je morala, odnosno što je ispregovarala u lipnju, a sindikati državnih službi zadovoljni su isplatom božićnica i povećanjem osnovice.

I čelnik sindikata Preporod Željko Stipić ističe da je Vlada pristala na ono na što se i obvezala. “Nismo iznenađeni, Vlada je naprosto pokazala da stoji iza svog potpisa i mislim da je konačno vrijeme da se svi tako počnemo ponašati”, poručio je Stipić.

“Postoje poteškoće i za iduću godinu, ali smo bili čvrstog stava da se ne može dodatno prolongirati ono što je već prolongirano. Ono što smo izborili štrajkom u sustavu obrazovanja nije bilo predmetom ugovora, to će se i realizirati”, naglasila je čelnica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem.

Najavila je kako će nastaviti razgovore o ostalim problemima glede prava zaposlenika u samoizolaciji i bolovanju u javnom sektoru.

Čulinović Čaić: Očekujemo poziv u Vladu da dogovorimo način zahvale radnicima u bolnicama

Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić naglasila je kako je danas potvrđeno ono što je potpisano u sporazumu na proljeće, što zdravstveni sindikati i sindikati socijalne skrbi tada nisu potpisali jer su smatrali da je to neprihvatljivo u tadašnjim uvjetima.

“Na prošlom sastanku smo rekli da je prijedlog za daljnje odgađanje neprihvatljiv. Jedinstven stav sindikata bio je da tražimo da se ispoštuje potpisani sporazum i to smo se dogovorili”, kaže Čulinović Čaić.

Također očekuje od Vlade da pozove zdravstvene sindikate u Banske dvore kako bi se dogovorili o načinu zahvale ljudima koji rade u otežanim uvjetima u bolnicama.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak poručio je kako očekuju da ministar zdravstva Vili Beroš i Vlada napokon ispoštuju mišljenje i odluke Vrhovnog suda i isplate razliku za prekovremene sate.

“Koliko vidimo, Vlada premijera Plenkovića još uvijek pronalazi načine kako da to izbjegne, ali nadamo se da ćemo i to riješiti na zadovoljavajući način za radnike”, kaže Topolnjak.

Otvoreno: Hoće li rasti plaće u javnom sektoru?

Državnoj blagajni prijeti val tužbi javnog sektora težak dvije milijarde kuna zbog neprovedenih obveza iz prošlosti.

Ujedno, prosvjetari traže dogovoreno povećanje nakon velikog štrajka prošle godine, a liječnici dug za prekovremene sate.

Hoće li taj novac biti isplaćen? Što se događa u realnom sektoru? Hoće li u vremenu koronakrize biti povećanja plaća u javnom sektoru?
U emisiji “Otvoreno” gostovali su predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, potpredsjednica Hrvatskog sabora iz redova SDP-a Sabina Glasovac te glavni direktor HUP-a Damir Zorić.

Vilim Ribić je rekao da je Hrvatska izašla iz krize 2016. godine, a da se nakon toga počeo realizirati dogovor da će se dodatak plaći prihvatiti kada rast BDP-a bude barem 2% i to dva kvartala za redom.

– Tada je trebalo isplatiti povećanu osnovicu za 6%. Tadašnja vlada HDZ-a se na to oglušila, odlučili su prevariti 250 tisuća građana. Potom su počela tumačenja da sporazum nije valjan, a mi smo vidjeli da moramo ići na sud. Dobili smo sve presude, pravomoćne. Tada Vlada umjesto da poštuje odluke sudova, ona daje reviziju na Vrhovni sud. Oni donose nevjerojatne odluke, ističe sindikalist Vilim Ribić.

Ministar Aladrović kaže da se ne može složiti s tezom da su prevarili sindikate, vezano uz plaće za državne i javne službe.

– Plaće su povećane u javnom i državnom sektoru 13,5%. Sindikati su to prihvatili, otvorili smo pregovore o visini osnovice za 2021. godine. Očekujem da će sve strane biti svjesne situacije u kojoj se nalazimo.

– Povrh tih 13,5% imali smo dodatni sporazum s visokim obrazovanjem, srednjim i školskim obrazovanjem za 6%. Ista je situacija bila s djelatnicima MUP-a, a slična je situacija s djelatnicima socijalne skrbi. Prosječna plaća zapravo je povećana 39%, ističe ministar.

Damir Zorić ispred HUP-a kaže da rast plaća u realnom sektoru nije bio takav kao u državnom i da realni sektor to sve nosi na svojim leđima.

– Vlada nema svoje novce, sindikati nemaju svoje novce, a novce ima gospodarstvo koje radi.

Predviđa da će biti dodatna porezna presija u Hrvatskoj i porast javnoga duga u budućnosti. Sabina Glasovac kaže da se boji da bi se povijest mogla ponoviti, da se “lome” javne službe.

– Zaposlenici javnih službi pokazali su u ovoj krizi koliko su važni za hrvatsku državu, ističe.

U petak su pregovori oko plaća, Vilim Ribić kaže da ne zna što će se dogoditi i što je zapravo stav Vlade.

– Ako netko od nas traži odricanja, onda nam mora reći koji je to opći društveni razlog i interes. Mi ga ne vidimo, ističe dodajući da čekaju da se isplati ono što je dogovoreno.

HUP-ov Damir Zorić kaže “da ako nema zraka za gospodarstvo” da neće biti sredstava niti za državu niti za sindikate.

– Mi smo svi u istom košu i sada vidimo na ovim primjerima koliko nam vežu stvari koji su se događale u prošlosti. Rep nas dostiže danas i vući će se još i sutra, ističe.

Što se tiče povećanja plaća prosvjetarima koji su bili u štrajku, ministar Aladrović kaže da se u petak nastavljaju pregovori i da će sva pitanja biti na stolu.

– Poprilično sam siguran da ćemo naći dogovor, ističe.

Svi gosti se slažu da je potrošnja jako važan dio hrvatskog BDP-a, no Zorić upozorava da bi za državu bilo još bolje kada bi potrošnja bila vezana uz hrvatsku robu, no da se kupuje strana roba.

Vilim Ribić ističe da sindikati sumnjaju da postoji sprega između sudske i izvršne vlasti na najvišoj razini.

– Europska komisija je izdala da je od 2015. do 2020. godine percepcija neovisnosti pravosuđa od politike u Hrvatskoj najniža u Europskoj uniji.

– Nema nikakve sprege Vrhovnog suda i izvršne vlasti, tvrdi ministar Aladrović.

S obzirom na to da je kraj godine, ministar je odgovarajući na pitanje hoće li biti božićnica, rekao je “da se može računati s time”. Zorić dodaje da će biti i božićnica u realnom sektoru.

– Ne smijemo činiti što bi umanjilo optimizam. Svugdje gdje se mogu isplatiti, to će se napraviti.

Sabina Glasovac se nada da će se naći sredstva za sve one koji su održavali sustav u najgoroj krizi, kako na proljeće, tako i danas.

– Bojim se da se neće odustajati od nekih projekata, a s obzirom na to da idu lokalni izbori, a kojima će Vlada pomoći lokalnim čelnicima da postignu što bolji rezultat. Ta sredstva bi se ipak mogla preusmjeriti onima o kojima ovisi i naš život kad smo bolesni, životima djece te ljudima koji su prepušteni socijalnoj skrbi, zaključila je.

Uočljivo je da Ministar Aladrović objašnjava koliko je porasla plaća u sektoru socijalne skrbi. 

Sindikati javnih službi odbili Vladine prijedloge

Sindikati zaposlenih u zdravstvu, socijalnoj skrbi i obrazovanju odbili su u srijedu prijedlog Vlade da se odgodi planirano povećanje osnovice plaća i da se ne isplate božićnice, smatrajući to neprimjerenim u ovom trenutku.

Predstavnici pregovaračkog odbora Vlade i sindikata javnih i državnih službi sastali su se danas kako bi razgovarali o sklapanju dodataka Kolektivnim ugovorima.

Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama je izašao pred novinare i rekao kako je održan prvi sastanak pregovaračkih odbora.

– Vlada je ponudila protokol, sindikati su odbili u ovom trenutku jer i do sada smo pregovarali bez protokola tako da se ne opterećujemo s administrativnim pitanjima koja su bespredmetna. Drugo, Vlada je predložila da sindikati razmotre odgodu povećanja osnovice koja je dogovorena za 1. siječnja 2021., godine i da se raspravlja o visini božićnice kao jednog od materijalnih prava. Svi sindikati su složni u tome odgode povećanja osnovice ne prihvaćamo jer smo u poznatim uvjetima kad su bile projekcije proračuna puno lošije nego sada prihvatili odgodu povećanja osnovice za 1. siječnja 2021, rekao je Mihalinec.

Mihalinec je istaknuo kako se smatra da nema nikakvih ekonomskih i gospodarskih osnova da bi sindikati na to pristali.

– Božićnica će se sigurno potrošiti u Hrvatskoj i vrlo brzo će se vratiti ogroman novac u proračun, nismo spremni razgovarati da uopće nema božićnice. Božićnica od 1500 kuna je opravdani iznos koji će pomoći pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, rekao je Mihalinec.  

Mihalinec se dotaknuo i situacije u obrazovnom sustavu te rekao kako su ljudi preopterećeni u sustavu obrazovanja.

– Radi se redovna nastava po A modelu. Ide se raditi po B modelu koji je vrlo nedefiniran i često prevelika opterećenja za nastavnike ili po C modelu na koji prelaze neke škole.Mješoviti model je najteži za nastavnike jer to sve ovisi o interpretaciji ravnatelja što to znači rad s učenicima koji su kod kuće u samoizolaciji ili su oboljeli od koronavirusa, rekao je Mihalinec.

Branimir Mihalinec je rekao kako modelu C – online treba pristupati selektivno, čak ne po cijeloj županiji, nego po gradovima.

– Nije jednako u Gradu Zagrebu i Varaždinu. Nastava u školi je najkvalitetnija za učenike, ali i za održavanje mentalnog zdravlja cijele nacije, rekao je Mihalinec.

Novinarima su se obratili i predstavnici sindikata zdravstva i socijalne skrbi te rekli kako prijedlog Vlade o odgodi planirane povišice osnovice i ne isplati božićnica smatraju neprihvatljivim.

– U ovim okolnostima s nikad gorom epidemiološkom situacijom, treba razmišljati što dati više, kako ljudima zahvaliti za ono što rade. Nikad više nisu radili, nego rade sada. Situacija je gora nego što je bila u proljeće i bojim se da će biti još gora. U takvoj situaciji predlagati odgode ili što je već bilo planirano, neisplatiti božićnicu. O tome ne možemo razgovarati ozbiljno, istaknula je predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata (HLK) Renata Čulinović-Čaić.

Predsjednica Glavnog Vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara Anica Prašnjak također smatra Vladinu ponudu neprihvatljivom.

– U ime medicinskih sestara mi smo tražili stimulaciju, dodatno nagrađivanje, ovo nam je neprihvatljivo i mislimo da nije dobra ponuda. O tome se prekasno razgovara, kazala je Prašnjak.

I predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak upozorava da su radnici u sustavu zdravstva i socijalne skrbi najviše izloženi.

– Ovakav stav Vlade nema smisla, naši radnici to neće prihvatiti. Vlada bi trebala konačno shvatiti što je prioritet, naglasio je Topolnjak.

Predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dimić također je izvijestila da njezin sindikat odbio Vladinu ponudu.
I socijalna skrb je pred kolapsom

– Svjesni smo da je zdravstvo pred kolapsom, ali predviđamo isti scenarij i za socijalnu skrb. Predložili smo Vladi selektivni pristup povećanju osnovice, smatramo da bi na taj način pokazala poštovanje prema svim zaposlenicima koji sada krvare na svojim radnim mjestima, a znamo da ih nema dovoljno, istaknula je Dimić.

Predstavnici sindikata državnih službi izašli su pred novinare i rekli kako nisu dobili konkretan pisani prijedlog, bit će dostavljen nakon uvodnog sastanka. Teme su otvorene.

Smatraju da zbog Covid situacije i situacije u proračunu imaju razumijevanje.

– Međutim, obzirom na izloženost državnih službenika, kako policajaca tako i drugih državnih službenika koji cijelo ovo vrijeme pandemije rade u povećanom opsegu posla, smatramo da bi to bila svojevrsna nagrada, istaknuli su.

Zdravko Marić je rekao nakon sastanka kako nije ni bila namjera danas donijeti zaključke.

– Generalno, prezentirali smo naš koncept i stanje kako ga vidimo na gospodarskom i proračunskom djelu. Što se tiče proračuna, situacija za ovu godinu je nešto lošija jer je u odnosu na originalni deficit 6,7 posto, zadnja projekcija 8 posto BDP-a, deficit proračuna opće države. U svim tim projekcijama nedostaje ključna varijabla, a to je pitanje cjepiva i sve vezano uz epidemiološku sliku. Postoje dominantno negativni rizici i postoje pozitivni rizici. S naše strane, uputit ćemo prijedlog za dinamiku rasta osnovice, rekao je Marić.

Naglasio je kako, s njihove strane, nije bio prijedloga o smanjivanju plaća, već razgovor o dinamici povećanja. Očekuje da se prolongat stavi na neodređeno i nedefinirano vrijeme.

Na pitanje što će biti s božićnicama, rekao je kako su još lani rekli da će razmatrati mogućnost njihovog povećanja s 1250 na 1500 kn, ali kompletna problematika isplate božićnica je bila jedna od tema razgovora. Svjestan je da sindikati očekuju isplatu božićnica, ali o tome će se također razgovarati.

Smatra kako je inicijalna reakcija sindikata, koji su odbili Vladine prijedloge, njihovo legitimno pravo, ali će nastaviti dijalog.

– Niti jednog trenutka isplata plaća ni mirovina nije došla pod znak pitanja. Činit ćemo sve da niti neće dolaziti pod znak pitanja, poručio je Marić.

Dok postoji ova razina neizvjesnosti s obzirom na korona krizu i njezin utjecaj na gospodarstvo, ideja je da se visina i dinamika povećanja plaća dodatno razmotri, a prijedlog Vlade ne ide u smjeru smanjenja plaća.

– Moramo biti maksimalno spremni za bilo kakve nove okolnosti, naglasio je Marić.

Kreće val tužbi jer država nije na vrijeme javnim službenicima podigla plaće. Može izgubiti 2,5 milijardi kuna

Do kraja godine, hrvatski bi sudovi mogli biti doslovno zatrpani masovnim brojem tužbi radnika javnih službi, koji će na taj način od države tražiti isplatu duga za plaće. Taj se dug akumulirao od prosinca 2015. do siječnja 2017. kada je u obračunu njihovih plaća za 14 mjeseci izostalo ugovoreno povećanje osnovice za šest posto. Još od 2016. sindikati su sa svojim su članovima podigli 400-tinjak probnih, pilot tužbi; sve pravomoćne presude dosad su donesene u korist radnika.

Upravo je to zamah i poticaj za veću akciju koja je u pripremi, govori za Telegram Željko Stipić, šef školskog Sindikata Preporod. Kada bi se svih 180.000 zaposlenika javnih službi odlučilo za ulazak u spor, objašnjava, naravno uz pretpostavku da će se nastaviti dosadašnja unisona sudska praksa pravomoćnih presuda u korist radnika, država bi mogla izgubiti dvije do dvije i pol milijarde kuna.

DOGOVOR IZ 2006. GODINE

“Ako računamo da bi prosječno, po osobi, isplata duga bila desetak tisuća kuna, onda dolazimo do 1,8 milijardi. Morate imati na umu i da su u znanosti i visokom obrazovanju, zdravstvu, pojedinačni iznosi još i veći pa bi raspon za državu mogao biti i do dvije, dvije i pol milijarde kuna”, govori Stipić. Ti će troškovi, ističe, dodatno rasti ako sporovi budu dugotrajni pa mnogo toga ovisi o tome i kako će se postaviti druga strana, odnosno država. A geneza ovoga spora između sindikata i države seže još u 2006. godinu.

Tada je, a radi se o vremenu Vlade Ive Sanadera, dogovoren rast osnovice po stopi od šest posto za godine 2007., 2008. i 2009. godinu. Međutim, povećanje za 2009. izostalo je zbog financijske krize. Vlada i sindikati potom su se usuglasili da će se zaostatak realizirati nakon što rast BDP-a dosegne dva ili više posto tijekom dva uzastopna tromjesečja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Takav rast BDP-a konačno je ostvaren 2015.

SVI RADNICI DOBIVAJU PRESUDE

“Međutim, tada to iz Vlade osporavaju i govore da se nisu stekli uvjeti, to su bila ona izmotavanja na dvije decimale kada se rast BDP-a zaokruživao na 1,99 posto i oni ne povećaju osnovicu pa do prve korekcije povećanja dolazi tek u siječnju 2017.”, podsjeća Stipić. Tu je, kaže, od prosinca 2015. do siječnja 2017., nastalo spornih 14 mjeseci za koje djelatnici javnih službi sada traže (i dobivaju) isplate duga za plaće. Pilot tužbe, koje su radnici i sindikati podizali od 2016., uspostavile su vrlo jasnu sudsku praksu.

Općinski sudovi, govori Stipić, uglavnom su presuđivali u korist radnika. Bilo je pojedinačnih presuda protiv radnika, no svi oni u konačnici su sporove dobivali u drugome stupnju pred županijskim sudovima. “To je ono što je unikatno, što dosad nikad nismo imali; sve su pravomoćne presude u korist radnika i u takvoj situaciji, sindikati nemaju izbora nego sada ići u masovne sporove”, govori šef Preporoda.

Kaže i kako, s druge strane, država i dalje ne čini ništa da se cijeli spor riješi mirnim putem, da eventualno ponudi nagodbu, dogovori se sa sindikatima. U Preporodu su u opsežnim pripremama kako bi do kraja godine, kada počinje teći rok zastare, podnijeli tužbe. Točan broj tužbi njegovih članova, ali i umirovljenika koji su u bili članovi u trenutku nastanka duga, Stipiću će biti poznat tijekom idućeg tjedna.

OPSEŽNE PRIPREME ZA MASOVNE SPOROVE

U njihovim sindikalnim podružnicama diljem zemlje prikuplja se potrebna dokumentacija, sve je organizirano regionalno i angažirano je osam odvjetničkih ureda. Iznosi koje su učitelji i nastavnici dosad na sudovima dobivali u pilot postupcima varirali su između otprilike 5800 i 9000 kuna; to, naravno ovisi o godinama staža, o tome je li učitelj mentor ili savjetnik, a ti će iznosi s vremenom rasti zbog kamata. “No okvirno, iznosi će se kretati oko visine jedne plaće koju radnik prima”, pojašnjava Stipić.

Ukazuje na još jednu dimenziju sporova; naime, Vrhovni je sud u prvoj polovici ove godine prihvatio jedan pojedinačni zahtjev za pokretanjem postupka revizije. “Ako donesu presudu kojom potvrđuju dosadašnje presude županijskih sudova, očekujem da država promptno ponudi nagodbu. Ako bi, pak, presuda Vrhovnog suda išla protiv radnika, onda bi sindikati obustavili sve daljnje radnje”, objašnjava. Spornim smatra, međutim, što Vrhovni sud u donošenju pravorijeka nije ograničen nikakvim rokovima.

ULOGA VRHOVNOG SUDA

Kaže i kako su dobili pravna tumačenja prema kojima se Vrhovni sud ovdje zapravo uopće ne bi trebao uplitati jer nema različitih presuda županijskih sudova, a uloga je Vrhovnog suda ujednačavanje sudske prakse. “U nekoj uređenoj državi bilo bi nemoguće da Vrhovni sud poništi presude svih županijskih sudova, pazite koji je to šamar pravosuđu na nižoj razini”, govori predsjednik Preporoda. Zaključuje kako se država, dosad ignorirajući ovaj problem, ponaša kao kao da joj milijarda-dvije ne znači ništa.

S druge strane, smatra, sindikati su u cijelu ovu priču ušli “krajnje odgovorno prema radnicima i svojim članovima”. Iz resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja, ministar Radovan Fuchs obavijestio je škole, fakultete i institute o tome da je u jednom slučaju dopušten postupak revizije i uputio ih da redovito izvještavaju Ministarstvo o fazama sudskih postupaka koje radnici vode protiv poslodavaca radi isplate duga za plaće zbog izostanka uvećanja osnovice za šest posto.

‘DA OVO NE RADIMO, BILI BISMO NEVJERODOSTOJNI’

Pitamo Stipića i računa li na burnu reakciju javnosti s obzirom na masovne tužbe koje bi državu mogle skupo stajati u vrlo ozbiljnom, kriznom trenutku zbog pandemije koronavirusa. “Moj je stav da nema te krize koja bi mogla anulirati pravdu. Razumijemo da će dio javnosti ovo shvatiti kao da tražimo kruha preko pogače, međutim ako imamo pravo, a sudovi su nam zasad dali za pravo, onda nam to na što imamo pravo treba i pripasti”, govori.

Da sindikati nisu krenuli u sve ovo, dodaje, pokazali bi se nevjerodostojnima; ne namjeravaju, zaključuje, dovesti u pitanje niti vlastiti obraz niti ugroziti interese svojih članova.

OZBILJNE PRIPREME I U DRUGIM SINDIKATIMA

Da se do kraja godine zaista sprema velik broj tužbi, govore i podaci koje smo dobili od čelnika još dvaju sindikata javnih službi. Jadranka Dimić, šefica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Telegramu je kazala kako su imali petnaestak pilot tužbi i sve pravomoćne išle su u korist radnika. “Sada od članova prikupljamo dokumentaciju za masovnije sporove, očekujemo da ćemo do kraja godine podnijeti 4500 tužbi”, kaže Dimić.

Igor Radeka, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Telegramu je također potvrdio da i u njihovom sindikatu pravna služba ažurno priprema velik broj tužbi. “Imali smo 50 pilot tužbi, velika većina njih već je riješena i sve pravomoćne donesene su u korist tužitelja, odnosno radnika, naših članova”, istaknuo je Radeka. Poručuje i kako ignoranciju vlasti za ovaj problem, u situaciji u kojoj troškovi i kamate samo rastu, smatra tragičnom.

OBAVIJEST O OTKAZIVANJU 38. SINDIKALNO SPORTSKIH IGARA TROGIR 2020

Poštovane kolegice i kolege! Obavještavamo Vas da je Organizacijski odbor sportskih susreta u skladu sa odlukama Nacionalnog kriznog stožera civilne zaštite donio odluku o otkazivanju 38. Sindikalno sportskih susreta koji su se trebali održati od 09.–13. rujna 2020. god u Trogiru AP „Medena“.

Organizacijski odbor susreta dao je sve od sebe da se održe i ovi susreti, međutim epidemiološka slika u Hrvatskoj, a prvenstveno u Splitsko – dalmatinskoj županiji iz dana u dan sve je lošija stoga smatramo da je otkazivanje susreta jedina ispravna i odgovorna odluka. Time pokazujemo odgovornost, ne samo prema sudionicima Susreta, nego prvenstveno prema našim korisnicima.

Zahvaljujemo na razumijevanju svima koji su željeli i ove godine provesti nekoliko dana u druženju sa kolegama iz sustava.

Slijedeće susrete organizirati ćemo u neko zdravije vrijeme, a do tad svojim odgovornim ponašanjem, u skladu sa našim sportskim duhom, pobijedimo Coronu.

Za povrat novca obratite se agenciji Certitudo partner: mail: partner@certitour.com mob: 091 576 0486, Petra.

Sa poštovanjem i ostanite odgovorni,

PREDSJEDNICA
Jadranka Dimi
ć

Osvrt na pregovore

Zbog situacije u gospodarstvu izazvane pandemijom koja se odrazila na državni proračun Vlada RH odlučila je raditi uštede. Jednu od ušteda vidjela u smanjenju  plaća u javnim i državnim službama. Zbog iznimnog doprinosa, prvenstveno zdravstvenih djelatnika i zaposlenika u socijalnoj skrbi u javnim službama te policije i vatrogasaca koji spadaju u državne službe, te pritiska javnosti da se nagradi , a ne „kazni“, one koji su dali najveći obol u svim nedaćama koje su zadnjih mjeseci zadesile Hrvatsku, Vlada RH odustala je od smanjenja plaća te se odlučila za suspendiranje određenih materijalnih prava.

06.05. održan prvi sastanak pregovaračkih timova Vlade RH i sindikata koji zastupaju zaposlenike u javnim službama. Javne službe su: obrazovanje, zdravstvo, kultura, znanost, mirovinsko osiguranje i socijalna skrb. Na tom, kao i na drugom sastanku, prijedlozi vlade odbijeni su od svih čelnika sindikata javnih službi.

Nakon toga došao je prijedlog Vlade:

  • Suspendiraju se povećanja osnovice plaće koje su trebale biti 2% od 01.06. i 2% 01.10.2020. a povećanje osnovice bilo bi za 4% od 01.01.2021.
  • Regres u iznosu 1500,00kn bi se isplatio putem CRO kartice
  • Jubilarna nagrada bi se i dalje isplaćivala
  • O božićnici bi se pregovaralo u rujnu

Nama je to, osim CRO kartice bio prihvatljiv prijedlog, međutim tada saznajemo da su čelnici sindikata obrazovanja i znanosti na neformalnim sastancima u vladi napravili nacrt sporazuma kojim će se zaposlenicima u obrazovanju i znanosti plaća povećati za 1% od 01.06.2020. To povećanje izborili su prošlogdišnjim štrajkom. Očito je da je jedan od čelnika sindikata obrazovanja i znanosti dobio „zadatak“ da nas ostale uvjeri u to da potpišemo Dodatak II TKU, jer prema Zakonu o reprezantativnosti Dodatak II TKU važeći je ako ga potpišu predstavnici sindikata iz bar tri djelatnosti i da ti sindikati imaju više od 50% ukupnog broja članova sindikata koji pregovaraju. Kako sindikati obrazovanja i znanosti imaju oko 50% svih članova sindikata javnih službi, bio im je potreban još samo jedan sindikat iz ostalih djelatnosti. Tada je počela predstava u kojoj nas glavni glumac pokušava uvjeriti da je on dobar glumac, a da je predstava koju gledamo dobra predstava. Kao da mi sami ne znamo ocijeniti i glumca i predstavu.

Tu dolazimo do prvog problema koji več dugo muči sindikate javnih službi, Zakon o reprezentativnosti koji se i u ovim pregovorima pokazao kao značajan uteg na vagi u korist Vlade. Taj zakon omogućava Vladi da u predizborno vrijeme kada joj je potreban socijalni mir, bezbolno riješi javne službe i posveti se svojim političkim aktivnostima i idealan je za pregovore ispod stola . Treba napomenuti da je njegovom kreiranju sudjelovao glavni glumac naše predstave prilagodivši ga uskim interesima i osobnom animozitetu prema pojedinim sindikalnim čelnicima.

Jučer, 27. svibnja, održan je zadnji sastanak pregovaračkih timova Vlade RH i 11 sindikata koji zastupaju zaposlenike u javnim službama. Glavni glumac je uspio uvjeriti još dva čelnika sindikata da je predstava dobra i tako je došlo dogovora o Dodatku II TKU uz izmjenu da će regres biti isplaćen u novcu, a ne putem CRO kartice. Dogovoreno je da će predstavnici tih 5 sindikata koji čine oko 55% svih članova sindikata javnih službi u petak 29.05.2020. potpisati Dodatak II TKU i time onemogućiti, več prije ugovoreno, povećanje plaća zaposlenicima u javnim službama. Nas taj potpis ne amnestira od budućih, eventualnih, smanjenja plaća.

 Nakon toga će predstavnici sindikata obrazovanja i znanosti potpisati svoj sporazum po kojem će zaposlenici u obrazovanju i znanosti dobiti 1% povećanje plaće. Toliko o sindikalnoj solidarnosti i zajedničkim interesima kojih su puna usta glavnog glumca ove trečerazredne predstave.

Neki će reći da cjepidlačimo oko 1%, ili da smo zavidni onima koji su dobili povećanje plaće. NE, mi se ne obraćamo njima nego Vladi RH koja je rekla da je situacija teška i da novaca nema, a sad najednom novaca ima za one koji su posao odrađivali iz topline svoga doma, zaštićeni od ubojitog Corona virusa, a nema za one koji su bili na prvoj liniji obrane i koji su svoj posao vrhunski odradili i omogućili da Hrvatska bude na samom svjetskom dnu po broju oboljelih, a posebno umrlih od Covid 19.

U vrijeme svjetske pandemije kad su svi članovi Vlade pazili na socijalnu distancu, dezinficirali sebe i prostore gdje borave, zaposlenici u zdravstvu i socijalnoj skrbi bili su u direktnom kontaktu sa oboljelima, često i bez potrebne zaštitne opreme. Dokaz tome su oboljeli zaposlenici zdravstva i socijalne skrbi. U vrijeme pandemije niti jedna sjednica Vlade ili Kriznog stožera nije započela bez posebne zahvale zaposlenicima u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Trebala su samo dva dana bez zaraženih, što je zasluga prvenstveno zaposlenika u zdravstvu i socijalnoj skrbi, da se sve to zaboravi i postupi ovako ponižavajuće prema onima koji su se najviše žrtvovali.

Vlada je pokazala svu socijalnu neosjetljivost prema onima koji su podnijeli najveću žrtvu u borbi protiv Covida 19. Socijalna skrb je sa 87% posto odbila prijedlog Vlade RH. Rezultat je to krvavog rada u prepolovljenim smjenama u kojima se radilo 14 dana po 12 i više sata dnevno i u radnom režimu u kojem su nekoliko tjedana, po sedam dana, bili odvojeni od svojih obitelji i spavali u ustanovama na paletama, improviziranim krevetima, bez dovoljnog broja sanitetskih čvorova i često bez odgovarajuće zaštitne opreme.

Za taj rad nisu pošteno plaćeni, nisu im plaćeni prekovremeni sati, potkradalo ih se za slobodne dane i tjeralo na korištenje godišnjih odmora u dane prekida rada umjesto obračuna prekida rada zbog Covida 19 prema Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru.

Umjesto da ih se nagradi dobili su ovim prijedlogom Vlade poruku da im je sustav socijalne skrbi nevažan. Ukoliko se Covid 19 na jesen vrati,  socijalna skrb će opet biti na prvoj liniji obrane jer to su ljudi koja ovo nije posao nego poziv, to su ljudi koji žive sa svojim korisnicima, njima su korisnici kao članovi obitelji. Pitanje je tko će iz Vlade imati obraza pogledati te ljude u oči nakon svega.

Sa poštovanjem,
Jadranka Dimić, predsjednica

Vlada imenovala Majetića i Ribića u jedan od odbora Europske unije

DANAS je održana sjednica vlade, a izvješće sa zatvorenog dijela sjednice stiglo je nedavno.

Tako se vidi kako se danas, između ostalog, odlučivalo o Europskom gospodarsko-socijalnom odboru. Radi se o odboru koji je savjetodavno tijelo Europske unije, a za njega su danas na vladi imenovani članovi.

Imenovani Majetić i Ribić

Članovi su imenovani za period od 21. rujna 2020. do 20. rujna 2025. na mandat od pet godina. 

Imenovano je devetero predstavnika iz Hrvatske, a među njima su nam za oko zapala dva imena, Davor Majetić iz Hrvatske udruge poslodavaca i Vilim Ribić, šef Hrvatske matice sindikata.

Imenovani su, dakle, Davor Majetić, Vilim Ribić, Dragica Martinović Džamonja, Violeta Jelić, Marija Hanževački, Anica Milićević Pezelj, Danko Relić, Svjetlana Marijon i Lidija Pavić-Rogošić. 

Liječnički sindikat: Nakon svih Vladinih zahvala, pljeska s prozora, liječnici su dobili – pljusketinu

U srijedu je pet od 11 sindikata javnih i državnih službi prihvatilo dodatak Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

Nakon svih silnih Vladinih javnih zahvala liječnicima, pljeska s prozora Banskih dvora, liječnici su dobili – ne pljusku nego pljusketinu, ogorčeno komentira čelnica Liječničkog sindikata dr. Renata Čulinović Čaić ishod pregovora Vlade s javnim i državnim službama, od kojih je dio prihvatio prijedlog rezanja ranije ugovorenih povišica. Kao pljusku medicinari doživljavaju činjenicu što je presudio glas onih koji će neku povišicu ipak dobiti, samo što je ona dogovorena drugim aktom. No povišica je – povišica.

Sindikalna solidarnost

U srijedu je pet od 11 sindikata javnih i državnih službi prihvatilo dodatak Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama pristavši time na suspenziju rasta osnovica od 2% u dva navrata, 1.lipnja i 1. listopada ove godine, uz uvjet da će od 1. siječnja 2021. osnovica porasti 4%, čime bi se ova suspenzija nadoknadila i osnovica bi iznosila 6044,15 kuna. S tim su se složili sindikati učitelja, visokog obrazovanja, srednjih škola, kulture i zaposlenih u zdravstvenom osiguranju. Nisu se složili liječnici, medicinske sestre i tehničari, socijalna skrb, državni službenici i Preporod. Uz neke iznimke, vidljivo je da su suprotna stajališta u većini zauzeli prosvjetari i medicinari. Medicinari i socijalni radnici bili su isprva i sami spremni pristati na ovakav prijedlog jer, eto, kriza je. No, jedno ih je saznanje neugodno odvratilo od sindikalne solidarnosti.

Policiji i školstvu povišica

Pokazalo se da su na neformalnim sastancima s Vladom predstavnici školskih te sindikata znanosti i visokog obrazovanja utanačili da im se – pristanu li na ovakav dodatak II. TKU, neće dirati sporazum koji su potpisali 5. prosinca 2019. nakon štrajka u školama, a koji nosi uvećanje plaće od 1% od 1. lipnja 2020. i 2% od 1. siječnja 2021. Sindikatu policije pak obećano je da im se, potpišu li sada, neće uskratiti povećanja dogovorena krajem prošle godine. Riječ je o 1% od lipnja, 3% od rujna te 2% od Nove godine. I to je u redu, policija radi krvav posao u otežanim uvjetima, a u obrazovanje moramo ulagati. Činjenica je i da se negdje mora uštedjeti. Međutim, zna se koje su službe iznijele najveći teret pandemije i opet će dođe li drugi val. – Ne cjepidlačimo oko 1%, već se obraćamo Vladi koja je rekla da je situacija teška i da novca nema, a sad najednom ima za one koji su posao odrađivali iz topline svog doma, a nema za one koji su bili na prvoj liniji obrane i koji su omogućili da Hrvatska bude na samom svjetskom dnu po broju oboljelih, a posebno umrlih od COVID-19 – kaže Jadranka Dimić iz sindikata socijalne skrbi. U svakom slučaju, Vlada je sindikate predizborno odradila, a kako kaže Željko Stipić iz Preporoda: “Nakon izbora slijedi novo ‘preslagivanje karata’ i danas preuzete obveze u tome teško da će biti od znatnije važnosti.”

Nova runda pregovora: Nekoliko sindikata odbilo ponudu Vlade, Ribić misli da je to greška

Dok se čeka treći paket kriznih mjera za gospodarstvo pregovara se i sa sindikatima

Nastavljaju se pregovori između pregovaračkog odbora Vlade i predstavnika sindikata o sklapanju dodataka kolektivnim i temeljnim kolektivnim ugovorima s predstavnicima javnih i državnih službi.

Pregovori se održavaju kroz tri odvojena sastanka – s predstavnicima sindikata javnih službi; s predstavnicima sindikata znanosti i visokog obrazovanja, učitelja i zaposlenih u srednjim školama i s predstavnicima državnih službi. 

Preporod odbija prijedlog Vlade

Tijekom protekla dva dana odnosno 25. i 26. svibnja provedeno je izjašnjavanje članstva u 389 osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova u kojima organizirano djeluje Sindikat Preporod o prihvaćanju Dodatka II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.

Prema dosad pristiglim podacima, priopćeno je iz tog sindikata, iz 313 škola 74.54 posto članstva odbilo je, a 25.09 prihvatilo prijedlog Vlade o suspenziji povećanja osnovice plaće za dva posto u lipnju i dva posto u listopadu te isplati ovogodišnjeg regresa putem CRO kartice (0.38 posto nevažećih listića). Od onih koji su pristupili izjašnjavanju 1270 članova izjasnio za prihvaćanje prijedloga Vlade, dok je 3673 članova ponudu Vlade odbilo. Sukladno rezultatu provedenog izjašnjavanja, predstavnik Preporoda će na današnjem sastanku odbiti prijedlog Vlade.

”Hoće li prijedlog Vlade biti prihvaćen znat ćemo danas nakon što saznamo rezultate izjašnjavanja i očitovanja tijela iz svih 11 reprezentativnih sindikata u javnim službama” kazao je predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić.

Članovi sindikata zdravstva i socijalne skrbi odbijaju ponudu Vlade

Sindikati zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj skrbi izvijestili su da im se članstvo izjasnilo da će odbiti novu Vladinu ponudu, dok su iz sindikata obrazovanja i znanosti poručili da je riječ o privremenom odricanju, ali da će ponudu prihvatiti.

“Nakon konzultacija tijela Hrvatskog liječničkog sindikata, liječnici su jednoglasno odbili prijedlog Vlade. Obrazloženje je svima jasno”, rekla je novinarima predsjednica HLS-a Renata Čulinović Čaić uoči pregovora. Poručila je da je upravo radom zdravstvenih i socijalnih radnika omogućeno otvaranje turizma i gospodarstva, te da u takvim okolnostima nema razloga da pristanu na prijedlog Vlade. “Jedan od problema su neplaćeni prekovremenih sati koji traje sedam godina”, podsjetila je Čulinović Ćaić.

Novinari su pitali je li riječ o tome da ne pristaju na novu ponudu dok im se ne riješe prethodna dugovanja, rekla je da to nije nužno. “Ne nužno, ali ne možemo slušati u javnosti da ministri i premijer govore o zahvalnosti liječnicima, i da razmišljaju o njihovoj nagradi zbog rada u krizi, a onda nam kraju ponude da pristanemo na nepovećanje osnovice dva puta ove godine”, istaknula je.

Dimić: Politika plaća prema javnim službama je ponižavajuća

Predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dimić rekla je da je u 72 posto podružnica vladin prijedlog odbijen s 87 posto. Odbijen je u čak 98 posto domova socijalne skrbi.

“Ovako visok stupanj odbijanja Vlade je odgovor na jednu ponižavajuću politiku plaća koju Vlada vodi prema javnim službama. Smatramo da je Vlada u ovoj situaciji vrlo nekorektna i nepoštena”, smatra Dimić.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak ustvrdio je da je Vlada samo “deklarativno” hvalila zdravstvene radnike za vrijeme koronakrize, jer se sada prema njima ponaša “maćehinski”. “Za neke djelatnosti u javnom sektoru ima novca, a za sustav zdravstva i socijalne skrbi nema. Ne možemo si to dozvoliti. Sindikat se jučer izjasnio da ne prihvaća ovakav prijedlog Vlade”, naglasio je Topolnjak.

Radeka: Ponuda predstavlja odricanje, ali je za nas prihvatljiva

Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti Igor Radeka izvijestio je kako je središnje tijelo sindikata prihvatilo ponudu Vlade.

“Za nas je ponuda prihvatljiva. Načelno, ponuda nije dovoljno zadovoljavajuća jer predstavlja određena odricanja koja gledajući ukupna ulaganja u gospodarstvo su doista mala, ispod dva posto. S obzirom na to da neće biti trajnog oduzimanja prava, nego odgađanje, naša su tijela procijenila da je to u ovim okolnostima prihvatljivo”, istaknuo je Radeka.

Objasnio je da imaju novelu u dodatku sporazuma, prema kojoj bi se isplata regresa provela na stari način, ukoliko do 1. srpnja ne bi funkcionirale cro-kartice. Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić kazao je kako je greška sindikata zdravstva i socijalne skrbi odbijanje ponude Vlade. “To je greška. Očito neki čelnici imaju pogrešna razumijevanja okolnosti, a drugi nisu uspjeli ponudu iskomunicirati s članstvom”, zaključio je Ribić.

Novi čudan potez ministrice Bedeković. Odbija potvrditi šeficu Centra za socijalnu skrb koju je odabralo upravno vijeće

Ministrica Bedeković u odluci ne objašnjava zašto ne želi potvrditi odabir upravnog vijeća, a na naše upite nije odgovorila

Upravno vijeće Centra za socijalnu skrb Varaždin raspisalo je 27. ožujka natječaj za izbor i imenovanje ravnateljice. Kako nam je potvrdila predsjednica Upravnog vijeća, Mirjana Jambriško, na natječaj su se prijavile tri kandidatkinje. Peteročlano Vijeće pregledalo je dokumentaciju svake od njih te su na sjednici 22. travnja, nakon pojedinačnih razgovora sa svim kandidatkinjama, s četiri glasa ‘za’ kao novu ravnateljicu izabrali Valentinu Vinković.

Riječ je o socijalnoj radnici koja u CZS Varaždin radi od 2006., kada je tamo došla kao pripravnik. Prema njenom motivacijskom pismu poslanom prilikom prijave na natječaj, dvije godine radila je i kao vanjski stručni suradnik u Zavodu za javno zdravstvo i Centru za suzbijanje i prevenciju ovisnosti, a bila je i koordinator Centra za socijalnu skrb Varaždin u Županijskom timu za suzbijanje i prevenciju ovisnosti.

U prijavi Vinković navodi i kako kontinuirano kroz cijeli radni vijek radi i kao voditelj mjera obiteljskopravne zaštite, te izvan radnog vremena provodi savjetodavni rad s obiteljima u riziku. “Osim toga aktivna sam i na drugim područjima rada kao stanovnica Općine Trnovec Bartolovečki gdje sam angažirana kroz humanitarni rad na raznim akcijama vezanim uz pomoć potrebitim građanima”, navela je Vinković u motivacijskom pismu.

MINISTRICA ODBILA DATI SUGLASNOST

Unatoč gotovo jednoglasnoj odluci Upravnog vijeća da upravo Vinković imenuju ravnateljicom, iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku 15. svibnja poslali su Odluku u kojoj ministrica Vesna Bedeković odbija dati suglasnost CZS Varaždin za takvo imenovanje.

U dopisu koji je Telegram dobio na uvid ne piše nikakvo obrazloženje zašto se odbija dati suglasnost. Iako smo ministarstvu poslali tri upita da nam pojasne odluku, do zaključenja teksta nismo dobili odgovor. Glasnogovornica Daria Marjanović nije se javljala na mobitel niti nam je uzvratila na poruke.

U međuvremenu smo doznali i kako je nakon našeg upita, navodno isti dan, na razgovor u Zagreb hitno pozvana trenutačna vršiteljica dužnosti ravnateljice CZS Varaždin, Jasenka Franjčec. Ona je također bila jedna od kandidatkinja na natječaju.

PRIJETNJE I MOBBING

Telegram je razgovarao s Valentinom Vinković koja nam je potvrdila da se javila na natječaj. Dobila je, ponavlja, većinu glasova vijeća te tvrdi da joj nije jasno zašto je ministrica Bedeković odbila dati suglasnost da je se imenuje. Gospođa tvrdi da su nakon Telegramovih upita “na nju radili pritisak da ne govori za medije”. Ove navode nije htjela detaljizirati.

Neslužbeno doznajemo kako je Valentina Vinković ranije s grupom radnika za mobbing prijavila bivšu ravnateljicu Krajnik, kojoj je trenutačna v.d. ravnateljica bila zamjenica četiri godine. Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske (SZDSSH) lani je pak proveo istraživanje po tom pitanju te potvrdio navode iz prijava.

Predsjednica Sindikata Jadranka Dimić za Telegram kaže kako je istraživanje objavljeno 20. listopada 2019. pokazalo da se samo dvoje zaposlenika ne osjećaju pod stresom, dok ih je sedmero u području umjerenog stresa, a svi ostali su u području značajnog stresa, od čega ih je sedmero blizu granice tzv. burnouta. Rezultate analize su poslali Ministarstvu za socijalnu politiku. Ono je, tvrde iz sindikata, nakon toga provelo inspekcijski nadzor u CZS Varaždin te su utvrdili da je doista bilo mobbinga. No Sindikatu su potom odgovorili da je ravnateljica Krajnik upućena na edukaciju bez ikakvih drugih sankcija. Kako smo ranije napomenuli, na kraju je umirovljena u ožujku ove godine.

Telegram je nadležne u Ministarstvu zamolio da nam pošalju zaključke inspekcijskog nadzora. Ni na ovaj upit nisu nam odgovorili.