HOĆE LI INSTITUCIJE U SL. BRODU REAGIRATI? Vidjet ćemo

Prošlo je neko vrijeme od našeg zadnjeg teksta vezanog uz rad i nepravilnosti kako u slavonskobrodskom Centru za socijalnu skrb, tako i ravnateljice spomenute ustanove

Pa ćemo malo podsjetiti kako je to išlo, nakon niza nepravilnosti koje smo objavljivali, a sve temeljem izvješća o provedenom  izvanrednom upravnom nadzoru u Centru za socijalnu skrb Sl. Brod (koji je proveden od 26. do 27. studenog 2020. godine), i nakon brojnih upozorenja Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, tada resorni ministar Josip Aladrović na samom odlasku u zadnji je tren donio odluku o razrješenju Upravnog vijeća brodskog Centra za socijalnu skrb.

Novi ministar – zna li što se ovdje događa?

Nakon nekog vremena, što je sjeo u svoju fotelju, kontaktirali smo novog ministra, Marina Piletića koji nam je rekao da mu svoja pitanja dostavimo pisanim putem. To smo i učinili.

Postavili smo mu tri pitanja:
1. Je li ministar upoznat s nezakonitim radnjama ravnateljice Brodskog Centra Gusak Krajnović?
2. Hoće li ministar, po službenoj dužnosti, pokrenuti postupak utvrđivanja porijekla imovine ravnateljice Gusak-Krajnović?
3. Koji su ministrovi daljnji planovi, što se tiče brodskoga Centra?

Uslijedio je odgovor kojeg prenosimo u cijelosti:

“Nastavno na Vaš upit, dostavljamo odgovor Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Ističemo kako je Zakonom o socijalnoj skrbi propisana ovlast ministarstva nadležnog za socijalnu skrb u odnosu na ravnatelja centra za socijalnu skrb koja je obrazložena u prethodnom odgovoru.

Ravnatelja centra za socijalnu skrb imenuje upravno vijeće na temelju javnog natječaja, uz prethodnu suglasnost ministra te ističemo da je upravno vijeće u određenim situacijama dužno razriješiti ravnatelja centra za socijalnu skrb i prije isteka mandata, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Također, Zakonom je propisana ovlast Ministarstva u provedbi upravnog nadzora u kojem se nadzire zakonitost općih akata, zakonitost i pravilnost rada te postupanja prema građanima kao i osposobljenost službenih osoba za neposredno obavljanje poslova državne uprave.

Slijedom svega navedenoga, ponavljamo kako Ministarstvo nije nadležno voditi postupke protiv ravnatelja centra za socijalnu skrb već samo postupati u granicama zakonskih ovlasti”, stoji u odgovoru. Ukratko nije rečeno ništa.

Novo Upravno vijeće

Ovih je dana konstituirano novo Upravno vijeće brodskoga Centra koje se sastoji od predstavnika osnivača: Josipa Crnoja Bartolić, Anica Ježić i Marija Lukec Presker, koja je ujedno i predsjednica Upravnog vijeća, Dinka Novaković kao predstavnica JLS i Sanja Poljak Tolić (zamjena Ivan Pačić) kao predstavnica radnika.

Kontaktirali smo novu predsjednicu Upravnog vijeća Mariju Lukec Presker koju smo pitali je li upoznata s  izvješća o provedenom  izvanrednom upravnom nadzoru iz studenog 2020. godine, na što nam je ona kazala:

“Ako imate neka pitanja, predlažem vam da mi pošaljete pisanim putem, pa ću vam pisanim putem odgovoriti”, u prijevodu izbjegava odgovoriti na postavljeno pitanje, pa ćemo mi poslati pitanja pisanim putem i zatražiti žuran odgovor.

Na pitanje kada je iduća sjednica Upravnog vijeća slavonskobrodskog Centra, nova predsjednica Marija Lukec Presker nije znala odgovor.

U svakom slučaju, nastavit ćemo pratiti daljnje postupanje Upravnog vijeća i resornog Ministarstva oko izbora ravnatelja te objavljivati sva saznanja i pritužbe građana, sve dok institucije RH ne počnu raditi svoj posao – za koji ih plaćamo.

Izvor: www.sbonline.net
Foto: SBOnline

PRIJELOMNA VIJEST: Aladrović donio odlučnu odluku na odlasku

Sve je više glasina, a i nama je neslužbeno potvrđeno iz samog ureda, ravnateljice slavonskobrodskog Centra za socijalnu skrb, Upravno vijeće Centra u Sl. Brod je razriješeno

Josip Aladrović, ministar koji je na odlasku, u zadnji je tren donio odluku o razrješenju Upravnog vijeća brodskog Centra za socijalnu skrb, koja je za svaku pohvalu, te je pokazao kako ima ‘petlje’ za politiku.

Ključno je mišljenje građana

“Novo Upravno vijeće je prva pozitivna i konkretna reakcija nadležnog Ministarstva koja vraća vjeru u rad institucija. Nakon što je Sindikat dvije godine upozoravao na nepravilnosti u radu ravnateljice CZSS Slavonski Brod konačno se nešto pokrenulo s mrtve točke.

Sindikat je redovnim putem upozoravao nadležne službe u Ministarstvu, Inspekciji rada, Uredu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i prvenstveno Upravno vijeće koje je bilo upoznato sa svim nepravilnostima u CZSS i nije ništa poduzimalo da ispravi nepravilnosti nego je čuvalo leđa ravnateljici. Ovim putem želim se zahvaliti Vama koji ste svojim člancima na portalu razbudili i uzburkali, prvenstveno, građane Slavonskog Broda koji su svojim komentarima na društvenim mrežama pridonijeli ovoj smjeni Upravnog vijeća.

Nadam se da na tome neće stati priča CZSS Slavonski Brod i da će mišljenje građana biti važnije nego mišljenje lokalnih šerifa i umreženih lokalnih političara prilikom odluke o izboru novog ravnatelja ili ravnateljice. Od novoizabranog ravnatelja ili ravnateljice građani Slavonskog broda, a posebno korisnici CZSS, očekuju da vrati mir i uspostavi pozitivnu radnu atmosferu u CZSS kako bi vrijedni i pošteni djelatnici Centra mogli svoj posao odrađivati profesionalno i na korist korisnika Centra i ljudi u nevolji”, reakcija je Jadranke Dimić ispred Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske.

(Ne)transparentnost Centra dokazuje se i na ovome primjeru, te se pitamo zašto ova odluka, kada je već donesena, nije objavljena na stranicama brodskog Centra? Bilo kako bilo, pred novim upravnim vijećem važna je odluka o novom ravnatelju slavonskobrodskog Centra.

Kako će se ovakva odluka svidjeti lokalnoj politici? Ne znamo, ali je, još jednom, za pohvalu potez ministra Aladrovića koji svome nasljedniku nije htio ostaviti ovaj ‘vrući krumpir’.

Izvor: www.sbonline.net

Plenković nakon novog kruga pregovora sa sindikatima: “Postignut je dogovor, diže se i osnovica za četiri posto”

Završen je novi krug pregovora Vlade i sindikata o povećanju osnovice plaća u javnim i državnim službama i naknadi za prijevoz. Premijer Andrej Plenković potvrdio je da je postignut dogovor u kojem su zadovoljni i iz sindikata.

Do sada 13 pokušaja pregovora nije urodilo plodom. Sindikati traže povećanje osnovice od 4 posto, a zadnja ponuda Vlade je bila 2 posto.

Plenković je rekao da je postignut dogovor sa sindikatima nakon zadnjeg sastanka. “Učvrstili smo međusobno povjerenje”, istaknuo je premijer i rekao da je napravljen velik iskorak. “Osnovica se nije dizala, mi smo kroz dijalog i zajedničke dogovore u okvirima dignuli osnovice na 18,31 posto”, rekao je Plenković.

Nastavak razgovora o temi osnovice dogovoren je za prvi tjedan rujna.

“Prvo – povećan je iznos sredstava za sistematske preglede na 1200 kuna, povećanje troška za prijevoz je dosad bio 1 kunu, sada ide na 1,35 kuna plus korektivni mehanizam od 10 posto u varijanti da se poveća cijena goriva”, naveo je Plenković i istaknuo da je kroz kompromis od 1. svibnja i dizanje osnovice za četiri posto. “Idemo u rebalans”, rekao je Plenković.

Priznao je da je bilo teško doći do rješenja prije rebalansa. “Prijevoz bi koštao manje od 100 milijuna kuna za sedam mjeseci. Trošak sistematskog pregleda je 175 milijuna kuna”, dodao je Plenković.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem rekla je da su inzistirali da Plenković bude na sastanku. “Svi su uvidjeli da sindikati ne mogu odstupiti od svojih zahtjeva, kompromis je postignut da raste osnovica prvog svibnja, ne prvog travnja”, rekla je Šprem i dodala da će nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i sindikat učitelja provesti referendum.

“Ponuda je bila 2+2, nismo mogli biti zadovoljni, ali premijer voli win-win poziciju pa je nakon razgovora došlo do pomaka”, rekla je Šprem i dodala da joj je drago da su bili “mudri i pametni” kada su pozvali Plenkovića.

Rekla je da su zadovoljni pitanjem kolektivnog ugovora. “To je sigurnost svih zaposlenih u javnom sektoru”, istaknula je Šprem. Očekuje se potpisivanje u petak. Pitanje materijalnih prava očekuju ujesen.

Šprem je rekla da sigurno neće dozvoliti smanjenje rada i kupovne moći zaposlenika. “Nitko ne kaže da mora biti 2+2, može biti i četiri, sve što će ovisiti o ekonomskim pokazateljima. Nitko ne zna ni što će biti sutra”, rekla je Šprem.

Ističe da nisu razgovarali o štrajku ukoliko ne bi došlo do dogovora s premijerom.

“Volio bih da smo postigli više, ali radi se o globalnoj politici”, rekao je Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske.

“Kasno sam se sjetio… Inflantornim dodatkom bi se isplaćivao svakom zaposleniku jednako. To bi bilo najpoštenije”, priznaje Zdravko Lončar iz Nezavisnog sindikata MUP-a i dodao je da se ljuti na sebe.

“Očekujemo pomak”

“Očekivanja kao i naši zahtjevi su poznati. Očekujemo da će premijer napraviti ono što mi nismo uspjeli u 13 naših sastanaka. Što znači da će se izaći u susret zahtjevima sindikata jer su oni vrlo umjereni prikladni ovom vremenu s puno razumijevanja za situaciju i zato očekujemo da ćemo danas izaći s bijelim dimom”, rekao je uoči sastanka Željko Stipić iz sindikata Preporod.

“Očekujemo pomak u odnosu na zadnji put. O tome koliki pomak, neću govoriti, neću kalkulirati neću nagađati. Danas nakon sastanka ćete čuti”, dodao je Zdravko Lončar iz Nezavisnog sindikata MUP-a.

Na 14. krug pregovora o osnovici plaća za javne i državne službenike došli su ministri Josip AladrovićNina Obuljen KoržinekZdravko MarićDavor Božinović Ivan Malenica. Sastanak je počeo nešto iza 13 sati, a uskoro bi se trebao pridružiti i premijer.

DOZNAJEMO: Policija krenula u istraživanje ravnateljičinog muža!?

Kako neslužbeno doznajemo, iz izvora bliskih ravnateljici slavonskobrodskog Centra za socijalnu skrb, Anici Gusak-Krajnović, policija je jutros poslala mail ravnateljici te ju moli da im se dostave podaci o vanjskim suradnicima angažiranim na poslovima voditelja stručne pomoći i potpore i voditelja intenzivne stručne pomoći i nadzora, te podatke o vanjskim suradnicima angažiranim na poslovima voditelja mjere pojačane brige i nadzora

Tko je Krešimir Ćato?

Prema našim, za sada još uvijek neslužbenim informacijama, Krešimir Ćato, zaposlenik PU brodsko-posavske izvanbračni je supružnik ravnateljice slavonskobrodskog Centra za socijalnu skrb u Sl. Brodu.

“Vezano uz angažiranje ravnateljičinog supruga kao voditelja mjere iz očitovanja ravnateljice i razgovora s njom proizlazi da je on već dugi niz godina povremeno angažiran od strane Centra kao vanjski suradnik s obzirom na to da kao specijalist kriminalistike radi na poslovima maloljetničke delinkvencije i nasilja u obitelji” stoji u Izvješću o provedenom izvanrednom upravnom nadzoru u Centru za socijalnu skrb Sl. Brod (važno je napomenuti kako su spomenuto nadzor proveli državni službenici resornog MINISTARSTVA u studenom 2020. godine)

“Tijekom nadzora izvršen je uvid u Izvješće o isplaćenim naknadama od 1. kolovoza do 31. listopada 2020. godine, a koje se odnose na voditelje intenzivne stručne pomoći i nadzora, stručne pomoći i potpore i pojačane brige i nadzora”, nastavlja se u tekstu spomenutog izvješća.

“Iz istog je razvidno da je suprug ravnateljice imenovan voditeljem mjere nadzora, kao vanjski suradnik, u predmetu KLASA: UP/I-552-06/19-05/25 (stručna pomoć i potpora) od 28. siječnja 2020. godine. Skreće se pozornost da se prilikom izbora voditelja mjere nadzora vodi računa da to ne bude nitko od članova obitelji ili bliskih osoba, kako ravnatelja tako i stručnih radnika centra, koji rade na poslovima obiteljsko pravne zaštite”, navodi se u Izvješću iz 2020. godine.

Hoće li biti angažiran USKOK?

Kako smo gore naveli, prema našim neslužbenim saznanjima spomenuti gospodin, Ćato je i zaposlenik PU brodsko-posavske, pa ne bi bilo za čuđenje, kada bi se uskoro u Sl. Brodu, zbog gore spomenutoga, pojavili i zaposlenici USKOK-a.

Nastavljamo intenzivno pratiti razvoj situacije u slavonskobrodskom Centru, s obzirom na to da je natječaj za novog ravnatelja/ravnateljicu gotov, ostaje nam za vidjeti hoće li ministar Aladrović, koji je na odlasku, donijeti razumnu odluku, ili će to prepustiti novom ministru  Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Izvor: www.sbonline.net
Foto: SBOnline

Bliski izvor ravnateljice: Ponovno se kandidirala. Tko nju štiti? Spominju se lokalni političari…

Rok za podnošenje prijava za izbor ravnatelja brodskog Centra za socijalnu skrb je istekao, a kako saznajemo iz izvora bliskih sadašnjoj ravnateljici (jedan od bližih suradnika), Anica Gusak Krajnović ponovno se ‘javila na natječaj’, iako joj je ministar Aladrović na prošlom natječaju odbio suglasnost isto kao i njegova prethodnica ministrica Murganić koja joj je napokon dala suglasnost jer je bila jedini kandidat. Dobra vijest je da ovog puta, prema našim neslužbenim saznanjima, ima više kandidata.

Čitajući komentare, ispod naših tekstova, koji ukazuju na nepravilnosti u brodskome Centru, da se zaključiti kako velika većina naših sugrađana nije zadovoljna radom ravnateljice Gusak-Krajnović. Stoga, povodom toga, bit će zanimljivo vidjeti koju poruku će poslati resorno Ministarstvo.

Hoće li doći do promjene, ili neće, znat ćemo uskoro važno je za napomenuti, i ako to često ističemo, da se naši tekstovi temelje, isključivo, na izvješću (u kojem je iznesen niz nepravilnosti i nezakonitosti) iz 2020. godine. Znači, sve te spomenute nepravilnosti i nezakonitosti utvrdilo je resorno Ministarstvo na čijem je čelu Josip Aladrović. Na njima je teret vjere građana u institucije.

Tko štiti Anicu Gusak-Krajnović?

Glavno pitanje ovih dana u našem gradu je tko štiti ravnateljicu Gusak-Krajnović? I ako su to sve nagađanja, ali sve glasnije spominje se nekoliko imena, što iz Sl. Brod, što izvan njega. Pa krenimo redom.

Kao glavna, koja kolo vodi, spominje se slavonskobrodska zastupnica u Hrvatskom saboru. U Hrvatskom saboru predstavlja, pogađate HDZ, a u ‘saborsku fotelju’ zasjela je umjesto aktualnog ministra. Prema navodima naših sugovornika, Gusak-Krajnović uživa veliko povjerenje spomenute zastupnice, koja kod ministra ‘lobira’ upravo za nju.

Spominje se još jedno ime, visokopozicioniranog, slavonskobrodskog, HDZ-ovca, koji je također u ‘saborskoj fotelji’.

“U privatnu polikliniku njegove supruge AGK upućuje radnike Centra na sistematski pregled iako je Temeljnim kolektivnim ugovorom u članku 73. propisano da se pregledi obavljaju u zdravstvenim ustanovama iz mreže javne zdravstvene službe. To vrijedi za sve javne službe. Je li AGK izuzetak”, prokomentirala je našu konstataciju  Jadranka Dimić – iz Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske.

Kao osoba koja ju štiti spominje se i državna tajnica ‘Aladrovićevog ministarstva’, u kontekstu prijateljstva i zajedničkih druženja s ravnateljicom Gusak-Krajnović.

Upravno vijeće koje ima velike ovlasti, ali nikakvu odgovornost, u ovom je slučaju samo produžena ruka Ministarstva, koja ne glasa po savjesti i činjeničnom stanju, nego po nalogu Ministarstva ili ‘lokalnih šerifa’. Javnost u ovom trenutku niti ne zna tko su članovi Upravnog vijeća jer ni ta zakonska obaveza u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama od strane Gusak-Krajnović nije poštovana i objavljena na stranici Centra

“Više puta smo se obraćali Upravnom vijeću, i predsjedniku Upravnog vijeća gosp. Novaku, te smo ga upozoravali na propuste i nezakonite postupke ravnateljice. Upravno vijeće nije odradilo svoj posao s dužnom pažnjom, niti su uložili minimum truda da uđu u materiju prijava, nego su se zadovoljavali s očitovanjem ravnateljice i njenih poltrona. Zatražili smo i razrješenje Upravnog vijeća, nije teško pogoditi da je tu šutnja administracije bila glasna! Ipak moram spomenuti da su dva člana Upravnog vijeća  I.P. i D.H. sami dali ostavke u vrlo kratkom vremenskom razmaku”, kazala nam je Jadranka Dimić – iz Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske.

Hoće li ministar Aladrović dati suglasnost Gusak-Krajnović, ako je Upravno vijeće izabere?

“Ne vjerujem. On je o tome izrazio čvrst stav. Svjestan je da svojim potpisom šalje poruku sustavu i građanima Slavonskog Broda. Prije godinu dana odbio je suglasnost za imenovanje  al ju je imenovao za v.d. jer je navodno bila jedini kandidat za ravnatelja. Ispada da u CZSS nema stručnih radnika. Uputio je inspekcijski nadzor po našoj prijavi, ali nakon toga je izostala reakcija Upravnog vijeća. Mislim da mu u ovom trenutku Gusak-Krajnović nije ni u peti.

On sada ima drugih problema i iskreno mi ga je žao jer mislim da se radi o mladom perspektivnom kadru, vrlo kvalitetnim, kompetentnom i dobroj osobi. Pri tome ga ne amnestiram od eventualnih nezakonitosti o kojima čitamo u medijima. Bit će ironija ako ministar zbog nezakonitog zapošljavanja mora otići a Gusak-Krajnović ostane. Hajdemo pričekati rezultate izbora i vidjeti je li to klasična naša priča koja ostavlja gorak okus sumnje i nepovjerenja u sustav ili se nešto ipak mijenja i rješava? Krajnje je vrijeme za detoksikaciju sustava”, odgovorila je na naše pitanje Dimić.

Je li vas tko iz Upravnog vijeća ili Ministarstva kontaktirao za pojašnjenje prijava koje ste podnijeli?

“Nitko! Samo sam putem e-građana dobila obavijest da je AGK podnijela protiv mene privatnu tužbu za klevetu. To joj je valjda način da opravda svoje nedostatke u radu. Ono što mi je posebno upalo u oči u obavijesti o postupku je, da podnesak privatne tužbe podnosi opunomoćeni odvjetnik CZSS Slavonski brod T.K. u ime CZSS Slavonski Brod. Je l’ to građani RH plaćaju odvjetnika za čuvanje časti i ugleda ravnateljice AGK?”, zaključuje s pitanjem odgovor na naše pitanje Jadranka Dimić.

Zapošljavanja u Centru!

U narednim danima, dok očekujemo demanti ravnateljice Gusak-Krajnović, za ovaj tekst, pozabavit ćemo se sa zapošljavanjem u Centru, odnosno s pitanjem tko je čiji nećak, zašto je ravnateljica odbila zaposliti dijete poginulog hrvatskog branitelja, i slično.

Izvor: www.sbonline.net
Foto: SBOnline

BOMBA? Ovo su nekretnine ravnateljice od kako je sjela u fotelju. Mužu je namještala poslove?

Pravu bombu, otkrili smo prije nekoliko sati. Naime, javio nam se jedan od bliskih suradnika ravnateljice slavonskobrodskog Centra za socijalnu skrb, koji nam je dostavio svu imovinu iste od kada je na čelu Centra.

Ravnateljičin suprug obavljao je poslove za Centar

Ravnateljičin suprug, ili izvanbračni partner, svejedno, specijalist je kriminalistike, ali je povremeno radio i za slavonskobrodski Centra, naravno, dok je njegova partnerica, ravnateljica istoga.

“Vezano uz angažiranje ravnateljičinog supruga kao voditelja mjere iz očitovanja ravnateljice i razgovora s njom proizlazi da je on već dugi niz godina povremeno angažiran od strane Centra kao vanjski suradnik s obzirom da kao specijalist kriminalistike radi na poslovima maloljetničke delikvencije i nasilja u obitelji”, stoji u Izvješću o provedenom izvarednom upravnom nadzoru u brodskom Centru (nalaz je iz studenog 2020. godine).

“Tijekom nadzora izvršen je uvid u Izvješće o isplaćenim naknadama od 1. kolovoza do 31. listopada 2020. godine, a koje se odnose na voditelje intenzivne stručne pomoći i nadzora, stručne pomoći i potpore i pojačane brige i nadzora. Iz istog je razvidno da je suprug ravnateljice imenovan voditeljem mjere nadzora, kao vanjski suradnik, (stručna pomoć i potpora) od 28. siječnja 2020. godine”, stoji u spomenutom izvješću te nastavljaju:

“Skreće se pozornost da se prilikom izbora voditelja mjere nadzora vodi računa da to ne bude nitko od članova obitelji ili bliskih osoba, kako ravnatelja tako i stručnih radnika centra, koji rade na poslovima obiteljsko pravne zaštite”.

Nekretnine od kako je Anica Gusak Krajnović postala ravnateljica

Dali smo si malo truda, te smo pročešljali koje je sve nekretnine ‘nabavila’ Gusak-Krajnović od kako je ravnateljica slavonskobrodskog Centra za socijalnu skrb.

STAN 1.      –  11.7.2016.g.    Gusak-Krajnović Anica sklapa  Ugovor o kupoprodaji nekretnine,  temeljem kojeg kupuje stan  upisan u zkul. 12099 PU 13 k.o. Slavonski Brod sa 19,50 m2   – godina kad je postala ravnateljica, bez tereta, bez kredita

 STAN 2.  –    9.10.2017.g., Gusak-Krajnović Anica  sklapa Ugovor o kupoprodaji nekretnine , temeljem kojeg kupuje stan upisan u zkul.12470 PU 48 k.o. Slavonski Brod sa 44,30 m2,  u vrijeme kad je ravnateljica,bez tereta,bez kredita. Predmetni stan daruje dana 12.10.2021.g.svom ocu G.M., koji  ne živi  u Hrvatskoj ,već mjesto Koraće, BIH.

STAN 3.   –  5.10.2020.g. Gusak-Krajnović Anica i Ć.K.  sklapaju Ugovor o kupoprodaji nekretnine, temeljem kojeg kao suvlasnici kupuju stan upisan u zkul.12469 PU 82 k.o. Slavonski Brod sa 64,68 m2,  u vrijeme kad je ravnateljica,bez tereta,bez kredita.

STAN 4. – 21.10.2021.g., otac joj daruje stan upisan u zkul.12470 PU 78  k.o. Slavonski Brod sa 61,13m2 , isti dan kada je ona njemu darovala stan.

OSIJEK
STAN 5.  – 14.6.2018.g. Ć.K.  izvanbračni suprug ,na javnoj dražbi kupuje stan upisan u zkul. 21106 PU 13 k.o. Osijek sa 62,81 m2 , bez tereta,bez kredita.

Imaju li još nekretnina, za sada nam nije poznato, a svakako ćemo nastojati doznati, te povodom ovih saznanja poslati ministru Aladroviću upit, da vidimo kako on to komentira.

Izvor: www.sbonline.net
Foto: SBOnline

OŠTRA REAKCIJA: ʼSram ih bilo! Svi trebaju otići i spasiti ovaj sustavʼ

Kako smo i pisali, krajem ožujka proveden je još jedan nadzor u slavonskobrodskom centru, upitali smo nadležno Ministarstvo je li isti završio, te što su zaključili.

“Po zaprimanju ponovljene anonimne prijave kojom se ukazuje na nepravilnosti u postupanju Centra, od 7. ožujka 2022, pokrenut je kontrolni upravni nadzor po provedenom izvanrednom upravnom nadzoru nad zakonitošću rada i postupanja CZSS Slavonski Brod i Podružnice Obiteljski centar te je zatraženo očitovanje ravnateljice Centra te je izdvojena dodatna dokumentacija, koja se odnosi na zakup poslovnog prostora Obiteljskog centra. Kontrolni upravni nadzor i dalje je u tijeku.

Nadalje, 31. ožujka 2022. proveden je terenski dio Izvanrednog upravnog nadzora zakonitosti rada i postupanja CZSS Slavonski Brod, temeljem sedam prijava, zaprimljenih u Ministarstvu u razdoblju od 14. rujna 2021 do 8. ožujka 2022., u kojima se navode pritužbe vezane za rad ravnateljice Centra, organizaciju rada i odnos ravnatelja prema radnicima, raspolaganje sredstvima Centra te postupanja u pojedinačnim predmetima stručnih cjelina Centra, udomiteljstva i uzdržavanja. I u ovom slučaju zatraženo je očitovanje ravnateljice Centra te dostava dodatne dokumentacije koja se odnosi na konkretne predmete, a ujedno je, vezano uz odnos ravnatelja prema radnicima, provedena i anketa među radnicima. Izvanredni upravni nadzor i dalje je u tijeku.

U odnosu na Izvješće o upravnom nadzoru, koje sadrži prikaz utvrđenog stanja i mjere koje u određenom roku nadzirano tijelo treba poduzeti radi otklanjanja nedostataka, isto se dostavlja nadziranom tijelu”, kažu iz ministarstva.

Reakcije

Pitali smo Jadranku Dimić, predsjednicu Sindikata zaposlenika u socijalnoj skrbi kako komentira ovo, njenu reakciju prenosimo u cijelosti.

“Ovaj odgovor kabineta ministra vrijeđa inteligenciju svakog onog koji ga čita. Čisti cerebralni seks! Niti je nadzor sličio nadzoru, niti je proveden transparentno niti su gospoda došla da nešto utvrde. Sramota! Zbog ovakvih uradaka, građani gube vjeru u institucije. Ne sumnjam da će očitovanje ravnateljice o prijavama biti po istom obrascu po kojem je pisan i ovaj odgovor.

A onda će ga kabinet koji nema potpisnika lijepo prepisati. Sram ih bilo! Svi trebaju otići i spasiti ovaj sustav od nepotizma, pogodovanja i čuvanja fotelja onima koji su sramota za ovaj sustav.

Izvor: www.sbonline.net
Foto: SBOnline

DOZNAJEMO: Protiv brodskog Centra vodi se postupak na sudu. Ovo su detalji

Na slavonskobrodskom Općinskom sudu vodi se postupak između Brođanke V.J. (zaposlenice brodskog Centra za socijalnu skrb) i Centra za socijalnu skrb u Sl. Brodu

Nakon što već nekoliko dana ukazujemo na nepravilnosti u radu slavonskobrodskog Centra za socijalnu skrb, te nakon što smo to sve potkrijepili Izvješćem o povedenom izvanrednom upravnom nadzoru u slavonskobrodskom Centru (iz studenog 2020. godine), do nas je došla informacija kako se na Općinskom sudu u Sl. Brodu vodi postupak između jedne radnice Centra i samoga Centra.

“Moj život se okrenuo naglavačke”

Razgovarali smo sa spomenutom V.J. te smo je upitali zašto je posegnula za tužbom protiv Centra.

“Radim u Centru 18 godina, pravnica sam i sindikalna povjerenica. Moj život se okrenuo naglavačke prije dvije godine kada sam se obratila središnjici Sindikata zbog nepoštivanja mjera Stožera .Ubrzo je uslijedio odgovor ravnateljice :nezakonito  sam smijenjena s mjesta voditeljice. Upravno vijeće je poništilo odluku o mojoj smjeni pa je uslijedilo sve ono što je u ovom humanom sustavu nezamislivo.

Prestala  je svaka komunikacija sa mnom,  prisilno sam udaljena  s posla,  naknadno mi je zabranjen i ulazak u Centar. Postala sam slučaj koji ruši ugled Centra, odnosno ugled ravnateljice, pa su me radnici naklonjeni  ravnateljici smijenili i s mjesta predstavnika radnika u Upravnom vijeću. S druge strane, javljali su mi se nezadovoljni radnici i prijavljivali nezakonite radnje ravnateljice o kojima ste već pisali.

S obzirom na šutnju onih kojima bi trebalo biti stalo do radnika, bila sam prisiljena zatražiti sudsku zaštitu. Ne trebam reći da mi je zbog silnog poniženja, degradacije i straha od otkaza narušeno zdravlje  zbog čega sam na dugom bolovanju što ravnateljica koristi kao relevantnu činjenicu da me proglasi „ psihijatrijom“.U tom Centru rade divni ljudi, potpuno svjesni činjenice da će se ako stanu uz mene naći u potpuno istoj situaciji.

Uzalud svi Zakoni o zaštiti zviždača kad su osobe koje mobingiraju zaštićene od ljudi koji su vjerojatno ista vrsta”, kazala nam je V.J. „ zviždačica „ i  sindikalna povjerenica Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod.

“V. J. je morala zatražiti sudsku zaštitu od napada ravnateljice”

Razgovarali smo i sa slavonskobrodskom odvjetnicom koja zastupa V.J.

“Pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu u tijeku je parnični postupak između V.J , kao tužiteljice, koju ja zastupam  i Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod ,kao tuženika, a koji je pokrenut radi zaštite dostojanstva radnice V.J. od postupaka ravnateljice Anice Gusak Krajnović.

V. J. je morala zatražiti sudsku zaštitu od napada ravnateljice Anice Gusak Krajnović na radnom mjestu, jer svi pokušaji da se razgovara i mirnim putem sve riješi , su bili bezuspješni i bez sluha ravnateljice.

Postupak je pokrenut 2020.g. i još uvijek je u tijeku, te je sud odlučio još provesti medicinsko vještačenje, a radi utvrđivanja u kojoj mjeri je ponašanje ravnateljice Anice Gusak Krajnović  utjecalo na zdravlje V.J.

U predmetnom slučaju o  ponašanju ravnateljice je bilo obaviješteno i nadležno Ministarstvo, isti su upoznati i sa sudskim postupkom,  ali je njihovo reagiranje  izostalo”, kazala nam je odvjetnica spomenute V.J. – Jelena Demetrović.

Odluka ravnateljice “pala” na Upravnom vijeću

O spomenutoj V.J. piše u Izvješću o provedenom izvanrednom upravnom nadzoru u brodskom Centru (studeni 2020.)

“V.J.  je odlukom ravnateljice Centra od 2. travnja 2020. godine razriješena dužnosti voditelja Odjela za novčane naknade. Po prijavi Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi od 4. svibnja 2020. godine Državni inspektorat, Područni ured Osijek, proveo je inspekcijski nadzor u Centru te ukazao na obvezu primjene članka 188. Zakona o radu, koji se odnosi na zaštitu sindikalnih povjerenika uz napomenu da ,,Zakon o radu ne propisuje kaznene odredbe za slučaj eventualne povrede spomenutog članka, kao ni poduzimanje upravnih mjera“ te stoga radnik-sindikalni povjerenik, koji smatra da su mu povrijeđena prava iz radnog odnosa može zatražiti sudsku zaštitu.

Odlukom Upravnog vijeća Centra od 11. svibnja 2020. godine usvaja se zahtjev V.J. za zaštitu prava podnesen Upravnom vijeću 24. travnja 2020. godine te se stavlja van snage Odluka ravnateljice Centra od 2. travnja 2020. godine, kojom se V.J. razrješava dužnosti voditelja Odjela za novčane naknade te se ista vraća na mjesto voditelja Odjela”, stoji u spomenutom Izvješću.

Još jedan izvanredni nadzor

Krajem ožujka izvijestili smo kako je u brodskom Centru, slučajno nakon naših tekstova, proveden još jedan Izvanredni upravni nadzor. Uopće ne sumnjamo kako će isti pokazati kako je u Centru sve oke, te kako su se sve nepravilnosti uklonjene.

Bilo kako bilo, ovu priču ćemo nastaviti, nekoliko osoba ukazalo nam je na to kako ravnateljici bliske osobe dobivaju poslove Centra. Što se tu događa? Čitat ćete u narednim danima.

Izvor: www.sbonline.net
Foto: SBOnline

Sindikati: Nakon Uskrsa štrajk ako vlada ne pristane na naše uvjete


SINDIKALISTI su nakon sastanka s vladom dali izjave. Vlada je i danas odbacila prijedlog sindikata o povećanju osnovice plaća u javnim službama za četiri posto od 1. travnja, a sindikati su zatražili da se u pregovore uključi i premijer Andrej Plenković.

Podsjetimo, već mjesecima traju pregovori vlade i sindikata, a sindikati odbijaju sve prijedloge vlade i smatraju da im nude premalo. Ovo su njihovi zahtjevi ukratko:

  •     uvođenje 13. plaće
  •     povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama
  •     zahtjevi oko drugih materijalnih prava (prijevoz, sistematski pregledi…).

Sindikati žele povećanje osnovice od najmanje 4 posto, ali uz 13. plaću u visini prosječne plaće. Uz to, traže povećanje dara za djecu sa 600 na 700 kuna, povećanje regresa s 1500 na 2000 kuna te povećanje iznosa za sistematski s 500 na najmanje 1000 kuna. To su sve rekli na presici koju su održali u prosincu. Vlada im je ponudila povećanje osnovice za 2 posto od 1. travnja, što su oni odbili.

“Moramo povući svoj posljednji potez”

Prvi je danas govorio Željko Stipić.

Vlada je ostala pri svom prijedlogu da ne mogu povećati osnovicu plaće za više od dva posto, izjavio je nakon sastanka Željko Stipić iz sindikata Preporod.

Sindikati do srijede traže da se premijer uključi u rješavanje ovoga problema te ističu kako se ne radi o tolikom novcu da se ne bi moglo naći kompromisno rješenje.

Ako iz vlade ne stigne odgovor premijera na njihove zahtjeve, poslije Uskrsa najavljuju štrajkove.

“Postoji odluka svih sindikata da se ide u takve aktivnosti”, poručio je Stipić nakon pregovora.

“Vlada ostaje pri svom stajalištu da povišica bude 2%, a mi u isto vrijeme imamo najmanju stopu nezaposlenosti i rast BDP-a. Vlada tvrdokorno ostaje na tih 2% i na 1.20 kuna za prijevoz. U toj situaciji sindikati moraju povući svoj posljednji potez.

Sindikati su zatražili očitovanje vlade da se premijer uključi u probleme.

Nije to toliki novac da se ne bi moglo naći kompromisno rješenje ako ima dobre volje.

Ovaj spor bit će riješen tako da oni koje mi predstavljamo budu zadovoljni”, rekao je Stipić i najavio štrajk nakon Uskrsa.

“Čim Uskrs prođe, bit ćete osuđeni na to da pratite što će sindikati javnih službi poduzeti, svi zajedno…”, poručio je Željko Stipić i rekao da su se sindikati odlučili na svoj konačni potez. To je pozivanje premijera Plenkovića da se uključi u pregovore, a ako ništa ne bude riješeno, nakon Uskrsa će uslijediti štrajk.

Ribić: Apsurdna je ponuda

Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata ocijenio je apsurdnim što u uvjetima kada plaće zaposlenih u drugim segmentima društva rastu osam posto godišnje, plaće u javnim službama uopće nisu rasle od siječnja prošle godine.

“Apsurdna je ponuda, plaće godišnje rastu 8 posto, a nama od siječnja lani nisu rasle plaće. Sredstava ima, a oni dolaze s ponudom od 2 posto. Što znači vrijeđanje ljudi koji su svoj maksimalni doprinos dali spašavanju života građana! Kako se to može objasniti? Ja znam odgovor. Ovo je političko pitanje i predsjednik vlade se mora uključiti”, rekao je Ribić.

Ribić kaže da je inflacija oko šest posto, BDP raste 10,5 posto, a sredstava u proračunu ima. U takvim okolnostima Vlada nudi samo dva posto, što znači smanjivanje realne kupovne moći i cijene rada, odnosno vrijeđanje ljudi koji su dali maksimalan doprinos spašavajući živote građana, društvo i državu.

Stoga Ribić smatra da se radi o političkom pitanju pa se zato u pregovore mora uključiti i premijer Plenković.

 Izvor: index.hr

Imamo detalje dobro skrivanog dokumenta: Božićnice i regres dobivat će samo članovi sindikata

Otkazivanje ugovora o radu na neodređeno neće biti olakšano, a uzastopno se u roku tri godine s radnikom mogu sklopiti najviše tri ugovora o radu na određeno, uz nekoliko iznimki te izuzeće za sezonske radnike, stoji u aktualnom prijedlogu izmjena Zakona o radu koje se očekuju do kraja ove godine.

Također, ne povećava se broj dopuštenih sati prekovremenog rada, ostaju na 180 sati. U dosadašnjim pregovorima je bilo, naime, riječi o tome da se prekovremeni povećaju na maksimalno 220 sati godišnje, uz mogućnost većeg broja ako se tako dogovori kolektivnim ugovorom, jer se smatralo da se time nadomješta dio nedostatka radne snage, kako je to donedavno tumačio i ministar rada Josip Aladrović. Ostalo je, međutim, da zaposlenik može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem kako bi za njega radio do osam sati na tjedan, a za to više ne treba tražiti suglasnost prvog poslodavca. To je pak ministar zamislio kao davanje mogućnosti radnicima da zarade više ako to žele.

Regulirat će se i rad na izdvojenom mjestu i to u dva modela, kao rad od kuće te rad na daljinu, pri čemu je ovo drugo vezano za obavljanje posla putem informatičke tehnologije pa će radnik moći sam određivati mjesto rada koje je, zapravo, promjenjivo. Uređuju se naširoko i digitalne platforme, odnosno uvode se pojmovi “radnik koji radi putem digitalne radne platforme” te “osoba koja radi putem digitalne radne platforme”.

Sudski spor

Prvi ima ugovor o radu, odnosno, ako ga nije sklopio, može se u slučaju sudskog spora na temelju navedenih kriterija pozvati na to da je s njime zapravo zasnovan radni odnos. “Osoba” pak ima drukčiji ugovorni odnos, a za nju platforma ili agregator trebaju ugovoriti i osiguranje od nesretnog slučaja te od odgovornosti, ako je riječ o javnom prometu. Prema onome što smo imali prilike vidjeti, predviđa se da bi odredbe o platformskom radu stupile na snagu tek 1. srpnja sljedeće godine.

I sindikati i poslodavci o svemu tome, kao i drugim izmjenama koje je Ministarstvo rada uvrstilo u prijedlog izmjena ZOR-a nakon godinu i pol pregovora, tek trebaju dati službeno mišljenje. Iako se čini da bi sindikati mogli biti zadovoljniji, Krešimir Sever iz NHS-a nije sklon takvoj ocjeni dok sve ne prouče i dok pregovori ne završe, što će vjerojatno biti ovo proljeće.

Ipak, recimo, izborili su se za to da zaštita sindikalnih povjerenika šest mjeseci nakon prestanka funkcije ostane u tom zakonu iako je u prvoj verziji to bilo izbačeno, a čini se da bi mogli izgurati i to da se kolektivnim ugovorima mogu za članove sindikata ugovoriti posebna, dodatna prava (osim prava na plaću i materijalnih prava, kao što su naknade troškova za prijevoz na posao i povratak s posla, dnevnice, dodatak za rad na terenu).

“To bi se moglo odnositi na božićnice, regres, jubilarne nagrade i slično”, objašnjava nam Sever. Smatra da u tome nema ništa sporno te napominje da je reguliranje tog prava navedeno i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, a u HUP-u smatraju da je to problematično. Pregovarač u ime poslodavaca Nenad Seifert kaže da se time diskriminiraju radnici po tome jesu li u sindikatu ili nisu te napominje da je Ustavni sud slična zakonska rješenja ukinuo prijašnjih godina.

Rad na određeno

Ono gdje je Ministarstvo rada, kako se to čini objema stranama, izašlo u susret poslodavcima je uređivanje ugovora o radu sa sezonskim radnicima, gdje se ne ograničava uzastopni broj ugovora, kao ni sa stranim državljanima ili za potrebe dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije.

Za sezonske poslove može se po tom prijedlogu sklopiti ugovor o radu na neodređeno i na određeno vrijeme, a ako se sklopi ugovor na neodređeno, “tijekom sezonskog prekida u obavljanju posla, prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom mogu mirovati”, a radnik se ne odjavljuje iz obveznih osiguranja te mu se plaćaju doprinosi. On, doduše, može tražiti da ga odjave kako bi se mogao zaposliti kod nekog drugog.

Općenito je jedan od važnih ciljeva koji je Vlada više puta proklamirala da se smanji rad na određeno gdje god je to moguće, pogotovo vrlo kratkotrajnih ugovora od nekoliko mjeseci, jer je u tome Hrvatska pri europskom dnu. Do sredine 2026. godine trebala bi taj udjel nesigurnih i nestabilnih ugovora o radu dovesti na 17 posto, kako se obvezala u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

Kao početna vrijednost uzet je podatak iz razdoblja od 2017. do 2019. kad je udjel tih ugovora bio na 25 posto, a navodno se u međuvremenu već ponešto smanjio.

Negativan korak

Poslodavci, pomalo razočarano, poručuju kako se nadaju da će nakon ovih izmjena uslijediti pregovori o “pravoj reformi jer ovo nije reforma”, kako kaže Seifert. “Fleksibilizacije rada na neodređeno nema, dapače, otišlo se korak unazad”, napominje. U HUP-u stoga smatraju negativnim korakom za daljnji gospodarski razvoj Hrvatske dođe li do dugoročne odgode donošenja novog ZOR-a “kakav imaju gospodarski razvijenije države EU”.

Dodatni rad do osam sati tjedno i bez dozvole poslodavca

1. Rad od kuće i na daljinu može biti stalan ili povremen, a uključuje i naknadu troškova zbog obavljanja posla. “Rad od kuće” je u domu ili nekom drugom prostoru, a “rad na daljinu” je putem IT-a pa radnik sam određuje mjesto rada. U izvanrednim okolnostima (npr. pandemija) poslodavac može bez izmjene ugovora dogovoriti rad od kuće do 30 dana.

2. Mogu se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora na određeno u tri godine, a nakon toga novi tek nakon prekida od 12 mjeseci. Ograničenja se ne odnose na sezonce, a ima i drugih iznimki

3. Ugovori sa sezoncima mogu biti na neodređeno i na određeno, a na neodređeno vrijeme znači da nakon sezonskog prekida posla poslodavac ne odjavljuje radnika te plaća doprinose

4. Dodatni rad znači da zaposleni mogu sklopiti dodatni ugovor o radu kod drugog poslodavca do 8 sati tjedno te ne moraju za to tražiti suglasnost prvog poslodavca

5. Uvodi se pojam platformskog radnika koji ima ugovor o radu, a navode se i obilježja posla za koji se smatra da je zapravo zasnivanje radnog odnosa. Postoji i “osoba koja radi putem digitalne platforme” s drugačijim ugovornim odnosom, za nju platforma treba plaćati osiguranje od nesretnog slučaja te od odgovornosti ako se radi o prometu

 

Izvor: jutarnji.hr