Neuspjelo mirenje sindikata javnih službi i Vlade po pitanju potraživanja iz Sporazuma o osnovici za plaće
Nakon postupka mirenja koje je s Vladom RH pokrenulo osam sindikata javnih službi po pitanju potraživanja iz Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama, čelnici sindikata održali su konferenciju za medije na kojoj su obavijestili javnost kako mirenje nije uspjelo.
Opunomoćeni predstavnik osam sindikata u procesu mirenja, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec, kazao je kako je postupak mirenja bio pokrenut radi neisplate dijela plaća koji zaposlenicima javih službi pripada po Sporazumu o osnovici za plaće. „Mirenje je bilo zadnji pokušaj i jedini način da sindikati dovedu Vladu RH za stol i pokrenu pregovore oko duga koji može biti veliki teret na proračun“, kazao je Mihalinec dodavši kako su sindikati kao odgovorni građani upravo stoga željeli pokrenuli postupak pregovora o visini duga i dinamici isplate. Vlada je odbila pomisao da uopće treba o bilo čemu pregovarati, a ministar rada Tomislav Čorić samo je kratko pročitao unaprijed pripremljen tekst u kojem je kazao kako Vlada neisplaćene dijelove plaće smatra pravno spornima te bi stoga i eventualni štrajk smatrala nezakonitim. Mihalinec je naglasio kako je zastrašujuće što Vlada nije spremna pregovarati za povrat dijela plaće kojeg su se zaposlenici odrekli u krizi te što su isti vladini savjetnici s Katedre radnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu 2006. godine savjetovali Vladu da potpiše Sporazum o osnovici, a sada taj isti Sporazum proglašavaju nevaljanim. Naglasio je kako su postupkom mirenja ispunjeni uvjeti za pokretanje štrajka za koji će se odlučivati u pogodnom trenutku, ali prvo će krenuti tužbe. Ukoliko se presude budu donosile u Banskim dvorima, a ne u sudnicama, poduzet će se sindikalne akcije, zaključio je Mihalinec.
Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata, dr. Ivica Babić dodao je kako su za HLS potraživanja neupitna i da ih se neće odreći, a nakon neuspješnog mirenja ostaju im na raspolaganju sudske instance i sindikalni alati. Kritizirao je političare koji prije svakih izbora zagovaraju socijalnu državu, a kada dobiju vlast štite krupni kapital te zaboravljaju na socijalni dijalog koji je stoga u Hrvatskoj na razini ispod Europskog prosjeka.
Osvrnuo se na ministra financija Zdravka Marića koji nije dao nikakav doprinos u pregovorima oko Sporazuma. Na pregovorima je sjedio satima izgovorivši svega nekoliko rečenica, dok je mobitelom s pregovora pokušavao riješiti očito neke druge, veće probleme. Prozvao je i Viktora Gotovca i Željka Potočnjaka s Katedre radnog prava koji svojim antisindikalnim stavovima rade sve kako bi socijalni dijalog doveli u pitanje te prikazali sindikate što opasnijima kako bi ih Vlade ponovno angažirale za svoje savjetnike u mogućim sporovima sa sindikatima. Ovaj put Vladi su dali mišljenje da Sporazum nije valjan jer ga je Vlada donijela na telefonskoj sjednici te da zato što se zove sporazum to nije kolektivni ugovor. Za kolektivni ugovor nije važno kako se zove, već što sadrži i iz čega proizlazi, a to su mirenje i štrajk iz kojih je upravo i ovaj Sporazum o osnovici za plaće proizašao, naglasio je Ribić.
Dodao je kako su neki nečlanovi sindikata već pokrenuli privatne tužbe po Sporazumu te da ne vjeruje kako bi se neovisni odvjetnici upuštali u tužbe da misle kako za njih nema osnove.
Tako će i sindikati prvo pravdu potražiti na sudovima, a budu li sudovi ovisili o politici tada će se odlučivati o štrajku. Sporazum je s pravne strane neupitan, čist i uvjerljiv, a što će biti s političke strane to će se tek vidjeti, zaključio je Ribić.
